HRN EN 62305-2 HR

HRVATSKA NORMA HRN EN 62305-2
Prvo izdanje 2008-xx
Zatita od munje
2. dio:
Upravljanje rizikom
Sadraj
PREDGOVOR .................................................................................................................6
UVOD ..............................................................................................................................8
1. Djelokrug promatranja ................................................................................................ 10

2. Upuivanje na norme.................................................................................................. 10
3. Nazivlje, definicije, oznake i kratice ............................................................................ 10
3.1 Nazivlje i definicije ............................................................................................... 11
3.2 Popis oznaka i kratica ......................................................................................... 15
4. OBJANJENJE NAZIVA ............................................................................................ 18
4.1 tete i gubici ........................................................................................................ 18
4.2 Rizik i sastavnice rizika ....................................................................................... 21
4.3 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na graevinu ............................... 24
4.4 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na opskrbne vodove.................... 25
4.5 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika ........................................................... 27
5. UPRAVLJANJE RIZIKOM .......................................................................................... 28
5.1 Osnovni postupak................................................................................................ 28
5.2 Graevine koje treba uzeti u obzir za procjenu rizika .......................................... 29
5.3 Opskrbni vodovi koje treba uzeti uz obzir pri procjeni rizika ................................ 29
5.4 Prihvatljivi rizik RT ................................................................................................ 29
5.5 Postupak prorauna nunosti zatite................................................................... 30
5.6 Postupak pri proraunu gospodarske opravdanosti zatite ................................. 31
5.7 Zatitne mjere ..................................................................................................... 33
5.8 Izbor zatitnih mjera ............................................................................................ 33
6. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA GRAEVINU ................................................ 35
U
6.1 Osnovna jednadba ............................................................................................ 35

6.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u graevinu.................................. 36
6.3 Procjena sastavnice rizika zbog udara munja pokraj graevine .......................... 36
6.4 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod spojen na graevinu
(S3) 36
6.5 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na
graevinu (S4) ............................................................................................................... 37
6.6 Zbirno o sastavnicama rizika za graevine ......................................................... 39
6.7 Podjela graevine na zone ZS ............................................................................. 40
6.8 Procjena sastavnica rizika u graevini sa ZS zona .............................................. 40
7. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA OPSKRBNE VODOVE ................................. 42
7.1 Osnovne jednadbe ............................................................................................ 42
7.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod ............................. 42
7.3 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda ................ 42
7.4 Procjena sastavnice rizika zbog udara munje u graevinu na koju je opskrbni vod
spojen 43
7.5 Zbirno o sastavnicama rizika za opskrbni vod ..................................................... 44
7.6 Podjela opskrbnog voda na odsjeke SS ............................................................. 44
Dodatak A (obavijesni) Procjena godinjeg broja opasnih dogaaja N 45

Dodatak B (obavijesni) Procjena vjerojatnosti Px tete na graevini 54
Dodatak C (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka Lx na graevini 61
Dodatak D (obavijesni) Procjena vjerojatnosti Px tete na opskrbnom vodu 67
Dodatak E (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka Lx na javnoj opskrbi (uslugama) 71
2
Dodatak F (obavijesni) Sklopni prenaponi 73
Dodatak G (obavijesni) Proraun trokova gubitaka 54
Dodatak H (obavijesni) Analiza primjera graevina 55
Dodatak I (obavijesni) Analiza primjera opskrbnih vodova telekomunikacijski vod 81
Dodatak J (obavijesni) Pojednostavljeni program za procjenu rizika za graevine 87
Izvori ......................... ........................................................................................... 117
Slika 1 Postupak odluivanja o nunosti zatite ................................................. 32

Slika 2. Postupak prorauna trokovne opravdanosti zatitnih mjera ................ 33
Slika 3 Postupak izbora zatitnih mjera za graevine ......................................... 35
Slika 4. - Postupak izbora zatitnih mjera za opskrbni vod .......................................... 36
Slika 5. - Graevine na krajevima voda: graevina na kraju b koju treba zatititi
(graevina b) i susjedna graevina na kraju a voda (graevina a) ....................... 39
Slika A.1 Sabirna povrina Ad za usamljenu graevinu......................................... 48
Slika A.2 Graevina sloena oblika ......................................... .......................... 49
Slika A.3 Razne metode za odre. sabirne povrine za graevinu na slici A.2 .. 50
Slika A.4 Graevina koju e se uzeti u obzir pri proraunu sabirne povrine Ad .. 51
Slika A.5 - Sabirne povrine (Ad, Am, Ai, Al) .................................. .......................... 55
Slika I.1 Telekomunikacijski vod koji treba zatititi.................. .......................... 106
Slika J.1 - Primjer prorauna za seosku kuu (bez zatitnih mjera) .................... 117
Slika J.2 - Primjer prorauna za seosku kuu (sa zatitnim mjerama) ................ 118
Tablica 1 Izvori teta, vrste teta i vrste gubitaka ovisno o mjestu udara munja ....... 21
Tablica 2. Rizik u graevini za pojedinu vrstu tete i gubitka ............... ..................... 22
Tablica 3. - Sastavnice rizika koje treba uzeti u raun za pojedinu vrstu gubitaka u
graevini.................................. .......................... ............... ............ .......... .................... 25
Tablica 4. - Sastavnice rizika s kojima treba raunati prema vrsti gubitaka................... 27
Tablica 5. - imbenici koji utjeu na pojedine sastavnice rizika u graevini................. 28
Tablica 6. imbenici koji utjeu na sastavnice rizika za opskrbni vod......... ..................
29
Tablica 7. Tipine vrijednosti prihvatljivog rizika RT... ............ ... ......... ................... 31
Tablica 8 Parametri za procjenu sastavnica rizika za graevinu....... ........................ 39
Tablica 9 Sastavnice rizika za graevinu za razne vrste tete od razliitih izvora .. 40
Tablica 10 Parametri za procjenu sastavnica rizika za opskrbni vod....... .........................
44
Tablica 11 Sastavnice rizika za opskrbni vod za razliite vrste tete iji su uzroci u
raznim izvorima................................. .......................... ............... ............ .......... ............. 45
Tablica A.1 Vrijednosti sabirne povrine ovisno o nainu prorauna...... ..................... 49
Tablica A.2 - Koeficijent poloaja graevine Cd ............ ............ .......... ......................... 51
Tablica A.3 - Sabirne povrine Al i Ai ovisno o znaajkama opskrbnih vodova ............. 53
Tablica A.4 - Koeficijent transformatora Ct... ............... ............ .......... ......................... 54
Tablica A.5 - Koeficijent okoline Ce... ............... ............ .......... ................................. 54
Tablica B.1 - Vrijednosti vjerojatnosti PA da e udar munje prouzroiti elektrini
udar za iva bia zbog opasnih napona koraka i dodirnih napona.......... .................... 56
Tablica B.2 - Vrijednosti PB ovisno o zatitnim mjerama za smanjenje materijalnih teta
.. 57
Tablica B.3 - Iznosi vjerojatnosti PSPD ovisno o razini zatite (LPL) za koju je odvodnik
projektiran............. .......................... ............... ............ .......... .................... 57
Tablica B.4 - Iznosi vjerojatnosti PMS ovisno o koeficijentu KMS..... ...................... 58
Tablica B.5 - Iznos koeficijenta KS3 ovisno o oklapanju unutarnjih elektrinih
3
instalacija............. .......................... ............... ............ .......... .................. .............. 59
Tablica B.6 - Iznos vjerojatnosti PLD ovisno o otporu RS zaslona kabela i o otpornosti na
udarni napon Uw prikljuene opreme....... ............ .......... .................. ................... 60
Tablica B.7 - Iznos vjerojatnosti PLI ovisno o otporu RS zatitnog vodia kabela i
otpornosti na udarni napon Uw opreme....... ............ .......... .................. .................... 62
Tablica C.1 - Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo...... .......... .................. ................. 64
Tablica C.2 - Iznosi koeficijenata smanjenja ra i ru ovisno o vrsti
povrine tla ili poda ........................................................................................ 64
Tablica C.3 - Iznosi koeficijenta smanjenja rp ovisno o poduzetim mjerama za smanjenje
posljedica poara....... ............ .......... .................. .............. .... .............. 65
Tablica C.4 - Iznosi koeficijenta smanjenja rf ovisno o riziku izbijanja poara na
graevini....... ............ .......... .................. .............. .... .............. ........... .... .............. 65
Tablica C.5 - Iznosi koeficijenta hz koji poveava relativne iznose gubitaka ako postoji
posebna opasnost.... .................. .............. .... .............. ........... .... .............. 66
Tablica C.6 - Tipine srednje vrijednosti Lf i Lo.... .... .............. ........... .... ............... 66
Tablica C.7 Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo.. .............. ........... .... ................ 68
Tablica D.1 - Iznos koeficijenta Kd ovisno o znaajkama voda sa
zatitnim vodiem ................................................................................................. 69
Tablica D.2 - Iznosi koeficijenta Kp ovisno o upotrijebljenim zatitnim
mjerama ................................ ..................................................................... 70
Tablica D.3 - vrstoa na udarni napon Uw ovisno o vrsti kabela...... .... ................. 70
Tablica D.4 - Otpornost na udarni napon Uw ovisno o vrsti ureaja.. .... ................. 70
Tablica D.5 - Veliine vjerojatnosti P'B, P'C, P'V, P'W ovisno o struji kvara Ia............. 71
Tablica E.1 - Tipine prosjene vrijednosti L'f i L'o.... .............. ........... .... ............... 73
Tablica H.1. - Seoska kua - podaci i znaajke.... .............. ........... .... ............... ...... 77
Tablica H.2. - Podaci i znaajke opskrbnih vodova i unutarnje opreme.... ............... 78
Tablica H.3 Znaajke zone Z2 (unutar kue) ... .............. ........... .... ............... ...... 79
Tablica H.4. - Sabirne povrine za graevinu i vodove.... ........... .... ............... ...... 79
Tablica H.5 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja.... ........... .... ............... ...... 80
-5
Tablica H.6 Sastavnice rizika R1 i njihovo izraunavanje (sve 10 ) ............... ...... 81
Tablica H.7 Iznosi sastavnica rizika od R1 ... .............. ........... .... ............... ..... 82
Tablica H.8 Znaajke promatrane uredske zgrade............ ........... .... ............... ...... 83
Tablica H.9 Znaajke unutarnje elektroenergetske instalacije i odgovarajueg
opskrbnog voda............ ........... .... ............... ...... ............ ........... .... ............... ..... ..... 83
Tablica H.10 Unutranja telefonska instalacija i znaajke odgovarajueg telefonskog
opskrbnog voda ........... .... ............... ...... ............ ........... .... ............... ...... .............. 84
Tablica H.11 Znaajke zone Z1 (ulazni prostor u uredsku zgradu) ...... ...................... 85
Tablica H.12 Znaajke zone Z2 (vrt) . ............ ........... .... ............... ...... ............... .... 85
Tablica H.13 Znaajke zone Z3 (arhiva) ......... ........... .... ............... ...... ............... .... 85
Tablica H.14 Znaajke zone Z4 (uredi) ......... ........... .... ............... ...... ............... ..... 86
Tablica H.15 Znaajke zone Z5 (raunalni centar) ... .... ............... ...... ............... ..... 86
Tablica H.16 Sabirne povrine za zgradu i vodove... .... ............... ...... ............... ..... 87
Tablica H.17 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja. ............... ...... ............... ..... 87
Tablica H.18 Rizik R1 - iznosi sastavnica rizika po zonama (vrijedn. 10-5) .. .... 87
Tablica H.19 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10-5) ...... ... 88
Tablica H.20 Vrijednosti rizika R1 za izabrana rjeenja (iznosi 10-5) ........... ..... 89
Tablica H.21 Znaajke zgrade bolnice......... ........... .... ............... ...... ............... ....... 90
Tablica H.22 Znaajke unutarnje el. instalacije i elektroenerg. opskrbnog voda......... 90
Tablica H.23 Znaajke unutarnje telefonske instalacije i odgovarajueg opskrbnog
voda 91
Tablica H.24 Znaajke zone Z1 (izvan zgrade) ........ .... ............... ...... ............... ..... 92
4
Tablica H.25 Znaajke zone Z2 (sobe - bolesniki odjel) .............. ...... ............... ...... 92
Tablica H.26 Znaajke zone Z3 (operativni trakt) ..... .... ............... ...... ............... ...... 94
Tablica H.27 Znaajke zone Z4 (jedinica intenzivne skrbi) ............ ...... ............... ..... 94
Tablica H.28 - Oekivani godinji broj opasnih dogaaja . ............... ...... ............... ..... 95
Tablica H.29 - Rizik R1 - sastavnice rizika koje treba uzeti u obzir po zonama.. ........... 96
Tablica H.30 - Rizik R1 iznosi vjerojatnosti P za nezatienu zgradu.. ........... .... 96
Tablica H.31 - Rizik R1 iznosi sastavnica rizika za nezatienu zgradu po zonama
(iznosi 10-5) . ............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ...... 97
-5
Tablica H.32 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10 ) .. ....... 97
Tablica H.33 - Rizik R1 iznosi vjerojatn. P za zati. zgradu prema rjeenju a)
............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ...... 99
Tablica H.34 - Rizik R1 iznosi vjerojatn. P za zati. zgradu prema rjeenju b)
............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ .... 100
Tablica H.35 - Rizik R1 iznosi vjerojatnosti P za zatienu zgradu
prema rjeenju c) ............. ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ... 100
Tablica H.36 - Rizik R1 - iznosi rizika ovisno o izabranom rjeenju
(iznosi 10-5) ............ ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ... 101
Tablica H.40 Iznos gubitaka CL i CRL (u USD) ............... ........ ........ ......... ........ .... 101
Tablica H.41 Trokovi CP i CPM zatitnih mjera (iznosi u USD) ......... ........ ...... 102
Tablica H.42 - Godinja uteda (USD) ..... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ...... 102
Tablica H.43 Znaajke promatrane stambene zgrade. ........ ........ ......... ........ ....... 103
Tablica H.44 Parametri zone Z2............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ 103
Tablica H.45 Parametri unutarnje elektrine instalacije i opskrbnog voda... ........ .... 104
Tablica H.46 Parametri unutarnje telefonske instalacije i odgovarajueg opskrbnog
telefonskog opskrbnog voda............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ....... 104
Tablica H.47 - Zatitne mjere koje treba poduzeti ovisno o visini zgrade
i riziku od poara............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ..................... 105
Tablica I.1 Znaajke voda na odsjeku S1 ....... ........ ........ ......... ........ ........ ... .......
107
Tablica I.2 Znaajke voda na odsjeku S2 ....... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........107
Tablica I.3 Znaajke graevina na krajevima voda. ........ ......... ........ ........ ... ......... 108
Tablica I.4 - Oekivani broj godinjih opasnih dogaaja........ ......... ........ ........ ... ...... 108
Tablica I.5 - Rizik R'2 - sastavnice rizika prema odsjecima voda ... ........ ........ ... ......108
Tablica I.6 Rizik R'2 - jakosti struje kvara i vjerojatnosti P' potrebne za proraun
sastavnica rizika ............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........... ... ..... 109
Tablica I.7 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika po odsjecima S nezatienog voda
(iznosi 10-3) ........... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........... ... .... 110
Tablica I.8 - Rizik R'2 - iznosi vjerojatnosti P za zatieni vod ..... ... ........... ... .... 111
Tablica I.9 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika zatienog voda s SPD-ima ugraenim
na mjestima prijelaza T1/2 i Ta sa PSPD = 0,03 (iznosi 10-3) ... .... .... 111
Tablica J.1 Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe slobodno birati.. ........... ... ....... 113
Tablica J.2 - Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe birati u ogranienom opsegu..... 114
Tablica J.3 - Nepromjenjivi parametri (koje korisnik ne moe mijenjati) ........... ... ....... 115
5
MEUNARODNO ELEKTROTEHNIKO POVJERENSTVO
ZATITA OD DJELOVANJA MUNJE
1. dio: Upravljanje rizikom
PREDGOVOR
1. Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo (IEC) je meunarodna organizacija za normizaciju
koja obuhvaa sve nacionalne elektrotehnike odbore (IEC nacionalni odbori). Cilj je IEC
promicati meunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiu normizacije na polju
elektrotehnike i elektronike. Uz spomenuto kao i druge aktivnosti, IEC objavljuje meunarodne
norme, tehnike specifikacije, tehnike izvjetaje, javne specifikacije (PAS) i Upute (nadalje
navoene kao IEC izdanja). Priprema tih izdanja povjerena je tehnikim odborima; svaki IEC
nacionalni odbor koji je zainteresiran za odreeno pitanje moe sudjelovati u pripremnim
radovima. U tim pripremama takoer sudjeluju i meunarodne, vladine i nevladine organizacije
povezane s IEC. IEC usko surauje s meunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u
skladu s uvjetima odreenim u ugovoru izmeu te dvije organizacije.
2. Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehnikim pitanjima izraavaju, koliko je vie mogue,
meunarodni konsenzus miljenja o odreenim pitanjima dok u svakom tehnikom odboru
sjede predstavnici svih zaineteresiranih IEC nacionalnih odbora.
3. IEC publikacije imaju oblik preporuke za meunarodnuj uporabu i IEC nacionalni odbori ih
prihvaaju u tom smislu. Iako se ulau znatni napori da tehniki sadraj IEC publikacija bude
precizan, IEC ne moe biti odgovoran za nain na koji e ih se koristiti ili za njihovu krivu
interpretaciju od strane kojeg od krajnjih korisnika.
4. Da bi se promicalo meunarodnu usklaenost, IEC nacionalni odbori e poduzeti sve da IEC
publikacije budu jasno prikazane koliko je vie mogue u svojim nacionalnim i regionalnim
izdanjima. Ako postoje neke razlike izmeu IEC publikacije i odgovarajueg nacionalnog ili
regionalnog izdanja, one moraju u ovim posljednjim biti jasno naznaene.
5. IEC ne koristi nikakve postupke oznaavanja da bi pokazao svoje odobrenje i ne moe se
smatrati odgovornim ako je za neku opremu dana izjava o sukladnosti s IEC publikacijom.
6. Svi korisnici moraju se pobrinuti da imaju najnovije izdanje ove publikacije.
7. IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i lanovi tehnikih
odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za bilo koju povredu
osobe, tetu na imovini ili ostale tete bilo koje prirode, bilo izravne ili neizravne, kao ni za
trokove (ukljuujui zakonske obveze) i trokove koji bi proizali na temelju publikacije, njene
primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a.
8. Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. eli li se ispravno koristiti ovu
publikaciju, popisane publikacije ne moe se zamijeniti drugim izvorima.
9. Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podloni nekim
patentnim pravima. Ne moe se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili sva takva
patentna prava.
Meunarodnu normu IEC 62305-2 pripremio je Tehniki odbor 81 IEC-a: Zatita od munje.
Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) nainjen je u skladu s Novim planom
objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na
jednostavniji nain i u racionalnijem obliku nadomjeta i osvjeava izdanja serije IEC
61024, IEC 61312 i IEC 61663.
Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-2 sastavljen je na temelju norme koju i
nadomjeta:
- IEC 61662, prvo izdanje (1995) i njezinih dodataka (1996).
Tekst ove norme osniva se na sljedeim dokumentima:
FDIS Izvjetaj o glasovanju

81/263/FDIS 81/268/RVD
6
Punu obavijest o glasovanju za odobrenje ove norme moe se nai u izvjetaju o
glasovanju navedenom u gornjoj tablici.
Ova je publikacija nainjena, koliko je vie bilo mogue u skladu s direktivama

ISO/IEC, 2. dio.
HRN EN 62305 se sastoji od sljedeih dijelova pod opim naslovom Zatita od munje:
1. dio: Opa naela

3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot
4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina
5. dio: Opskrbni vodovi 1
Meunarodno je povjerenstvo odluilo da e sadraj ove publikacije ostati

nepromijenjen do dana osvjeavanja koji je naveden na IEC-ovoj internetskoj stranici
"http://webstore.iec.ch" meu podacima koji se odnose na pojedine naklade. Do tog
nadnevka publikacija e biti
potvrena;
povuena;
zamijenjena revidiranom publikacijom ili
izmijenjena
1
Objavljivanje je u tijeku
7
UVOD
Udari munja u tlo su opasni za graevine i opskrbne instalacije.
Opasnost za graevinu moe imati za posljedicu:

tete na zgradama i njihovu sadraju,
kvarovima na prikljuenoj elektrinoj i elektronikoj opremi
povrede ivih bia koja se nalaze u zgradi ili pokraj nje.
Posljedino se uinci teta i kvarova mogu proiriti na okolne zgrade ili njihovu
okolinu.
Opasnost za javne opskbne instalacije moe imati za posljedicu:

tete na samoj toj instalaciji
kvarove na prikljuenoj elektrinoj i elektronikoj opremi.
Za smanjenje gubitaka potrebno je poduzeti zatitne mjere. Procjenom rizika odreuje

se jesu li mjere potrebne i koliko ih treba.
Rizik koji je odreen u ovoj normi kao vjerojatni prosjeni godinji gubitak na graevini
i opskrbi zbog udara munja ovisi o:
godinjem broju udara munja koje utjeu na zgradu i njenu opskrbu
vjerojatnosti nastanka tete zbog udara munje u zoni utjecaja
srednjoj vrijednost posljedinih gubitaka.
Udari munja koji utjeu na graevinu mogu se podijeliti na:

udari munja u graevinu
udari munja pokraj graevine, izravno u opskrbne vodove spojene na graevinu
(elektroenergetski, telekomunikacijski i drugi) ili pokraj opskrbnih vodova.
Udari munja koji utjeu na opskrbne vodove mogu se podijeliti na:

udare munja u opskrbni vod
udare munja pokraj opskrbnog voda ili izravno u zgradu na koju je opskrbni vod
spojen.
Udari munja u zgradu ili opskrbne vodove koji ju napajaju mogu prouzroiti tete i
opasnost za ivot.
Udari munja pokraj zgrade ili opskrbnog voda kao i udari munja u zgradu ili opskrbni
vod mogu prouzroiti kvarove elektrinih i elektronikih sustava zbog prenapona koji
nastaju zbog otporne ili induktivne veze tih sustava sa strujom munje.
Nadalje, kvarovi zbog prenapona od munje mogu u korisnikim instalacijama i u

opskrbnim vodovima takoer generirati sklopne prenapone.
NAPOMENA 1 Norme iz serije HRN EN 62305 ne obrauju kvarove elektrinih i elektronikih sustava.
Treba se obratiti na publikaciju IEC 61000-4-5 [1] 2 .
NAPOMENA 2 Obavijesti o procjeni rizika zbog sklopnih prenapona dane su u dodatku F.
2
Brojevi u uglatim zagradama odnose se na literaturu
8
Broj udara munje koji utjeu na graevinu i opskrbne vodove ovisi o dimenzijama i
znaajkama zgrade i opskrbnih vodova, znaajkama okoline graevine i opskrbnih
vodova kao i o gustoi udara munja u predjelu graevine i opskrbnih vodova.
Vjerojatnost tete zbog udara munje ovisi o zgradi, opskrbnim vodovima i znaajkama
struje munje kao i o vrsti i uinkovistosti poduzetih mjera zatite.
Srednja godinja vrijednost posljedinih gubitaka ovisi o veliini tete i posljedinim

uincima koji mogu nastati kao rezultat udara munja.
Uinak mjera zatite proizlazi iz osobina svake zatitne mjere kojom se moe smanjiti
vjerojatnost teta ili veliina posljedinih gubitaka.
Procjena rizika zbog svih moguih uinaka udara munja u graevine i opskrbne
vodove predstavljena je u ovom dokumentu kao revidirana inaica norme IEC 61662:
1995 i njezinom dodatku 1: 1996.
Odluka o postavljanju zatite od munje moe se donijeti bez obzira na rezultat

procjene rizika, eli li se izbjei bilo kakav rizik.
9
ZATITA OD MUNJE
1. Djelokrug promatranja
Ovaj dio norme HRN EN 62305 moe se upotrebljavati za procjenu rizika za
graevinu ili opskrbne vodove zbog udara munja u tlo.
Namjena ove norme je opis postupka za proraun takvih rizika. Kad se odabere gornja
doputena granica nekog rizika, opisanim je postupkom mogue odabrati odgova-
rajue zatitne mjere kako bi se taj rizik smanjio na ili ispod prihvatljive granice.
2. Upuivanje na norme
Norme navedene u sljedeem popisu prijeko su potrebne za uporabu ovog
dokumenta. Za norme s datumom vrijedi samo citirana norma. Ako norma nije
datirana, upotrebljava se samo navedena norma (ukljuujui sve dodatke).
IEC 60079-10:2002, Elektrini ureaji za eskplozivne plinske atmosfere 10. dio:

Razredba opasnih prostorija
IEC 61241-10:2004, Elektrini ureaji za upotrebu u prisutnosti zapaljive praine 10.

dio: Razredba prostorija sa prisutnou zapaljivom praine
HRN EN 62305-1: Zatita od munje. 1. dio: Opa naela
HRN EN 62305-3: Zatita od munje. 3. dio: Materijalne tete i opasnost za ivot u

graevinama.
HRN EN 62305-4: Zatita od munje. 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar

graevina.
IEC 62305-5: Zatita od munje. 5. dio: Opskrbni vodovi 3
ITU-T Preporuke K.46:2000, Zatita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodiima

od induciranih udarnih valova munje
ITU-T Preporuke K.47:2000, Zatita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodiima

od izravnih izboja munje
3. Nazivlje, definicije, oznake i kratice

Za ovaj dio norme HRN EN 62305 vrijedi sljedee nazivlje, definicije, oznake i kratice
od kojih su neke ve rabljene u 1. dijelu, ali se ovdje ponavljaju zbog lakeg
razumijevanja teksta, kao i nazivlje, oznake i ostalo u drugim dijelovima norme HRN
EN 62305
3
Objavit e se naknadno
10
3.1 Nazivlje i definicije
3.1.1 Objekt koji treba zatititi

graevina ili opskrbni (opskrbni) vod koji treba zatititi od uinaka munje.
3.1.2 Graevina koju treba zatititi

graevina koju treba zatititi od uinaka munje u skladu s ovom normom.
NAPOMENA - graevina koju treba zatititi moe biti i dio vee graevine.
3.1.3 Graevine s rizikom eksplozije

graevine koje sadre vrste eksplozivne materijale ili opasne zone prema normama
IEC 60079-10 i IEC 61241-10
NAPOMENA - Za potrebe ove norme (HRN EN 62305-2) uzimaju se u obzir samo graevine s
opasnim zonama vrste 0 ili zone koje sadre vrste eksplozivne tvari.
3.1.4 Graevine opasne za okoli

graevine koje mogu prouzroiti bioloka, kemijska i radioaktivna isputanja kao
posljedicu udara munje, (kao to su kemijska, petrokemijska industrija, nuklearne
elektrane itd.).
3.1.5 Gradska okolina

