HRVATSKKA NORMA HRN EN 62305-3

Prvo izdanje 2008-XX

Zatita od munje

3. dio:
Materijalne tete na graevinama
i opasnost za ivot

1
SADRAJ Strana

PREDGOVOR.......................................................................................................... ........4
UVOD ...................................................................................................................... ........7

1. PREDMET PROMATRANJA ......................................................................................................................... 7

2. UPUIVANJE NA NORME............................................................................................................................. 7

3. NAZIVI I DEFINICIJE ....................................................................................................................................... 8

4. SUSTAV ZATITE OD MUNJE (LPS)....................................................................................................... 11

4.1 VRSTA LPS ................................................................................................................... 11
4.2 PROJEKTIRANJE LPS .................................................................................................... 12
4.3 NEPREKIDNOST ARMATURNOG ELIKA U ARMIRANOM BETONU GRAEVINE ................ 12
5. VANJSKI SUSTAV ZATITE OD MUNJE ................................................................................................. 12
5.1 OPENITO ...................................................................................................................... 12
5.2 SUSTAVI HVATALJKA ...................................................................................................... 13
5.3 SUSTAV ODVODA ........................................................................................................... 17
5.4 SUSTAV UZEMLJIVAA ................................................................................................... 21
5.5 SASTAVNICE LPS .......................................................................................................... 24
5.6 GRADIVA I DIMENZIJE ..................................................................................................... 26
6. UNUTARNJI SUSTAV ZATITE OD MUNJE ........................................................................................... 29
6.1 OPENITO ...................................................................................................................... 29
6.2 IZJEDNAIVANJE POTENCIJALA MUNJE .......................................................................... 29
6.3 ELEKTRINA IZOLACIJA VANJSKOG LPS ....................................................................... 32
7. ODRAVANJE I PREGLED LPS ................................................................................................................ 33
7.1 PREDMET PREGLEDA ..................................................................................................... 33
7.2 ROKOVI OBAVLJANJA PREGLEDA ................................................................................... 34
7.3 ODRAVANJE ................................................................................................................. 34
8. ZATITNE MJERE PROTIV POVREDA IVIH BIA ZBOG DODIRNOG NAPONA I NAPONA
KORAKA ................................................................................................................................................................... 34
8.1 ZATITNE MJERE PROTIV DODIRNIH NAPONA ................................................................ 34
8.2 ZATITNE MJERE OD NAPONA KORAKA ......................................................................... 35
(NORMATIVNI) ............................................................................................................................ 42

Dodatak A (normativni) Postavljanje sustava hvataljka ..................................... 35

Dodatak B (normativni)
Najmanji presjek zaslona opskrbnog kabela za sprjeavanje opasnog iskrenja.... 41

Dodatak C (obavijesni)
2
Raspodjela struja munje meu odvodima ............................................................... 42

Dodatak D (obavijesni)
Dodatne obavijesti za LPS u sluaju graevine s rizikom eksplozije .................... 46

Dodatak E (obavijesni)
Upute za projektiranje, konstrukciju, odravanje i pregled sustava zatite od munje...
52

Izvori ...........................................................................................................................153

3
 MEUNARODNO ELEKTROTEHNIKO POVJERENSTVO

HRN EN 62305-3 - ZATITA OD MUNJE

3. dio: MATERIJALNE TETE NA GRAEVINAMA I OPASNOST ZA IVOT

PREDGOVOR
1) Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo (IEC) je meunarodna organizacija za
normizaciju koja obuhvaa sve nacionalne elektrotehnike odbore (IEC nacionalni
odbori). Cilj je IEC promicati meunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiu
normizacije na polju elektrotehnike i elektronike. Uz spomenuto kao i druge aktivnosti,
IEC objavljuje meunarodne norme, tehnike specifikacije, tehnike izvjetaje, javne
specifikacije (PAS) i Upute (nadalje navoene kao IEC izdanja). Priprema tih izdanja
povjerena je tehnikim odborima; svaki IEC nacionalni odbor koji je zainteresiran za
odreeno pitanje moe sudjelovati u pripremnim radovima. U tim pripremama takoer
sudjeluju i meunarodne, vladine i nevladine organizacije povezane s IEC. IEC usko
surauje s meunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u skladu s uvjetima
odreenim u ugovoru izmeu te dvije organizacije.

2) Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehnikim pitanjima izraavaju, koliko je vie
mogue, meunarodni konsenzus miljenja o odreenim pitanjima dok u svakom
tehnikom odboru sjede predstavnici svih zaineteresiranih IEC nacionalnih odbora.

3) Objavljene publikacije imaju oblik preporuke za meunarodnu uporabu i objavljene su

u obliku normi, tehnikih specifikacija, tehnikih izvjetaja ili uputa i nacionalni ih odbori
prihvaaju u tom smislu.

4) Da bi se promicalo meunarodnu usklaenost, IEC nacionalni odbori e poduzeti sve

da IEC publikacije budu jasno prikazane koliko je vie mogue u svojim nacionalnim i
regionalnim izdanjima. Ako postoje neke razlike izmeu IEC publikacije i odgovarajueg
nacionalnog ili regionalnog izdanja, one moraju u ovim posljednjim biti jasno naznaene.

5) IEC ne koristi nikakve postupke oznaavanja da bi pokazao svoje odobrenje i ne

moe se smatrati odgovornim ako je za neku opremu dana izjava o sukladnosti s IEC
publikacijom.

6) Svi se korisnici moraju pobrinuti da imaju najnovije izdanje ove publikacije.

7) IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i lanovi
tehnikih odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za
bilo koju povredu osobe, tetu na imovini ili ostale tete bilo koje prirode, bilo izravne ili
neizravne, kao ni za trokove (ukljuujui zakonske obveze) i trokove koji bi proizali
na temelju publikacije, njene primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a.

8) Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. eli li se ispravno
koristiti ovu publikaciju, popisane publikacije ne moe se zamijeniti drugim izvorima.

9) Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podloni
nekim patentnim pravima. Ne moe se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo
koje ili sva takva patentna prava.
4
Meunarodnu normu IEC 62305-3 pripremio je Tehniki odbor 81 IEC-a: Zatita od
munje.
Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) nainjen je u skladu s Novim planom
objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na
jednostavniji nain i u racionalnijem obliku nadomjeta i osvjeava izdanja serije IEC
61024, IEC 61312 i IEC 61663.

Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-3 sastavljen je na temelju dviju norma koje i
nadomjeta:
IEC 61024-1-1, prvo izdanje (1990)
IEC 61024-1-2, prvo izdanje (1998).

Tekst ove norme osniva se na sljedeim dokumentima:

FDIS Izvjetaj o glasovanju
81/264/FDIS 81/269/RVD

Punu obavijest o glasovanju za odobrenje ove norme moe se nai u izvjetaju o

glasovanju navedenom u gornjoj tablici.

Ova je publikacija nainjena koliko je vie bilo mogue u skladu s direktivama ISO/IEC,
2. dio.

IEC 62305 se sastoji od sljedeih dijelova pod opim naslovom Zatita od munje:
1. dio: Opa naela
2. dio: Upravljanje rizikom
3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot
4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina
5. dio: Opskrbni vodovi (bit e objavljeno naknadno)

Meunarodno povjerenstvo je odluilo da e sadraj ove publikacije ostati nepromijenjen

do dana osvjeavanja koji je naveden na IEC-ovoj internetskoj stranici
"http://webstore.iec.ch" meu podacima koji se odnose na pojedine naklade. Do tog
nadnevka publikacija e biti:
potvrena
povuena
zamijenjena revidiranom publikacijom ili
izmijenjena

U Sjedinjenim amerikim dravama na temelju NFPA 780: Norma za sustave zatite od

munje, izd. od 2004. i praktinih iskustava pri koritenju vodoravnih uzemljivaa, ne
zahtijeva se da najmanja duljina takvog uzemljivaa bude dvostuko dulja od okomitog
uzemljivaa.
U Francuskoj, Portugalu i panjolskoj:
- prirodne sastavnice ne mogu nadomjestiti sastavnice sustava zatite, ali se mogu
koristiti za kompletiranje odnosno poboljanje tog sustava,
- puni okrugli profil aluminijskog vodia mora se poveati s 8 na 10 mm,
- sekcionirani vodii ne mogu se koristiti kao odvodi,
- promjer punih okruglih vodia mora se poveati sa 16 na 18 mm,
5
- debljina pune vrue pocinane eljezne trake mora se poveati s 2 na 3,5 mm.

