Notre Dame de Paris

Notre Dame je katedrala posveena Blaenoj Djevici Mariji i nalazi se na otoku Ile de la Cite na rijeci Seini u
glavnom gradu Francuske, Parizu. Crkve koje su posveene Majci, francuski puk naziva Notre-Dames, dok ih na
Siciliji nazivaju Majke. Mnogo je hramova koji su posveeni Majci (lat. mater, matris), Matroni (u drevnom znaenju
te rijei). Zanimljivo je da je preoblikovanjem te rijei nastao izraz Madonna (tal. la donna), moja Gospa ili
upuenje, te naa Gospa (Notre-Dame).

Gradnja ove katedrale poinje 1163. godine za vrijeme biskupa Maurice de Sullya, a dovrena je tek 1354. godine.
Pariz je u drugoj polovini dvanaestog stoljea dobio titulu glavnog grada (proirenjem vlasti dinastije Capet dobija
na znaaju), a prije toga grad Saint-Denis je bio znaajniji te je upravo tamo, a ne u Parizu, bila sagraena prva
gotika katedrala.

Arhitektura ove katedrale istie se simetrinou i uravnoteenou elemenata, te je zajedno sa njenom

prostranou, elegancijom kontrafora i vitraom njen status najpopularnije crkve u Francuskoj opravdan. Ova
petobrodna katedrala je 130 metara duga, 48 iroka i 36 metara visoka. Osnova je zbijena. Dvostruki deambulatorij
hora neposredno se nadovezuje na bone brodove, a kratki transept jedva prelazi irinu fasade i katedrali daje
oblik latinskog krsta. Potporni stubovi i lukovi rasporeeni su u vidu kaskada u viim redovima. Zapadno proelje
uokviruju dva zarubljena tornja. Uobiajeni gotiki strelasti zavreci nisu izvedeni, tako da su kule prekrivene
terasastim krovovima. Potporni stupci pojaavaju uglove kula i dijele proelje na tri glavna dijela. Za vrijeme
Francuske revolucije skulptura na zapadnom proelju bila je teko oteena. Lakoa i vitkost oblika, kao i veliki
prozori te vertikalizam unutranjeg prostora daju katedrali elegantni gotiki stil

Postoji pet zvona u crkvi od kojih je Emmanuel, najvee zvono teko 13 tona, smjeteno u Junom tornju, dok su
etiri manja smjetena u Sjevernom tornju. Ispred Notre Dame se nalazi i 'Point zro', polazna toka po kojoj se na
francuskim autocestama mjere sve udaljenosti od Pariza.

Stup koji dijeli ulazni prostor ukraen je nizom alegorijskih prizora srednjovijekovne znanosti. Na poasnom mjestu
nalazi se prikaz alhemije, licem okrenute prema kolonadi. Prikazana je u liku ene ija glava dodiruje oblake. Ona
sjedi na prijestolju i u lijevoj ruci dri ezlo, simbol kraljevske moi, a u desnoj ruci dri dvije knjige od kojih je jedna
zatvorena (ezoterija), a druga je otvorena (egzoterija). Koljenima pridrava o grudi oslonjene ljestve s devet
preaka (scala philosophorum). Taj hijeroglif predstavlja strpljenje posveenika na njihovom putu od devet
operacija hermetikog djela u nizu.

Doima se da je katedrala utemeljena na alhemijskoj znanosti koja se bavi prouavanjem transformacija izvorne
tvari, osnovne tvari (lat. materia, od korijena mater, majka). Jer Djevica majka, podignemo li njen simboliki veo,
ne predstavlja drugo nego personifikaciju pradrevne tvari, kojom se koristi temeljno Poelo, tvorac svega to
postoji, u promicanju svojih planova. Upravo je to znaenje neobinog epiteta kojega nalazimo u Misi o
Bezgrenom Zaeu Djevice.

U simbolizmu planetarnih kovina Djevica Marija predstavlja Mjesec koji prima zrake Sunca i potajno ih uva u
njedrima. Ona je spremite pasivne tvari koju e solarni duh oivjeti. Marija, Djevica i majka tako predstavlja oblik;
Helije, Sunce, Bog Otac simbolizira temeljni duh. Sjedinjenjem ova dva naela nastaje iva tvar, izloena
nepostojanostima uslijed zakona promjene i napretka.

Armena Kojaevi IIM

Naravno, na temu simbolike koju pronalazimo u katedrali Notre Dame ima jo mnogo toga za rei. Ipak, jo je
bitno pomenuti da je tokom historije ova graevina proivjela mnogo nedaa prilikom Hugenotove pobune i
Francuske revolucije. Osim toga ovdje su se odigrali mnogi vani dogaaji kao to je krunisanje Napoleona i
Juzefine za cara i caricu Francuske 1804. godine, krunisanje kralja Engleske Henrika IV za kralja Francuske 1431.,
razna vjenanja vladara, ali i iskamenjenje opora vukova pred vratima katedrale 1450. godine. Taj opor je uao u
Pariz za vrijeme zime i ubio ak etrdesetoro ljudi.

Zahvaljujui svojim osobenostima i romanu Zvonar crkve Notre Dame, ova katedrala je veoma popularno
turistiko podruje. Katedrala je otvorena svaki dan od 8:00 do 18:45 sati, ulaz je besplatan, ali na tornjeve i u
riznicu se naplauje.

Izvori informacija:

http://www.putovnica.net/odredista/francuska/pariz/sto-posjetiti-znamenitosti-u-parizu/katedrala-
notre-dame-pariz
http://www.hermetizam.com/hermetizam/tajne-katedrala.html
https://bs.wikipedia.org/wiki/Notre-Dame_de_Paris

Armena Kojaevi IIM