Podruja velike gustoe gradnje s gusto nastanjenim kvartovima i visokim zgradama.
NAPOMENA - centar grada kao primjer gradske okoline.
3.1.6 Prigradska okolina

podruje srednje gustoe gradnje.
NAPOMENA gradska predgraa kao primjer prigradske okoline.
3.1.7 Seoska okolina

podruje male gustoe gradnje.
NAPOMENA selo kao primjer seoske okoline.
3.1.8 Nazivni podnosivi udarni napon

Uw
udarni podnosivi napon koji proizvoa deklarira na opremi ili njenom dijelu, a koji
oznauje opisanu otpornost izolacije na prenapone.
NAPOMENA u ovoj normi uzima se u obzir samo podnosivi napon izmeu vodia pod naponom i
zemlje.
3.1.9 Elektrini sustav

sustav za napajanje sa sastavnicama niskog napona.
3.1.10 Elektroniki sustav

sustav koji sadri osjetljive elektronike sastavnice kao to je komunikacijska oprema,
raunala, sustave nadzora i instrumentacije, radio sustave, instalacije uinske
elektronike.
11
3.1.11 Unutarnji sustavi
elektrini i elektroniki sustavi unutar graevine.
3.1.12 Opskrbni vod koji treba zatititi

opskrbni vod koji ulazi u graevinu koju treba zatiti od uinaka munje u skladu s
ovom normom.
3.1.13 Telekomunikacijski vodovi

prijenosna sredstva namijenjena komunikaciji izmeu ureaja koji mogu biti smjeteni
u odvojenim graevinama, kao to su telefonski vodovi i vodovi za prijenos podataka.
3.1.14 Elektroenergetski vodovi

prijenosni vodovi za napajanje graevine elektrinom energijom i u njoj smjetene
elektrine i elektronike opreme, kao to je npr. mrea niskog napona (NN) ili visokog
napona (VN)
3.1.15 Cjevovodi
cijevi namijenjene prijenosu fluida do odnosno iz graevine, kao to je plinovod,
vodovod ili cjevovod za naftu.
3.1.16 Opasan dogaaj

udar munje u objekt koji treba zatititi ili pokraj objekta koji treba zatititi.
3.1.17 Udar munje u objekt

udar munje u objekt koji treba zatititi.
3.1.18 Udar munje pokraj objekta

udar munje u neposrednoj blizini objekta koji treba zatititi to moe prouzroiti
opasne prenapone
3.1.19 Broj opasnih dogaaja zbog udara munja u graevinu

ND
oekivani prosjeni broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u graevinu.
3.1.20 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod

NL
oekivani prosjeni godinji broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod.
3.1.21 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine

NM
oekivani prosjeni broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine
3.1.22 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda
NI
oekivani prosjeni broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda.
3.1.23 Elektromagnetski udarni val (impuls) munje

LEMP
elektromagnetska djelovanja struje munje.
NAPOMENA - to ukljuuje udarne napone i struje putem vodljive veze kao i indukcijske uinke impulsa
elektromagnetskog polja.
12
3.1.24 Udarni val
prolazni val u obliku prenapona i/ili udarne struje kao posljedica LEMP.
NAPOMENA - Udarni valovi prouzroeni LEMP-om mogu nastati uslijed (djelomine) struje munje,
poevi od indukcijskih uinaka na instalacijskim petljama kao i preostalih valova iza SPD.
3.1.25 vorite
toka na opskrbnom vodu u kojoj se moe zanemariti irenje vala
NAPOMENA - primjeri vorita su toke na izvodu razdjelnog opskrbnog voda iz transformatorske

stanice SN/NN, zatim mulitplekseri na telekomunikacijskom vodu ili SPD instaliran du voda u skladu s
IEC 62305-5.
3.1.26 Materijalne tete

tete na graevini (ili njenom sadraju) ili na opskrbnom vodu uslijed mehanikih,
toplinskih, kemijskih i eksplozivnih uinaka munje.
3.1.27 Povrede ivih bia

povrede, ukljuujui gubitak ivota ljudi ili ivotinja uslijed dodirnih napona i napona
koraka prouzroenih strujom munje.
3.1.28 Kvar elektrinog i elektronikog sustava

trajna teta na elektrinom i elektronikom sustavu uslijed LEMP-a.
3.1.29 Struja kvara

Ia minimalna vrna vrijednost struje munje koja moe izazvati kvar na vodu.
3.1.30 Vjerojatnost nastanka tete

Px
vjerojatnost da e opasan dogaaj prouzroiti tetu na objektu koji treba zatititi.
3.1.31 Gubitak
Lx
srednji iznos gubitaka (ljudi i dobara) ovisno o vrsti tete uslijed opasnog dogaaja, u
odnosu na vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zatititi.
3.1.32 Rizik
R
iznos vjerojatnih godinjih gubitaka (ljudi i dobara) uslijed udara munje, u odnosu na
vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zatititi.
3.1.33 Sastavnica rizika

Rx
djelomian rizik ovisan o izvoru i vrsti tete.
3.1.34 Prihvatljivi rizik

RT
najvea vrijednost rizika koji se moe prihvatiti za objekt koji treba zatititi.
3.1.35 Zona graevine

ZS
13
dio graevine homogenih znaajki za koje vrijedi samo isti sklop parametara pri
procjeni sastavnica rizika.
3.1.36 Odsjeak opskrbnog voda

SS
dio opskrbnog voda homogenih znaajki za koje vrijedi samo jedan sklop parametara
pri procjeni sastavnica rizika.
3.1.37 Zona zatite od munje

LPZ
zona u kojoj vlada odreena elektromagnetska okolina.
NAPOMENA Granice zone odreene LPZ ne moraju biti fizike granice (npr. zidovi, podovi ili stropovi)
3.1.38 Razina zatite od munje

LPL
broj koji oznauje sklop vrijednosti parametara struje munje koji se odnose na
vjerojatnost da pridruene najvee i najmanje projektirane vrijednosti struje munje ne
e biti prekoraene pri normalnoj pojavi udara munja.
NAPOMENA Razina zatite od munje se upotrebljava za projektiranje zatitnih mjera u skladu s

odgovarajuim sklopom parametara struje munje.
3.1.39 Zatitne mjere

mjere koje treba poduzeti na objektu koji treba zatititi da bi se smanjio rizik zbog
udara munja.
3.1.40 Sustav zatite od munje

LPS
cjeloviti sustav koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih teta uslijed udara munja
u graevinu.
NAPOMENA - LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite.
3.1.41 Sustav mjera zatite od LEMP

LPMS
cjeloviti sustav zatitnih mjera unutarnjih sustava protiv LEMP.
3.1.42 Zatitni vodi

metalni vodi koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih teta uslijed udara munja
u opskrbni vod.
3.1.43 Magnetski oklop

zatvoreni metalni zaslon u obliku mree ili neprekidnog zaslona koji obuhvaa tieni
predmet ili njegov dio koji se koristi da bi se smanjili kvarovi na elektrinim ili
elektronikim sustavima.
3.1.44 Zatitni kabel za struju munje

poseban kabel s pojaanom izolacijom iji je metalni oklop u neprekidnom dodiru sa
zemljom bilo izravno, bilo putem vodljivog plastinog plata.
3.1.45 Zatitni kabelski kanal za struju munje
14
kabelski kanal malog otpora u dodiru sa zemljom (primjerice armirani beton s meu-
sobno spojenim armaturnim elikom ili metalni kanal).
3.1.46 Ureaj za zatitu od udarnog vala

SPD (engl. Surge Protective Device)
ureaj koji je namijenjen ogranienju prolaznih udarnih napona (prenapona) i
skretanju udarnih struja. Sadri najmanje jednu nelinearnu sastavnicu.
3.1.47 Usklaena SPD zatita

sklop SPD ureaja odgovarajue odabranih, usklaenih i ugraenih s ciljem
smanjenja kvarova elektrinih i elektronikih sustava.
3.2 Popis oznaka i kratica
a stopa amortizacije ................................................................................. dodatak G

Ad sabirna povrina za udare munja u usamljenu graevinu ................................ A.2
Ad sabirna povrina za udare munja u graevine s istacima na krovu ............... A.2.1
Ai sabirna povrina za udare munja pokraj opskrbnog voda .............. A.4; tablica A.3
Al sabirna povrina za udare munja u opskrbni vod .......................... A.4; tablica A.3
Am povrina utjecaja za udare munja pokraj graevine ......................................... A.3
B zgrada .............................................................................................................. A.2
c srednja vrijednost moguih gubitaka na graevini, u novcu ...................... C.4; C.5

CA godinji trokovi ivotinja ....................................................................... dodatak G
CB godinji trokovi zgrade ....................................................................... dodatak G
CC godinji trokovi sadraja ..................................................................... dodatak G
Cd koeficijent lokacije .......................................................................... A.2; tablica A.2
Ce koeficijent okoline ........................................................................... A.5; tablica A.5
CL godinji trokovi ukupnih gubitaka kad ne postoje zat. mjere ....... 5.6; dodatak G
CRL godinji trokovi preostalih gubitaka ................................................5.6; dodatak G
CP cijena zatitnih mjera........................................................................... dodatak G
CPM godinji trokovi izabranih zatitnih mjera ....................................... 5.6; dodatak G
CS godinji trokovi sustava unutar graevine ............................................ dodatak G
Ct korekcijski koeficijent za SN/NN transformator na opskrb. vodu . A.4;tablica A.4
ct ukupna vrijednost graevine, u novcu ............................................... C.4; C.5; E.3
Di razmak u stranu od opskrbnog voda znakovit za udar munje pokraj voda........ A.5
D1 povrede ivih bia ........................................................................................... 4.1.2
D2 materijalna teta ............................................................................................ 4.1.2
D3 kvar elektrinih i elektronikih sustava ........................................................... 4.1.2
hz koeficijent koji poveava gubitke kad postoji posebna opasnost .... C.2;tablica C.5
H visina graevine ............................................................................................... A.4
Ha visina graevine na koju je spojen kraj a opskrbnog voda ............................. A.4
Hb visina graevine na koju je spojen kraj b opskrbnog voda ............................. A.4
Hc visina vodia nadzemnog voda iznad tla.......................................................... A.4
i kamatna stopa ....................................................................................... dodatak G
15
Ia struja kvara .......................................................................................... D.1.1;D.1.2
Kd koeficijent ovisan o znaajkama opskrbnog voda ......................................... D.1.1

KMS koeficijent ovisan o svojstvima mjera zatite od LEMP ................................. B.4
Kp koeficijent ovisan o mjerama zatite na opskrbnom vodu ............................. D.1.1
KS1 koeficijent ovisan o uinkovitosti zaslona graevine ........................................ B.4
KS2 koeficijent ovisan o uinkovitosti oklopa kao zaslona unutar graevine ........... B.4
KS3 koeficijent ovisan o znaajkama unutarnjeg voenja instalacija ....................... B.4
KS4 koeficijent ovisan o otpornosti na udarni napon sustava.................................. B.4
L duljina graevine .............................................................................................. A.2

La duljina graevine na kraju a opskrbnog voda ................................................. A.4
LA gubici koji se odnose na povrede ivih bia ....................................... 6.2; tablica 8
LB gubici u graevini uslijed materijalnih teta (izrav. udari u graevinu)
.................................................................................................................. 6.2; tablica 8
L'B gubici na poj. vodu uslijed na materijalnih teta (udar u poj. vod) .... 7.4; tablica 10
Lc duljina odsjeka opskrbnog voda A.4
LC gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari u graevinu) ........... 6.2; tablica 8
L'C gubici uslijed kvarova opreme opskrbnog voda (udari u graevinu) 7.4; tablica 10
Lf gubici u graevini uslijed materijalnih teta ...................................................... C.1
Lf gubici na opskrbnom vodu uslijed materijalnih teta ........................................ E.1
LM gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj graevine) .... 6.3; tablica 8
Lo gubici u graevini uslijed kvarova unutarnjih sustava ....................................... C.1
Lo gubici na opskrbi uslijed kvarova unutarnjih sustava ........................................ E.1
Lt gubici uslijed povreda od dodirnog napona i napona koraka ........................... C.1
LU gubici uslijed povreda ivih bia (udari u opskrbni vod) ................... 6.4; tablica 8
LV gubici u graevini uslijed materijalnih teta (udari u opskrbni vod) .... 6.4; tablica 8
LV gubici na opskrbnom vodu uslijed materijalnih teta (udari u opsk. vod)
.................................................................................................................. 7.2; tablica 10
LW gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod) ...... 6.4; tablica 8
LW gubici uslijed kvarova opreme opskrbnog voda (udari u opsk. vod) 7.2; tablica 10
LX posljedini gubici na graevini ........................................................................... 6.1
LX posljedini gubici na opskrbi ............................................................................. 7.1
LZ gubici uslijed kvarova unut. sustava (udari pokraj opskrbnog voda).. 6.5; tablica 8
LZ gubici uslijed kvarova opreme poj. voda (udari pokraj p. voda) ....... 7.3; tablica 10
L1 gubici ljduskih ivota u graevini .................................................................... 4.1.3
L2 gubitak javne opskrbe u graevini ................................................................. 4.1.3
L2 gubitak javne opskrbe (za opskrbni vod) ....................................................... 4.1.3
L3 gubitak kulturne batine u graevini ........................................................... 4.1.3
L4 gubitak gospodarskih vrijednosti u graevini ................................................. 4.1.3
L4 gubitak gospodarskih vrijednosti u opskrbi .................................................... 4.1.3
m stopa odravanja ................................................................................... dodatak G
n broj opskrbnih vodova spojenih na graevinu ............................................... D.1.1

NX godinji broj opasnih dogaaja .......................................................................... 6.1
ND broj opasnih dogaaja uslijed udara munje u graevinu ............................... A.2.3
NDa broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u graevinu na kraju a opskrbnog
voda ........................................................................................................ A.2.4; tablica 8
Ng gustoa udara munja u zemlju .......................................................................... A.1
NI broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda................... A.5
16
NL broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod ............................... A.4
NM broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine............................ A.3
np broj mogue ugroenih osoba (rtve ili neopskrbljeni korisnici) ......... C.2; C.3; E.2
ns procijenjeni ili izmjereni godinji broj sklopnih prenapona ..................... dodatak F
Ns procijenjeni ili izmjereni godinji broj sklopnih prenapona iznad 2,5 kV dodatak F
nt oekivani ukupni broj osoba (ili korisnika opskrbe) u graevini ......... C.2; C.3; E.2
P vjerojatnost tete .......................................................................................... 3.1.29

PA vjerojatnost povrede ivih bia (udari u graevinu) .......................... 6.2; tablica 8
PB vjerojatnost materijalne tete na graevini (udari u graevinu) .......... 6.2; tablica 8
PB vjerojatnost materijalne tete na opskrbnom vodu (udari u graevinu) 7.4; tablica 10
PC vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u graevinu ) ............ 6.2; tablica 8
PC vjerojatnost kvarova opreme opskrbnog voda (udari u graevinu ). 7.4; tablica 10
PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod ) ......... B.5; B.6; B.7
PLI vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj opskrbnog voda ) ......... B.8
PM vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj graevine) ...... 6.3; tablica 8
PMS vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (bez zatitnih mjera) .......................... B.4
PSPD vjerojatnost kvarova unut. sustava ili opskrb. vodova uz ugraene SPD... B.3;B.4
PU vjerojatnost povrede ivih bia (udari u opskrbni vod ) ...................... 6.4; tablica 8
PV vjerojatnost materijalne tete na graevini (udari u opskrbni vod )......6.4; tablica 8
PV vjerojatnost materijalne tete na opskrbnom vodu (udari u poj. vod) 7.2; tablica 10
PW vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod ).......... 6.4; tablica 6
PW vjerojatnost kvarova opreme opskrbnog voda (udari u poj. vod) ..... 7.2; tablica 10
PX vjerojatnost tete na graevini ......................................................................... 6.1
PX vjerojatnost tete na opskrbnom vodu .............................................................. 7.1
PZ vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj poj. voda)........ 6.5; tablica 8
PZ vjerojatnost kvarova opreme napajanja (udari pored poj. voda)....... 7.3; tablica 10
ra koeficijent smanjenja ovisan o vrsti povrine tla ............................................... C.2

ru koeficijent smanjenja ovisan o vrsti povrine poda ......................................... C.2
rp koeficijent smanjenja gubitaka zbog poduzetih mjera protiv poara ............... C.2
R rizik ............................................................................................................... 3.1.32
RA sastavnica rizika (povreda ivih bia - za udare u graevinu) ........................ 4.2.2
RB sastavnica rizika (materijalne tete na graevini - za udare u graevinu) ..... 4.2.2
RB sastavnica rizika (materijalne tete na opskrb. vodu za udare u graevinu) 4.2.8
RC sastavnica rizika (kvarovi unutarnjih sustava za udare u graevinu) .......... 4.2.2
RC sastavnica rizika (kvarovi opreme opskrb. voda za udare u graevinu) ...... 4.2.8
RD rizik za graevinu uslijed udara u graevinu .................................................. 4.3.1
rf koeficijent smanjenja gubitaka ovisno o riziku nastanka poara ...................... C.2
RF rizik s obzirom na materijalne tete na graevini ........................................... 4.3.2
RF rizik s obzirom na materijalne tete na opskrbnom vodu ............................... 4.4.2
RI rizik za graevinu uslijed neizravnih udara munja ......................................... 4.3.1
RM sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava za udare pokraj graevine)........... 4.2.3
RM rizik RM uz poduzete mjere zatite ....................................................... dodatak G
RO rizik kvarova unutarnjih sustava ..................................................................... 4.3.2
RO rizik kvarova opreme opskrbnog voda ........................................................... 4.4.2
Rs jedinini uzduni otpor oklopa kabela.................................................. B.5;B.8; D.1
RS rizik povrede ivih bia .................................................................................. 4.3.2
RT prihvatljivi rizik .............................................................................................. 3.1.34
RU sastavnica rizika (povrede ivih bia za udare u opskrbni vod) .................. 4.2.4
RV sastavnica rizika (materijalne tete na graevini za udare u opskrbni vod) 4.2.4
17
RV sastavnica rizika (materijalne tete na opskrb. vodu za udare u opskrbni vod) . .
................................................................................................................................ 4.2.6
RW sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava za ud. u prikljuni opskrb. vod) .... 4.2.4
RW sastavnica rizika (kvarovi opreme opskrb. voda za ud. u poj. vod) .......... 4.2.6
RX sastavnica rizika za graevinu ..................................................................... 3.1.33
RX sastavnica rizika za opskrbni vod ..................................................................... 7.1
RZ sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava za udare pokraj opskrb. voda) ..... 4.2.5
RZ sastavnica rizika (kvarovi opreme poj. voda za udare pokraj poj. voda) ..... 4.2.7
R1 rizik gubitka ljudskih ivota u graevini ................................................... 4.2.1; 4.3
R2 rizik gubitka javne opskrbe u graevini ................................................... 4.2.1; 4.3
R2 rizik gubitka javne opskrbe na opskrbnom vodu ..................................... 4.2.1; 4.4
R3 rizik gubitka kulturne batine u graevini ............................................ 4.2.1; 4.3
R4 rizik gubitka gospodarskih vrijednosti u graevini ................................... 4.2.1; 4.3
R4 rizik gubitka gospodarskih vrijednosti na opskrbnom vodu ..................... 4.2.1; 4.4
S graevina ......................................................................................................... A.2

S godinja uteda ...................................................................................... dodatak G
SS odsjeak opskrbnog voda ............................................................................. 3.1.36
S1 udari munje u graevinu ................................................................................ 4.1.1
S2 udari munje pokraj graevine ......................................................................... 4.1.1
S3 udari munje u opskrbni vod ............................................................................ 4.1.1
S4 udari munje pokraj opskrbnog voda ............................................................... 4.1.1
t godinji prekidi opskrbe, u satima ............................................................. C.3; E.2

tp godinje vrijeme u satima da se osobe nalaze na opasnom mjestu ................ C.2
Td godinji broj grmljavinskih dana ........................................................................ A.1
Tx toke prijelaza ......................................................................................... dodatak I
4. OBJANJENJE NAZIVA
4.1 tete i gubici
4.1.1 Izvor teta

Prvi izvor teta je struja munje. Sljedei izvori se razlikuju ovisno o mjestu udara
munje (pogledajte tablicu 1):
S1: udari munje u graevinu,

S2: udari munje pokraj graevine,
S3: udari munje u opskrbni vod,
S4: udari munje pokraj opskrbnog voda.
4.1.2 Vrste teta

Udar munje moe prouzroiti tete ovisno o znaajkama objekta koji treba tititi; meu
najznaajnijim su: vrsta konstrukcije, sadraj i namjena, vrsta opskrbnog voda i
upotrijebljene zatitne mjere.
Za praktine svrhe procjene rizika korisno je razlikovati tri osnovne vrste teta koje se
mogu pojaviti kao posljedica udara munje. Te vrste jesu (pogledajte tablice 1 i 2):
18
D1 : povrede ivih bia;
D2 : materijalne tete;
D3 : kvarovi elektrinih i elektronikih sustava.
tete na graevini uslijed udara munje mogu se ograniiti na dio graevine ili proiriti
na cijelu graevinu. One mogu zahvatiti okolne graevine i oneistiti okoli (npr.
kemijska ili radioaktivna isputanja).
Udar munje u opskrbni vod moe prouzroiti tetu i na samom tom vodu ili cjevovodu
koji se koristi za napajanje kao i na elektrinim i elektronikim sustavima u vezi s njim.
teta se moe proiriti na unutarnje sustave spojene na opskrbni vod.
4.1.3 Vrste gubitaka

Svaka vrsta tete, sama ili u kombinaciji s drugim, moe posljedino proizvesti razliite
vrste gubitaka u objektu koji treba zatititi. Vrsta gubitaka koja se moe pojaviti ovisi o
znaajkama samog objekta kao i njegova sadraja. U obzir e se uzeti sljedee vrste
gubitaka (pogledajte tablicu 1):
L1: gubitak ljudskih ivota

L2: gubitak javne opskrbe (napajanja)
L3: gubitak kulturne batine
L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njen sadraj, opskrba i gubitak
aktivnosti).
Gubici koji se mogu dogoditi u graevini jesu:
L1: gubitak ljudskih ivota

L2: gubitak javne opskrbe (napajanja)
L3: gubitak kulturne batine
L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njen sadraj).
Gubici koje se mogu dogoditi na opskrbi:
L'2: gubitak javne opskrbe;

L'4: gubitak gospodarskih vrijednosti (opskrba i gubitak aktivnosti).
NAPOMENA Gubitak ljudskih ivota u vezi s opskrbom ne obrauje se u ovoj normi
19
Tablica 1 Izvori teta, vrste teta i vrste gubitaka ovisno o mjestu udara munja
GRAEVINA OPSKRBNI VOD
Izvor Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta
Toka udara
tete tete gubitaka tete gubitaka
D1 L1, L42)
D2 L'2, L'4
S1 D2 L1,L2, L3,L4
D3 L'2, L'4
D3 L11), L2, L4
S2 D3 L11),L2 , L4
D1 L1, L42)
S3 D2 L'2, L'4
D2 L1, L2, L3, L4
D3 L'2, L'4
D3 L11), L2, L4
S4 D3 L11), L2, L4 D3 L'2, L'4
1)
kod graevina s rizikom nastanka eksplozije i bolnica ili drugih graevina u kojima kvarovi
unutrnjih sustava mogu neposredno ugroziti ljudske ivote
2)
kod imovine gdje moe doi do gubitka ivotinja.
20
Tablica 2 Rizik u graevini za pojedinu vrstu tete i gubitka
Gubitak L1 L3 L4
L2
Gubitak Gubitak Gubitak
Gubitak javne
ljudskih kulturne gospodarskih
opskrbe
teta ivota batine vrijednosti
D1
Povrede RS _ _ RS(1)
ivih bia
D2
Materijalna RF RF RF RF
teta
D3
Kvar elektrinih
RO(2) RO _ RO
ili elektronikih
sustava
1)
samo za imovinu gdje je mogu gubitak ivotinja
2)
samo za graevine s rizikom eksplozije i za bolnice i druge graevine gdje kvarovi na unutarnjim
sustavima neposredno ugroavaju ljudske ivote.
4.2 Rizik i sastavnice rizika
4.2.1 Rizik
Rizik R je iznos vjerojatnih prosjenih godinjih gubitaka. Odgovarajui rizik treba
izraunati za svaku vrstu gubitaka koja se moe dogoditi na graevini ili na opskrbnom
vodu.
Rizici koje treba proraunati za graevinu su:
R1: rizik gubitka ljudskih ivota

R2: rizik gubitka javne opskrbe
R3: rizik gubitka kulturne batine
R4: rizik gubitka gospodarskih vrijednosti.
Rizici koje treba izraunati za opskrbni vod:
R2: rizik gubitka javne opskrbe

R4: Rizik gubitka gospodarskih vrijednosti
Za proraun rizika R treba odrediti i izraunati pripadajue sastavnice (pojedini dijelovi

rizika ovise o izvoru i vrsti tete).
Svaki rizik R je zbroj njegovih sastavnica rizika. Pri izraunu rizika mogu se sastavnice
skupiti u skupine ovisno o izvoru i vrsti tete.
21
4.2.2 Sastavnice rizika za graevinu zbog udara munja u graevinu
RA: sastavnica rizika koja se odnosi na povrede ivih bia zbog dodirnog napona i
napona koraka u zonama do 3 m izvan graevine. Gubitak vrste L1 i, ako se
radi o graevini sa ivotinjama, takoer i L4 s moguim gubitkom ivotinja.
NAPOMENA 1 Sastavnice rizika prouzroene dodirnim naponima i naponima koraka u

graevini uslijed udara munja u graevinu ne razmatraju se u ovoj normi.
NAPOMENA 2 U posebnim graevinama ljudi mogu biti ugroeni uslijed izravnih udara munje
(npr. na vrhu parkiraline zgrade ili stadiona). Takvi se sluajevi takoer moraju uzeti u obzir uz
upotrebu naela u ovoj normi.
RB: sastavnica rizika koja se odnosi na materijalne tete prouzroene opasnim

izbijanjem unutar graevine koja bi pokrenula eksploziju, to moe takoer
ugroziti i okoli. Mogu nastati sve vrste gubitaka (L1, L2, L3, L4).
RC: sastavnica rizika koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prodora
LEMP. Mogu nastati vrste gubitaka L2 i L4 u svim sluejevima, zajedno s
vrstom L1 u sluaju graevina s rizikom od eksplozije ili bolnica i drugih
graevina gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudski ivot.
4.2.3 Sastavnica rizika za graevinu zbog udara munja pokraj graevine