UVOD
Ovaj dio HRN EN 62305 bavi se zatitom u graevini i okolo nje od materijalne tete i
povreda ivih bia zbog dodirnog napona i napona koraka.

Smatra se da se glavne i najinkovitije mjere za zatitu graevine od materijalnih teta

postiu uz pomo sustava zatite od munje (LPS). Taj se sustav obino sastoji od
vanjskog i unutarnjeg sustava zatite od munje.

Vanjski je LPS namijenjen za:

a) prihvaanje izravnog udara munje u graevinu (uz pomo sustava hvataljka);
b) odvoenje struje munje na siguran nain prema zemlji (upotrebom sustava odvoda);
c) rasprenje struje munje u zemlji (uz pomo sustava uzemljivaa).

Unutarnji LPS sprjeava opasno iskrenje unutar graevine u pomo vodia za

izjednaivanje potencijala ili udaljavanjem na sigurnosni razmak (i unato elektrine
izolacije) izmeu sastavnica vanjskog LPS (kako je definirano u 3.2) i drugih vodljivih
dijelova unutar graevine.

Glavne zatitne mjere od povrede ivih bia zbog dodirnog napona i napona koraka
namijenjene su:
1) smanjivanju opasnih struja koje teku kroz tijelo izoliranjem izloenih vodljivih dijelova
i/ili poveanjem povrinske otpornosti tla;
2) smanjivanju pojave opasnih dodirnih napona i napona koraka postavljanjem
materijalnih prepreka i/ili oznakama opasnosti.

Vrsta i smjetaj LPS mora se pozorno razmotriti na poetku projektiranja nove

graevine, pri emu treba im vie iskoristiti elektriki vodljive dijelove graevine.
Na taj nain projektiranje i konstrukcija integralne instalacije postaje laka, ukupni se
estetski aspekt poboljava, a uinkovitost sustava zatite od munje raste uz manje
trokove i manje rada.

Pristup tlu i odgovarajua upotreba elika u betonu temelja za oblikovanje uinkovitog

uzemljenja moe se pokazati i nemoguim kad gradnja ve zapone. Zbog toga treba u
najranijoj fazi projekta razmotriti otpornost tla i njegova svojstva. Ova obavijest je
temeljna za projektiranje sustava uzemljivaa i moe utjecati na projektiranje samog
temelja graevine.

Redovite konzultacije izmeu projektanta LPS i izvoaa, arhitekta i graditelja su bitne

da bi se postigao najbolji rezultat uz najmanje trokove.

Ako se zatita od munje izvodi na postojeoj graevini, mora se uiniti sve da se osigura
da bude izvedena prema naelima ove norme. Pri projektiranju vrste i smjetaja LPS
moraju se uzeti u obzir sve znaajke postojee graevine.

6
 ZATITA OD MUNJE

3. dio: MATERIJALNE TETE NA GRAEVINAMA I OPASNOST ZA IVOT

1. Predmet promatranja
Ovaj dio HRN EN 62305 odreuje zahtjeve za zatitu graevina od materijalnih teta uz
pomo sustava zatite od munje (LPS) i za zatitu od povreda ivih bia zbog dodirnog
napona i napona koraka u blizini LPS (pogledajte HRN EN 62305-1).
Ova se norma upotrebljava za:
a) projektiranje, ugradnju, nadzor i odravanje LPS graevina bez ogranienja
na njihovu visinu;
b) postavljanje mjera zatite od povreda ivih bia zbog dodirnog napona i
napona koraka.
NAPOMENA 1 - Posebni zahtjevi za LPS za graevine opasne za okolinu zbog rizika eksplozije jo se
razmatraju. Dodatne obavijesti, za upotrebu u meuvremenu, dane su Dodatku E.
NAPOMENA 2 - Ovaj dio HRN EN 62305 nije namijenjen zatiti od kvarova elektrinih i electronikih
sustava zbog prenapona. Posebni zahtjevi za takve sluajeve dani su u normi HRN EN 62305-4.

2. Upuivanje na norme
Norme navedene u sljedeem popisu prijeko su potrebne za uporabu ovog dokumenta.
Za norme s datumom vrijedi samo citirana norma. Ako norma nije datirana, upotrebljava
se samo navedena norma (ukljuujui sve dodatke).

IEC 60079-10:2002, Elektrini ureaji za eskplozivne plinske atmosfere 10. dio:

Razredba opasnih prostorija

IEC 60079-14:2002, Elektrini ureaji za eskplozivne plinske atmosfere 14. dio:

Elektrine instalacije u opasnim prostorijama.

IEC 61241-10:2004, Elektrini ureaji za upotrebu u prisutnosti zapaljive praine 10.

dio: Razredba prostorija s prisutnou ili mogunou prisustva zapaljive praine

IEC 61241-14:2004, Elektrini ureaji za upotrebu u prisutnosti zapaljive praine 10.

dio: Izbor i ugradnja

IEC 61643-12:2002, Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih napona i struja - 12.

dio: Ureaji za zatitu od udarnih napona i struja u niskonaponskim razdjelnim
mreama - Izbor i naela uporabe

HRN EN 62305-1: Zatita od munje. 1. dio: Opa naela

HRN EN 62305-2: Zatita od munje. 2. dio: Upravljanje rizikom

HRN EN 62305-4: Zatita od munje. 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar

graevina.

7
IEC 62305-5: Zatita od munje. 5. dio: Opskrbni vodovi 1

IEC 3864-1: Grafiki simboli Sigurnosni simboli i sigurnosni znakovi 1. dio: Naela
projektiranja sigurnosnih znakova na radnim i javnim mjestima

3. Nazivi i definicije
Za ovaj dokument vrijedi sljedee nazivlje, definicije, simboli i kratice od kojih su neke
ve rabljene u 1. dijelu, ali se ovdje ponavljaju zbog lakeg razumijevanja teksta, kao i
nazivlje, simboli i ostalo u drugim dijelovima norme HRN EN 62305.

3.1 Sustav zatite od munje

LPS
Cijeli sustav koji se koristi za smanjenje materijalnih teta zbog udara munja u
graevine.

NAPOMENA Sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite od munje.

3.2 Vanjski sustav zatita od munje

Dio LPS koji se sastoji od sustava hvataljki, sustava odvoda i sustava uzemljivaa

3.3 Vanjski LPS odvojen od graevine koju treba zatititi

LPS iji je sustav hvataljka i sustav odvoda postavljen tako da putanja struje munje
nema dodira s graevinom koju treba zatititi

NAPOMENA - U odvojenom LPS izbjegavaju se opasna iskrenja izmeu LPS i graevine.

3.4 Vanjski LPS koji nije odvojen od graevine koju treba zatititi
LPS iji je sustav hvataljka i sustav odvod postavljen tako da putanja struje munje moe
doi u dodir s graevinom koju treba zatititi.

3.5 Unutarnji sustav zatite od munje

Dio LPS koji se sastoji od sustava za izjednaivanje potencijala i/ili elektrine izolacije
vanjskog LPS.

3.6 Sustav hvataljka

Dio vanjskog LPS koji uz pomo metalnih dijelova kao npr. tapova, mree vodia ili
ovjeenih ica slui prihvaanju udara munja.

1
Objavit e se naknadno
8
3.7 Sustav odvoda
Dio vanjskog LPS ija je namjena odvesti struju munje od sustava hvataljka do sustava
uzemljivaa.

3.8 Prstenasti vodi

Vodi u obliku prstena oko graevine koji povezuje (vertikalne) odvode zbog raspodjele
struje munje meu njima.

3.9 Sustav uzemljivaa

Dio vanjskog LPS ija je namjena odvesti i raspriti struju munje u zemlji.

3.10 Uzemljiva
Dio ili skupina dijelova sustava uzemljivaa koji ostvaruju izravan elektrini dodir sa
zemljom i raspruju struju munje u zemlji.

3.11 Prstenasti uzemljiva

Uzemljiva u obliku zatvorena prstena oko graevine na povrini ili ispod zemlje.

3.12 Temeljni uzemljiva

elina armatura ili dodatni vodi ugraen u beton temelja graevine koji se rabi kao
uzemljiva.

3.13 Obian otpor uzemljenja

Omjer vrne vrijednosti napona uzemljenja i struje kroz uzemljenje koji openito ne
nastupaju istodobno.

3.14 Napon uzemljenja

Potencijalna razlika izmeu sustava uzemljivaa i neutralne zemlje.

3.15 Prirodna sastavnica LPS

Vodljiva sastavnica koja nije posebno postavljena za zatitu od munje ali koja se moe
dodati LPS, a u nekim primjerima moe imati i ulogu jednog ili vie dijelova LPS.
NAPOMENA - Primjeri upotrebe ovog naziva ukljuuju i nazive:
prirodna hvataljka;
prirodni odvod;
prirodni uzemljiva.

3.16 Spojnica
Dio vanjskog LPS koji se rabi za meusobno spajanje vodia ili vodia s metalnim
instalacijama.

3.17 Potporanj
Dio vanjskog LPS koji se upotrebljvava za uvrenje dijelova LPS na graevinu koju
treba zatititi.

3.18 Metalne instalacije

Istaknuti metalni dijelovi u graevini koju treba zatititi, a koji mogu tvoriti put za struju
munje, kao to su primjerice cijevi, stube, vodilice dizala, ventilatori, kanali za grijanje ili

9
klimatizaciju i meusobno spojeni armaturni elik.

3.19 Vanjski vodljivi dijelovi

Istaknuti metalni dijelovi koji ulaze ili izlaze iz graevine koju treba zatititi, kao to su
cijevi, metalni dijelovi kabela, metalni kanali, itd. koji mogu prenijeti dio struje munje.

3.20 Elektrini sustav (elektrina instalacija)

Sustav koji sadri niskonaponske sastavnice za napajanje elektrinom energijom, a
eventualno i elektronike sastavnice.

3.21 Elektroniki sustav

Sustav koji sadri osjetljive elektronike sastavnice kao to je oprema za komunikacije,
raunala, upravljanje (nadzor) i instrumente, radio sustave, instalacije uinske
elektronike.

3.22 Unutarnji sustavi

Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevine

3.23 Izjednaivanje potencijala munje

EB
Spajanje na LPS odvojenih vodljivih dijelova, izravnim spajanjem ili putem ureaja za
zatitu od udarnog napona i struje zbog smanjenja razlika potencijala nastalih zbog
struje munje.

3.24 Sabirnica za izjednaivanje potencijala

Metalna letvica (sabirnica) s kojom se na LPS spajaju metalne instalacije, vanjski
vodljivi dijelovi, opskrbni elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi i drugi kabeli.

3.25 Spojni vodi

Vodi kojim se odvojeni vodljivi dijelovi spajaju na LPS.

3.26 Meusobno spojeni armaturni elik

elik u betonu graevine koje se smatra elektriki neprekinutim.

3.27 Opasno iskrenje

Elektrino izbijanje zbog munje to prouzrouje materijalne tete na graevini koju treba
zatititi.

3.28 Sigurnosni razmak

Razmak izmeu dvaju vodljivih dijelova na kojem ne moe nastati opasno iskrenje.

3.29 Ureaj za zatitu od udarnog vala

SPD
Ureaj koji je namijenjen ogranienju prolaznih prenapona i skretanju udarnih valova
struje. Sadri najmanje jednu nelinearnu sastavnicu.

3.30 Mjerni spoj

Spoj projektiran za omoguavanje elektrinog ispitivanja i mjerenja sastavnica LPS.

3.31 Vrsta LPS

10
Broj kojim se oznauje LPS prema razini zatite od munje za koju je projektiran.

3.32 Projektant sustava zatite od munje

Specijalist mjerodavan i osposobljen za projektiranje LPS

3.33 Izvoa zatite od munje

Osoba mjerodavna i osposobljena za radove ugradnje (izvedbe) LPS

3.34 Graevine s rizikom eksplozije

Graevine koje sadre vrste eksplozivne tvari ili opasne zone odreene prema normi
IEC 60079-10 i IEC 61241-10.

4. Sustav zatite od munje (LPS)

4.1 Vrsta LPS
Znaajke LPS odreene su znaajkama graevine koju treba zatititi i razini zatite od
munje koja je za taj sustav predviena.

U ovoj normi odreuju se etiri vrste LPS (I do IV) u odnosu na razine zatite od munje
definirane u HRN EN 62305-1 (pogledajte tablicu 1.).

Tablica 1 Odnos izmeu razine zatite od munje (LPL) i vrste LPS (pogledajte HRN EN 62305-1)

LPL Vrsta LPS

I I
II II
II III
IV IV

Svaka vrsta LPS odreena je sa:

a) podacima koji se odnose na odreenu vrstu LPS, a to su:
parametri munje (tablica 3 i 4 u HRN EN 62305-1)
polumjer kotrljajue kugle munje, veliina oka mree i zatitni kut (pogl. 5.2.2)
tipini razmaci izmeu odvoda i izmeu prstenastih vodia (pogl. 5.3.3)
sigurnosni razmaci protiv opasnih iskrenja (pogledajte 6.3)
minimalna duljina uzemljivaa (pogledajte 5.4.2)

b) podacima koje ne ovise o vrsti LPS:

izjednaivanje potencijala (kao dijelu LPS) (pogledajte 6.2)
minimalna debljina metalnog lima ili metalnih cijevi u sustavu hvataljka
(pogledajte 5.2.5)
LPS gradiva i uvjeti njihove uporabe (pogledajte 5.5)
gradivo, oblikovanje i najmanje dimenzije hvataljka, odvoda i uzemljenja
(pogledajte 5.6)
najmanje dimenzije spojnih vodia (pogledajte 6.2.2)

11
Znaajke svih vrsta LPS navedene su u HRN EN 62305-2, Dodatak B.

Vrsta zahtijevane LPS odabire se na temelju procjene rizika (pogledajte HRN EN

62305-2).

4.2 Projektiranje LPS

Tehniki i gospodarski optimirano projektiranje LPS mogue je posebno ako se pojedini
koraci pri projektiranju i konstrukciji LPS koordiniraju s koracima u projektiranju i
konstrukciji same graevine koju treba zatititi. Posebno se to odnosi na upotrebu
metalnih dijelova graevine kao dijelova LPS koji se projektiraju pri izradi projekta same
graevine.

Pri projektiranju vrste i razmjetaja LPS za postojee graevine u obzir treba uzeti
ogranienja postojee situacije.

Projektna dokumentacija za LPS mora sadravati sve potrebne obavijesti da se osigura

pravilna i cjelovita instalacija. Za podrobnije obavijesti pogledajte Dodatak E.

4.3 Neprekidnost armaturnog elika u armiranom betonu graevine

Armaturni elik u armiranom betonu graevine smatra se elektriki neprekinutim ako je
najvei dio spojeva okomitih i vodoravnih ipki zavareno ili na drugi sigurni nain
spojeno. Spojevi okomitih ipki moraju biti zavareni ili spojeni spojnicama s preklopom
od najmanje 20 njihovih promjera ili spojeni na drugi siguran nain. Za nove graevine,
spojeve izmeu armiranobetonskih cjelina mora projektant ili izvoa instalacije
posebno odrediti u suradnji s graditeljem i graevinskim inenjerom.

Za graevine na kojima je ugraen armirani beton (ukljuujui tvorniki izlivene i

prednapregnute armirane dijelove), elektrina nepekinutost armirnih ipaka mora se
provjeriti elektrinim ispitivanjem izmeu najvieg dijela graevine i razine tla. Ukupni
mjereni elektrini otpor ne smije biti vei od 0,2 , mjereno opremom namijenjenom za
takva mjerenja. Ako ova vrijednost nije postignuta ili se iz praktinih razloga takvo
ispitivanje ne moe provesti, armaturni se elik ne smije upotrijebiti kao prirodni odvod
kako je opisano 5.3.5. U ovom je primjeru preporuljivo postaviti vanjske odvode.
U sluaju graevina s tvorniki izlivenim armiranim betonom, mora se na gradilitu za
osiguranje elektrine neprekidnosti armaturnog elika izvesti spojeve izmeu elika
pojedinih susjednih betonskih cjelina.