RM: sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prodora LEMP.
Mogu nastati gubici L2 i L4 u svim sluajevima zajedno s vrstom L1 u sluaju
graevina s rizikom od eksplozije ili bolnica i drugih graevina gdje kvar
unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudske ivote.
4.2.4 Sastavnice rizika za graevinu zbog udara munja u opskrbni vod spojen s
graevinom
RU: sastavnica koja se odnosi na povrede ivih bia zbog dodirnog napona unutar
graevine zbog struje munje ubrizgane u vod koji ulazi u graevinu. Moe
nastati vrsta gubitaka L1 i, a u sluaju poljoprivredne imovine takoer i vrsta L4
s moguim gubitkom ivotinja
RV: sastavnica rizika koja se odnosi na materijalne tete (poar ili eksplozija
pokrenuti opasnim iskrenjem izmeu vanjskog voda i metalnih dijelova
uglavnom na ulaznim tokama vodova u graevinu) zbog struje munje koju bi
prola kroz ili du ulaznog opskrbnog voda. Mogu nastati sve vrste gubitaka
(L1, L2, L3, L4).
RW: sastavnica koje se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prenapona

induciranih na ulaznim vodovima i prenesenih u graevinu. Mogu nastati vrste
gubitaka L2 i L4 u svim sluajevima, kao i vrsta L1 u sluaju graevine s
rizikom od eksplozije ili bolnice ili druge graevine gdje kvar unutarnjih sustava
neposredno ugroava ljudske ivote.
NAPOMENA Ovdje su uzeti u obzir samo opskrbni vodovi koji ulaze u graevinu. Udari munja
u cjevovode ili pokraj njih ne smatraju se izvorom tete ako je cijev spojena na sabirnicu za
izjednaivanje potencijala. Ako ta sabirnica nije ugraena, onda se ta opasnost mora uzeti u
obzir.
22
4.2.5 Sastavnica rizika za graevinu zbog udara munja pokraj opskrbnog voda
spojenog s graevinom
RZ: sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava prouzroenih
prenaponima induciranim na ulaznim vodovima i prenesenim u graevinu.
Mogu nastati gubici vrste L2 i L4 u svim sluajevima, kao i vrsta L1 u sluaju
graevina s rizikom eksplozije i bolnica ili drugih graevina gdje kvarovi
unutarnjih sustava neposredno ugroavaju ljudske ivote.
NAPOMENA Ovdje su uzeti u obzir samo opskrbni vodovi koji ulaze u graevinu. Udari munja
u cjevovode ili pokraj njih ne smatraju se izvorom tete ako je cijev spojena na sabirnicu za
izjednaivanje potencijala. Ako ta sabirnica nije ugraena, onda se ta opasnost mora uzeti u
obzir.
4.2.6 Sastavnica rizika za opskrbni vod zbog udara munja u taj vod
R'V: sastavnica se odnosi na materijalne tete zbog mehanikih i toplinskih uinaka
struje munje. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.
RW: sastavnica koja se odnosi na kvarove prikljuene opreme zbog prenapona

putem otpornog spoja. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.
4.2.7 Sastavnica rizika za opskrbni vod zbog udara munje pokraj tog voda
RZ: sastavnica se odnosi na kvarove vodova i prikljuene opreme zbog prenapona
induciranih na tim vodovima. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.
4.2.8 Sastavnice rizika za opskrbni vod zbog udara munja u graevinu na koju je
opskrbni vod spojen
RB: sastavnica se odnosi na materijalne tete zbog mehanikih i toplinskih uinaka
struje munje koja tee du voda. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4
RC: sastavnica koja se odnosi na kvarove prikljuene opreme zbog prenapona

putem galvanske veze. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.
23
4.3 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na graevinu
Sastavnice rizika koje se uzimaju u obzir za pojedinu vrstu gubitaka u graevini jesu:
R1: Rizik gubitka ljudskih ivota
R1 = RA + RB + RC1) + RM1) + RU + RV + RW1) + RZ1) (1)

1)
samo ako se radi o graevinama s rizikom eksplozije i bolnicama s opremom za odravanje na ivotu
ili drugim graevinama gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugroava ljudske ivote.
R2: Rizik gubitka javne opskrbe

R2 = RB + RC + RM + RV + RW + RZ (2)
R3: Rizik gubitka kulturne batine

R3 = RB + RV (3)
R4: Rizik gubitka gospodarskih vrijednosti
R4 = RA2) + RB + RC + RM + RU2) + RV + RW + RZ (4)

2)
vrijedi samo za imovinu s moguim gubitkom ivotinja.
Sastavnice rizika koje odgovaraju nekoj vrsti gubitaka skupljene su takoer i u tablici
3.
Tablica 3. - Sastavnice rizika koje treba uzeti u raun za pojedinu vrstu gubitaka u
graevini
Udar munje u Udar munje
Udar munje u Udar munje opskrbni vod pokraj
graevinu pokraj koji ulazi u opskrbnog
Izvor tete
graevine graevinu voda koji ulazi
u graevinu
S1 S2 S3 S4
Sastavnica rizika RA RB RC RM RU RV RW RZ
Rizik prema vrsti
gubitaka
R1 * * *1) *1) * * *1) *1)
R2 * * * * * *
R3 * *
R4 * 2) * * * *2) *1) *
1)
Samo za graevine s rizikom eksplozije i bolnice ili druge graevine gdje kvar unutarnjih sustava
neposredno ugroava ljudske ivote.
2)
Samo za imovinu s moguim gubitkom ivotinja.
24
4.3.1 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na izvor tete
R = RD + RI (5)
gdje je :
RD rizik zbog udara (izravnih, direktnih) munja u graevnu (izvor S1) koji se sastoji
od zbroja rizika:
RD = RA + RB + RC (6)
RI rizik zbog udara munja koje utjeu na graevinu, ali ju ne pogaaju (neizravni,
indirektni) (izvori: S2, S3 i S4). Definira se kao zbroj sljedeih rizika:
RI = RM + RU + RV + RW + RZ (7)
Za sastavnice rizika i njihove kompozicije pogledajte takoer tablicu 9.
4.3.2 Skup sastavnica rizika koje se odnose na vrstu tete
R = RS + RF + RO (8)
gdje je:
- RS rizik povreda ivih bia (D1) koji je odreen zbrojem
RS = RA + RU (9)
- RF rizik materijalnih teta (D2) koji je odreen zbrojem
RF = RB + RV (10)
- RO rizik kvara unutarnjih sustava (D3) koji je odreen zbrojem
RO = RM + RC + RW + RZ (11)
Navedene sastavnice rizika i njihove kompozicije moe se takoer vidjeti u tablici 9.
4.4 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na opskrbne

vodove
Sastavnice rizika s kojima se rauna neka vrsta gubitka na opskrbnom vodu jesu:
R2: rizik gubitka javne opskrbe:
R2 = RV + RW + RZ + RB + RC (12)
R4 : rizik gubitka gospodarskih vrijednosti
R4 = RV + RW + RZ + RB + RC (13)
25
Sastavnice rizika s kojima treba raunati neku vrstu gubitaka na opskrbnom vodu
dane su i u tablici 4.
Tablica 4 - Sastavnice rizika s kojima treba raunati prema vrsti gubitaka
Udar munje u Udar munje Udar munje u

opskrbni vod pokraj graevinu
Izvor tete
opskrbnog voda
S3 S4 S1
Sastavnica rizika R`V R`W R`Z R`B R`C
Rizik prema vrsti
gubitaka
R`2 * * * * *
R`4 * * * * *
4.4.1 Kompozicija sastavnica rizika s obzirom na izvor tete
R = RD + RI (14)
gdje je:
- RD rizik zbog (izravnih, direktnih) udara munja u opskrbni vod (izvor S3) koji je
odreen zbrojem
RD = RV + RW (15)
- RI rizik zbog (neizravnih, indirektnih) udara munja koje ne pogaaju opskrbni vod
(izvori S1 i S4) ali utjeu na njega i koji je odreen zbrojem
RI = RB + RC +RZ (16)
U vezi navedene kompozicije sastavnica rizika za opskrbni vod pogledajte takoer i

tablicu 11.
4.4.2 Kompozicija sastavnica rizika s obzirom na vrstu tete
R = RF + RO (17)
gdje je:
- RF rizik zbog materijalnih teta (D2) koji je odreen zbrojem
RF = RV + RB (18)
- RO rizik zbog kvarova elektrinih i elektronikih sustava (D3) koji je odreen

zbrojem
26
RO = RW + RZ + RC (19)
U vezi navedene kompozicije sastavnica rizika za opskrbni vod pogledajte takoer i

tablicu 11.
4.5 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika
4.5.1 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika u graevini

Znaajke graevine i mogue zatitne mjere koje utjeu na sastavnice rizika za
graevinu dane su u tablici 5.
Tablica 5. imbenici koji utjeu na pojedine sastavnice rizika u graevini

Znaajke graevine ili
unutarnjih sustava
RA RB RC RM RU RV RW RZ
Zatitne mjere
Sabirna povrina X X X X X X X X
Otpornost povrine tla X
Otpornost poda X
Fizika ogranienja,
izolacija, oznake upozorenja,
X
izjednaivanje potencijala tla
LPS X1) X X2) X2) X3) X3)
Usklaena SPD zatita X X X X
Prostorni oklop X X
Oklopljenost vanjskih vodova X X X X
Oklopljenost unutarnjih
X X
vodova
Oznake putova za naputanje
X X
graevine
Mrea za izjednaivanje
X
potencijala
Protupoarne mjere X X
Osjetljivost na poar X X
Posebna opasnost X X
vstoa na udarni napon X X X X X X
1)
U sluaju prirodnog ili LPS u skladu s normama i odvodnim vodiima razmaknutim najvie
10 m ili gdje postoje fizike prepreke moe se zanemariti rizik koji se odnosi na povrede ivih
bia zbog dodirnog napona i napona koraka.
2)
Samo za vanjski dio LPS u obliku mree.
3)
Zbog izjednaivanja potencijala.
27
4.5.2 imbenici koji utjeu na sastavice rizika za opskrbni vod
Znaajke opskrbnog voda, graevine na koju je spojen i moguih zatitnih mjera koje
utjeu na sastavnice rizika dane su u tablici 6.
Tablica 6 imbenici koji utjeu na sastavnice rizika za opskrbni vod

Znaajka opskrbnog voda
R`V R`W R`Z R`B R`C
Zatitna mjera
Sabirna povrina X X X X X
Zaslon kabela X X X X X
Zatitni kabel struje munje X X X X X
Zatitni kabelski kanal struje

X X X X X
munje
Dodatni zaslonski vodii kabela X X X X X
Otpornost na udarni napon X X X X X
SPD X X X X X
5. UPRAVLJANJE RIZIKOM
5.1 Osnovni postupak
Odluku o tome treba li zatititi graevinu ili opskrbni vod od djelovanja munje kao i
izbor zatitnih mjera donosi se u skladu s HRN EN 62305-1. Postupak ide sljedeim
redom:
- uoavanje objekta koji treba zatititi i njegovih znaajka

- uoavanje svih vrsta gubitaka u objektu i odgovarajuih rizika R (R1 do R4)
- proraun rizika R za svaku vrstu gubitaka (R1 do R4)
- proraun nunosti zatite te usporedba rizika R1, R2 i R3 za graevinu (R2 za
opskrbni vod) s prihvatljivim rizikom RT
- proraun trokovne opravdanosti zatite usporedbom trokova gubitaka sa i bez
zatitnih mjera. U tom sluaju treba procijeniti sastavnice rizika R4 za graevinu (R4
za opskrbni vod) da bi se taj rizik mogao proraunati (pogledajte dodatak G).
28
5.2 Graevine koje treba uzeti u obzir za procjenu rizika
Graevina koju treba zatititi ukljuuje:

- graevinu kao takvu
- instalacije unutar graevine
- sadraj graevine
- osobe u graevini ili koje stoje u zoni do 3 metra od vanjske strane graevine
- okolinu na koju bi utjecale tete na graevini
Zatita ne ukljuuje opskrbne vodove izvan graevine.

NAPOMENA Promatrana graevina moe biti podijeljena na nekoliko zona (pogledajte odjeljak 6).
5.3 Opskrbni vodovi koje treba uzeti uz obzir pri procjeni rizika
Opskrbni vod koji treba zatititi je fiziki spoj izmeu:

telekomunikacijske centrale i graevine korisnika ili izmeu dviju telekomuni-
kacijskih centrala ili dviju korisnikih zgrada, kad se radi o telekomunikacijskim
(TLC) vodovima
telekomunikacijske centrale ili zgrade korisnika i distribucijskog vorita ili izmeu
dvaju distribucijskih vorita, kad se radi o telekomunikacijskim (TLC) vodovima
VN transformatorske stanice i zgrade korisnika, kad se radi o elektroenergetskom
vodu
mrene distribucijske stanice i graevine korisnika kad se radi o cjevovodima.
Opskrbni vod koji treba uzeti u obzir ukljuuje opremu voda i opremu na zavretcima
kao to su:
multiplekseri, pojaala, optiki sklopovi, brojila, kabelske zavrnice itd.
prekidai, nadstrujna zatita, brojila itd.
sustavi nadzora, sigurnosni sustavi, brojila itd.
Zatita ne ukljuuje opremu korisnika ili bilo koju graevinu spojenu na kraju
opskrbnog voda.
5.4 Prihvatljivi rizik RT
Odgovornost za odreivanje veliine prihvatljivog rizika u nadlenosti je odgovara-

jueg ovlatenog tijela.
Reprezentativne vrijednosti prihvatljivog rizika RT, na mjestima gdje djelovanje munje

ukljuuje gubitak ljudskih ivota ili kulturnih vrijednosti navedene su u tablici 7.
29
Tablica 7 Tipini iznosi prihvatljivog rizika RT
Vrsta gubitaka RT
gubitak ljudskih ivota 10-5
gubitak javne opskrbe 10-3
gubitak kulturne batine 10-3
5.5 Postupak prorauna nunosti zatite
Prema HRN EN 62305-1, treba pri proraunu nunosti zatite uzeti u obzir sljedee
rizike:
rizike R1, R2 i R3 za graevinu
rizik R1 i R2 za opskrbni vod.
Za svaki rizik koji je uzet u obzir treba postupiti redom na sljedei nain:
- uoiti sastavnice rizika Rx od kojih je sastavljen

- proraunati pojedine sastavnice rizika Rx
- proraunati ukupan rizik R (pogledajte 4.3)
- odrediti prihvatljivi rizik RT
- usporediti rizik R s prihvatljivim rizikom RT
Ako je R RT, zatita od munje nije potrebna.
Ako je R > RT, zatitne su mjere potrebne da bi se rizik smanjio na R RT za sve rizike
kojima je objekt podloan.
Postupak prorauna nunosti postavljanja zatite prikazan je na slici 1.
30
Slika 1 Postupak odluivanja o nunosti zatite
5.6 Postupak pri proraunu gospodarske opravdanosti zatite

Osim nunosti zatite na graevini ili opskrbnom vodu, korisno je ustanoviti
gospodarsku korist postavljanja zatitnih mjera za smanjenje gospodarskih gubitaka
L4.
Procjena sastavnica rizika R4 za graevinu (R4 za opskrbni vod) omoguuje korisniku

da izrauna trokove gubitaka sa ili bez postavljenih zatitnih mjera (pogledajte
dodatak G).
31
Postupak ustanovljavanja trokovne uinkovitosti zatite zahtijeva:
odreivanje sastavnica RX koje ine rizik R4 za graevinu (R4 za opskrbni vod)
proraun odreenih sastavnica rizika RX bez novih/dodatnih zatitnih mjera
proraun godinjih trokova gubitaka za svaku sastavnicu rizika RX
proraun godinjih trokova CL ukupnih gubitaka bez zatitnih mjera
prihvaanje odreenih zatitnih mjera
proraun sastavnica rizika RX ako se poduzmu odabrane zatitne mjere
proraun godinjih trokova preostalih gubitaka za svaku sastavnicu rizika RX u
tienoj graevini ili opskrbnom vodu
proraun ukupnih trokova CRL preostalih gubitaka ako postoje zatitne mjere
proraun godinjih gubitaka CPM odabranih zatitnih mjera
usporedba trokova.
Ako je CL < CRL + CPM , smatra se da zatita od munje nije isplativa.
Ako je CL CRL + CPM postavljanje zatitnih mjera najvjerojatnije je rentabilno u

predvidivom vremenu trajanja graevine.
Postupak prorauna gospodarske opravdanosti zatite prikazana je na slici 2.
Slika 2 - Postupak prorauna trokovne opravdanosti zatitnih mjera
32
5.7 Zatitne mjere
Zatitne su mjere namijenjene smanjenju rizika ovisno o vrsti tete.
Smatra se da su zatitne mjere uinkovite samo ako su u skladu sa zahtjevima

odgovarajuih norma:
HRN EN 62305-3 za zatitu od povrede ivih bia i materijalnih teta u graevini

HRN EN 62305-4 za zatitne mjere kojima se smanjuju kvarovi unutarnjih sustava
HRN EN 62305-5 za zatitu opskrbnih vodova.
5.8 Izbor zatitnih mjera
Najpogodnije zatitne mjere odabire projektant prema udjelu svake sastavnice rizika u
ukupnom riziku R i prema tehnikim i gospodarskim znaajkama razliitih zatitnih
mjera.
Moraju se odrediti kritini parametri da bi se upotrijebilo najuinkovitije mjere za

smanjenje rizika R.
Za svaku vrstu gubitaka postoji vie zatitnih mjera koje same za sebe ili u kombinaciji
s drugim zadovoljavaju uvjet R RT. Treba prihvatiti rjeenje koje ima tehnike i
gospodarske prednosti. Pojednostavnjeni potupak za izbor zatitnih mjera prikazan je
u dijagramu toka za graevine na slici 3. a za opskrbne vodove na slici 4. U svakom
sluaju izvoa radova ili projektant moraju pronai najkritinije sastavnice rizika i
smanjiti ih, uzevi u obzir i gospodarsku stranu.
33
Slika 3 Postupak izbora zatitnih mjera za graevine
34
Slika 4 - Postupak izbora zatitnih mjera za opskrbni vod
6. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA GRAEVINU

6.1 Osnovna jednadba
Svaka sastavnica rizika RA, RB, RC, RM, RU, RV, RW i RZ, kao to je objanjeno u
odjeljku 4, moe se izraziti sljedeom jednadbom:
RX = NX PX LX (20)
gdje je :
NX godinji broj opasnih dogaaja (pogledajte i dodatak A),
PX vjerojatnost nastanka tete na graevini (pogledajte i dodatak B),
LX posljedini gubitak (pogledajte i dodatak C).
NAPOMENA 1 Broj NX opasnih dogaaja ovisan je o gustoi udara munja u zemlju (Ng) i o
znaajkama objekta koji treba zatititi, njegove okoline i tla.
NAPOMENA 2 Vjerojatnost nastanka tete PX ovisna je o znaajkama objekta koji treba zatititi i o
predvienim zatitnim mjerama.
35
NAPOMENA 3 Posljedini gubitak LX ovisan je o upotrebi objekta prema njegovoj namjeni, nazonosti
ljudi, vrsti javne opskrbe, vrijednosti oteenih dobara kao i o zatitnim mjerama postavljenim za
ogranienje veliine gubitaka.
6.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u graevinu
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u graevinu

upotrebljavaju se sljedei izrazi:
- sastavnice koje se odnose na povrede ivih bia (D1)
RA = ND PA LA (21)
- sastavnice koje se odnose na materijalne tete (D2)
RB = ND PB LB (22)
- sastavnice koje se odnose na kvarove unutarnjih sustava (D3)
RC = ND PC LC (23)
Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8.
6.3 Procjena sastavnice rizika zbog udara munja pokraj graevine

(S2)
Za proraun sastavnice rizika koje se odnose na udare munja pokraj graevine

upotrebljava se sljedei izraz:
- sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava (D3)
RM = NM PM LM (24)
Parametri za procjenu te sastavnice rizika dani su u tablici 8.
6.4 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod

spojen na graevinu (S3)
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u opskrbni vod

upotrebljavaju se sljedei izrazi:
- sastavnice koje se odnose na povrede ivih bia (D1)
RU = (NL + NDa) PU LU (25)
36
RV = (NL + NDa) PV LV (26)
- sastavnice koje se odnose na kvarove unutarnjih sustava (D3)
RW = (NL + NDa) PW LW (27)
Ako se opskrbni vod sastoji od vie odsjeaka (pogledajte 7.6), vrijednosti RU, RV i RW
treba uzeti kao zbroj vrijednosti RU, RV i RW pojedinih odsjeaka. Uzimaju se u obzir
samo odsjeci izmeu graevine i prvog distribucijskog vorita.
U sluaju da je na graevinu spojeno vie od jednog voda na odvojenim trasama,

proraun treba provesti za svaki vod posebno.
6.5 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog

voda spojenog na graevinu (S4)
Za proraun sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na
graevinu upotrebljava se sljedei izraz:
- sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava
RZ = (NI - NL) PZ LZ (28)
Ako opskrbni vod ima vie od jednog odsjeka (pogledajte 7.6), iznos RZ treba
raunati kao zbroj iznosa RZ sastavnica rizika pojedinih odsjeaka voda. Uzimaju se
oni odsjeci koji se nalaze izmeu graevine i prvog distribucijskog vorita.
NAPOMENA Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u Preporukama ITU K.46
U sluaju da je na graevinu spojeno vie od jednog voda na odvojenim trasama,

proraun treba provesti za svaki vod posebno.
Za ovu procjenu vrijedi da ako je (NI - NL) < 0, onda se uzima da je (NI - NL) = 0.
37
Tablica 8 Parametri za procjenu sastavnica rizika za graevinu
Oznaka Opis Vrijednost dana u
Prosjean godinji broj udara munja

ND - udar u graevinu Odjeljak A.2
NM - udar pokraj graevine Odjeljak A.3
NL - udar u vod koji ulazi u graevinu Odjeljak A.4
NI - udar pokraj voda koji ulazi u graevinu Odjeljak A.5
NDa udar u graevinu na a kraju voda (slika 5) Odjeljak A.2
Vjerojatnost da e udar u graevinu prouzroiti:
PA - povrede ivih bia Odjeljak B.1
PB - materijalne tete Odjeljak B.2
PC - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.3
Vjerojatnost da e udar pokraj graevine prouzroiti:

PM - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.4
Vjerojatnost da e udar u vod prouzroiti:

PU - povrede ivih bia Odjeljak B.5
PV - materijalne tete Odjeljak B.6
PW - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.7
Vjerojatnost da e udar pokraj voda prouzroiti:

PZ - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.8
Gubici nastali zbog:
L A = LU = r a L t - povrede ivih bia Odjeljak C.2
L B = LV = r r f h L f - materijalnih teta Odjeljci C.2, C.3, C.4, C.5
LC, = LM, = LW, = LZ = Lo - kvarova unutarnjih sustava Odjeljci C.2, C.3, C.5
NAPOMENA Iznosi gubitaka Lt, Lf, Lo i koeficijenti rp, ra, ru , rf koji smanjuju gubitke te koeficijent hZ
koji poveava gubitke, dani su u dodatku C i tablicama C.2, C.3, C.4 and C.5.
graevina b (koju treba zatititi) graevina a (susjedna)
Slika 5. Graevine na krajevima voda: graevina na kraju b koju treba zatititi

(graevina b) i susjedna graevina na kraju a voda (graevina a)
38
6.6 Zbirno o sastavnicama rizika za graevine
Sastavnice rizika zbrojene su u tablici 9 prema raznim vrstama i izvorima tete.
Tablica 9 Sastavnice rizika za graevinu za razne vrste tete od razliitih izvora

S4
S3 Rezultirajui rizik
Izvor tete S1 S2 Udar munje
Udar munje u prema vrsti tete
Udar munje u Udar munje pokraj
opskrbni vod
teta graevinu pokraj graevine opskrbnog
voda
D1
povrede ivih bia RU =(NL + NDa)
RA = NDPAraLt RS= RA + RU
PUruLt
D2 RB =NDPBrp RV =(NL + NDa)
materijalna teta RF = RB + RV
hzrfLf PVrphzrfLf
D3
kvar elektrinih i RW = RZ =(NI NL)
RC = NDPCLo RM = NMPMLo RO=RC+RM+RW+RZ
elektronikih sustava (NL + NDa)PWLo PZLo
Rezultirajui rizik
prema izvoru tete RD =RA+ RB + RC RI = RM + RU + RV + RW +RZ
Ako je graevina podijeljena na zone ZS (pogledajte 6.7), svaku sastavnicu rizika treba izraunati posebno za svaku zonu ZS.
Ukupni rizik R za graevinu je zbroj sastavnica rizika svih pojedinih zona ZS koje na koje je graevina podijeljena.
39
6.7 Podjela graevine na zone ZS
Zbog procjene pojedine sastavnice rizika, moe se graevinu podijeliti na zone ZS od

kojih svaka ima ujednaene znaajke. Meutim graevina moe biti ili se moe
promatrati kao jedna zona.
Zone ZS se uglavnom odreuju na temelju sljedeih znaajka:
vrste tla ili poda (sastavnice rizika RA i RU)

postoje li poarno otporni odjeljci (sastavnice rizika RB i RV)
postoje li prostorni zasloni ili oklopi (sastavnice rizika RC, RM, RW i RZ).
Nadalje se zone mogu odrediti prema:
rasporedu unutarnjih sustava (sastavnice rizika RC i RM)

postojeim i predvienim zatitnim mjerama (sve sastavnice rizika)
gubicima vrijednosti Lx (sve sastavnice rizika).
Pri podjeli graevine u zone ZS treba uzeti u obzir izvedivost postavljanja najpogodnijih
zatitnih mjera.
6.8 Procjena sastavnica rizika u graevini sa ZS zona
Pravila za proraun sastavnica ovog rizika ovisi o vrsti rizika.
6.8.1 Rizici R1, R2 i R3
6.8.1.1 Graevina obuhvaena jednom zonom zatite