NAPOMENA 1 Za daljnje obavijesti o neprekinutosti elika u armiranom betonu pogledajte Dodatak E.

NAPOMENA 2 U nekim zemljama nije dozvoljena upotreba armature u betonu kao sastavnice LPS-a.

5. Vanjski sustav zatite od munje

5.1 Openito

5.1.1 Namjena vanjskog LPS

Vanjski je LPS namijenjen prihvaanju izravnih udara munja u graevinu, ukljuujui i
12
udare munja u stranu graevine, a zatim odvoenju struje munje od toke udara u
zemlju.
Vanjski je LPS takoer namijenjen rasprivanju struje munje u zemlji, ne prouzrokujui
toplinske i mehanike tete niti opasna iskrenja koja bi mogla potaknuti poar ili
eksploziju.

5.1.2 Izbor vanjskog LPS

U veini sluajeva, vanjski se LPS moe ugraditi na graevinama koje treba zatititi.

Kad su u pitanju toplinski i eksplozijski uinci na mjestu udara munje ili pri vodiima koji
prenose struju munje, to moe prouzroiti tete na graevini ili njenom sadraju, treba
odabrati vanjski odvojeni LPS (pogledajte Dodatak E). Tipini takvi primjeri su
graevine sa zapaljivim krovom, graevine sa zapaljivim zidovima i prostorije s
opasnou od eksplozije i poara.

NAPOMENA Odvojeni LPS je pogodan za graevine gdje se predvia da e izmjene na graevinama ili
njenom sadraju ili nainu uporabe zahtijevati i izmjene na LPS.

Odvojeni vanjski LPS moe se takoer uzeti u obzir ako razina osjetljivosti sadraja
jami smanjenje zraenja elektromagnetskog polja nastalog uslijed udarnog vala struje
u odvodnom vodiu.

5.1.3 Upotreba prirodnih sastavnica

Prirodne sastavnice od vodljivih gradiva koje zauvijek ostaju dijelovima graevina i ne
e biti promijenjene (npr. meusobno spojeno armaturni elik, metalne konstrukcije
graevina, itd.) mogu se koristiti kao dijelovi LPS.

Treba razmotriti i ostale prirodne sastavnice kao dodatne sastavnice LPS.

NAPOMENA Za daljnje obavijesti, pogledajte Dodatak E.

5.2 Sustavi hvataljka

5.2.1 Openito
Vjerojatnost prodora struje munje u graevinu znakovito opada ako je ugraen
odgovarajue projektiran sustav hvataljka.

Sustav hvataljka moe biti sastavljen od bilo koje kombinacije sljedeih dijelova:
a) tapovi (ukljuujui slobodno stojee jarbole);
b) ovjeeni vodii;
c) umreeni vodii.

Zbog udovoljavanja zahtjeva ove norme sve vrste sustava hvataljka treba smjestiti
prema uputama u odjeljcima 5.2.2, 5.2.3 i Dodatku A.

Pojedini tapovi hvataljke moraju se meusobno spojiti na razini krova da se osigura

razdioba struje munje.

13
Radioaktivne hvataljke nisu doputene.

5.2.2 Razmjetaj hvataljka

Sastavnice hvataljka na graevini treba smjestiti na kutovima, izloenim tokama i
rubovima (posebno na viim dijelovima njihovih proelja) prema jednoj ili vie sljedeih
metoda.

Prihvatljive metode za odreivanje smjetaja sustava hvataljka su

metoda zatitnog kuta,
metoda kotrljajue kugle te
metoda mree.

Metoda kotrljajue kugle pogodna je za upotrebu u svim sluajevima.

Metoda zatitnog kuta je upotrebljiva za graevine jednostavnog oblika, ali je podlona

ogranienjima s obzirom na visinu hvataljke kako je navedeno u tablici 2.

Metoda mree je oblik pogodan za zatitu ravnih povrina.

Veliine zatitnog kuta, polumjera kotrljajue kugle i veliine oka mree za svaku vrstu
LPS navedene su u tablici 2. Podrobnije obavijesti o razmjetaju sustava hvataljka dane
su u Dodatku A.
Tablica 2 Najvee vrijednosti polumjera kotrljajue kugle, veliine oka mree i zatitnog kuta
odgovarajuih vrsta LPS (pogledajte 5.2.2)
Nain zatite
Polumjer kotrljajue Veliina oka Zatitni kut
Vrsta LPS
kugle r, m mree w, m
I 20 5x5
II 30 10 x 10 Pogledajte
sliku ispod
III 45 15 x 15
IV 60 20 x 20

14
NAPOMENA 1 Nije upotrebljivo za vrijednosti ispod oznake . U tim sluajevima upotrijebiti metodu
kotrljajue kugle ili mree.
NAPOMENA 2 - H - je visina hvataljke iznad povrine koja se titi.
NAPOMENA 3 - Zatitni se kut ne mijenja za visine hvataljke H nie od 2 m.

5.2.3 Hvataljke za udare munja u stranu (bok) visokih graevina

Kod graevina viih od 60 m, munja moe udariti u stranu graevine i to posebice u
vrhove, kutove i rubove povrina.

NAPOMENA Openito je rizik udara takvih munja nizak jer samo nekoliko postotaka svih udara munja
u visoke graevine ine udari u stranu, a tovie su njihovi parametri znakovito nii od onih za udare u
vrh graevine. Meutim, ak i munja s malom vrnom jakou struje moe unititi elektrinu i elektroniku
opremu na vanjskom zidu graevine.
Za zatitu strana viih dijelova visokih graevina kao i ugraene opreme na tim se
stranama mora postaviti sustav hvataljka (npr. tipino na najvie 20 % od vrha
graevine) (pogledajte Dodatak A).
Pravila za smjetaj sustava hvataljka na krovu vrijede i za hvataljke na viim dijelovima
takvih (visokih) graevina.
Dodatno, za graevine vie od 120 m, svi dijelovi koji mogu biti ugroeni iznad 120 m
moraju se zatititi.

5.2.4 Konstrukcija sustava hvataljka

Hvataljke LPS-a koji nije odvojen od graevine koju treba zatititi mogu se postaviti na
sljedee naine:
ako je krov nainjen od nezapaljivog gradiva, vodii hvataljke mogu se postaviti
na povrini krova;
ako je krov nainjen od lako zapaljivog gradiva, odreenu pozornost treba
obratiti razmacima izmeu vodia hvataljke i gradiva. Za slamnate krovove gdje
se ne koriste eline ipke za kontrolu sloja slame, odgovarajui razmak je 0,15
m. Za ostala zapaljiva gradiva odgovarajuim razmakom smatrat e se svaki
razmak ne manji od 0,1 m.
lako zapaljivi dijelovi graevine koju treba zatititi ne smiju doi u izravan dodir
sa sastavnicama vanjskog LPS i ne smiju biti izravno ispod bilo koje krovne
metalne plohe koja bi se zbog udara munje mogla probiti (pogledajte 5.2.5).
15
Mora se voditi rauna i o manje zapaljivim plohama kao to je drvena indra.

NAPOMENA Ako postoji vjerojatnost skupljanja vode na ravnom krovu, hvataljke treba postaviti iznad
vjerojatne najvee razine vode.

5.2.5 Prirodne sastavnice

Sljedee dijelove graevine treba smatrati prirodnim sastavnicama hvataljka i dijelom
LPS prema odjeljku 5.1.3:
a) metalne limove koji pokrivaju graevinu koju treba zatititi, uz uvjet da:
imaju trajno izvedenu elektrinu neprekidnost izmeu raznih dijelova lima (npr.
uz pomo lemljenja, zavarivanja, preklopnih spojeva ili vijanih spojeva);
debljina metalnog lima ne smije biti manja od vrijednosti t dane u tablici 3, ako
nije vano da se sprijei probijanje lima ili ako je u pitanju lako zapaljivo gradivo
ispod lima;
debljina metalnog lima nije manja od vrijednosti t dane u tablici 3, ako nisu u
pitanju mjere opreza od probijanja ili problemi vruih spojeva;
nisu obloeni izolacijskim gradivom;

Tablica 3 - Najmanja debljina metalnog lima ili metalnih cijevi u sustavu hvataljka

Vrsta LPS Gradivo Debljinaa t, mm Debljinab t, mm

olovo - 2,0
eljezo (nehrajui
elik, pocinano 4 0,5
eljezo)
I do IV titan 4 0,5
bakar 5 0,5
aluminij 7 0,6
cink - 0,7
a
t - ako treba sprijeiti probijanje lima ili stijenke, pojavu vrue toke ili zapaljenje.
b
t - samo u situacijama kad nije vano sprjeavanje proboja, vruih toaka ili zapaljenja.

b) metalne sastavnice konstrukcije krova (reetkasti nosai, meusobno spojeno

armaturni elik, itd.), ispod nemetalnog krova, uz uvjet da se te sastavnice mogu
odvojiti od graevine koju treba zatititi;

c) metalne dijelove kao to su ukrasi, ograde, cijevi, opavi parapeta, itd., iji presjek
nije manji od navedenog za standardnu sastavnicu hvataljke;

d) metalne cijevi i spremnici na krovu, uz uvjet da su nainjeni od gradiva ija debljina i

presjek odgovaraju iznosima navedenim u tablici 6;

e) metalne cijevi i spremnici na krovu koji sadre lako zapaljive ili eksplozivne smjese,
uz uvjet da su nainjeni od gradiva ija debljina nije manja od odgovarajue vrijednosti t

16
navedene u tablici 3 i da porast temperature na unutarnjoj strani mjesta udara munje ne
predstavlja opasnost (za podrobnije obavijesti pogledajte Dodatak E).

Ako uvjeti debljine nisu ispunjeni, cijevi i spremnici moraju se uklopiti u graevinu koju
treba zatititi.

Cjevovodi koji provode lako zapaljive ili eksplozivne smjese ne smiju se uzimati za
prirodne sastavnice hvataljka ako brtva na prirubnici nije od metala ili ako krajevi
prirubnice nisu pravilno spojeni.
NAPOMENA - Premaz lima zatitnom bojom ili s priblino 1 mm bitumena ili 0,5 mm PVC ne smatra se
izolatorom. Podrobnije obavijesti dane su u Dodatku E.

5.3 Sustav odvoda

5.3.1 Openito
Za smanjenje vjerojatnosti teta zbog struja munje koje teku kroz LPS, odvodi se
moraju tako urediti da od mjesta udara do zemlje:

a) bude postavljeno nekoliko paralelnih putanja struje;

b) duljina puta struje bude im kraa
c) je izjednaivanje potencijala s vodljivim dijelovima graevine izvedeno prema
zahtjevima u odjeljku 6.2.

NAPOMENA 1 - Smatra se dobrom praksom da se meusobno spoje susjedni odvodi na razini tla i na
svakih 10 do 20 m po visini, u skladu s tablicom 4.

Raspored odvoda i prstenova vodia utjee na razmake kod odvojenog LPS (pogledajte
6.3).

NAPOMENA 2 - Ugradnja koliko je mogue vie odvoda na jednakim razmacima na vanjskom obodu
graevine i spojenih prstenovima vodia, smanjuje vjerojatnost opasnih iskrenja i olakava zatitu
unutarnjih instalacija (pogledajte HRN EN 62305-4). Ovaj je uvjet ispunjen kod metalnih konstrukcija
graevine i kod armiranog betona graevine ije je meusobno spojeno armaturni elik elektriki
neprekinuto.
Tipine vrijednosti razmaka izmeu odvoda i izmeu vodoravnih prstenova vodia dane su u tablici 4.
Vie obavijesti o raspodjeli struje meu odvodima dano je u Dodatku C.

5.3.2 Razmjetaj odvoda pri odvojenom LPS

a) Ako se hvataljka sastoji od tapova na odvojenim nemetalnim jarbolima (ili jednom
jarbolu) ili na jarbolima s meusobno spojenim armaturnim elikom, potreban je barem
jedan odvod po svakom jarbolu. Za metalne jarbole ili jarbole s meusobno spojenim
armaturnim elikom nisu potrebni dodatni odvodi.

NAPOMENA 2 - U nekim zemljama nije doputena upotreba armiranog betona kao dijela LPS.

b) Ako se hvataljka sastoji od ovjeenih vodia (ili jednog vodia), potreban je najmanje
jedan odvod za svaku potpornu konstrukciju.

c) Ako je hvataljka u oblku mree vodia, potreban je najmanje jedan odvod za svaki
poduprti kraj vodia.
17
5.3.3 Smjetanje odvoda pri neodvojenom LPS
U svakom primjeru neodvojenog LPS broj odvodnih vodia ne smije biti manji od dva
koji se moraju rasporediti oko oboda graevine koju treba zatititi, to je podlono
arhitektonskim i praktinim ogranienjima.
Preporueno je odvode postaviti na jednaki razmak oko oboda graevine. Tipini iznosi
razmaka izmeu odvoda dani su u tablici 4.

NAPOMENA - Razmaci izmeu odvoda ovisni su o sigurnosnim razmacima navedenim u odjeljku 6.3.

18
Tablica 4 Tipine vrijednosti razmaka izmeu vodia odvoda i izmeu prstenova vodia ovisno
o vrsti LPS
Vrsta LPS Tipini razmaci, m
I 10
II 10
III 15
IV 20

Odvod mora biti postavljen na svakom istaknutom kutu graevine, gdje god je mogue.

5.3.4 Konstrukcija odvoda

Odvodi moraju biti postavljeni tako da, koliko je to prikladno, budu u izravnom nastavku
vodia sustava hvataljki.

Odvodi moraju biti postavljeni ravno i okomito tako da se osigura najkrai i najizravniji
put prema zemlji. Petlje vodia moraju se izbjegavati, ali tamo gdje to nije mogue,
moraju razmak s, mjeren izmeu dviju toaka na vodiu i duljina vodia l izmeu tih
toaka odgovarati iznosima navedenim u odjeljku 6.3 (pogledajte sliku 1).

Slika 1 Petlja na odvodu

Odvodi ne smiju biti postavljeni u ljebovima i odvodima za kinicu (olucima) ak i kad

su (odvodi) prekriveni izolacijom.

NAPOMENA - Vlaga u ljebovima uzrokuje jako hranje odvoda. Preporuljivo je da se odvodi poloe
tako da se uvae razmaci izmeu njih i vrata i prozora, kako je navedeno u odjeljku 6.3.

Odvodi LPS koji nisu odvojeni od graevine koju treba zatititi mogu biti postavljeni na
sljedee naine:
ako je zid nainjen od nezapaljivog gradiva, odvodi se mogu poloiti po povrini
zida ili u zidu;
ako je zid nainjen od lako zapaljivog gradiva, odvodi se mogu poloiti na
19
 povrinu zida, uz uvjet da porast temperature u njima zbog prolaza struje munje
nije opasan za gradivo zida;
ako je zid nainjen od lako zapaljivog gradiva, a porast temperature odvoda je
opasan, odvodi se moraju poloiti tako da razmak izmeu njih i zida uvijek bude
vei od 0,1 m. Montani nosai mogu biti u dodiru sa zidom.

U sluaju kad se ne moe osigurati dovoljan razmak vodia odvoda od zapaljivog

gradiva, presjek vodia odvoda ne smije biti manji od 100 mm2.

5.3.5 Prirodne sastavnice odvoda

Sljedei dijelovi graevine mogu se smatrati prirodnim odvodima:
a) metalne instalacije uz uvjet da:
je izvedena trajna elektrina neprekidnost izmeu raznih dijelova prema odjeljku
5.5.2;
su njihove dimenzije najmanje jednake navedenim u tablici 6 za standardne
vodie odvoda;

Cjevovodi koji provode lako zapaljive ili eksplozivne smjese ne smiju se koristiti kao
prirodne sastavnice odvoda ako brtve na prirubnim spojevima nisu od metala ili ako
krajevi prirubnice nisu na drugi nain propisno spojene.