U ovom sluaju odreena je jedna zona ZS koja obuhvaa cijelu graevinu. Prema
odjeljku 6.7, rizik R je zbroj sastavica rizika Rx u graevini. Za proraun sastavnica rizika i
odabir odgovarajuih utjecajnih parametara, postupa se prema sljedeim pravilima:
- parametri koji se tiu broja N opasnih dogaaja moraju se izraunati prema dodatku
A,
- parametri koji se tiu vjerojatnosti P tete moraju se izraunati prema dodatku B,
Nadalje:
- za sastavnice RA, RB, RU, RV,RW i RZ treba odrediti samo jednu vrijednost za svaki
promatrani parametar. Na mjestima gdje se moe odrediti vie od jedne vrijednosti
parametara treba izabrati najveu od njih.
- za sastavnice RC i RM, ako postoji vie od jednog unutarnjeg sustava u pojedinoj

zoni, vrijednosti PC i PM izraunavaju se iz sljedeih jednadbi:
PC = 1 (1 - PC1) (1 - PC2) (1 - PC3) (29)
40
PM = 1 (1 - PM1) (1 - PM2) (1 - PM3) (30)
gdje se parametri PCi i PMi odnose na pojedini unutarnji sustav i.
- parametri koji se odnose na iznos gubitaka L izraunavaju se prema dodatku C.
Za tu zonu mogu se rabiti tipine srednje vrijednosti navedene u dodatku C, ovisno

o namjeni graevine.
Ako za pojedini parametar, s iznimkom PC i PM, u zoni ima vie od jedne vrijednosti
mora se pretpostaviti vrijednost parametra koja vodi do najvee vrijednosti rizika,
Odreivanjem jedinstvene zone za graevinu moe dovesti do velikih trokova zatite

jer se svaka zatitna mjera mora provesti na svim dijelovima graevine.
6.8.1.2 Graevine s vie zona zatite

U ovom sluaju graevina je podijeljena na vie zona ZS. Rizik za graevinu je zbroj
rizika svih zona u graevini; u pojedinoj zoni rizik se rauna kao zbroj svih rizika koji se
odnose na tu zonu.
Za proraun sastavnica rizika i odabir odgovarajuih parametara upotrebljavaju se pravila

navedena u odjeljku 6.8.1.1.
Podjelom graevine na zone omoguuje se projektantu da u proraunu sastavnica rizika

uzme u obzir specifine znaajke svakog dijela graevine i odabere najpogodnije mjere
zatite po zonama te na taj nain smanji ukupne trokove zatite od munje.
6.8.2 Rizik R4
Bez obzira treba li ili ne treba odrediti zatitu za smanjenje rizika R1,R2 i R3 , korisno je
izraunati gospodarsku opravdanost postavljanja zatitnih mjera, da bi se smanjio rizik
gospodarskih gubitaka R3.
Predmeti za koje treba procijeniti rizik R4 odabiru se izmeu sljedeih:

- cijela graevina
- dio graevine
- unutarnja instalacija
- dio unutarnje instalacije
- dio opreme
- sadraj graevine
Trokovi gubitaka u pojedinim zonama izraunavaju se prema dodatku G. Ukupni

trokovi gubitaka za graevinu sastavljeni su od zbroja trokova gubitaka svih zona.
41
7. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA OPSKRBNE VODOVE
7.1 Osnovne jednadbe
Svaka sastavnica rizika RV, RW, RZ, RB i RC, kao to je objanjeno u odjeljku 4, moe
se izraziti sljedeom opom jednadbom:
RX = NX PX LX (31)
u kojoj oznake znae:
NX broj opasnih dogaaja (pogledajte i dodatak A),

PX vjerojatnosti tete na opskrbnom vodu (pogledajte dodatak D),
LX posljedini gubitak (pogledajte i dodatak E)
7.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod

Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u opskrbni vod,
- sastavnice rizika za materijalne tete (D2)
R'V = NL PV LV (32)
- sastavnice koje se odnose na kvarove prikljuene opreme (D3)
R'W = NL PW LW (33)
7.3 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog

voda
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja pokraj opskrbnog voda,
- sastavnice koje se odnose na kvarove prikljuene opreme (D3)
R'Z = (NI NL ) PZ LZ (34)
Parametri za procjenu te sastavnice rizika dani su u tablici 10.
Za ovu procjenu vrijedi da ako je (NI NL ) < 0, onda uzeti da je (NI NL ) = 0.
42
7.4 Procjena sastavnice rizika zbog udara munje u graevinu na koju
je opskrbni vod spojen
Za proraun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u svaku graevinu na
koju je opskrbni vod spojen, upotrebljavaju se za odsjeak voda koji je spojen na
graevinu sljedee jednadbe:
RB = ND PB LB (35)
- sastavnice koje se odnose na kvarove opreme (D3)
RC = ND PC LC (34)
Parametri za proraun tih sastavnica rizika prikazani su u tablici 10.
Tablica 10 Parametri za procjenu sastavnica rizika za opskrbni vod

Oznaka Opis Vrijednost dana u
Prosjean godinji broj udara munja

ND - udar u graevinu na koju je vod spojen Odjeljak A.2
NL - u opskrbni vod Odjeljak A.4
NI - pokraj opskrbnog voda Odjeljak A.5
Vjerojatnost da e udar munje u susjednu graevinu prouzroiti
P'B - materijalne tete Odjeljak D.1.1

P'C - kvarove prikljuene opreme Odjeljak D.1.1
Vjerojatnost da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti
P'V - materijalne tete Odjeljak D.1.2
P'W - kvarove prikljuene opreme Odjeljak D.1.2
Vjerojatnost da e udar munje pokraj opskrbnog voda prouzroiti
P'Z - kvarove prikljuene opreme Odjeljak D.1.3
Gubici nastali zbog
tablica E.1 jedn.
L'B = L'V = L'f - materijalnih teta (E.2)
tablica E.1 jedn.
L'C = L'W = L'Z = L'o - kvarove prikljuene opreme
(E.3)
43
7.5 Zbirno o sastavnicama rizika za opskrbni vod
Sastavnice rizika za opskrbni vod zbirno su prikazani u tablici 11, ovisno o raznim
vrstama i izvorima tete.
Tablica 11 Sastavnice rizika za opskrbni vod za razliite vrste tete iji su uzroci u
raznim izvorima
S4
Izvor tete S3 Udar munje S1
Ukupni rizik
Udar munje u pokraj Udar munje u
prema vrsti tete
Vrsta tete opskrbni vod opskrbnog graevinu
voda
D2 R'B =
Materijalne tete R'V = NL P'V L'V NDi P'B L'B RF = R`V + R`B
D3
Kvarovi elektrinih R'W = R'Z = (NI NL) R'C = RO =
i elektronikih NL P'W L'W P'Z L'Z ND P'C L'C R`Z + R`W + R`C
sustava
Ukupni rizik prema
izvoru tete R`D = R `V + R`W R`I = R`Z + R`B + R`C
Ako je opskrbni vod podijeljen na odsjeke SS (pogledajte 7.6), sastavnice rizika R'V,
R'W i R'Z opskrbnog voda treba izraunati kao zbroj svih odgovarajuih sastavnica
svakog odsjeka opskrbnog voda.
Sastavnicu rizika R'Z treba izraunati za svaku prijelaznu toku (pogledajte IEC 62305-
5) opskrbnog voda, a za R'Z treba konano uzeti najveu vrijednost.
NAPOMENA Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u Preporukama ITU K.46
Sastavnice rizika R'B i R'C opskrbnog voda treba izraunati kao zbroj odgovarajuih
sastavnica rizika za svaku graevinu spojenu na opskrbni vod.
Ukupni rizik R za opskrbni vod je zbroj sastavnica rizika R'B, R'C, R'V, R'W, i R'Z.
7.6 Podjela opskrbnog voda na odsjeke SS

Za procjenu svake sastavnice rizika, opskrbni se vod moe podijeliti na odsjeke SS.
Meutim, vod moe biti ili se moe uzeti kao jedan odsjeak.
Za sve sastavnice rizika (R'B, R'C, R'V, R'W, R'Z), odsjeci SS su uglavnom odreeni:
vrstom opskrbnog voda (nadzemni ili podzemni)
imbenicima koji utjeu veliinu sabirne povrine (Cd, Ce, Ct)
znaajkama opskrbnog voda (vrsta izolacije kabela, otpor zatitnog vodia)
Nadalje odsjeci se mogu odrediti prema:
44
vrsti prikljuenih ureaja
postojeim ili predvienim zatitnim mjerama.
Pri podjeli opskrbnog voda na odsjeke treba uzeti u obzir izvedivost najpogodnijih
zatitnih mjera.
Ako na nekom odsjeku ima vie od jedne vrijednosti nekog parametra, treba uzeti
iznos koji vodi do najvee vrijednosti rizika.
Operator mree ili vlasnik opskrbnog voda treba izraunati relativnu vrijednost
oekivanih gubitaka na opskrbi za pojedinanu tetu. Ako se taj izraun ne moe dobiti,
predlae se uzeti reprezentativne vrijednosti iz dodatka E.
45
DODATAK A
(obavijesni)
Procjena godinjeg broja opasnih udara munje N
A.1. Openito
Godinji broj opasnih dogaaja N zbog udara munja koji imaju utjecaja na objekt koju
se kani zatititi ovisi o podruju grmljavinske aktivnosti na kojem se graevina nalazi
kao i o njenim fizikim znaajkama. Openito je prihvaen nain prorauna N tako da
se pomnoi gustoa udara munja u tlo Ng s ekvivalentnom sabirnom povri-nom
objekta uz uzimanje u obzir korekcijskih koeficijenata ovisnih o znaajkama objekta.
Gustoa udara munje Ng, je broj udara munje na km2 godinje. Taj se podatak u veini
zemalja u svijetu dobiva iz automatskog sustava za odreivanje mjesta udara munja.
NAPOMENA Ako ne postoji karta gustoe udara munja Ng , ta se veliina moe procijeniti iz izraza:
Ng 0,1 Td
gdje je Td, broj grmljavinskih dana godinje koji se moe se oitati iz izokeraunikih karata.
Dogaaji koji se smatraju opasnim za graevinu koju treba zatititi su:

udari munja u graevinu
udari munja pokraj graevine
udari munja u opskbni vod koji ulazi u graevinu
udari munja pokraj opskrbnog voda koji ulazi u graevinu
udari munja u graevinu na koju je spojen oskrbni vod.
Udari munja koji se smatraju opasnim za opskrbni vod koji treba zatititi su:
udari munja u opskrbni vod
udari munja pokraj opskrbnog voda
udari munja u graevinu na koju je opskrbni vod spojen.
A.2. Procjena srednjeg broja opasnih dogaaja pri udarima munja

u graevinu ND , te u graevinu spojenu na kraju "a" opskrbnog voda (NDa)
7.6.1 Odreivanje sabirne povrine Ad

Za odvojene graevine na ravnom terenu, sabirna povrina Ad je povrina odreena
presjekom izmeu ravnine povrine tla i pravca s nagibom 1/3 koji prolazi gornjim
dijelovima graevine (gdje ju dotie) i rotira oko tih toaka. Odreivanje vrijednosti Ad
moe se obaviti grafiki ili matematiki.
Pravokutna graevina
Za graevinu pravokutnog oblika duljine L, irine W, i visine H na ravnom zemljitu,
sabirna je povrina jednaka:
Ad = L W + 6 H (L + W) + 9 H 2 (A.2)
46
gdje su dimenzije promatrane graevine L, W i H izraene u metrima (slika A.1).
NAPOMENA - Toniji izraun dobiva se uzevi u obzir relativnu visinu graevine s obzirom na okolne
graevine ili tlo unutar udaljenosti od 3H od graevine.
Slika A.1 Sabirna povrina Ad za usamljenu graevinu
A.2.1.1 Graevina sloenog oblika

Ako se radi o graevini sloenog oblika kao to su dijelovi istaknuti iznad krova
(pogledajte sliku A.2), treba upotrijebiti grafiku metodu odreivanja Ad (pogledajte sliku
A.3), jer razlike mogu biti prevelike ako se upotrijebe bilo najvee (Admax) bilo najmanje
(Admin) dimenzije (pogledajte tablicu A.1).
Prihvatljiva priblina vrijednost sabirne povrine je najvea vrijednost izmeu Admin i

sabirne povrine koja pripada istaknutom dijelu iznad krova A'd. A'd se moe izraunati
uz pomo jednadbe:
A'd = 9 Hp2 (A.3)
gdje je Hp visina istaknutog dijela iznad krova.
Razliiti iznosi sabirnih povrina prema navedenim metodama prikazane su u tablici

A.1.
47
Tablica A.1 Iznosi sabirne povrine ovisno o nainu prorauna
Graevina Graevina Istak iznad

Grafika metoda (najvee (najmanje krova
dimenzije) dimenzije) Hp
Dimenzije
pogledajte sliku
graevine A.2
70 30 40 70 30 25 40
(L, W, H), m
Ad = 47 700 Admax = 71 316 Admin = 34 770 A'd = 45 240
m2 pogl. sliku A.3 pogl. sliku A.3
Slika A.2 Tlocrt i nacrt graevine sloena oblika
48
Slika A.3 Razne metode odreivanja sabirne povrine za graevinu na slici A.2
A.2.1.2 Graevina kao dio zgrade

U primjeru kad se promatrana graevina S sastoji samo od dijela zgrade B, moe se
raunati povrinu Ad uvrstivi dimenzije graevine S ako su ispunjeni sljedei uvjeti
(vidjeti sliku. A.4):
da graevina S ini odvojeni okomiti dio zgrade B
da za graevinu B nema rizika od eksplozije
da nema mogunosti prijelaza poara na graevinu S iz dijelova zgrade B zbog
upotrebe zidova s otpornou na poar od 120 minuta (REI 120) ili zbog upotrebe
drugih odgovarajuih mjera zatite
da je onemoguen prodor prenapona du zajednikih opskrbnih vodova (ako
postoje) postavljanjem odgovarajue prenaponske zatite na ulaznim tokama tih
vodova u graevinu ili zbog upotrebe drugih odgovarajuih mjera zatite.
NAPOMENA Za definiciju i obavijesti o REI pogledajte Sl. list Europske unije 1994/28/02, n. C 62/63.
Ukoliko ovi uvjeti nisu ispunjeni, mora se raunati s dimenzijama cijele zgrade B.
49
Slika A.4 Graevina koju e se uzeti u obzir pri proraunu sabirne povrine Ad
A.2.2 Lokacija graevine u odnosu na druge objekte

Relativan poloaj graevine kojim se nadomjeta okolne objekte ili njen izloeni poloaj
izraunava se uz pomo koeficijenta poloaja graevine Cd (pogledajte tablicu A.2)
Tablica A.2 - Koeficijent poloaja graevine Cd

Relativan poloaj graevine koju se titi Cd
graevina okruena viim graevinama ili drveem 0,25
graevina okruena graevinama ili drveem jednake ili manje 0,5
visine
usamljena graevina: u blizini nema drugih objekata 1
usamljena graevina na vrhu brijega ili humka 2
50
A.2.3 Broj opasnih dogaaja ND za graevinu (na b kraju opskrbnog voda)
ND se moe izraunati kao umnoak:
ND = Ng Ad/b Cd/b 10-6 (A.4)
gdje je:
Ng gustoa broja udara munje u tlo (udara/km2/godinje)

Ad/b sabirna povrina za usamljenu graevinu (m2) (pogledajte sliku A.1)
Cd/b koeficijent poloaja graevine (pogledajte tablicu A.2).
A.2.4 Broj opasnih dogaaja NDa za susjednu graevinu (na a kraju opskrbnog
voda)
Prosjean godinji broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u graevinu na kraju a
opskrbnog (pogledajte 6.5 i sliku 5) moe se izraunati kao umnoak:
NDa = Ng Ad/a Cd/a Ct 10-6 (A.5)
gdje je:
Ng gustoa udara munja u tlo (udara/km2/godinje)
Ad/a sabirna povrina za usamljenu graevinu (m2) (pogledajte sliku A.1)
Cd/a koeficijent poloaja susjedne graevine (pogledajte tablicu A.2)
Ct korekcijski koeficijent ukoliko postoji transf. stanica SN/NN na opskrbnom vodu
na koji je graevina spojena, smjetena izmeu mjesta udara munje i graevine
(pogledajte tablicu A.4). Taj se koeficijent upotrebljava za odsjeke voda na
strani udaljenijoj od transformatorske stanice u odnosu na graevinu.
A.3. Proraun srednjega godinjeg broja opasnih dogaaja uslijed udara munja
pokraj graevine NM
NM se moe izraunati kao umnoak:
NM = Ng (Am Ad/b Cd/b) 10-6 (A.6)
gdje je:
Ng gustoa udara munja u tlo, udara/km2/godinje
Am sabirna povrina za udare munja pokraj graevine, m2
Sabirna povrina Am za graevinu protee do udaljenosti od 250 m od vanjskih rubova

graevine (pogledajte sliku A.5)
Ako je NM < 0, mora se pri procjeni uzeti da je NM = 0
A.4 Proraun srednjeg godinjeg broja opasnih dogaaja pri udarima munja u
opskrbni vod NL
Za vod koji se sastoji od jednog osjeka NL se moe izraunati iz izraza:
51
NL = Ng Al Cd Ct 10-6 (A.7)
gdje je
Ng gustoa udara munja u tlo, udara/km2/god.
Al sabirna povrina za udare munja u opskrbni vod (m2) (vidjeti tablicu A.3 i sliku
A.5)
Cd koeficijent poloaja za vod (vidjeti tablicu A.2)
Ct korekcijski koeficijent ako postoji SN/NN transformatorska stanica izmeu mjesta
udara munje i graevine (vidjeti tablicu A.4). Odnosi se na odsjeke
voda dalje od transformatorske stanice u odnosu na graevinu.
Tablica A. 3 - Sabirne povrine Al i Ai ovisno o znaajkama opskrbnih vodova

Nadzemni Podzemni (kabel)
Al (Lc 3(Ha+ Hb)) 6 Hc (Lc - 3(Ha+ Hb))
Ai 1 000 Lc 25 Lc
gdje pojedine oznake znae:

Al sabirna povrina za udare munja u opskrbni vod, m2
Ai sabirna povrina za udare munja u tlo pokraj opskrbnog voda, m2
Hc visina vodia opskrbnog nadzemnog voda iznad zemlje, m
Lc duljina odsjeka opskrbnog voda od graevine do prvog distribucijskog vorita
(m). Kao
najveu duljinu treba pretpostaviti Lc = 1 000 m.
Ha visina graevine na kraju "a" opskrbnog voda, m
Hb visina graevine na kraju "b" opskrbnog voda, m
otpornost tla u kojem je opskrbni vod ukopan (m). Kao najveu otpornost treba
pretpostaviti = 500 m.
Za potrebe pri ovom proraunu vrijedi:
ako je veliina Lc nepoznata, treba pretpostaviti da je Lc = 1000 m

ako je otpornost tla nepoznata treba pretpostaviti = 500 m
ako podzemni kabeli prolaze u punoj duljini kroz gustu mreu sustava uzemljenja,
pretpostaviti da je ekvivalentna sabirna povrina Ai = Al = 0
pretpostavlja se da se graevina koju treba zatititi nalazi na kraju "b" opskrbnog
voda.
NAPOMENA Vie obavijesti o sabirnim povrinama Al i Ai mogu se nai u Preporukama ITU K.46 i K.47
Tablica A.4 - Koeficijent transformatora Ct (na opskrbnom e.e. vodu)

Transformator Ct
vod s dvonamotnim transformatorom 0,2
sam vod (bez transformatora) 1
A.5 Proraun srednjega godinjeg broja opasnih dogaaja uslijed udara munja
pokraj voda NI
Za jedan odsjeak voda (nadzemnog voda, kabela, sa zaslonom, bez zaslona,
itd.), iznos NI se moe izraunati iz:
52
Nl = Ng Ai Ce Ct 10-6 (A.9)
gdje je:
Ng gustoa udara munja u zemlju, udara/km2/god.
Ai sabirna povrina za udare munja u tlo pokraj voda, m2 (v. tablicu A.3 i sliku A.5)
Ce koeficijent okoline (vidjeti tablicu A.5).
Ct korekcijski koeficijent ako postoji SN/NN transformator izmeu toke udara i
graevine (vidjeti tablicu A.4). Taj se koeficijent odnosi na odsjeke voda prije
transformatora u odnosu na graevinu
Tablica A.5 - Koeficijent okoline Ce

Okolina Ce
grad s visokim zgradama1) 0
grad2) 0,1
predgrae3) 0,5
selo 1
1) visina zgrada via od 20 m
2) visina zgrada izmeu 10 m i 20 m
3) visina zgrada manja od 10 m
NAPOMENA - sabirna povrina voda Ai odreena je njegovom duljinom Lc te razmakom u irinu od voda
Di (vidjeti sliku A.5) pri kojoj udar munje blizu voda moe prouzroiti inducirane prenapone ne manje od
1,5 kV.
Slika A.5 - Sabirne povrine (Ad, Am, Ai, Al)
53
DODATAK B
(obavijesni)
Procjena vjerojatnosti Px tete na graevini
Vjerojatnosti prikazane u ovom dodatku vrijede ako su mjere zatite u suglasnosti sa:
HRN EN 62305-3 za mjere zatite kojima se smanjuju povrede ivih bia kao i za
mjere zatite za smanjenje materijalnih teta
HRN EN 62305-4 za mjere zatite kojima se smanjuju kvarovi na unutarnjim
ureajima i sustavima
Ukoliko je opravdano mogu se upotrijebiti i druge vrijednosti.
Iznosi vjerojatnosti Px manje od 1 mogu se uzeti samo ako se mjera zatite ili znaajka
odnosi na cijelu graevinu ili zonu graevine (ZS) koju treba zatititi kao i na svu
odgovarajuu opremu.
B.1 Vjerojatnost PA da e udar munje prouzroiti povrede ivih bia

Iznosi vjerojatnosti PA elektrinog udara koje bi doivjeli ljudi zbog napona koraka i
dodirnog napona pri udaru munje u graevinu navedeni su u tablici B.1 ovisno o vrsti
zatitnih mjera:
Tablica B.1 - Vjerojatnosti PA da e udar munje prouzroiti elektrini udar za iva bia
zbog opasnih napona koraka i dodirnih napona
Zatitna mjera PA
nema zatitnih mjera 1
elektrina izolacija na izloenim vodiima (npr. najmanje 3 mm 0,01
umreenog polietilena)
uinkovito izjednaivanje potencijala i uzemljenje 0,01
oznake upozorenja 0,1
Ako je provedeno vie od jedne zatitne mjere, konaan se iznos PA izraunava

kao umnoak odgovarajuih iznosa PA.
NAPOMENA 1 - Za vie obavijesti pogledajte 8.1 i 8.2 u HRN EN 62305-3.
NAPOMENA 2 - Ako su kao odvodi na graevini koriteni dijelovi konstruktivne armature ili
metalni profili ili gdje postoje fizika ogranienja, vjerojatnost PA je zanemariva.
B.2 Vjerojatnost PB da e udar munje u graevinu izazvati materijalne tete

Iznosi vjerojatnosti PB materijalnih teta zbog udara munje u graevinu navedene su u
tablici B.2, kao funkcija razine zatite od munje (LPL).
54
Tablica B.2 - Iznosi PB ovisno o zatitnim mjerama za smanjenje materijalnih teta
Znaajka graevine LPL PB
graevina nema sustav zatite od munje (LPS) - 1
IV 0,2
III 0,1
graevina ima sustav zatite od munje (LPS)
II 0,05
I 0,02
graevina koja ima sustav hvataljki koji odgovara LPS I i neprekinutu
metalnu konstrukciju ili armaturu u betonu koji djeluju kao prirodni 0,01
sustav odvoda
graevina s metalnim krovom ili sustavom hvataljki, koja moe
sadravati i prirodne sastavnice, s potpunom zatitom svih instalacija
na krovu od izravnog udara munje i neprekinutom metalnom 0,001
konstrukcijom ili armaturom u betonu koji djeluju kao prirodni sustav
odvoda
NAPOMENA Mogui su i iznosi PB razliiti od onih u tablici B.2 ako se zasnivaju na podrobnim
istraivanjima koja su obuhvatila zahtjeve dimenzioniranja i kriterije za hvataljke iz HRN EN 62305-1.
B.3 Vjerojatnost PC da e udar munje u graevinu prouzroiti kvar na unutarnjim

sustavima
Vjerojatnost PC da e udar munje u graevinu prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima
ovisi o uporabi odvodnika prenapona (misli se uvijek na komplet odvodnika):
PC = PSPD (B.1)
Iznos vjerojatnosti PSPD ovisi o razini zatite od munje (LPL) za koju je odvodnik
prenapona projektiran, kao to je navedeno u tablici B.3
Tablica B.3 - Iznosi vjerojatnosti PSPD ovisno o razini zatite (LPL) za koju je odvodnik
projektiran
LPL PSPD
nije postavljena
1
usklaena SPD zatita
III-IV 0,03
II 0,02
I 0,01
NAPOMENA 3 0,005 0,001
NAPOMENA 1 Za smanjenje PC pogodna je samo usklaena zatita. Usklaena SPD zatita je

uinkovita za smanjenje PC samo za graevine zatiene sa LPS ili graevine s neprekinutom metalnom
konstrukcijom ili armaturom u betonu koji djeluju kao prirodni LPS i gdje su udovoljeni zahtjevi prema
HRN EN 62305-3.
NAPOMENA 2 Oklopljeni unutarnji sustavi spojeni na vanjske vodove optikim vlaknima ili ako se radi o
sustavu sa zatienim vodovima struje munje, s vodovima uvuenim u metalne kanale ili metalne cijevi,
ne trebaju imati usklaenu SPD zatitu.
NAPOMENA 3 Mogui su i manji iznosi PSPD u sluaju SPD-ova koji imaju bolje znaajke zatite
(propusnost vee struje, nia zatitna razina, itd.) u usporedbi sa zahtjevima odreenim za LPL I na
odgovarajuem mjestu ugradnje.
55
B.4 Vjerojatnost PM da e udar munje pokraj graevine prouzroiti kvar na
unutarnjim sustavima
Vjerojatnost PM da e udar munje pokraj graevine prouzroiti kvar na unutarnjim
sustavima ovisi o upotrijebljenim zatitnim mjerama (LPM), ovisno o koeficijentu KMS.
U primjeru kad usklaena SPD zatita ne udovoljava zahtjevima HRN EN 62305-4,

iznos PM jednak je iznosu PMS.
Iznosi PMS kao funkcije KMS, navedena je u tablici B.4, gdje je KMS koeficijent koji uzima
u obzir znaajke upotrijebljenih zatitnih mjera.
Tablica B.4 - Iznosi vjerojatnosti PMS ovisno o koeficijentu KMS
KMS PMS
0,4 1
0,15 0,9
0,07 0,5
0,035 0,1
0,021 0,01
0,016 0,005
0,015 0,003
0,014 0,001
0,013 0,000 1
Ako unutarnji sustavi imaju opremu koja nema izolacijsku vrstou prema
odgovarajuim normama za proizvodnju, treba uzeti da je PMS = 1.
Iznosi koeficijenta KMS izraunavaju se iz umnoka:
KMS = KS1 KS2 KS3 KS4 (B.2)
gdje je:
KS1 koeficijent koji uzima u obzir uinkovitost zaslanjanja graevine, LPS-a ili drugih
zaslona na granici LPZ 0/1
KS2 koeficijent koji uzima u obzir uinkovitost zaslona unutar graevine na granici zona
zatite od munje LPZ X/Y (X > 0, Y > 1)
KS3 koeficijent koji uzima u obzir znaajke unutarnjeg voenja instalacije (vidjeti tablicu
B.5).
KS4 koeficijent koji uzima u obzir izolacijsku vrstou na udarni napon sustava koji
treba zatititi.
Unutar jedne zone zatite LPZ, na sigurnosnoj udaljenosti od graninog zaslona, koja
iznosi najmanje koliko i irina oka mree w, koeficijenti KS1 i KS2 za LPS ili za zaslone u
obliku prostorne mree mogu se izraunati kao:
KS1 = KS2 = 0,12 w (B.3)
gdje je w (m) irina oka mree zaslona u obliku prostorne mree ili oka mree odvoda
56
LPS ili razmak izmeu metalnih stupova graevine ili izmeu armiranih betonskih okvira
koji djeluju kao prirodni LPS.
Za neprekinute metalne oklope, ako je debljina oklopa u granicama od 0,1 mm do 0,5

mm, KS1 = KS2 =10-4 do 10-5.
NAPOMENA Na mjestima gdje je postavljena mrea za izjednaivanje potencijala prema HRN EN