NAPOMENA 1 - Metalne instalacije mogu biti prekrivene izolacijom.

b) metalna ili elektriki neprekidna armirano-betonska konstrukcija graevine;

NAPOMENA 2 Kod tvorniki izraenog armiranog betona vano je nainiti spojeve izmeu armiranih
elemenata. Takoer je vano da su unutar armiranog betona nainjeni vodljivi spojevi izmeu poveznih
toaka. Pojedini dijelovi moraju biti spojeni na gradilitu tijekom sastavljanja konstrukcije graevine
(pogledajte Dodatak E)
NAPOMENA 3 U sluaju prednapregnutog betona, mora se obratiti pozornost na rizik prouzroenja
neprihvatljivih mehanikih posljedica ili zbog struje munje ili kao rezultata spajanja na sustav zatite od
munje.

c) meusobno spojeni armaturni elik u betonu graevine;

NAPOMENA 4 - Prstenovi vodia nisu potrebni ako se kao odvod koristi metalni elini okvir graevine
ili meusobno spojeno armaturni elik graevine.

d) dijelovi proelja, profilne ograde i metalni dijelovi konstrukcije proelja, uz uvjet:

da njihove dimenzije odgovaraju zahtjevima za odvode (pogledajte 5.6.2) i da
debljina metalnih limova ili metalnih cijevi nije manja od 0,5 mm;
da njihova elektrina neprekidnost u okomitom smjeru odgovara zahtjevima
navedenim u odjeljku 5.5.2.

NAPOMENA 5 - Za vie obavijesti pogledajte Dodatak E.

5.3.6 Mjerni spojevi

Na spoju s uzemljenjem, mora se postaviti mjerni spoj na svaki odvod, osim u primjeru
prirodnog odvoda u kombinaciji s temeljnim uzemljivaem.
20
Pri mjerenju, spoj se uz pomo alata mora moi otvoriti. U normalnoj uporabi spoj je
zatvoren.

5.4 Sustav uzemljivaa

5.4.1 Openito
Pri razmatranju rasprenja struje munje (ponaanje kao kod visoke frekvencije) u zemlji
i pri svoenju opasnih prenapona na najmanju mjeru, vrlo su vani kriteriji oblik i
dimenzije sustava uzemljivaa. Openito se preporuuje nizak otpor uzemljenja (nii od
10 kad se mjeri niskom frekvencijom).

Sa stajalita zatite od munje preporuuje se jednostavan zajedniki sustav uzemljivaa

koji je pogodan za sve namjene (npr. zatitu od munje, uzemljenje elektroenergetskog i
telekomunikacijskog sustava).

Na sustav uzemljivaa mora se spojiti sustav za izjednaivanje potencijala prema

zahtjevima iz odjeljka 6.2.

NAPOMENA 1 Uvjete odvajanja i spajanja ostalih sustava uzemljivaa obino odreuje nadleno
nacionalno tijelo.
NAPOMENA 2 Ako se sustavi uzemljivaa, nainjeni od razliitih materijala, meusobno spoje moe
doi do ozbiljnih problema s hranjem.

5.4.2 Oblici uzemljivaa u opim uvjetima

Za sustave uzemljivaa, koriste se dvije osnovne vrste uzemljivaa.

5.4.2.1 Vrsta A osnovnog uzemljivaa

Vrsta A osnovnog uzemljivaa su vodoravni ili okomiti uzemljivai koji se spajaju na
pojedini odvod.
Ukupan broj uzemljvaa vrste A, ne smije biti manji od dva uzemljivaa.

21
NAPOMENA 1 Vrste LPS III i IV nisu ovisne o otpornosti tla.

Slika 2 Najmanja duljina l1 osnovnog uzemljivaa ovisno o vrsti LPS

Najmanja duljina osnovnog uzemljivaa poevi od kraja odvoda je

- l1 za vodoravni uzemljiva ili

- 0,5 l1 za okomiti (ili kosi) uzemljiva

gdje je l1 najmanja duljina osnovnog vodoravnog uzemljivaa prikazana na

odgovarajuem dijelu dijagrama na slici 2.

Za sloene uzemljivae (okomite ili vodoravne), mora se uzeti u obzir ukupna duljina.

Najmanja duljina prikazana na slici 2 ne mora se uvaiti uz uvjet da je postignuti otpor

sustava uzemljivaa nii od 10 (mjereno na frekvenciji razliitoj od mrene frekvencije
i njezinih viekratnika da se izbjegne interferencija).

NAPOMENA 1 Smanjenje otpora uzemljenja produljivanjem uzemljivaa je praktino mogue do duljine

od 60 m.
NAPOMENA 2 - Za daljnje obavijesti pogledajte Dodatak E.

5.4.2.2 Vrsta B osnovnog uzemljivaa

Vrsta B osnovnog uzemljivaa su uzemljivai u obliku prstena izvan graevine u dodiru
s tlom na najmanje 80 % svoje ukupne duljine ili temeljni uzemljiva. Takvi uzemljivai
takoer mogu biti mreasti.

Za prstenasti uzemljiva (ili temeljni uzemljiva), srednji polumjer re povrine

obuhvaene prstenom uzemljivaa (ili temeljnog uzemljivaa) ne smije biti manji od
iznosa l1 :

22
 re l1
gdje je:
l1 duljina uzemljivaa prema slici 2, ovisno o vrsti LPS ( I, II, III ili IV).

Kad je zahtijevani iznos l1 vei od odgovarajueg iznosa re, moraju se ugraditi dodatni
vodoravni ili okomiti (ili kosi) uzemljivai, ije se pojedinane duljine lr (vodo-ravna) i lv
(okomita) odreuju iz sljedeih jednadbi:

lr = l1 re

lv = (l1 - re) / 2

Preporuuje se da broj uzemljivaa ne bude manji od broja odvoda, a najmanje dva.

Dodatni uzemljivai smiju biti spojeni na prstenasti uzemljiva jedino na mjestima spoja
odvoda s prstenastim uzemljivaem i, koliko je vie mogue, na jednakim razmacima.

5.4.3 Polaganje uzemljivaa

Preporuuje se da vanjski prstenasti uzemljivai (vrste B) budu poloeni u zemlji na
dubinu od najmanje 0,5 m i rasporeeni koliko je vie mogue jednoliko da se izbjegnu
meusobni elektrini uinci u zemlji.

Uzemljivai (vrste A) moraju biti poloeni izvan graevine koju treba zatititi na dubini
veoj ili ne manjoj od 0,5 m i rasporeeni koliko je vie mogue jednoliko, da bi se na
najmanju mjeru smanjili uinci elektrinog meudjelovanja.

Uzemljivai se moraju polagati tako da se tijekom izvedbe moe obavljati nadzor.

Dubina polaganja i vrsta uzemljivaa moraju biti takvi da se na najmanju mjeru svedu
hranje, isuivanje tla i smrzavanje, ime se stabilizira obini otpor uzemljenja.
Preporuljivo je raunati da gornji dio okomitog uzemljivaa do dubine smrzavanja nije
uinkovit u uvjetima smrzavanja.

NAPOMENA Zbog toga treba duljinu l svakog uzemljivaa, prema odjeljcima 5.4.2.1 i 5.4.2.2, poveati
za 0,5 m.

Za stjenovito tlo preporuuju se samo uzemljivai vrste B.

Za graevine s veim elektronikim sustavima ili velikim rizikom od poara (pogledajte

HRN EN 62305-2), preporuuju se uzemljivai vrste B.

5.4.4 Prirodni uzemljivai

Preporuuje se kao uzemljiva koristiti meusobno spojeno armaturni elik u betonu
temelja ili druge pogodne podzemne metalne konstrukcije, prema odjeljku 5.6. Kad se
metalna armatura u betonu koristi kao uzemljiva, posebnu pozornost treba obratiti na
spojeve da ne bi dolo do mehanikog pucanja betona.

NAPOMENA 1 Ako se radi o prednapregnutom betonu, treba obratiti pozornost na posljedice prolaza

23
struje munje koja moe prouzroiti neprihvatljiva mehanika naprezanja.
NAPOMENA 2 Ako se koristi temeljni uzemljiva, postoji mogunost dugotrajnog porasta otpora
uzemljenja.
NAPOMENA 3 Opirnije obavijesti o tom pitanju navedene su u Dodatku E.

5.5 Sastavnice LPS

Sastavnice LPS moraju biti u stanju bez oteenja podnijeti elektromagnetske uinke
struja munje i predvidljiva sluajna naprezanja.

Sastavnice LPS moraju biti izraene od gradiva navedenih u tablici 5 ili od drugih
gradiva jednakih mehanikih, elektrinih i kemijskih (hranje) svojstava.

NAPOMENA Za potrebe privrivanja mogu se upotrebljavati sastavnice od nemetala.

24
 Tablica 5 Gradiva za LPS i uvjeti njihove upotrebe
Upotreba Hranje
moe biti
u
Gradivo poveano uniteno u
otvorenom u zemlji u betonu otpor
zbog galvanskom
zraku
spoju s
Bakar puni puni puni povoljan u sumpornih
mnogim spojeva
sukani sukani sukani sredinama -
organskih
presvlaka presvlaka tvari
Vrue puno puno puno prihvatljivo u velikog bakrom
pocinano zraku, u sadraja
eljezo sukano sukano betonu i u klorida
neutralnim
tlima
Nehrajui puni puni puni povoljan u velikog
elik mnogim sadraja _
sukani sukani sukani sredinama klorida
Aluminij puni nije nije dobar u lunatih bakrom
usukani pogodan pogodan atmosferi koja otopina
sadri niske
koncentracije
sumpora i
klorida

Olovo puno puno nije dobro u kiselih tala bakrom

pogodno atmosferi koja
kao kao sadri nehrajuim
presvlaka presvlaka niske elikom
koncentracije
sumpora
NAPOMENA 1 - Ova tablica daje samo ope upute. U posebnim okolnostima moraju se uzeti u obzir
dodatne mjere zatite od hranja (pogledajte Dodatak E).
NAPOMENA 2 Sukani vodii osjetljiviji su na hranje od punih vodia. Sukani su vodii takoer
osjetljiviji na hranje na mjestima ulaza ili izlaza iz zemlje/betona. To je razlog zato sukani pocinani
vodii nisu preporuljivi za polaganje u zemlju.
NAPOMENA 3 Pocinano eljezo moe pohrati u ilovaastom ili vlanom tlu.
NAPOMENA 4 - Pocinano eljezo u betonu ne smije prelaziti u tlo ba zbog mogueg hranja eljeza
na mjestima izvan betona.
NAPOMENA 5 Pocinano eljezo u dodiru sa elikom armature u betonu moe pod odreenim
okolnostima prouzroiti tetu na betonu.
NAPOMENA 6 - Upotreba olova u zemlji esto se zabranjuje ili ograniuje zbog ouvanja okolia.

5.5.1 Privrivanje
Hvataljke i odvodi moraju biti dobro privreni tako da elektrodinamike ili sluajne
mehanike sile (primjerice vibracije, klizanje ili snjeni pokrov, toplinsko rastezanje, itd.)
25
ne olabave ili prekinu vodie (pogledajte HRN EN 62305-1, Dodatak D).

5.5.2 Spojevi
Broj spojeva du vodia mora biti im manji. Spojevi moraju biti sigurni, nainjeni nekim
od postupaka kao to je lemljenje, zavarivanje, spajanje spojnicama, spajanje na
preklop, spajanje vijcima ili zakovicama.

Spojevi armaturnih ipki u armiranom betonu moraju biti u skladu sa zahtjevima u

odljeljku 4.3.

5.6 Gradiva i dimenzije

5.6.1 Gradiva
Gradiva i njihove dimenzije izabire se imajui na umu mogunost hranja bilo graevine
koju se titi, bilo dijelova LPS.

5.6.2 Dimenzije
Oblici i najmanji popreni presjeci vodia hvataljki, tapova hvataljki te vodia odvoda
navedeni su u tablici 6.

Oblici i najmanje dimenzije uzemljivaa navedeni su u tablici 7.

26
Tablica 6 Gradivo, oblici vodia i najmanje povrine presjeka vodia hvataljka, tapnih
hvataljka i odvodnih vodia
Najmanja
povrina
Gradivo Oblik vodia Napomena
presjeka,
mm2
Bakar puna traka 50 2 mm najmanje debljine
7)
puni okrugli 50 8 mm promjer
sukani (od vie ica) 50 1,7 mm - najm. promjer svake ice
puni okrugli3), 4) 200 16 mm - promjer
Bakar puna traka 50 2 mm najmanje debljine
pokositreni1) puni okrugli7) 50 8 mm promjer
sukani 50 1,7 mm - najm. promjer svake ice
Aluminij puna traka 70 3 mm najmanje debljine
puni okrugli 50 8 mm promjer
sukani 50 1,7 mm - najm. promjer svake ice
Aluminijeva puna traka 50 2,5 mm najmanje debljine
legura puni okrugli 50 8 mm promjer
sukani 50 1,7 mm - najm. promjer svake ice
3)
puni okrugli 200 16 mm promjer
eljezo vrue puna traka 50 2,5 mm najmanje debljine
pocinano2) puni okrugli 50 8 mm promjer
sukani 50 1,7 mm - najm. promjer svake ice
3),4)
puni okrugli 200 16 mm promjer
6)
Nehrajui puna traka 50 2 mm najmanje debljine
5) 6)
elik puni okrugli 50 8 mm promjer
sukani 70 1,7 mm - najm. promjer svake ice
puni okrugli3),4) 200 16 mm promjer
1) Vruim uronjavanjem ili elektropostupkom najmanje debljine presvlake 1 m.
2) Presvlaka mora biti glatka, neprekinuta, bez nakupina, najmanje debljine 50 m.
3) Smije se upotrijebiti samo kao tapna hvataljka. Za upotrebu na mjestima gdje mehaniko
naprezanje nije kritino, npr. kod vjetra, moe se, uz dodatno uvrenje, koristiti tapna hvataljka
promjera 10 mm i najvee duljine 1 m.
4) Smije se upotrijebiti samo kao uvodni vodi u zemlju.
5) Krom 16 %, nikal 8 %, ugljik 0,07%.
6) Za nehrajui elik u betonu, i/ili u izravnom dodiru s upaljivim gradivom, najmanji presjek se za puni
profil mora poveati na 78 mm2 (10 mm u promjeru) te na 75 mm2 (uz debljinu od 3 mm) kod pune
trake.
7) 50 mm2 (8 mm u promjeru) smije se smanjiti na 28 mm2 (6 mm u promjeru) u odreenim uvjetima
gdje mehanika naprezanja ne ine bitan zahtjev. U tom sluaju treba obratiti pozornost da se nosai
moraju dotegnuti.
8) Zbog toplinskih ili mehanikih razloga ova se dimenzija kod pune trake moe poveati na 60 mm2 te
na 78 mm2 kod punog okruglog profila.
9) Najmanja povrina presjeka zbog razloga topljenja iznosi 16 mm2 (bakar), 25 mm2 (aluminij), 50 mm2
(elik) i 50 mm2 (nehrajui elik) pri specifinoj energiji od 10 000 kJ/. Za daljnje obavijesti
pogledajte Dodatak F.

27
10) Uvodni tapovi u zemlju upotrebljavaju se u nekim zemljama za spajanje vodia odvoda s
uzemljivaem na mjestu gdje odvod ulazi u zemlju.