62395-4, iznosi KS1 i KS2 mogu se smanjiti na polovicu.
Na mjestima gdje je induktivna petlja u blizini vodia graninog zaslona zatitne zone
(LPZ) na udaljenosti manjoj od sigurnosne udaljenosti, uzimaju se vee vrijednosti
koeficijenata KS1 i KS2. Primjerice, za udaljenosti od zaslona koje se kreu od 0,1 w do
0,2 w, moraju se uzeti dva puta vee vrijednosti KS1 i KS2.
Postoji li kaskada od vie LPZ, rezultirajui KS2 izraunava se kao umnoak

odgovarajuih koeficijenata KS2 za svaku zonu LPZ.
NAPOMENA - Vrijednost KS1 ograniena je najvie na 1.
Tablica B.5 - Iznos koeficijenta KS3 ovisno o oklapanju unutarnjih elektrinih instalacija
Vrsta unutarnjeg oklapanja elektrinih instalacija KS3

neoklopljeni kabel - nije se vodilo rauna o izbjegavanju petlji 1) 1
neoklopljeni kabel - vodilo se rauna o izbjegavanju velikih petlji 2) 0,2
neoklopljeni kabel - vodilo se rauna o izbjegavanju petlji 3) 0,02
oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) 5 < RS 20 /km 0,001
oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) 1 < RS 5 /km 0,000 2
oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) R 1 /km 0,000 1
1)
Petlje vodia voene raznim trasama u velikim graevinama (povrina petlje reda veliine 50
m2)
2)
Petlje vodia voene u istom kanalu ili vodii voeni raznim trasama u malim graevinama
(povrina petlje reda veliine 10 m2)
3)
Petlje vodia u istom kabelu (povrina petlje reda veliine 0,5 m2)
4)
Kabel sa zaslonom otpornosti RS (/km) spojenim na sabirnicu za izjednaivanje potencijala
na oba kraja, te opremom prikljuenom na istu sabirnicu.
Za vodove poloene u neprekinutim metalnim kanalima i spojene na sabirnicu za

izjednaivanje potencijala na oba kraja, vrijednosti KS3 treba pomnoiti s 0,1.
Koeficijent KS4 izraunava se kao:
KS4 = 1,5 / Uw (B.4)
gdje je Uw nazivna vrstoa izolacije na udarni napon sustava koji treba zatititi, kV.
Ima li u kojem unutarnjem sustavu ureaja s razliitom izolacijskom vrstoom na

udarni napon, treba uzeti koeficijent KS4 za najniu izolacijsku vrstou.
57
B.5 Vjerojatnost PU da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti povrede ivih
bia
Iznos vjerojatnosti PU povrede ivih bia zbog pojave dodirnog napona pri udaru munje
u opskrbni vod koji ulazi u graevinu, ovisi o znaajkama zatitnog vodia opskrbnog
voda, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na taj vod, o tipinim
mjerama zatite (fizikim zaprekama, oznakama opasnosti itd. pogledajte tablicu B.1)
kao i o tome jesu li postavljeni odvodnici prenapona (SPD) na ulazu opskrbnog voda u
graevinu.
Kad odvodnici prenapona (SPD) nisu ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala

prema HRN EN 62305-3, iznos PU jednak je vrijednosti PLD, pri emu je PLD
vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munje u opskrbni vod.
Iznosi PLD dani su u tablici B.6.
Kad odvodnici prenapona (SPD) jesu ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala

prema HRN EN 62305-3, za iznos PU uzima se nia vrijednost izmeu PSPD i PLD.
NAPOMENA U ovom sluaju za smanjenje PU nije potrebno ugraditi usklaenu SPD zatitu
prema HRN EN 62305-4, dovoljno je ugraditi ih prema normi HRN EN 62305-3.
Tablica B.6 - Iznos vjerojatnosti PLD ovisno o otporu RS zaslona kabela i o

otpornosti na udarni napon Uw prikljuene opreme
Uw 5 < RS 20 1 > RS 5 RS 1
kV /km /km /km
1,5 1 0,8 0,4
2,5 0,95 0,6 0,2
4 0,9 0,3 0,04
6 0,8 0,1 0,02
RS ( / km): otpornost zatitnog vodia kabela
Za vodove bez zatitnog vodia treba uzeti da je PLD = 1.
Kad su provedene zatitne mjere, kao to su fizike zapreke, oznake upozorenja, itd.,
vjerojatnost PU moe se smanjiti mnoenjem s vjerojatnou PA navedenoj u tablici B.1.
B.6 Vjerojatnost PV da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti materijalnu tetu

Iznos vjerojatnosti PV materijalnih teta zbog udara munje u opskrbni vod koji ulazi u
graevinu ovisi o znaajkama zatitnog vodia opskrbnog voda, o otpornosti na udarni
napon unutarnjih sustava spojenih na opskrbni vod, kao i o tome jesu li ugraeni
odvodnici SPD.
Kad odvodnici SPD nisu ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala prema HRN EN
62305-3, iznos PV jednak je vrijednosti PLD, gdje je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih
sustava uslijed udara munja u opskrbni vod.
Iznosi za PLD navedeni su u tablici B.6.
58
Kad su odvodnici SPD ugraeni u svrhu izjednaivanja potencijala prema HRN EN
62305-3, iznos PV jednak je manjoj vrijednosti izmeu PSPD (pogledajte tablicu B.3) i
PLD.
NAPOMENA - Za smanjenje PV ovdje nije potrebno ugraditi usklaenu SPD zatitu prema HRN EN
62305-4, dovoljno je ugraditi SPD-ove prema normi HRN EN 62305-3.
B.7 Vjerojatnost PW da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti kvar na

Iznos vjerojatnosti PW da e udar munje u opskrbni vod koji ulazi u graevinu
prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o znaajkama zatitnog vodia
opskrbnog kabela, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na
opskrbni vod, kao i o tome jesu li ugraeni odvodnici SPD.
Kad usklaena SPD zatita nije ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PW jednaka
je iznosu PLD, gdje je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja u
opskrbni vod.
Iznosi za PLD navedeni su u tablici B.6.
Kad je usklaena SPD zatita ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PW je manja
izmeu vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLD.
B.8 Vjerojatnost PZ da e udar munje pokraj opskrbnog voda prouzroiti kvar na

Iznos vjerojatnosti PZ da e udar munje pokraj opskrbnog voda koji ulazi u graevinu
prouzroiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o znaajkama zaslonskog vodia kabela,
otpornosti na udarni napon sustava koji je na njega prikljuen kao i provedenih zatitnih
mjera.
Kad usklaena SPD zatita nije ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PZ jednaka
je vrijednosti PLI, gdje je PLI vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja
u opskrbni vod.
Iznosi za PLI navedeni su u tablici B.7.
Kad je usklaena SPD zatita ugraena prema HRN EN 62305-4, iznos PZ je manja
izmeu vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLI.
59
Tablica B.7 - Iznos vjerojatnosti PLI ovisno o otporu RS zaslonskog vodia kabela i
otpornosti na udarni napon Uw opreme
Zaslon nije Zaslon spojen na sabirnicu za

Bez spojen na sab. izjednaivanje potencijala na koju
Uw zaslon za izjednaiv. je spojena i oprema
kV skog potencijala na
5 < RS 20 1 > RS 5 RS 1
vodia koju je spojena
oprema /km /km /km
1,5 1 0,5 0,15 0,04 0,02
2,5 0,4 0,2 0,06 0,02 0,008
4 0,2 0,1 0,03 0,008 0,004
6 0,1 0,05 0,02 0,004 0,002
RS: otpornost zatitnog vodia kabela ( / km).
NAPOMENA Toniji proraun KS za odsjeke sa zatitnim vodiima i bez njih moe se nai u
Preporukama ITU K.46
60
DODATAK C
(obavijesni)
Procjena iznosa gubitaka Lx na graevini
Iznos gubitaka Lx mora izraunati i odrediti projektant sustava zatite od munje (ili
vlasnik graevine). Tipine srednje vrijednosti dane u ovom dodatku su obine
vrijednosti koje je predloio IEC. Nacionalna povjerenstva mogu izabrati druge
vrijednosti.
NAPOMENA Preporuljivo je da se jednadbe dane u ovom dodatku upotrebljavaju kao primarni izvor za
odreivanje veliine gubitaka Lx.
C.1. Prosjean godinji relativni gubitak

Gubitak Lx se odnosi na srednji relativni iznos odreenih vrsta teta, koje mogu nastati
kao rezultat udara munje uzevi u obzir njihove posljedice i uinke.
Njihova veliina ovisi o:

broju osoba i vremena njihova zadravanja na opasnom mjestu
vrsti i vanosti pogoene javne opskrbe
vrijednosti dobara pogoenih tetom.
Gubitak Lx varira ovisno o vrsti gubitka (L1, L2, L3 i L4) koji se promatra i, za svaku
vrstu gubitka, ovisno o vrsti tete (D1, D2 i D3) koja ga je prouzroila. Upotrijebljene su
sljedee oznake:
Lt gubitak zbog povreda uslijed dodirnog napona i napona koraka
Lf gubitak zbog materijalnih teta
Lo gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava.
C.2. Gubitak ljudskih ivota

Vrijednost Lt, Lf i Lo moe se odrediti kao relativni broj rtava iz sljedee pribline
formule:
n t
Lx = p p (C.1)
nt 8760
gdje je:
np mogui broj ugroenih ljudi (rtava)
nt oekivani ukupni broj ljudi (u graevini)
tp godinji broj sati koliko su ljudi nazoni na opasnom mjestu,
izvan graevine (samo Lt) ili unutar graevine (Lt, Lf i Lo).
Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo, koje se mogu pretpostaviti kad je odreivanje np,
nt i tp nesigurno ili oteano, navedene su u tablici C.1.
61
Tablica C.1 - Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo
Vrsta graevine Lt
sve vrste (ljudi unutar graevine) 0,0001
sve vrste - (ljudi izvan graevine) 0,01
Vrsta graevine Lf
bolnice, hoteli, javna zdanja 0,1
industrija, trgovine, kole 0,05
zabavita, crkve, muzeji 0,02
ostale graevine 0,01
Vrsta graevine Lo
opasnost od eksplozije 0,1
bolnice 0,001
Gubitak ljudskih ivota odreen je znaajkama graevine koje se uzimaju u obzir

koeficijentima poveanja (hz) i smanjenja gubitaka (rf, rp, ra, ru) kao to su:
LA= ra Lt (C.2)
LU = ru Lt (C.3)
LB = LV = rp hz rf Lf (C.4)
LC = LM = LW = LZ = Lo (C.5)
gdje je
ra koeficijent smanjenja gubitaka ljudskih ivota ovisno o vrsti tla (v. tablicu C.2)
ru koeficijent smanjenja gubitaka ljudskih ivota ovisno o vrsti poda (v. tablicu C.2)
rp koeficijent smanjenja gubitaka zbog materijalnih teta koji ovisi o upotrijebljenim
mjerama zatite kojim se smanjuju posljedice poara (v. tablicu C.3)
rf koeficijent smanjenja gubitaka zbog materijalnih teta koji ovisi o opasnosti pojave
poara na graevini (v. tablicu C.4)
hz koeficijent poveanja gubitaka zbog materijalnih teta u situacijama s posebnom
opasnou (v. tablicu C.5)
Tablica C.2 - Iznosi koeficijenata smanjenja ra i ru ovisno o vrsti povrine tla ili poda
Vrsta povrine Kontaktni otpor, k1) ra i ru

poljoprivredno tlo, beton 1 0,01
mramor, keram. ploice 1 - 10 0,001
ljunak, tapison, tepih 10 - 100 0,0001
asfalt, linoleum, drvo 100 0,00001
1) Vrijednosti mjerene izmeu elektrode s povrinom 400 cm2 pritisnute silom od 500 N i toke u
beskonanosti
62
Tablica C.3 - Iznosi koeficijenta smanjenja rp ovisno o poduzetim mjerama za smanjenje
posljedica poara
Poduzete mjere rp
Nisu poduzete nikakve mjere 1
Poduzeta je jedna od sljedeih mjera:
- aparati za gaenje,
- instalacije za gaenje s runim posluivanjem,
- automatsko gaenje,
0,5
- instalacija runog alarma
- hidranti
- poarno-otporni odjeljci,
- zatieni putovi za evakuaciju
Poduzeta je jedna od sljedeih mjera:
- instaliran automatski sustav za gaenje, 0,2
- instaliran automatski alarm 1)
1)
samo ako je zatien od prenapona ili drugih oteenja i ako je vrijeme
dolaska vatrogasne slube manje od 10 min.
Ako je poduzeto vie od jedne mjere, koeficijent rp ima, od svih relevantnih vrijednosti,
najniu vrijednost.
Za graevine s rizikom eksplozije, u svakom je sluaju rp = 1.
Tablica C.4 - Vrijednosti koeficijenta smanjenja rf ovisno o riziku izbijanja poara na

graevini
Rizik izbijanja poara rf
eksplozija 1
visoki rizik 0,1
normalan rizik 0,01
mali rizik 0,001
nema rizika 0
NAPOMENA 1 - Za sluaj graevine s opasnou eksplozije i graevine koje sadre eksplozivne

mjeavine, potrebna je podrobnija procjena rf.
NAPOMENA 2 - Graevine s visokim rizikom izbijanja poara moe se promatrati kao graevine od
zapaljivog materijala ili kao graevine sa specifinim poarnim optereenjem veim od 800 MJ/m2.
NAPOMENA 3 - Graevine s normalnim rizikom izbijanja poara mogu se promatrati kao graevine sa
specifinim poarnim optereenjem izmeu 800 i 400 MJ/m2.
NAPOMENA 4 - Graevine s malim rizikom izbijanja poara mogu se promatrati kao graevine sa
specifinim poarnim optereenjem manjim od 400 MJ/m2, ili graevine koje samo povremeno sadre
zapaljive tvari.
NAPOMENA 5 - Specifino poarno optereenje je omjer toplinske energije ukupne koliine zapaljive
tvari u graevini i ukupne povrine graevine.
63
Tablica C.5 - Iznosi koeficijenta hz koji poveava relativne iznose gubitaka ako postoji
posebna opasnost
Posebna vrsta opasnosti hz

nema posebne opasnosti 1
niska razina panike (npr. graevine do dva kata i broj ljudi ne vei od
2
100)
prosjena razina panike (npr. graevine za kulturne i portske priredbe
5
s brojem sudionika izmeu 100 i 1000 ljudi)
potekoe pri evakuaciji (graevine s nepokretnim osobama, bolnice) 5
visoka razina panike (npr. graevine za kulturne i portske priredbe s
10
brojem sudionika veim od 1000 ljudi)
opasnost za okolinu i okoli 20
oneienje okoline i okolia 50
C.3. Neprihvatljiv gubitak javne opskrbe

Iznosi Lf i Lo mogu se odrediti kao relativini iznosi moguih gubitaka iz sljedee
pribline formule:
n t
Lx = p (C.6)
nt 8760
gdje je
Tablica C.6 - Tipine srednje vrijednosti Lf i Lo
Vrsta opskrbe ili usluge Lf Lo

plin, voda 0,1 0,01
TV, telefon, elektrina energija 0,01 0,001
Gubitak javne opskrbe ili usluge ovisi o znaajkama graevine te o vrijednosti

koeficijenata smanjenja (rp), kako slijedi:
LB = LV = rp rf Lf (C.7)
LC = LM = LW = LZ = Lo (C.8)
Iznosi koeficijenata navedeni su

za rp u tablici C.3
za rf u tablici C.4
C.4. Gubitak nenadomjestive kulturne batine

Iznos Lf moe se odrediti kao relativni iznos moguih gubitaka iz sljedee pribline
formule:
Lx = c / ct (C.9)
64
gdje je:
c srednja novana vrijednost moguih gubitaka u graevini (npr. vrijednost gubitaka
dobara koja se moe osigurati)
ct ukupna novana vrijednost graevine (npr. ukupna osigurana vrijednost svih
dobara sadranih u graevini)
Tipina srednja vrijednost Lf, koju se moe pretpostaviti kad je odreivanje c i ct

nesigurno ili teko jest:
Lf = 0,1
Gubitak nenadomjestive kulturne batine ovisi o znaajkama graevine i opisuje se

koeficijentom smanjenja rp kao to slijedi:
LB = LV = rp rf Lf (C.10)
a vrijednosti koeficijenata navedene su:

za rp u tablici C.3
za rf u tablici C.4
C.5. Gospodarski gubici

Vrijednosti Lt, Lf i Lo mogu se odrediti kao relativni iznos moguih gubitaka iz sljedee
pribline formule:
Lx = c / ct (C.11)
gdje
c srednja novana vrijednost moguih gubitaka na graevini (ukljuujui sadraj,
odgovarajue aktivnosti te njihove posljedice)
ct ukupna novana vrijednost graevine (ukljuujui sadraj i odgovarajue
aktivnosti).
Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo za sve vrste graevina koje se mogu pretpostaviti
ako je odreivanje veliina c, i ct nepouzdano ili teko, dano je u tablici C.7.
65
Tablica C.7 Tipine srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo
Vrsta graevine Lt
sve vrste unutar graevine 0,000 1
sve vrste izvan graevine 0,01
Vrsta graevine Lf
bolnice, industrijske graevine, muzeji, 0,5
poljoprivredne
hoteli, kole, uredi, crkve, javna zabavita, 0,2
gospodarske zgrade
ostale graevine 0,1
Vrsta graevine Lo
graevina s rizikom eksplozije 0,1
bolnice, industrijske graevine, uredi, 0,01
hoteli, gospodarske zgrade
muzeji, poljoprivredne graevine, kole, 0,001
crkve, javna zabavita
ostale graevine 0,000 1
Gubitak gospodarskih vrijednosti ovisi o znaajkama graevine i odreuje se uz pomo

koeficijenata poveanja (hz), odnosno smanjenja (rp, ra, rf, ru) kako slijedi:
LA= ra Lt (C.12)
LU= ru Lt (C.13)
LB = LV = rp rf hz Lf (C.14)
LC = LM = LW = LZ = Lo (C.15)
a vrijednosti koeficijenata navedene su redom:

ra i ru u tablici C.2
rp u tablici C.3
rf u tablici C.4
hz u tablici C.5
66
DODATAK D
(obavijesni)
Procjena vjerojatnosti tete P'x na opskrbnom vodu
Vjerojatnosti dane u ovom dodatku u skladu su s IEC normama. Ukoliko su opravdane,

mogu se odabrati druge vrijednosti.
Vjerojatnosti dane u ovom dodatku vrijede ako su zatitne mjere u skladu s normom
IEC 62305-5.
D.1 Vodovi s metalnim vodiima
D.1.1 Vjerojatnosti P 'B i P 'C da e udar munje u graevinu na koju je vod spojen
prouzroiti tete (na opskrbnom vodu)
Vjerojatnost P 'B da e udar munje u graevinu, na koju je vod spojen, prouzroiti
materijalne tete i vjerojatnost P 'C da e udar munje u graevinu, na koju je vod
spojen, prouzroiti kvarove ureaja prikljuenih na njega, ovise o struji kvara Ia, koja
opet ovisi o znaajkama voda, o broju opskrbnih vodova koji ulaze u graevinu, kao i o
broju i vrsti upotrijebljenih zatitnih mjera.
Za vodove bez zaslonskog vodia moe se pretpostaviti vrijednost Ia = 0.
Struja kvara Ia (kA) za vodove sa zaslonom rauna se prema izrazu:
25 n U W
Ia = (D.1)
Rs K d K p
gdje je:
Kd koeficijent koji ovisi o znaajkama voda (pogledajte tablicu D.1)
Kp koeficijent koji uzima u obzir provedene zatitne mjere (pogledajte tablicu D.2)
Uw otpornost izolacije kabela na udarni napon (kV), (pogledajte tablicu D.3 za kabele i
tablicu D.4 za ureaje)
Rs otpornost zatitnog vodia kabela, (/km)
n broj opskrbnih vodova koji ulaze u graevinu.
NAPOMENA 1 SPD-ovi postavljeni na ulaznoj toki voda u graevinu poveavaju struju kvara Ia i mogu
imati pozitivan zatitni uinak.
NAPOMENA 2 Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u preporukama ITU K.47.
Tablica D.1 - Iznos koeficijenta Kd ovisno o znaajkama voda sa zaslonom
Vod Kd
zaslon u dodiru s tlom 1
zaslon nije u dodiru s tlom 0,4
67
Tablica D.2 - Iznosi koeficijenta Kp ovisno o upotrijebljenim zatitnim mjerama
Zatitne mjere Kp
bez zatitnih mjera 1
dodatni zaslonski vodi - jedan vodi1) 0,6
dodatni zaslonski vodi dva vodia1) 0,4
vod poloen u kabelski kanal za zatitu od munje 0,1
kabel za zatitu od struje munje 0,02
dodatni vodii oklopa - eljezna cijev 0,01
1)
zaslonski vodi poloen priblino na 30 cm iznad kabela; dva
zaslonska vodia poloena priblino na 30 cm iznad kabela i simetrino
rasporeena u odnosu na os kabela
Tablica D.3 - vrstoa na udarni napon Uw ovisno o vrsti kabela
Vrsta kabela Un, kV Uw, kV

telekomunikacijski kabel s - 1,5
papirnom izolacijom
telekomunikacijski kabel s - 5
izolacijom od PVC ili PE
elektroenergetski 1 15
Tablica D.4 - Otpornost na udarni napon Uw ovisno o vrsti ureaja
Vrsta ureaja (opreme) Uw, kV

elektroniki 1,5
elektrini korisniki ureaji (Un < 1 kV) 2,5
elektrini mreni ureaji (Un < 1 kV) 6
U tablici D.5. navedene su vjerojatnosti P'B i P'C ovisno o veliini struje kvara Ia.
Ako su ugraeni odvodnici SPD u skladu s IEC 62305-5, iznosi P 'B i P 'C jednaki su
vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3).
68
Tablica D.5 - Veliine vjerojatnosti P 'B, P 'C, P 'V, P 'W ovisno o struji kvara Ia
Ia, kA P 'B, P 'C, P 'V, P 'W

0 1
3 0,99
5 0,95
10 0,9
20 0,8
30 0,6
40 0,4
50 0,3
60 0,2
80 0,1
100 0,05
150 0,02
200 0,01
300 0,005
400 0,002
600 0,001
D.1.2 Vjerojatnosti P 'V i P 'W da e udar munje u opskrbni vod prouzroiti tete
Vjerojatnost P 'V da e udar munje prouzroiti materijalne tete i vjerojatnost P'W da e

udar munje u opskrbni vod prouzroiti kvarove na prikljuenim ureajima, ovisne su o
struji kvara Ia koja, opet, ovisi o znaajkama voda i upotrijebljenim zatitnim mjerama.
Za nezatieni vod treba uzeti vrijednost Ia = 0.
Za zatiene vodove struja kvara Ia moe se izraunati prema formuli:
25 U W
Ia = (D.2)
Rs K d K p
gdje je:
Kd koeficijent ovisan o znaajkama voda (pogledajte tablicu D.1)
Kp koeficijent koji uzima u obzir upotrijebljene zatitne mjere (pogledajte tablicu D.2)
Uw otpornost na udarni napon, kV (pogledajte tablicu D.3 za kabele i tablicu D.4 za
ureaje)
Rs otpornost oklopa kabela, /km.
Najvee vrijednosti struje kvara Ia koje treba uzeti pri proraunu vjerojatnosti P 'V za
telekomunikacijske vodove jesu:
Ia = 40 kA - za kabele s olovnim oklopom

Ia = 20 kA - za kabele s aluminijskim oklopom.
NAPOMENA 1- Navedene vrijednosti su grube procjene jakosti ispitnih struja (It) koje bi mogle
otetiti tipine telekomunikacijske kabele u toki udara. Postoji li bilo koji dokaz da te vrijednosti nisu
69
upotrebljive za projektiranje danog kabela, mogu se upotrijebiti druge vrijednosti. U tom sluaju za
odreivanje jakosti struje kvara treba koristiti ispitivanja opisana u normi IEC 62305-5.
Vrijednosti P 'V i P 'W u ovisnosti o struji kvara Ia navedene su u tablici D.5.
D.1.3 Vjerojatnost P 'Z da e udar munje pokraj voda prouzroiti tetu
Vjerojatnost P 'Z da e udar munje pokraj voda prouzroiti kvarove na prikljuenim

ureajima ovisi o znaajkama voda i upotrijebljenim zatitnim mjerama.
Ako su ugraeni odvodnici SPD u skladu s normom IEC 62305-5, iznos P 'Z jednak je
vrijednosti PLI.
Vrijednosti PLI navedene su u tablici B.7.
Ako su ugraeni odvodnici SPD u skladu s normom HRN EN 62305-4, iznos P 'Z je
manja vrijednost izmeu PSPD i PLI (pogledajte tablicu B.3).
D.2 Vodovi s optikim vlaknima
Jo se razmatra.
D.3 Cjevovodi
Jo se razmatra.
70
DODATAK E
(obavijesni)
Procjena iznosa gubitaka L'x na javnoj opskrbi (uslugama)
E.1. Srednji relativni iznos godinjih gubitaka
Gubitak L'x se odnosi na srednji relativni iznos odreene vrste teta, njihove posljedice i
posljedine uinke, koji mogu nastati kao posljedica udara munje u opskrbni vod.
Njegova vrijednost ovisi o:

vrsti i vanosti javne opskrbe ili usluge;
vrijednosti oteenih dobara.
Gubitak L'x se mijenja ovisno o vrsti promatranih gubitaka (L'1, L'2 ili L'4), za svaku
vrstu gubitaka, ovisno o vrsti tete (D2 i D3) koja ih je prouzroila. Upotrebljavaju se
sljedee oznake:
L'f gubitak zbog materijalnih teta

L'o gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava.
E.2. Neprihvatljivi gubitak javne opskrbe ili usluge
Vrijednosti L'f i L'o mogu se odrediti kao relativni iznosi moguih gubitaka iz pribline
formule:
n t
Lx = (E.1)
nt 8760
gdje je
n prosjean broj korisnika koji su izgubili opskrbu ili uslugu;
nt ukupan broj korisnika opskrbe ili usluge;
t godinje trajanje prekida opskrbe ili usluge, h.
Ako je odreivanje n, nt i t nepouzdano ili teko, u tablici E.1. navedene su tipine

prosjene vrijednosti L'f i L'o, koje se mogu pretpostaviti:
Tablica E.1 - Tipine prosjene vrijednosti L'f i L'o
Vrsta opskrbe ili usluge L'f L'o

plin, voda 0,1 0,01
TV, telekomunikacije, elektrina energija 0,01 0,001
Gubitak javne opskrbe ili usluge ovisi o znaajkama te usluge kao to slijedi:
L'B= L'V = L'f (E.2)
71
L'C = L'W = L'Z = L'o (E.3)
E.3. Gospodarski gubici
Vrijednost L'f i L'o moe se odrediti kao relativni iznos moguih gubitaka iz sljedee
relacije:
L'x = c / ct (E.4)
gdje je
c prosjena novana vrijednost moguih gubitaka na graevini, njezinom sadraju i
odgovarajuim aktivnostima;
ct ukupna novana vrijednost graevine, njezina sadraja i odgovarajuih aktivnosti.
Ako je odreivanje c nepouzdano ili teko, tipine su prosjene vrijednosti L'f i L'o, za
sve vrste opskrbe ili usluga sljedee:
L'f = 0,1
L'o = 0,001
Gubitak gospodarskih vrijednosti ovisi o znaajkama opskrbe kao to slijedi:
L'B = L'V = L'f (E.5)
L'C = L'W = L'Z = L'o (E.6)
72
DODATAK F
(obavijesni)
Sklopni prenaponi
Unutarnji prenaponi mogu nastati zbog raznih razloga. Jedan od njih je, primjerice,
kratak spoj nastao pri preskoku struje munje, to veinom dovodi do privremenih
sklopnih prenapona. Uslijed toga, kao i zbog ope opasnosti, opravdano je razmotriti
pitanje zatite od unutarnjih prenapona.
U veini sluajeva sklopni prenaponi ine manje tete nego udari munje, a sredstva
zatite (naime SPD) koja su vrlo uinkovita u zatiti od struje munje, takoer su
uinkovita i za zatitu od sklopnih prenapona. Stoga odluka o zatiti opreme od udarnih
napona munje zadovoljava openito i u pitanju potrebe zatite od sklopnih prenapona.
Pokae li se potreba prouavanja sklopnih prenapona, postupak procjene rizika vrlo je

slian postupku koji se upotrebljava u primjeru udarnih valova koje inducira udar munje
na vodu, s obzirom da su njihovi uinci vrlo slini. Meutim, postoje i razlike glede
godinjeg broja prenapona NS.
Sklopni prenaponi mogu se podijeliti na dvije vrste:
prenaponi koji se ponavljaju (runo sklapanje prekidaa, sklapanje kondenzatorskih

baterija, itd.); to se dogaa dosta esto o emu izravno odluuju ljudi, a mnogo
ee automatika. Uestalost tih pojava kree se od 1 do 2 puta na dan do mnogo
puta na dan, primjerice, kod stroja za luno zavarivanje. Njihova uestalost pojave i
amplituda (ili njihov uinak na elektrine ureaje) openito je dobro poznata. Analiza
rizika u takvim sluajevima esto nije od koristi pri donoenju odluke o zatiti
opreme.
prenaponi koji nastaju sluajno (npr. prorada prekidaa ili osiguraa zbog prekidanja
kvara). U tom sluaju njihova je uestalost po definiciji nepoznata, a njihova
amplituda i uinak na elektrinu opremu takoer moe biti nepoznat. Procjena rizika
u takvim primjerima moe pomoi pri donoenju odluke je li bi zatita od tih izvora
teta bila potrebna.
Amplituda se sklopnih prenapona u elektrinim instalacijama moe odrediti jedino

tonim mjerenjima i statistikom obradom dobivenih podataka. Openito, uestalost se
pojave sklopnih prenapona smanjuje s amplitudom u smislu pravila tree potencije
(vjerojatnost udarnog vala je obrnuto razmjerna treoj potenciji njegove amplitude).
U niskonaponskim se mreama oekuje da su sklopni prenaponi manji od 4 kV, a samo

2 od 1000 imaju amplitudu veu od 2,5 kV. Na temelju ukupno procijenjenih ili
izmjerenih sklopnih prenapona koji se mogu dogoditi godinje (ns), moe se odrediti
ukupan broj NS prenapona godinje koji prelaze 2,5 kV (ali manje od 4 kV) uz pomo
sljedee jednadbe:
NS = 0,002 ns (F.1)
Vjerojatnost tete P i posljedini iznos gubitaka L jednaki su kao i za prenapone koje

inducira struja munje (pogledajte dodatke B i C).
73
DODATAK G
(obavijesni)
Proraun cijene gubitaka
Cijena ukupnih gubitaka CL moe se izraunati uz pomo sljedeeg izraza:
CL = (RB + RU )CA + (RB + RV) (CA + CB +CS+CC) + (RC + RM + RW + RZ) CS

(G.1)
gdje je:
RA i RU sastavnice rizika koje se odnose na gubitak ivotinja kad nema zatitnih mjera
RB i RV sastavnice rizika koje se odnose na materijalne tete kad nema zatitnih
mjera
RC , RM , RW i RZ sastavnice rizika koje se odnose na kvarove elektrinih i
elektronikih sustava bez zatitnih mjera
CA cijena ivotinja,
CS cijena sustava u graevini,
CB cijena graevine,
CC cijena sadraja graevine.
Veliina CRL predstavlja ukupnu cijenu preostalih gubitaka unato djelovanja zatitnih
mjera, a njezina se vrijednost rauna iz izraza:
CRL = (R'B + R'U )CA + (R'B + R'V) (CA + CB +CS+CC) + (R'C + R'M + R'W + R'Z) CS
(G.2)
gdje je
R'A i R'U sastavnice rizika koje se odnose na gubitak ivotinja uz
postavljene zatitne mjere
R'B i R'V sastavnice rizika koje se odnose na materijalne tete uz
postavljene zatitne mjere
R'C , R'M , R'W i R'Z sastavnice rizika koje se odnose na kvarove elektrinih i
elektronikih sustava uz postavljene zatitne mjere
Godinji trokovi zatitnih mjera CPM mogu se izraunati uz pomo formule:
CPM = CP (i + a + m) (G.3)
gdje je
CP cijena zatitnih mjera
i kamatna stopa
a stopa amortizacije
m stopa odravanja.
Godinja uteda S iznosi:
S = CL (CPM + CRL) (G.4)
Zatita je opravdana ako je godinja uteda S > 0.
74
DODATAK H
(obavijesni)
Procjena rizika na primjerima graevina
U ovom dodatku dani su primjeri procjene rizika za seosku kuu, uredsku zgradu,
bolnicu i stambenu zgradu s ciljem da se pokae:
kako izraunati rizik i odrediti je li zatita potrebna
kako pojedine razne sastavnice rizika utjeu na ukupni rizik
kakav je uinak raznih zatitnih mjera za smanjenje rizika
koje se metode izbora upotrebljavaju kad ima vie raznih rjeenja zatite, uzevi u
obzir proraun trokovne opravdanosti.
NAPOMENA U ovom dodatku prikazani su pretpostavljeni podaci za neku seosku kuu, uredsku zgradu,
bolnicu i stambenu zgradu. Ovaj je dodatak namijenjen pruanju obavijesti o proraunu rizika i
objanjenju naela sadrana u ovoj normi. Takoer ovaj dodatak nije namijenjen uporabi za jedinstvene
uvjete kakvi postoje u svim postrojenjima ili sustavima.
H.1 Seoska kua

Za prvi primjer razmotrit e se seoska kua za koju treba izraunati nunost zatite.
U tu e se svrhu odrediti rizik R1 za gubitak ljudskih ivota (sastavnice rizika R1 prema

pogl. 4.3. i tablici 3) i usporediti s prihvatljivom vrijednou RT = 10-5 (prema pogl. 5.5.
i tablici 7). Odabrat e se zatitne mjere za smanjenje rizika.
H.1.1 Podaci i znaajke

Podaci i znaajke dani su:
1) za samu seosku kuu i njezinu okolicu - u tablici H.1
2) za unutarnje sustave i ulazne opskrbne vodove na koju su ti sustavi spojeni - u tablici
H.2.
Tablica H.1 - Seoska kua - podaci i znaajke
prikazano
Parametar Opis Oznaka Vrijednost
u
dimenzije, m - (Lb, Wb, Hb) 15, 20, 6
koeficijent lokacije usamljena1) Cd 1 tablici A.2
LPS nema PB 1 tablici B.2
oklop na granici
nema KS1 1 jedn. (B.3)
graevine
oklop unutar graevine nema KS2 1 jedn. (B.3)
prisutnost ljudi izvan
nema2)
kue
gustoa udara munja 1/km2/god Ng 4 -
1)
na ravnom terenu, bez susjednih graevina.
2)
rizik elektrinog udara za ljude RA=0.
75
Tablica H.2 - Podaci i znaajke opskrbnih vodova i unutarnje opreme (seoske kue)
Parametar Opis Oznaka Vrijednost Prikaz u

otpornost tla m 500 -
Niskonaponski vod i pripadajui unutarnji sustav
duljina, m LC 1000
visina, m HC -
transformator nema Ct 1 tablici A.4
koeficijent lokacije odvojena Cd 1 tablici A.2
voda1) trasa
koeficijent okoline voda selo Ce 1 tablici A.5
zaslon voda nema PLD 1 tablici B.6
mjere opreza pri
voenju unutarnjih nema KS3 1 tablici B.5
instalacija
otpornost na udarni
Uw = 2,5 kV KS4 0,6 jedn. (B.4)
napon unut. sustava
usklaena SPD zatita nema PSPD 1 tablici B.3
Telekomunikacijski vod i pripadajui unutarnji sustav
duljina, m LC 1000
visina, m HC 6
1)
koeficij. lokacije voda odvojena Cd 1 tablici A.1
trasa
koeficijent okolice voda seoska Ce 1 tablici A.5
zaslon voda nema PLD 1 tablici B.6
mjere opreza pri
voenju unutarnjih nema KS3 1 tablici B.5
instalacija
otpornost na udarni Uw = 1,5 kV KS4 1 jedn. (B.4)
napon unut. sustava
usklaena SPD zatita nema PSPD 1 tablici B.3
1)
na ravnom terenu, vodovi u zasebnim trasama (bez susjednih graevina, bez bliih graevina
spojenih na dalji kraj voda (kraj a) (NDa = 0);
Uzevi u obzir:
da je vrsta tla razliita unutar i izvan kue
da graevina ini jedinstveni protupoarni odjeljak
da ne postoji prostorni tit (zaslon),
onda se mogu odrediti sljedee glavne zone:

Z1 (izvan kue)
Z2 (unutar kue)
Daljnje zone ne treba odreivati jer:

se oba unutarnja sustava (elektrika i telefon) proteu preko itave zone Z2,
se pretpostavlja da su gubici L u zoni Z2 stalni.
76
Ako se nitko od ljudi ne zadrava se izvan zgrade, rizik R1 za zonu Z1 moe se
zanemariti, pa se procjena rizika izvodi samo za zonu Z2.
Znaajke zone Z2 prikazane su u tablici H.3
Tablica H.3 Znaajke zone Z2 (unutar seoske kue)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost Prikaz u
Vrsta poda drveni ru 0,000 01 tablici C.2
Rizik poara mali rf 0,001 tablici C.4
Posebna opasnost nema hz 1 tablici C.5
Zatita od poara nema rp 1 tablici C.3
Prostorni zaslon nema KS2 1 jedn. (B.3)
Unutarnji elektroen. sustav spojen na
da NN opskrbni -
vod
Unutarnja telefonska instalacija spojen na
da vanjski telef. -
vod
Gubitak zbog dodirnog napona tablici C.1
i napona koraka da Lt 0,0001
Gubici zbog materijalnih teta da Lf 0,1 tablici C.1
H.1.2 Proraun odgovarajuih veliina
Prorauni sabirnih povrina prikazani su u tablici H.4. Prorauni oekivanog broja

opasnih dogaaja dani su u tablici H.5.
Tablica H.4 - Sabirne povrine za graevinu i vodove

Broj
Oznaka Formula za proraun sabirne Podatak Povrina
jednadbe
povrine povrine iz tablice m2
ili tablice
udar u graevinu:
Ad (A.2) Ad = [LbWb + 6 Hb(Lb + Wb )+ H.1 2,58103
+ (3Hb )2]
udar u opskrbni elektroenerg.
tablica vod:
AI(P) H.1 H.2 2,2104
A.3
AI(P) = [Lc 3 Hb]
udar pokraj opskrbnog elektro-
tablica energetskog voda:
Ai(P) H.2 5,6105
A.3
Ai(P) = 25 Lc
tablica udar u opskrbni telefonski vod:
AI(T) H.1 H.2 3,5104
A.3 AI(T) = 6 Hc [Lc - 3 Hb]
tablica udar pokraj telefonskog voda:
Ai(T) H.2 106
A.3 Ai(T) = 1 000 Lc
77
Tablica H.5 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja
Broj
Oznaka Podaci iz Vrijednost
jedna- Formula za broj udara
broja tablice (1/god)
dbe
udar u graevinu: H.1
ND (A.4)
ND = Ng Ad Cd 10-6 1,0310-2
H.4
udar u opskrbni el. energ. vod: H.1
NL(P) (A.7) NL(P) = Ng Al(P) Cd(P) Ct(P) 10-6 H.2 8,7810-2
H.4
udar pokraj el. energ. voda: H.1
Ni(P) (A.8) Ni(P) = Ng Ai(P) Ct(P) Ce(P) 10-6 H.2 2,24
H.4
udar u telefonski vod: H.1
NL(T) (A.7) NL(T) = Ng Al(T) Cd(T) 10-6 H.2 1,4110-1
H.4
udar pokraj telefonskog voda: H.1
Ni(T) (A.8) Ni(T) = Ng Ai(T) Ce(T) 10-6 H.2 4
H.4
H.1.3 Proraun rizika za odluku o potrebi postavljanja zatite
U promatranom primjeru treba izraunati sastavnicu R1.
Prema jednadbi (1) taj se rizik moe izraziti sljedeim zbrojem sastavnica rizika:
R1 = RB + RU(el.en.vod) + RV (el.en.vod) + RU(telekom. vod) + RV(telekom. vod)
Prorauni navedenih sastavnica rizika i ukupnog rizika dani su na tablici H.6
78
Tablica H.6 Sastavnice rizika R1 i njihovo izraunavanje
Broj
Oznaka Vrijed-
tablice ili Formula za proraun sastavnice Broj
sastavnice nost
jedna- rizika pri udaru munje tablice
rizika (x 10-5)
dbe
u graevinu s posljedinim H.1

RB tablica 9 materijalnim tetama: H.3 0,103
RB = ND PB hz rp rf Lf H.5
u opskrbni elektroenergetski vod s

RU(el.en.vod) tablica 9 posljedinim elektrinim udarom: 0,000 009
RU = (NL + NDa) PU ru Lt
u opskrbni elektroenergetski vod s
RV(el.en.vod) tablica 9 posljedinm materijalnim tetama: H.2 0,878
RV = (NL + NDa) PV hz rp rf Lf H.3
u telefonski vod s posljedinim H.5
RU(telef.vod) tablica 9 elektrinim udarom: 0,000 014
RU = (NL + NDa) PU ru Lt
u telefonski vod s posljedinim
RV(telef.vod) tablica 9 materijalnim tetama: 1,41
RV = (NL + NDa) PV hz rp rf Lf
Ukupan R1 = RB + RU(el.en.vod) + RV(el.en.vod) +
tablica 9 H.6 2,39
rizik R1 RU(telef.vod) + RV(telef.vod)
H.1.4 Zakljuak uz proraun R1
S obzirom da je ukupni rizik R1 = 2,39 10-5 vei od prihvatljivog rizika RT = 10-5,

potrebno je postaviti zatitu od djelovanja munje.
H.1.5 Izbor zatitnih mjera
Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte 4.3.1 i 4.3.2) daje sljedee rezultate:
RD = RA + RB + RC = RB = 0,103 10-5
RI = RM + RU + RV + RW + RZ = RU + RV = 2,287 10-5
RS = RA + RU = RU = 0
RF = RB + RV = 2,39 10-5
RO = RM + RC + RW = 0
gdje je
RD rizik uslijed udara munja u graevinu (izvor S1)
RI rizik uslijed udara munja koji ne pogaaju graevinu ali utjeu na nju (izvori S2, S3
i S4)
79
RS rizik uslijed povreda ivih bia
RF rizik uslijed materijalnih teta
RO rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava.
Ova kompozicija pokazuje da se rizik za graevinu uglavnom sastoji od materijalnih

teta prouzroenih udarima munja u vodove spojene s graevinom.
Prema tablici H.6 najvei doprinos vrijednosti rizika daju sljedee sastavnice:
sastavnica RV(telef. vod) (udar munje u telefonski vod), 59 %
sastavnica RV(el. en. vod) (udar munje u elektroenergetski vod), 37 %
sastavnica RB (udar munje u graevinu), 4 %.
Da bi se rizik R1 smanjio na prihvatljivu razinu, treba upotrijebiti zatitne mjere koje

utjeu na sastavnice RV i RB (pogledajte tablicu H. 6). Pogodne su sljedee mjere:
a) postaviti SPD s razinom zatite LPL IV na ulaznim tokama u graevinu na oba

voda (elektroenergetskom i telekomunikacijskom). Prema tablici B.3 to smanjuje
vjerojatnost PU i PV (zbog SPD na opskrbnim vodovima) sa 1 na 0,03,
b) postaviti LPS razine zatite IV, koja, prema tablicama B.2 i B.3 smanjuje
vjerojatnost PB sa 1 na 0,2, a vjerojatnosti PU i PV (zbog SPD na opskrbnim
vodovima) sa 1 na 0,03.
Kad se odgovarajue vrijednosti uvrste u jednadbe na tablici H.6, dobivaju se nove

vrijednosti sastavnica rizika kao to je pokazano na tablici H.7.
Tablica H. 7 Vrijednosti sastavnica rizika od R1

Sastavnice Vrijednost rizika (sve 10-5)
rizika zat. mjere a) zat. mjere b)
RA 0 0
RB 0,103 0,0206
RU (el.en.vod) 0 0
RV (el.en.vod) 0,026 3 0,026 3
RU (telef.vod) 0 0
RV (telef.vod) 0,042 3 0,042 3
UKUPNO 0,171 6 0,089 2
Projektant e izmeu a) i b) izabrati zatitu koja ima bolje tehniko-gospodarske

znaajke.
H.2 Uredska zgrada

Kao drugi primjer razmotrit e se neka uredska zgrada za koju treba analizirati potrebu
postavljanja zatite.
U tu e se svrhu izraunati rizik R1 za gubitak ljudskih ivota (ije se sastavnice odreuju

prema toki 4.3 i tablici 3) i zatim usporediti s prihvatljivom vrijednou rizika RT = 10-5
(prema toki 5.5 i tablici 7). Izabrat e se zatitne mjere koje taj rizik smanjuju. Prema
odluci vlasnika ne e se razmatrati trokovna opravdanost predloenih zatitnih mjera.
80
H.2.1 Podaci i znaajke promatrane uredske zgrade
Podaci i znaajke prikazani su:

za samu graevinu i njezino okruenje - u tablici H.8,
za unutarnje elektrine sustave i odgovarajue opskrbne ulazne vodove - u tablici
H.9,
za unutarnje elektronike sustave i odgovarajue opskrbne signalne vodove - u tablici
H.10.
Tablica H.8 Znaajke promatrane uredske zgrade
dimenzije, m - Lb Wb Hb 40 20 25
usamljena
koeficijent lokacije Cd 1
graevina
LPS nema PB 1
zaslon na granici zgrade nema KS1 1
zaslon unutar zgrade nema KS2 1
2
gustoa udara munja u tlo 1/km /god Ng 4
u zgradi i
nazonost ljudi u zgradi nt 200
izvan nje
Tablica H.9 Znaajke unutarnje elektroenergetske instalacije i odgovarajueg opskrbnog

voda uredske zgrade

duljina, m Lc 200
visina, m nadzemni Hc 6
SN/NN tranformator nema Ct 1
koeficijent lokacije voda odvoj. trasa Cd 1
koeficijent okolice voda selo Ce 1
PLD 1
oklop (zaslon) voda ne postoji
PLI 0,4
unutarnje mjere opreza pri ne
voenju instalacije KS3 1
postoje
otpornost na udarni napon Uw Uw = 2,5 kV KS4 0,6
usklaena SPD zatita nema PSPD 1
dimenzije zgrade na kraju a
nema te
voda (La Wa Ha) -
zgrade
81
Tablica H.10 Unutranja telefonska instalacija i znaajke odgovarajueg telefonskog
opskrbnog voda

otpornost tla m 250
duljina, m - Lc 1000
visina, m kabel - -
odvojena
koeficijent lokacije voda Cd 1
trasa
koeficijent okolice voda selo Ce 1
PLD 1
oklop (zaslon) voda ne postoji
PLI 1
unutarnje mjere opreza pri ne
voenju instalacije KS3 1
postoje
otpornost na udarni napon Uw Uw = 1,5 kV KS4 1

dimenzije zgrade na kraju a nema
voda (La Wa Ha) -
zgrade
H.2.2 Odreivanje zona u uredskoj zgradi i njihove znaajke
Uzevi u obzir da:

je vrsta poda razliita na ulazu zgrade, u vrtu te unutar graevine
graevina i arhiva jesu poarno otporni odjeljci
nema prostornog zaslona (oklopa)
se pretpostavlja da su gubici L u raunalnom centru manji od gubitaka u uredima,
moe se odrediti sljedee glavne zatitne zone:
Z1 ulazni prostor u zgradu
Z2 vrt
Z3 arhiva poseban poarno otporni odjeljak
Z4 uredi
Z5 raunalni centar.
Znaajke pojedinih zona navedene su u tablici H.11 za zonu Z1, u tablici H.12 za zonu
Z2, u tablici H.13 za zonu Z3, u tablici H.14 za zonu Z4 , te u tablici H.15 za zonu Z5.
Prema proraunima projektanta sustava zatite od munje, tipine srednje vrijednosti

relativnog iznosa godinjih gubitaka koji pripadaju riziku R1 (pogledajte tablicu C.1), tj.:
Lt = 10-2 izvan graevine
Lt = 10-4 unutar graevine
Lf = 10-2.
82
su smanjene uzevi u obzir broj ljudi koji vjerojatno mogu biti ugroeni u zoni zgrade
prema ukupnom broju ljudi nazonih u zgradi.
Tablica H.11 Znaajke zone Z1 (ulazni prostor u uredsku zgradu)

Vrsta povrine tla mramor ra 10-3
Zatita od el. udara nema PA 1
Gubitak zbog dodirnog napona i
napona koraka
da Lt 2 10-4
Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni 4
Tablica H.12 Znaajke zone Z2 (vrt uredske zgrade)

Vrsta povrine tla trava ra 10-2
Zatita od el. udara ograda PA 0
Gubitak zbog dodirnog napona i
da Lt 10-4
napona koraka
Vjerojatan broj ugroenih ljudi u zoni 2
Tablica H.13 Znaajke zone Z3 (arhiva uredske zgrade)

Vrsta poda linoleum ru 10-5
Rizik poara visok rf 10-1
Posebna opasnost manja panika hz 2
Zatita od poara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
Unutarnja elektrina spojena na NN
da -
instalacija opskrbni vod
spojena na
Unutarnja telefonska
da opskrbni telef. -
instalacija
vod
Gubitak zbog dodirnog
da Lt 10-5
napona i napona koraka
Gubitak zbog materijalnih da Lf 10-3
Vjerojatan broj ugroenih
20
ljudi u zoni
83
Tablica H.14 Znaajke zone Z4 (uredi)

Rizik poara nizak rf 10-3
Unutarnja elektrina spojena na NN
da -
instalacija opskrbni vod
spojena na
da opskrbni -
instalacija
telefonski vod
da Lt 8 10-5
Gubitak zbog materijalnih da Lf 8 10-3
Vjerojatan broj ugroenih
160
ljudi u zoni
Tablica H.15 Znaajke zone Z5 (raunalni centar)

Rizik poara malen rf 10-3
spojena na NN
Unutarnja elektrina instalacija da -
opskrbni vod
spojena na
da opskrbni telef. -
instalacija
vod
Gubitak zbog dodirnog napona
i napona koraka da Lt 7 10-6
Gubitak zbog materijalnih da Lf 7 10-4
Vjerojatan broj ugroenih ljudi
u zoni 14
H.2.3 Proraun odgovarajuih potrebnih veliina
Proraun sabirnih povrina dan je u tablici H.16, proraun oekivanog broja opas-
nih dogaaja u tablici H.17, a iznosi sastavnica rizika po zonama u tablici H.18.
84
Tablica H.16 Sabirne povrine za zgradu i vodove
Oznaka Povrina, m2
Ad 2,7 104
Al (el. en. vod) 4,5 103
Ai (el. en. vod) 2 105
Al (telef. vod) 1,45 104
Ai (telef. vod) 3,9 105
Tablica H.17 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja
Oznaka Vrijednost, 1/god.

ND 1,1 10-1
NL (el. opskrbni vod) 1,81 10-2
Ni (el. opskrbni vod) 8 10-1
NL (telef. vod) 5,9 10-2
Ni (telef. vod) 1,581
H.2.4. Proraun rizika za donoenje odluke o potrebi zatite
Sastavnice rizika koje ulaze u proraun rizika svake zone i ukupnog rizika dane su
u tablici H.18
Tablica H.18 Rizik R1 - vrijednosti sastavnica rizika po zonama (sve vrijedn. 10-5)
Z1 Z5
Z2 Z3 Z4 Zgrada
(ulazni (raunalni
(vrt) (arhiva) (uredi) ukupno
prostor) centar)
RA 0,002 0 0,002
RB 2,21 0,177 0,016 2,403
RU(el.en. vod) 0 0 0 0
RV(el.en. vod) 0,362 0,002 0,002 3,393
RU (telef. vod) 0 0 0 0
RV (telef. vod) 1,18 0,094 0,008 1,282
UKUPNO 0,002 0 3,752 0,03 0,026 4,08
85
H.2.5 Zakljuno o proraunu R1
Rizik za graevinu R1 = 4,08 10-5 vei je od prihvatljive vrijednosti RT = 10-5, pa je

zatitu od munje potrebno postaviti.
H.2.5 Odabir zatitnih mjera
Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte odjeljke 4.3.1 i 4.3.2) prikazana je u

tablici H.19.
Tablica H.19 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10-5)
Z1 Z5
Z2 Z3 Z4 Zgrada
(ulazni (raunalni
prostor) centar)
RD 0,002 0 2,21 0,177 0,016 2,405
RI 0 0 1,542 0,123 0,01 1,673
UKUPNO 0,002 0 3,752 0,3 0,026 4,08
RS 0,002 0 0 0 0 0,002
RF 0 0 3,752 0,3 0,026 4,312
RO 0 0 0 0 0 0
UKUPNO 0,002 0 3,752 0,3 0,026 4,08
gdje je:
RD = RA + RB + RC
RI = RM + RU + RV + RW + RZ
RS = RA + RU
RF = RB + RV
RO = RM + RC + RW
gdje je
RD rizik uslijed udara munja u zgradu (izvor S1)
RI rizik uslijed udara munja koji ne pogaaju zgradu ali utjeu na nju (izvori S2,
S3 i S4)
RS rizik uslijed povreda ivih bia
Ova kompozicija pokazuje da se rizik za graevinu uglavnom sastoji u materijalnim

tetama u zoni Z3 prouzroenih udarima munja u zgradu ili vodove spojene s njom;
rizik od poara (materijalne tete) u zoni Z3 iznose 92% ukupnog rizika.
86
Prema tablici H.18 najvei doprinos vrijednosti rizika u zoni Z3 daju:
sastavnica RB (udar munje u graevinu), 54 %
sastavnica RV(el. en. vod) (udar munje u opskrbni elektroenerg. vod), 9 %
sastavnica RV(telef. vod) (udar munje u telefonski vod), 29 %.
Za smanjenje rizika na prihvatljivu razinu mogu se upotrijebiti sljedee zatitne

mjere:
Rjeenje a)
Zatititi zgradu postavljanjem LPS-a vrste IV prema HRN EN 62305-3, da bi se
smanjila sastavnica rizika RB. Ta vrsta LPS nema znaajke prostornog oklopa.
Parametre u tablici H.8, H.9 i H.10 treba zbog toga promijeniti na sljedee
vrijednosti:
PB = 0,2
PU = PV = 0,03 (zbog upotrebe SPD na opskrbnim vodovima).
Rjeenje b)
U prostoru arhive (zona Z3) postaviti sustav za automatsko gaenje (ili rano
otkrivanje) poara, da bi se smanjilo sastavnice rizika RB i RV u toj zoni, te postaviti
SPD za razinu LPL IV na ulaznim tokama u zgradu gdje ulaze opskrbni
elektroenergetski i telefonski vodovi. Parametre u tablici H.9, H.10 i H.13 zbog toga
treba promijeniti na sljedee vrijednosti:
rp = 0,2 samo za zonu Z3
PU = PV = 0,03 (zbog upotrebe SPD na opskrbnim vodovima)
Vrijednosti izraunanog rizika za svaku zonu prema izabranom rjeenju prikazani

su u tablici H.20.
Tablica H.20 Vrijednosti rizika R1 za izabrana rjeenja (vrijednosti 10-5)
Z1 Z5
Z2 Z3 Z4 Zgrada
(ulazni (raunalni
prostor) centar)
Rjeenje a) 0,002 0 0,488 0,039 0,003 0,532
Rjeenje b) 0,002 0 0,451 0,18 0,015 8 0,649
Oba rjeenja smanjuju rizik ispod prihvatljive vrijednosti.
Projektant e od tih rjeenja prihvatiti bolje rjeenje uzevi jo u obzir dva kriterija -
tehniki kriterij i kriterij vee trokovne rentabilnosti.
H. 3 Bolnica
Sljedea graevina za primjer prorauna rizika je bolnica koja ima operativni blok i
jedinicu za intenzivnu skrb.
U ovakvoj vrsti graevine moe se dogoditi gubitak ljudskih ivota (L1) kao i gubitak
gospodarskih vrijednosti (L4). S obzirom da treba procijeniti potrebu postavljanja
zatitnih mjera kao i trokovnu opravdanost, proraunat e se izici R1 i R4.
87
H.3.1 Podaci i znaajke zgrade bolnice
Podaci i znaajke:
1) same zgrade i njezine okolice dani su u tablici H.21
2) unutarnjih elektrinih sustava i odgovarajueg opskrbnog VN elektrinog voda
dani su u tablici H.22
3) unutarnjih elektronikih sustava i odgovarajueg opskrbnog telefonskog voda
dani su u tablici H.23;
Tablica H.21 Znaajke zgrade bolnice

Dimenzije, m - (Lb Wb Hb) 50 150 10
Koeficijent lokacije usamljena Cd 1
LPS nema PB 1
Zaslon na granici zgrade nema KS1 1
Zaslon unutar zgrade nema KS2
Gustoa udara munja 1/km2/god. Ng 4
Ljudi nazoni u zgradi 1000
Tablica H.22 Znaajke unutarnje elektrine instalacije i elektroenergetskog

opskrbnog voda
Otpornost tla m 200
Duljina, m - Lc 500
Visina, m u zemlji - -
SN/NN transformator na ulazu u zgradu Ct 0,2
okruena niim
Koeficijent lokacije voda Cd 0,5
graevinama
Koeficijent okolice voda predgrae Ce 0,5
Vod oklopljen: oklop spojen na
sabirnicu za izjednaivanje PLD 0,2
RS 1 /km
potencijala, a oprema spojena
na istu sabirnicu PLI 0,008
nezatieni kabel
poduzete mjere
Mjere opreza pri unutarnjem
opreza pri KS3 0,2
voenju instalacije
voenju za izbjeg.
veih petlji
Otpornost ureaja na udarni
Uw = 2,5 kV KS4 0,6
napon Uw
Izmjere graevine na a kraju
nema Lb Wb Hb -
voda
88
Tablica H.23 Znaajke unutarnje telefonske instalacije i odgovarajueg opskrbnog
voda
Otpornost tla m 200
Duljina, m - Lc 500
okruena
Koeficijent lokacije voda niim Cd 0,5
graevinama
Koeficijent okolice voda predgrae Ce 0,5
Vod oklopljen: oklop spojen na
sabirnicu za izjednaivanje PLD 0,8
1 < RS 5
potencijala, a oprema spojena na /km
istu sabirnicu PLI 0,04
Mjere opreza pri unutarnjem
voenju instalacije nema KS3 0,02
Otpornost ureaja na udarni

Uw = 1,5 kV KS4 1
napon Uw
Dimenzije graevine na a kraju
voda
nema (Lb Wb Hb) 20 30 5
Koeficijent lokacije za graevinu
usamljena Cda 1
a
H.3.2 Odreivanje zona u zgradi bolnice i njihove znaajke

Uzevi u obzir:
da je vrsta podloge izvan i unutar graevine razliita
da zgrada i operativni blok ine zasebne protupoarne odjeljke
da ne postoji prostorni oklop (zaslon)
da odjel intenzivne skrbi ima mnogo osjetljivih elektronikih sustava, a prostorni
se oklop moe preuzeti u zatitne mjere
da se smatra da su gubici u odjelu intenzivne skrbi L vei nego u ostalim
dijelovima zgrade,
moe se odrediti sljedee glavne zatitne zone:
Z1 (izvan zgrade)
Z2 (blok bolesnikih soba)
Z3 (operativni blok)
Z4 (jedinica intenzivne skrbi).
Znaajke pojedinih zona dane su u tablici H.24 za zonu Z1, u tablici H.25 za zonu
Z2, u tablici H.26 za zonu Z3, i u tablici H.27 za zonu Z4.
Prema proraunima projektanta sustava zatite od munje, tipine srednje

vrijednosti relativnog iznosa godinjih gubitaka koji pripadaju riziku R1 (pogledajte
tablicu C.1) tj.:
89
Lt = 10-2 izvan graevine,
Lt = 10-4 unutar graevine,
Lf = 10-1,
Lo = 10-3,
su smanjene za zone Z1, Z2 i Z3. Za zonu Z4 pretpostavljena je standardna
vrijednost zbog posebnih znaajki te zone: Lo = 10-3.
Za rizik R4 tipine srednje vrijednosti relativnih iznosa gubitaka (pogledajte tablicu

C.1) pretpostavljene su:
- Lf = 5 10-1,
- Lo = 10-2,
Tablica H.24 Znaajke zone Z1 (izvan zgrade)

Vrsta tla beton ra 1 10-2
Zatita od elektr. udara nema PA 1
Gubici zbog dodirnog
da Lt 1 10-4
Broj ljudi vjerojatno u
10
ugroenih u zoni
Tablica H.25 Znaajke zone Z2 (sobe - bolesniki odjel)

Vrsta tla linoleum ru 1 10-5
Rizik poara uobiajen rf 1 10-2
Posebne opasnosti (koje potekoe pri
hz 5
se tiu R1) evakuaciji
Posebne opasnosti (koje
nema hz 1
se tiu R4)
Unutarnje elektrine spojene na
instalacije - -
elektroenerg. vod
Unutarnje telefonske spojene na opskrbni
instalacije - -
telef. vod
napona i napona koraka da Lt 9,5 10-5
(koji se tiu R1)
Gubici zbog materijalnih
teta (koje se tiu R1) da Lf 9,5 10-2
Gubitak zbog kvarova

unutarnjih sustava (koji nema Lo -
se tiu R1)
Broj ljudi vjerojatno
950
ugroenih u zoni
90
Gubitak zbog materijalnih
teta (kojise tiu R4)
da Lf 5 10-1
unutarnjih sustava (koji da Lo 1 10-2
se tiu R4)
Tablica H.26 Znaajke zone Z3 (operacijski odjel)

Rizik poara uobiajen rf 1 10-3
hz 5
nema hz 1
se tiu R4)
instalacije - -
elektroenerg. vod
instalacije - -
telef. vod
napona i napona koraka da Lt 3,5 10-6
(koji se tiu R1)
teta (koje se tiu R1) da Lf 3,5 10-3

unutarnjih sustava (koji nema Lo 1 10-3
se tiu R1)
Broj ljudi vjerojatno,
35
ugroenih u zoni
da Lf 5 10-1
se tiu R4)
91
Tablica H.27 Znaajke zone Z4 (odjel intenzivne skrbi)
Rizik poara malen rf 1 10-3
hz 5
nema hz 1
se tiu R4)
instalacije - -
elektroenerg. vod
instalacije - -
telef. vod
napona i napona koraka da Lt 5 10-7
(koji se tiu R1)
teta (koje se tiu R1) da Lf 5 10-4

se tiu R1)
Broj ljudi vjerojatno
5
ugroenih u zoni
da Lf 5 10-1
se tiu R4)
H.3.3 Oekivani godinji broj opasnih dogaaja

Oekivani godinji broj opasnih dogaaja rauna se prema dodatku A. Rezultati su
dani u tablici H.28.
Tablica H.28 - Oekivani godinji broj opasnih dogaaja

Oznaka Vrijednost (1/god.)
ND 8,98 10-2
NM 1,13
NL (el. en. opskrbni 2,67 10-3
Ni (el. en. opskrbni 7,1 10-2
NL (telef. vod) 7,26 10-3
Ni (telef. vod) 2,13 10-1
NDa (telef. vod) 1,13 10-2
92
H.3.4 Procjena rizika gubitka ljudskih ivota: R1
Potrebni parametri za proraun sastavnica rizika dani su u tablici H.21 - H.28.
Sastavnice rizika koje treba izraunati dane su u tablici H.29.
Vrijednosti vjerojatnosti P dane su u tablici H.30.
Tablica H.29 - Rizik R1 - sastavnice rizika koje treba uzeti u obzir po zonama
Z1 Z2 Z3 Z4
RA x
RB x x x
RC x x
RM x x
RU (el. en. vod) x x x
RV (el. en. vod) x x
RW (el. en. vod) x x
RZ (el. en. vod) x x
RU (telef. vod) x x x
RV (telef. vod) x x x
RW (telef. vod) x x
RZ (telef. vod) x x
93
Tablica H.30 - Rizik R1 vrijednosti vjerojatnosti P za nezatienu zgradu
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 1
PC (el. en. vod) - 1
PC (telef. vod) - 1
PC - 1
PM (el. en. vod) - 0,75
PM (telef. vod) - 0,009
PM - 0,752
PU (el. en. vod) - 0,2
PV (el. en. vod) - 0,2
PW (el. en. vod) - 0,2
PZ (el. en. vod) - 0,008
PU (telef. vod) - 0,8
PV (telef. vod) - 0,8
PW (telef. vod) - 0,8
PZ (telef. vod) - 0,04
Vrijednosti sastavnica rizika za nezatienu graevinu navedene su u tablici H.31.
Tablica H.31 - Rizik R1 vrijednosti sastavnica rizika za nezatienu zgradu po

zonama (vrijednosti 10-5)
Zgrada
Z1 Z2 Z3 Z4
ukupno
RA 0,009 0,009
RB 42,7 0,157 0,022 42,879
RC 8,98 8,98 17,96
RM 85,2 85,2 170,4
RU (el. en. vod) 0 0 0 0
RV (el. en. vod) 0,25 0 0 0,26
RW (el. en. vod) 0,053 0,053 0,106
RZ (el. en. vod) 0,055 0,055 0,11
RU (telef. vod) 0 0 0 0
RV (telef. vod) 7,05 0,026 0,004 7,08
RW (telef. vod) 1,48 1,48 2,96
RZ (telef. vod) 0,825 0,825 1,65
UKUPNO 0,009 50 96,8 96,62 243,4
94
H.3.5 Zakljuno o proraunu R1
S obzirom da je R1 = 243,4 10-5 vee od prihvatljivog rizika RT = 10-5, potrebno je
postaviti zatitu od munje.
H.3.6 Izbor zatitnih mjera

Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte 4.3.1 i 4.3.2) dana je u tablici H.32.
Tablica H.32 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. 10-5)

Zgrada
Z1 Z2 Z3 Z4
ukupno
RD 0,009 42,7 9,14 9,02 60,87
RI 0 7,3 87,66 87,66 182,62
UKUPNO 0,009 50 96,8 96,62 243,4
RS 0,009 0 0 0 0,009
RF 0 50 0,2 0,026 50,22
RO 0 0 96,6 96,6 193,2
UKUPNO 0,009 50 96,8 96,62 243,4
gdje je
RD = RA + RB + RC
RI = RM + RU + RV + RW + RZ
RS = RA + RU
RF = RB + RV
RO = RM + RC + RW
gdje je
RD rizik uslijed udara munja u zgradu (izvor S1)
RI rizik uslijed udara munja koji ne pogaaju zgradu ali utjeu na nju (izvori S2,
S3 i S4)
RS rizik uslijed povrede ivih bia
Ta kompozicija rizika za zgradu pokazuje da je rizik R1 najvei u sklopu unutarnjih

sustava u zonama Z3 i Z4 zbog udara munja pokraj zgrade.
Na konkretni rizik R1 utjeu:

kvarovi unutarnjih sustava u zonama Z3 i Z4 (sastavnice RM 57 % ukupnog
rizika i RC 6 % ukupnog rizika)
materijalne tete u zoni Z2 (sastavnice RB 27 % ukupnog rizika i RV 4 %
ukupnog rizika).
Sastavnica RB moe se smanjiti:

postavljanjem LPS prema HRN EN 62305-3 na itavoj zgradi ili
poduzimanjem zatitnih mjera u zoni Z2 da bi se smanjile posljedice poara
(npr. postavljanjem aparata za gaenje, automatskog sustava za rano otkrivanje
poara itd.).
95
Sastavnice rizika RC i RV mogu se smanjiti na unutarnjim elektrinim i telefonskim
instalacijama postavljanjem usklaene SPD zatite prema HRN EN 62305-4.
Sastavnica RM u zonama Z3 i Z4 mogu se smanjiti:

postavljanjem usklaene SPD zatite na unutarnjim elektrinim, telefonskim
instalacijama prema HRN EN 62305-4
postavljenjem odgovarajue prostorne mree kao zaslona u zonama Z3 i Z4
prema HRN EN 62305-4.
Kao zatitne mjere mogu se upotrijebiti sljedea rjeenja:
a) Prvo rjeenje
postaviti zatitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi.
postaviti pojaanu usklaenu SPD zatitu (1,5 x) na unutarnjim elektrinim i
telefonskim instalacijama sa PSPD = 0,005.
postaviti sustav za automatsko rano otkrivanje poara u zoni Z2.
postaviti oko zona Z3 i Z4 prostorni mreni zaslon s okom mree od 0,5 m.
Primjenom tih rjeenja, parametri u tablici H.25 e se promijeniti, to dovodi do

vjerojatnosti navednih u tablici H.33. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed
poduzimanja mjera protiv poara smanjit e se za zonu Z2 na rp = 0,2.
Tablica H.33 - Rizik R1 vrijednosti vjerojatnosti P za zatienu zgradu

prema rjeenju a)
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 0,02
PC (el. en. vod) - 0,005
PC (telef. vod) - 0,005
PC - 0,001 99
PM (el. en. vod) - 0,000 1
PM (telef. vod) - 0,000 1
PM - 0,000 2
PU (el. en. vod) - 0,005
PV (el. en. vod) - 0,005
PW (el. en. vod) - 0,005
PZ (el. en. vod) - 0,005
96
b) Drugo rjeenje
postaviti zatitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi
postaviti pojaanu usklaenu SPD zatitu sa PSPD = 0,001 na unutarnjim
elektrinim i telefonskim instalacijama.
u zoni Z2 postaviti ureaje za rano otkrivanje poara.
Upotrebom tog rjeenja, parametri u tablici H.25 e se promijeniti, to dovodi do


prema rjeenju b)
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 0,02
PC (el. en. vod) - 0,001
PC - 0,002
PM (el. en. vod) - 0,001
PM (telef. vod) - 0,001
PM - 0,002
PU (el. en. vod) - 0,001
PV (el. en. vod) - 0,001
PW (el. en. vod) - 0,001
PZ (el. en. vod) - 0,001
c) Tree rjeenje
postaviti zatitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi.
postaviti pojaanu (2x) usklaenu SPD zatitu sa PSPD = 0,002 na unutarnjim
elektrinim i telefonskim instalacijama
u zoni Z2 postaviti ureaje za automatsko rano otkrivanje poara
ograditi zonu Z4 mreastim zaslonom s okom mree w = 0,1 m.
Upotrebom tog rjeenja, parametri u tablici H.25 e se promijeniti, to dovodi do

97
prema rjeenju c)
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 0,02
PC (el. en. vod) - 0,002
PC - 0,004
PM (el. en. vod) - 0,000 1
PM (telef. vod) - 0,000 1
PM - 0,000 2
PU (el. en. vod) - 0,002
PV (el. en. vod) - 0,002
PW (el. en. vod) - 0,002
PZ (el. en. vod) - 0,002
Vrijednosti rizika za svaku zonu ovisno o izabranom rjeenju dani su u tablici H.36.
Tablica H.36 - Rizik R1 - vrijednosti rizika ovisno o izabranom rjeenju

(vrijednosti 10-5)
Z1 Z2 Z3 Z4 UKUPNO
Rjeenje a) 0,009 0,181 0,263 0,261 0,714
Rjeenje b) 0,009 0,173 0,277 0,274 0,733
Rjeenje c) 0,009 0,175 0,121 0,118 0,423
Svim rjeenjima smanjuje se rizik na manje od prihvatljive vrijednosti.
Prihvatit e se rjeenje koje je najbolje prema oba kriterija - tehnikom kriteriju i

kriteriju vee trokovne uinkovitosti.
H.3.7 Podaci za analizu trokova i koristi (cost benefit)

Ukupni trokovi gubitaka CL mogu se izraunati uz pomo jednadbe (G.1) u
dodatku G.
Gospodarske vrijednosti, ukljuujui gubitak aktivnosti, prikazane su u tablici H.37
po pojedinim zonama.
98
Tablica H.37 Trokovi gubitaka po zonama (sve u USD 106)
Oznaka Zgrada Sadraj Elektroen. Telefonska Ukupno

B I instalacija instalacija
Z1 -
Z2 70 6 3 0,5 79,5
Z3 2 0,9 5 0,5 8,4
Z4 1 0,1 0,015 1 2,1
Ukupno 73 7 8 2 90
Pretpostavljene vrijednosti kamatne stope, stope amortizacije i stope odravanja

koje se odnose na mjere zatite dane su u tablici H.38.
Tablica H.38 Veliine odgovarajuih stopa
Stopa Oznaka Veliina

Kamata i 0,04
Amortizacija a 0,05
Odravanje m 0,01
H.3.8 Procjena rizika gospodarskih gubitaka: R4

Parametri potrebni za proraun sastavnica rizika dani su u tablicama H.31 do H.39.
Veliine sastavnica rizika za nezatienu graevinu dane su u tablici H.39.
Tablica H.39 Rizik R4 Veliina sastavnica rizika za nezatienu

graevinu po zonama (sve 105)
Oznaka Z2 Z3 Z4
RB 44,9 4,49 4,49
RC (el.en.vod) 89,8 89,8 89,8
R 89,8 89,8 89,8
R 849 849 849
RM (telefon. vod) 10,2 10,2 10,2
R 0,27 0,027 0,027
RW (el.en.vod) 0,53 0,53 0,53
R 0,55 0,55 0,55
R 7,42 0,74 0,74
RW (telefon. vod) 14,8 14,8 14,8
R 8,25 8,25 8,25
H.3.9 Analiza trokova i koristi (cost benefit)

Kad su izraunane nove vrijednosti sastavnica rizika ovisno o izabranim mjerama
zatite mogu se izraunati i trokovi preostalih gubitaka CRL upotrebom formule
(G.2) u dodatku G (pogledajte odjeljak H.3.4 rjeenja a), b) i c)).
99
U tablici H.40 dane su vrijednosti trokova gubitaka CL za zgradu bez zatite i
trokova preostalih gubitaka CRL za zatienu zgradu prema rjeenjima a), b) i c).
Tablica H.40 Iznos gubitaka CL i CRL (u USD)

CRL CRL CRL
CL
Oznaka (sa zatitom) (sa zatitom) (sa zatitom)
(bez zatite) Rjeenje a) Rjeenje b) Rjeenje c)
Z2 68 801 3 503 3 325 4 066
Z3 47 779 2 293 5 011 202
Z4 1 430 27 927 64
UKUPNO 118 010 5 824 9 262 4 332
Trokovi CP i godinji trokovi CPM zatitnih mjera (pogledajte jednadbu (G.4) u

dodatku G) dani su u tablici H.41.
Tablica H.41 Trokovi CP i CPM zatitnih mjera (vrijednosti u USD)

Zatitna mjera CP CPM
LPS vrste I 100 000 10 000
Sustav za otkrivanje poara 50 000 5 000
Oklapanje zona Z3 i Z4 (w = 0,5) 100 000 10 000
Oklapanje zona Z3 i Z4 (w = 0,1) 110 000 11 000
SPD (1,5x) na el. energ. sustavu 20 000 2 000
SPD (2x) na el. energ. sustavu 24 000 2 400
SPD (3x) na el. energ. sustavu 30 000 3 000
SPD (1,5x) na telekom. sustavu 10 000 1 000
SPD (2x) na telekom. sustavu 12 000 2 000
SPD (3x) na telekom. sustavu 15 000 1 500
Godinja uteda
S = CL - (CRL + CPM)
navedena je u tablici H.42.
Tablica H.42 - Godinja uteda (USD)

Rjeenje a) 84 186
Rjeenje b) 89 248
Rjeenje c) 84 078
100
H.4. Stambena zgrada
Kao i u prethodnim primjerima izraunat e se rizik R1 za stambenu zgradu
smjetenu u podruju gustoe udara munja od Ng = 4 udara po km2 godinje.
Prema tablici 3 treba izraunati sastavnice rizika RB, RU i RV.
Zgrada je usamljena: oko nje nema susjednih zgrada.
U zgradu ulaze sljedei opskrbni vodovi:

- NN opskrbni vod
- telefonski vod
Znaajke zgrade navedene su u tablici H.43.
Tablica H.43 Znaajke promatrane stambene zgrade

Parametar Opis Oznaka Iznos
Dimenzije, m - Lb Wb Hb 30 20 20
Koeficijent lokacije usamljena Cd 1
LPS nema PB 1
2
Gustoa udara munja 1/km /god. Ng 4
Odreene su sljedee zatitne zone:

- Z1 (izvan zgrade)
- Z2 (unutar zgrade)
Izvan zgrade ljudi se ne zadravaju; rizik R1 za zonu Z1 moe se stoga zanemariti.
Proraun gospodarske opravdanosti se ne zahtijeva.
Parametri zone Z2 navedeni su u tablici H.44.
Tablica H.44 Parametri zone Z2

Vrsta poda drveni ru 10-5
Rizik poara promjenjiv rf -
Posebne opasnosti nema hz 1
Zatita od el. udara nema - -
Unutarnja elektrina instalacija spojena na
opskrbni NN vod - -
Unutarnja telefonska instalacija spojena na
- -
opskrbni telefonski
Gubici zbog dodirnog napona i da
napona koraka (koji se tiu R1) Lt 10-4
Gubitak zbog materijalnih teta da
Lf 10-1
(koji se tiu R1)
101
Znaajke unutarnjih sustava i odgovarajuih opskrbnih vodova dane su u tablici
H.45 za elektrinu instalaciju, a u tablici H.46 za telekomunikacijski sustav.
Tablica H.45 Parametri unutarnje elektroenergetske instalacije i opskrbnog voda

Otpornost tla m 250
Duljina, m - Lc 100
SN/NN transformator nema Ct 1
okruen drugim
Koeficijent lokacije voda niim objektima Cd 0,5
Koeficijent okoline voda predgrae Ce 0,5

PLD 1
Oklop (zaslon) voda nema
PLI 1
Otpornost na udarni napon
Uw = 2,5 kV KS4 1
opreme Uw
Usklaena SPD zatita nema PSPD 1
Dimenzije zgrade na a kraju nema La Wa Ha -
( )
Tablica H.46 Parametri unutarnje telekomunikacijske instalacije i odgovarajueg

opskrbnog telekomunikacijskog opskrbnog voda
Otpornost tla m 250
Duljina, m - Lc 100
okruen
Koeficijent lokacije voda Cd 0,5
drugim
Koeficijent okoline voda predgrae Ce 0,5
PLD 1
Oklop (zaslon) voda nema
PLI 1
Otpornost na udarni napon Uw = 1,5 kV KS4 1
Usklaena SPD zatita nema PSPD 1
Dimenzije zgrade na a kraju nema La Wa Ha -
( )
Iznos rizika R1 i zatitne mjere koje treba poduzeti za smanjenje rizika na
prihvatljivu razinu RT = 10-5 navedene su u tablici H.47 ovisno o visini zgrade i riziku
od poara.
102
Tablica H.47 - Zatitne mjere koje treba poduzeti ovisno o visini zgrade i riziku od
poara
Rizik od Zatita od Zgrada
Visina (m) Vrsta LPS R1 ( 10-5)
poara poara zatiena
malen - - 0,77 x
- - 7,7 ne
uobiajen III - 0,74 x
IV (2) 0,73 x
20
- - 77 ne
II (3) 0,74 x
visok
I - 1,49 ne
I (1) 0,74 x
- - 2,33 ne
nizak - (3) 0,46 x
IV - 0,46 x
- - 23,3 ne
40
uobiajen IV (3) 0,93 x
I - 0,46 x
- - 23,3 ne
visok
I (3) 0,93 x
(1) ureaji za gaenje
(2) hidranti
(3) automatski alarm
103
Dodatak I
(obavijesni)
Analiza primjera opskrbnog voda telekomunikacijski vod
I.1 Openito
Opskrbni vod koji e se razmatrati je telefonski vod s metalnim vodiima. Tu vrstu

voda mogu pogoditi gubitak opskrbe (L2) i gubitak gospodarskih vrijednosti (L4),
tako da treba izraunati odgovarajue rizike R2 i R4, ali prema zahtjevima operatora
mree, uzet e se samo rizik R'2.
I.2 Osnovni podaci
Vod je poloen u podruju s gustoom udara munja od Ng = 4 udara po km2

godinje, prikazan na slici I.1 (du voda nema ugraene nikakve opreme).
Slika I.1 Telekomunikacijski vod koji treba zatititi
I.3 Znaajke voda
Vod se sastoji od dva odsjeka:

odsjeak S1: oklopljeni vod u zemlji spojen na zgradu telefonske centrale: nema
zatite
odsjeak S2: nadzemni vod bez zaslona spojen na zgradu korisnika: nema
zatite.
i tri prijelazna mjesta:

Tb: na ulazu odsjeka S1 u zgradu b (tj. telefonsku centralu): na tom mjestu
nisu postavljene nikakve zatitne mjere,
T1/2: izmeu odsjeaka S1 i S2: na tom mjestu nisu postavljene nikakve zatitne
mjere,
Ta: na ulazu odsjeka S2 u zgradu a (tj. zgradu korisnika): na tom mjestu nisu
postavljene nikakve zatitne mjere.
Oklop voda na odsjeku S1 spojen je sa zemljom na oba kraja (npr. na sabirnicu za

izjednaivanje potencijala u telefonskoj centrali (Tb) i na mjestu prijelaza (T1/2) uz
otpor uzemljenja od priblino deset ohma.
Znaajke vodova navedene su u tablici I.1 za odsjeak S1, a u tablici I.2 za

odsjeak S2.
104
Tablica I.1 Znaajke voda na odsjeku S1

Otpornost tla m 500
Duljina, m Lc 600
Visina, m - - -
Koeficijent lokacije voda okruen Cd 0,5
Koeficijent okoline voda selo Ce 0,5
Otpor oklopa voda, /km - RS 0,9
Vrsta oklopa voda olovo - -
Znaajke oklopa bez dodira sa
Kd 0,4
tlom
Vrst izolacije voda papir Uw, kV 1,5
Vrsta opreme na prijelazu Tb elektronika Uw, kV 1,5 1)
Vrsta opreme na prijelazu T1/2 nema - -
Mjere zatite nema Kp 1
(1) Poveana razina ITU-T Preporuke K.20 [4].
Tablica I.2 Znaajke voda na odsjeku S2

Otpornost tla m 500
Duljina, m - Lc 600
Visina, m nadzemni Hc 6
Koeficijent lokacije voda okruen Cd 0,5
Koeficijent okoline voda selo Ce 1
Otpor oklopa voda, /km nema oklop - -
Vrst izolacije voda plastika Uw, kV 5
Vrsta opreme na prijelazu Ta elektronika Uw, kV 1,5 (1)
Vrsta opreme na prijelazu T1/2 nema - -
Mjere zatite nema Kp 1
(1)
Poveana razina ITU-T Preporuke K.20.
105
I.4 Znaajke graevina na krajevima voda
Znaajke graevina na krajevima voda navedene su u tablici I.3.
Tablica I.3 Znaajke graevina na krajevima voda

Broj n opskrbnih
Dimenzije, m Koeficijent
Graevina vodova koji opskrbljuju
LWH lokacije Cd
zgradu
a 25 20 15 2 3
b 20 30 10 0,5 10
I.5 Oekivani broj godinjih opasnih dogaaja
Oekivani godinji broj opasnih dogaaja rauna se prema dodatku A.
Odgovarajui podaci dani su u tablici I.4.
Tablica I.4 - Oekivani broj godinjih opasnih dogaaja
Parametar Iznos (1/god.)

NDa 0,087 3
NDb 0,012 9
NL (S1) 0,023 5
Ni (S1) 0,617
NL (S2) 0,052 2
Ni (S2) 1,6
I.6 Sastavnice rizika
Sastavnice rizika koje se javljaju u odsjecima navedene su u tablici I.5.
Tablica I.5 - Rizik R'2 - sastavnice rizika prema odsjecima voda
Parametar S1 S2
RB(a) - x
RB(b) x -
R'C(a) - x
R'C(b) x -
R'V x x
R'W x x
R'Z x x
Jakosti struje kvara i vjerojatnosti potrebne za proraun sastavnica rizika dane su u

tablici I.6.
106
Tablica I. 6 Rizik R'2 - jakosti struje kvara i vjerojatnosti P' potrebne za proraun
sastavnica rizika
Parametar S1 S2
Ia (B,C), kA > 600(1) 0 (2)
Ia (V), kA 40(3) 0(2)

Ia (W), kA 125(4) 0(2)
P 'B(a)(Ia(B) - 1(5)
P 'B(b)(Ia(B) 0,001(5) -
P 'C(a)(Ia(C) - 1(5)
P 'C(b)(Ia(C) 0,001(5) -
P 'V(Ia(V)) 0,4 1
P 'W(Ia(W)) 0,035 1
P 'Z(Ta) za opremu na mjestu prijelaza Ta, UW=1,5 kV)(6) 0,5(8) 1(8)
P 'Z(Tb) za opremu na mjestu prijelaza Tb, UW=1,5 kV)(6) 0,02(7) 1(8)
P 'Z(T1/2) za proboj izolacije kabela u zemlji, UW=1,5 kV)(6) 0,5(9) 1(8)
(1)
Ia = 25 n UW /(RS Kd Kp) gdje je Kp =1 i Kd = 0,4 (pogledajte dodatak D.1 i tablicu D.1)
(2)
Ia = 0 za neoklopljeni vod (pogledajte dodatak D.1)
(3)
Ogranieno na 40 kA zbog olovnog oklopa (pogledajte odjeljak D.1.2)
(4)
Ia = 25 UW/(RS Kd Kp) gdje je Kp =1 i Kd = 0,4 (pogledajte dodatak D.1 i tablicu D.1)
(5)
pogledajte tablicu D.5
(6)
iznosi vjerojatnosti P'z navedene su u tablici B.7. Pravilo upotrebe tablice B.7 je sljedee:
Kad se promatrano mjesto prijelaza nalazi izmeu dva oklopljena odsjeka ili oklopljeni
odsjeak ulazi u graevinu i spojen je na sabirnicu za izjednaivanje potencijala na koju je
spojena i oprema, iznosi iz tablice B.7 u stupcima oklop spojen na ... vrijede samo za
oklopljene odsjeke.
U svim drugim sluajevima, iznosi navedene u tablici B.7 u stupcima oklop nije spojen na ...
vrijede za oklopljene odsjeke samo ako je oklop spojen sa zemljom najmanje na oba kraja uz
otpor uzemljenja od priblino desetak ohma. Inae se oklopljeni odsjeci moraju smatrati
neoklopljenim.
(7)
iznosi iz tablice B.7 u stupcima oklop spojen na ...
(8)
iznosi iz tablice B.7 u stupcu nema oklop
(9)
iznosi iz tablice B.7 u stupcu oklop nije spojen na ...
I.7 Procjena rizika R'2
Prema proraunima projektanta sustava za zatitu od munje na temelju iskustva

operatora mree, pretpostavljene su sljedee prosjene vrijednosti relativnog
iznosa gubitaka koji se tie rizika R2:
Lf = 3 10-3
Lo = 10-3 (predodreena vrijednost pogledajte tablicu E.1)
Iznosi sastavnica rizika za nezatieni vod dane su u tablici I.7.
107
Tablica I.7 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika po odsjecima S nezatienog
voda (iznosi 10-3)
Parametar S1 S2 Vod
(1)
R'B(a) - 0,261 0,261
(1)
R'B(b) 0 - 0
(2)
R'C(a) - 0,087 3 0,087 3
(2)
R'C(b) 0 - 0
R'V 0,028 2 0,156 6 0,184 8
R'W 0,000 8 0,052 2 0,053
R' = R'B(a) + R'B(b) + R'C(a) + R'C(b) + R'V + R'W 0,586 1
R'Z(Ta) (5) 0,296 7 1,547 8 1,845
(6)
R'Z(Tb) 0,011 9 1,547 8 1,59
(7)
R'Z(T1/2) 0,296 7 1,547 8 1,845
R2(Ta) = R' + R'Z(Ta) 2,431 1
R2(Tb) = R' + R'Z(Tb) 2,176 1
R2(T1/2) = R' + R'Z(T1/2) 2,431 1
(1)
R'B = NDi P 'B L'f
(2)
R'C = ND P 'C L'o
(3)
R'V = NL P 'V L'f
(4)
R'W = NL P 'W L'o
(5)
R'Z(Ta) = (NI NL) P 'Z(Ta) L'o
(6)
R'Z(Tb) = (NI NL) P 'Z(Tb) L'o
(7)
R'Z(T1/2) = (NI NL) P 'Z(T1/2) L'o
Iznos rizika R'2 = 3,508 10-3 je vei od prihvatljive vrijednosti RT = 10-3, pa je za

vod potrebna zatita od djelovanja munje.
Tablica I.7 pokazuje da je uslijed veliine sastavnice rizika R 'Z na odsjeku S2, rizik
R '2 vei od prihvatljive vrijednosti na mjestima prijelaza Ta, Tb i T1/2. Stoga tu
sastavnicu rizika treba smanjiti. S obzirom da je vod ve postavljen (zbog ega nije
mogue, primjerice, koristiti oklapanje), postavit e se kao mjera zatite SPD-ovi
prema normi IEC 62305-5.
Za smanjenje rizika R '2 ispod prihvatljive vrijednosti, dovoljno je odabrati SPD-ove

koji udovoljavaju razini LPL III tj. PSPD = 0,03 (pogledajte tablicu B.3).
Postavljanje SPD-ova na mjestima prijelaza Ta i T1/2 znai:

smanjenje vjerojatnosti P 'Z(Ta) i P 'Z(T1/2) na vrijednost PSPD.
da se vjerojatnosti P 'V i P 'W ne mijenjaju (pogledajte odjeljak D.1.2)
da se vjerojatnosti P 'B i P 'C za odsjeak S2 ne mijenjaju jer se radi o
nadzemnom vodu (pogledajte D.1.1)
da se vjerojatnosti P 'B i P 'C za odsjeak S1 ne mijenjaju jer su manje od PSPD
(pogledajte D.1.1)
tovie, prema definiciji 3.25 i odjeljku A.4, s SPD-ima postavljenim na mjestu

108
prijelaza T1/2, T1/2 to mjesto postaje vorite za mjesto prijelaza Tb, pa odsjeak S2
voda ne doprinosi vie iznosu sastavnice rizika R'Z(Tb) (pogledajte dodatak A u IEC
62305-5).
Iznosi vjerojatnosti P za zatieni vod navedene su u tablici I.8.
Tablica I.8 - Rizik R'2 - iznosi vjerojatnosti P za zatieni vod
Parametar S1 S2
P 'B(a)(Ia(B) - 1
P 'B(b)(Ia(B) 0,001 -
P 'C(a)(Ia(C) - 1
P 'C(b)(Ia(C) 0,001 -
P 'V(Ia(V)) 0,4 1
P 'W(Ia(W)) 0,035 1
P 'Z(Ta) (za opremu na mjestu prijelaza Ta, UW =1,5 kV) 0,03 0,03
P 'Z(Tb) (za opremu na mjestu prijelaza Tb, UW =1,5 kV) 0,02 -
P 'Z(T1/2) (za proboj izolacije kabela u zemlji, UW =1,5 kV) 0,03 0,03
Iznosi sastavnica rizika za zatieni vod navedene su u tablici I.9 koja pokazuje da
je rizik R'2 manji od prihvatljive vrijednosti; prema tome je odgovarajua zatita
voda od djelovanja munje postignuta.
Tablica I.9 Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika voda zatienog SPD-ima
ugraenim na mjestima prijelaza T1/2 i Ta uz PSPD = 0,03 (iznosi 10-3)
Parametar S1 S2 Vod
R'B(a) - 0,261 0,261
R'B(b) 0 - 0
R'C(a) - 0,087 3 0,087 3
R'C(b) 0 - 0
R'V 0,028 2 0,156 6 0,184 8
R'W 0,000 8 0,052 2 0,053
R' = R'B(a) + R'B(b) + R'C(a) + R'C(b) + R'V + R'W 0,586 1
R'Z(Ta) 0,017 8 0,055 3 0,073 1
R'Z(Tb) 0,011 9 - 0,011 9
R'Z(T1/2) 0,017 8 0,055 3 0,073 1
R2(Ta) = R' + R'Z(Ta) 0,659 2
R2(Tb) = R' + R'Z(Tb) 0,598
R2(T1/2) = R' + R'Z(T1/2) 0,659 2
109
Dodatak J
(obavijesni)
Pojednostavnjeni program za procjenu rizika
J.1 Osnovno o programu
Pojednostavnjeni IEC-ov kalkulator za procjenu rizika (SIRAC) je softverski alat na

osnovi prorauna i metoda danih u HRN EN 62305-2, stvoren tako da moe
proraunati sastavnice rizika jednostavnih graevina. Namijenjen je podrci pri
uporabi norme HRN EN 62305-2 kao metoda za upravljanje rizikom za potrebe
projektiranja sustava zatite od munje. Vano je primijetiti da program omoguuje
pojednostavnjeni proraun za razliku od stroeg pristupa upravljanju rizikom koji je
opisan u normi. Program je kreiran tako da bude relativno intuitivan za korisnike koji
ele dobiti poetni osjeaj za procjenu rizika.
Namjena i ogranienja SIRAC-a jesu sljedea:
omoguiti veem broju korisnika norme HRN EN 62305-2 da mogu izvoditi

proraune na tipinim graevinama bez dubljeg znanja o detaljima i metodama
razraenim u toj normi.
promicati upotrebu norme HRN EN 62305-2 i prihvaanje metode procjene rizika

irem krugu itatelja i korisnika. Smatra se da e takav korisniki orijentirani alat
sluiti takoer brem prihvaanju te norme u irem krugu zainteresiranih za
zatitu od munje.
ponuditi alat posebno nainjen za procjenu rizika tipinih jednostavnih graevina i

u openitijim situacijama. Za postizanje tog cilja neki su parametri postavljeni na
nepromjenjive vrijednosti (standardne, default), a korisniku preostaje da izabere
samo preostali ui broj parametara.
program ne omoguuje punu uporabu napisane norme; takva bi mogunost

dovela do nenamjerne sloenosti programa. Kad se pokae potreba podrobnije
procjene rizika pri razmatranju sloenih graevina ili posebnih okolnosti, korisnika
se upuuje na uporabu pisane norme.
program je namijenjen samo procjeni rizika za graevine pokrivene jednom

zonom zatite.
SIRAC treba promatrati kao priruni alat uz normu HRN EN 62305-2, a osigurat
e se i stalna podrka i auriranje (up-date) putem interneta (on-line) sa IEC FTP
servera i omoguiti preuzimanje (down-load) novih nadopunjenih verzija.
J.2 Opis parametara
Parametri vani za proraun sastavnica rizika u programu podijeljeni su u tri

kategorije:
parametri, za koje se zahtijeva da ih korisnik izabere prema definicijama i

mogunostima danim u normi (tablica J.1)
110
parametri koje korisnik moe birati u ogranienom opsegu u odnosu na
ponuene parametre u normi (tablica J.2);
parametri koji su programski utvreni i korisnik ih ne moe mijenjati (tablica J.3).
Tablica J.1 Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe slobodno birati
Parametar Oznaka
Duljina, irina i visina graevine koju treba zatititi L, W, H
Gustoa udara munja u tlo Ng
Koeficijent lokacije Cd
Koeficijent okoline Ce
Vrsta opskrbnog voda (elektroenergetski vod, drugi nadzemni
vodovi, drugi podzemni vodovi)
Napomena: transformator moe biti samo u elektroenergetskom vodu

Sustav zatite od munje prema HRN EN 62305-3 PB
Zatita od udarnog vala munje (prenapona) na vodovima:
- samo na ulazu (izjednaivanje potencijala uz pomo SPD)
- usklaena SPD zatita prema normi HRN EN 62305-4 za
sve unutarnje sustave koji su spojeni na opskrbne vodove. PSPD
Napomena: korisnik moe izabrati samo jednu vrijednost za zatitu od udarnih
valova, koja vrijedi za sve opskrbne vodove i cijelu graevinu koju treba
zatititi.
Rizik od poara ili materijalnih teta za graevinu rf
Zatita od poara rp
Posebne opasnosti hz
Izbor odgovarajuih gubitaka (vrste gubitaka)
111
Tablica J.2 - Parametri koje korisnik (SIRAC-a) moe birati u ogranienom opsegu
Parametar Oznaka
Uinkovitost zaslona (oklopa) na graevini KS1
Unutarnji nain voenja instalacije KS3
Zaslon (ili oklop) vanjskih opskrbnih vodova (vrsta vanjskog
PLD, PLI
voenja opskrbnih vodova)
Koeficijenti gubitaka zbog poara: korisniku se postavlja pitanje o
vrsti graevine koju treba zatititi.
Lf
Napomena: proraun Lf za sve vrste gubitaka, kao to su gubici definirani u
dodatku C norme nije mogu. Korisnik mora iz ponuenog popisa odrediti vrstu
graevine koju treba zatititi.
Koeficijenti gubitaka zbog prenapona
Napomena: proraun Lo za sve vrste gubitaka, kao to su gubici definirani u Lo

dodatku C norme nije mogu. Korisnik mora iz ponuenog popisa odrediti vrstu
graevine koju treba zatititi.
Za gubitke vrste L4 gospodarske gubitke u pojednostav-

njenom programu ne nudi se proraun gospodarske opravdanosti
zatitnih mjera. Ako se to ipak trai, korisnik mora izabrati
prihvatljivi rizik za gospodarske gubitke.
Tablica J.3 - Nepromjenjivi parametri (koje korisnik ne moe mijenjati)

Nepromjenjiva
Parametar Oznaka
vrijednost
Duljina opskrbnog voda Lc 1000 m
U primjeru nadzemnog voda: visina od tla Hc 6m
U blizini nema drugih graevina NDa 0
Ne uzima se u obzir uinkovitost zaslona za
unutarnje zone u graevini KS2 1
Izolacijska vrstoa unutarnje opreme na udarni
napon spojene na taj opskrbni vod (1,5 kV) KS4 1
Vjerojatnost elektrinog udara za iva bia PA 1
Vrsta tla ili poda ra 10-2
Za gubitke vrste L1 gubitak ljudskih ivota
koeficijent gubitaka za dodirni napon i napon
Lt 0,01
koraka unutar 3 m izvan graevine koju treba
zatititi
NAPOMENA: daljnje obavijesti o vrijednostima parametara mogu se nai izravno u SIRAC-u

(dodirom na strelicu miem u padajuem meniju).
J.3 Primjeri ekranskih prikaza programa

Ekranski prikazi programa za primjer opisan u odjeljku H.1 (seoska kua) dani su
na slici J.1 (za graevinu bez zatitnih mjera) i na slici J.2 (zatitne mjere na
graevini predviene prema opisu u odjeljku H.1, i to LPS vrste IV, sa SPD-ima na
ulazu opskrbnih vodova).
112
Slika J.1 SIRAC - primjer prorauna za seosku kuu (pogledajte odjeljak H.1 bez zatitnih mjera)
113
Slika J.2 SIRAC - primjer prorauna za seosku kuu (pogledajte odjeljak H.1 sa zatitnim mjerama)
114
Izvori
[1] IEC 61000-4-5:1995, Elektromagnetska spojivost (EMC) 4-5. dio: Tehnika

ispitivanja i mjerenja Ispitivanje otpornosti na udarni napon.
[2] IEC 60664-1:1992, Koordinacija izolacije za opremu u niskonaponskim

sustavima 1. dio: Naela, zahtjevi i ispitivanja
[3] IEC 61643-1:2005, Niskonaponske naprave za zatitu od udarnih napona 1.

dio: Naprave za zatitu od udarnih napona spojene na niskonaponske
distribucijske mree Zahtjevi i ispitivanje
[4] ITU-T Preporuke K.20:2003, Otpornost telekomunikacijske opreme ugraene u

telekomunikacijskim cetralama na prenapone i udarne struje
__________
115

HRN EN 62305-2 HR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRN EN 62305-2 HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA NORMA HRN EN 62305-2

Prvo izdanje 2008-xx

1. Djelokrug promatranja ................................................................................................ 10

6.1 Osnovna jednadba ............................................................................................ 35

Dodatak A (obavijesni) Procjena godinjeg broja opasnih dogaaja N 45

Izvori ......................... ........................................................................................... 117

Slika 1 Postupak odluivanja o nunosti zatite ................................................. 32

ZATITA OD DJELOVANJA MUNJE

1. dio: Upravljanje rizikom

FDIS Izvjetaj o glasovanju

Ova je publikacija nainjena, koliko je vie bilo mogue u skladu s direktivama

1. dio: Opa naela

Meunarodno je povjerenstvo odluilo da e sadraj ove publikacije ostati

Udari munja u tlo su opasni za graevine i opskrbne instalacije.

Opasnost za graevinu moe imati za posljedicu:

Opasnost za javne opskbne instalacije moe imati za posljedicu:

Za smanjenje gubitaka potrebno je poduzeti zatitne mjere. Procjenom rizika odreuje

Udari munja koji utjeu na graevinu mogu se podijeliti na:

Udari munja koji utjeu na opskrbne vodove mogu se podijeliti na:

Nadalje, kvarovi zbog prenapona od munje mogu u korisnikim instalacijama i u

Srednja godinja vrijednost posljedinih gubitaka ovisi o veliini tete i posljedinim

Odluka o postavljanju zatite od munje moe se donijeti bez obzira na rezultat

2. dio: Upravljanje rizikom

IEC 60079-10:2002, Elektrini ureaji za eskplozivne plinske atmosfere 10. dio:

IEC 61241-10:2004, Elektrini ureaji za upotrebu u prisutnosti zapaljive praine 10.

HRN EN 62305-1: Zatita od munje. 1. dio: Opa naela

HRN EN 62305-3: Zatita od munje. 3. dio: Materijalne tete i opasnost za ivot u

HRN EN 62305-4: Zatita od munje. 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar

IEC 62305-5: Zatita od munje. 5. dio: Opskrbni vodovi 3

ITU-T Preporuke K.46:2000, Zatita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodiima

ITU-T Preporuke K.47:2000, Zatita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodiima

3. Nazivlje, definicije, oznake i kratice

3.1.1 Objekt koji treba zatititi

3.1.2 Graevina koju treba zatititi

3.1.3 Graevine s rizikom eksplozije

3.1.4 Graevine opasne za okoli

3.1.5 Gradska okolina

NAPOMENA - centar grada kao primjer gradske okoline.

3.1.6 Prigradska okolina

3.1.7 Seoska okolina

NAPOMENA selo kao primjer seoske okoline.

3.1.8 Nazivni podnosivi udarni napon

3.1.9 Elektrini sustav

3.1.10 Elektroniki sustav

3.1.12 Opskrbni vod koji treba zatititi

3.1.13 Telekomunikacijski vodovi

3.1.14 Elektroenergetski vodovi

3.1.16 Opasan dogaaj

3.1.17 Udar munje u objekt

3.1.18 Udar munje pokraj objekta

3.1.19 Broj opasnih dogaaja zbog udara munja u graevinu

3.1.20 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja u opskrbni vod

3.1.21 Broj opasnih dogaaja uslijed udara munja pokraj graevine

3.1.23 Elektromagnetski udarni val (impuls) munje

NAPOMENA - primjeri vorita su toke na izvodu razdjelnog opskrbnog voda iz transformatorske

3.1.26 Materijalne tete

3.1.27 Povrede ivih bia

3.1.28 Kvar elektrinog i elektronikog sustava

3.1.29 Struja kvara

3.1.30 Vjerojatnost nastanka tete

3.1.33 Sastavnica rizika

3.1.34 Prihvatljivi rizik

3.1.35 Zona graevine