Tablica 7 Gradiva, oblici vodia i najmanje dimenzije uzemljivaa

Najmanje dimenzije
tapni Ploasti
Gradivo Oblik vodia Vodoravni Napomene
uzemljiva uzemljiva
uzemljiva
mm mm
1,7 mm najmanji
sukani 3) 50 mm2 promjer svake ice
puni okrugli 3) 50 mm2 8 mm - promjer
puna traka 3) 2 mm najmanje
50 mm2
debljine
puni okrugli 158)
Bakar
2 mm najmanja
cijev 20
debljina stijenke
puna ploa 500 x 500 2 mm najmanja
debljina
presjek 25 mm x 2
reetkasta ploa 600 x 600 mm; najmanja dulji-
na reetke: 4,8 m.
pocinano puno
169) 10 mm
okruglo 1), 2)
2 mm najmanja
pocinana cijev 1), 2) 25
debljina stijenke
pocinana puna 3 mm najmanja
90 mm2 debljina
traka1)
pocinana puna 3 mm najmanja
500 x 500
ploa1) debljina
pocinana 30 mm x 3 mm
600 x 600 presjek
reetkasta ploa 1)
eljezo puni okrugli 250 m - najmanja
presvuen radijalna debljina
14
bakrom 4) bakrene presvlake od
99,9 % bakra
goli puni okrugli 5) 10 mm
gola ili pocinana 3 mm najm. debljina
75 mm2
puna traka 5), 6)
pocinano 1,7 mm najm.
sukano 5),6) 70 mm2 debljina svake ice

pocin. krini profil 50 x 50 x 3

1)

puni okrugli 159) 10 mm

nehrajui
elik 7) 2 mm najmanja
puna traka 100 mm2 debljina
Presvlaka mora biti glatka, neprekinuta, bez nakupina, najmanje debljine 50 m za okrugli i 70 m za ravan
profil.

28
2) Prije cinanja treba navoje obraditi.
3) Smije takoer biti pokositreno.
4) Bakar mora dobro prianjati na eljezo.
5) Doputeno samo ako je cijelo u betonu.
6) Doputeno samo ako je pravilno spajano na najmanje svakih 5 m sa elinom armaturom temelja koji je
u dodiru sa zemljom
7) Krom 16 %, nikal 5 %, molibden 2 %, ugljik 0,08 % .
8) U nekim je zemljama doputeno 12 mm.
9) U nekim se zemljama koristi tapni vodi za spajanje odvoda do mjesta gdje ulazi u zemlju

6. Unutarnji sustav zatite od munje

6.1 Openito
Unutarnji LPS namijenjen je sprjeavanju pojave opasnih iskrenja unutar graevine koju
treba zatititi zbog protjecanja struje munje kroz vanjski LPS ili kroz vodljive dijelove
same graevine.

Opasno se iskrenje javlja izmeu vanjskog LPS i drugih sastavnica kao to su:
- metalne instalacije
- unutarnji sustavi
- vanjski vodljivi dijelovi i vodovi spojeni s graevinom.

NAPOMENA 1 - Iskrenje unutar graevine s opasnou od eksplozije uvijek je opasno. U tom sluaju
zahtijeva se poduzimanje dodatnih mjera zatite koje se jo razmatraju (pogledajte Dodatak E).

NAPOMENA 2 Za zatitu od prenapona unutarnjih sustava obratite se na HRN EN 62305-4.

Opasno iskrenje izmeu raznih dijelova moe se izbjei

- izjednaivanjem potencijala u skladu sa zahtjevima u odjeljku 6.2, ili
- postavljanjem elektrine izolacije izmeu raznih dijelova prema odjeljku 6.3.

6.2 Izjednaivanje potencijala munje

6.2.1 Openito
Izjednaivanje potencijala postie se spajanjem LPS sa:
metalnim dijelovima graevine
metalnim instalacijama
unutarnjim sustavima
vanjskim vodljivim dijelovima i vodovima spojenim s graevinom

Kad je uspostavljeno izjednaivanje potencijala LPS s unutarnjim sustavima, dio struje

munje moe potei u te sustave, pa se taj uinak mora uzeti u obzir.
Meusobno spajanje (izjednaivanje potencijala) moe se ostvariti:
spajanjem vodiima, na mjestima gdje se ne moe osigurati elektrina
neprekidnost putem prirodnih sastavnica
odvodnicima prenapona i struje munje (SPD), gdje se ne moe izvesti izravno
spajanje vodiima.
29
Nain na koji se postie izjednaivanje potencijala je znakovito pitanje koje se, ako
postoje konfliktni zahtjevi, mora raspraviti s operatorom telekomunikacijske mree,
operatorom elektroenergetske mree i drugim operatorima ili nadlenim tijelima.

SPD mora biti postavljen tako da ga se moe nadzirati.

NAPOMENA Kad je LPS postavljen, u opasnost moe doi metalna konstrukcija izvan graevine koju
se titi. Ovo se mora uzeti u obzir pri projektiranju takvih sustava. Moe se pokazati potrebnim i
izjednaivanje potencijala LPS-a s vanjskim metalnim konstrukcijama.

6.2.2 Izjednaivanje potencijala munje za metalne instalacije

Ako je vanjski LPS odvojen od graevine, izjednaivanje potencijala u LPS-u treba
izvesti samo na razini tla.

Ako vanjski LPS nije odvojen od graevine, izjednaivanje potencijala u LPS-u treba
izvesti na sljedeim mjestima:

a) u podrumu ili priblino na razini tla. Vodii za izjednaivanje moraju biti spojeni
na sabirnicu za izjednaivanje potencijala konstruiranu i postavljenu tako da
joj se moe lako prii i nadzirati je. Sabirnica za izjednaivanje potencijala
mora biti spojena na sustav uzemljivaa. Za velike graevine (tipino dulje od
20 m), moe se postaviti vie od jedne sabirnice za izjednaivanje potencijala,
uz uvjet da su meusobno spojene.

b) na mjestima gdje nisu ispunjeni uvjeti izoliranosti.

Izjednaivanje potencijala u LPS-u mora se izvesti im kraim putom i koliko je mogue

im izravnije.

NAPOMENA Ako je izjednaivanje potencijala u LPS-u izvedeno spajanjem s vodljivim dijelovima

graevine, dio struje munje moe potei u graevinu, pa se ovaj uinak mora uzeti u obzir.

Najmanje vrijednosti povrine presjeka vodia za izjednaivanje koji spajaju razliite

sabirnice za izjednaivanje potencijala i povrine presjeka vodia koji slue za spajanje
sabirnica na sustav uzemljivaa navedeni su u tablici 8.

Najmanje vrijednosti povrine presjeka vodia za izjednaivanje koji spajaju unutarnje

metalne instalacije na sabirnice za izjednaivanje potencijala navedeni su u tablici 9.

Tablica 8 Najmanji presjeci vodia za meusobno spajanje razliitih sabirnica za izjednaivanje

ili sabirnica za izjednaivanje sa sustavom uzemljivaa
Vrsta LPS Gradivo Povrina presjeka, mm2
bakar 14
I do IV aluminij 22
eljezo 50

30
 Tablica 9 Najmanji presjeci vodia za spajanje unutarnjih metalnih instalacija na sabirnice za
izjednaivanje potencijala
Vrsta LPS Gradivo Povrina presjeka, mm2
bakar 5
I to IV aluminij 8
eljezo 16

Ako su izolirani dijelovi unutar graevine koju treba zatititi ukljueni u plinovodne ili
vodovodne cijevi, mora ih se, uz suglasnost isporuitelja plina i vode, premostiti SPD
napravama projektiranih za takav nain rada.

SPD naprave moraju imati sljedee znaajke:

biti ispitani na klasu I.
IImp kc I, gdje je kc I struja munje koja tee kroz odgovarajui dio vanjskog
LPS (pogledajte Dodatak C)
da je zatitna razina Up nia od otpornosti izolacije izmeu dijelova na udarni
napon
da ima ostale znaajke u skladu s normom IEC 61643-12.

6.2.3 Izjednaivanje potencijala za vanjske vodljive dijelove

Izjednaivanje potencijala s vanjskim vodljivim dijelovima mora se izvesti im blie

mjestu ulaza tog dijela u graevinu koju treba zatititi.

Vodii za izjednaivanje moraju moi podnijeti dio struje munje If koja tee kroz njih u
skladu s Dodatkom E u HRN EN 62305-1.

Ako izravno spajanje nije prihvatljivo, moraju se upotrijebiti odvodnici SPD sa sljedeim
znaajkama:
biti ispitani na klasu I.,
IImp If, gdje je I struja munje koja tee kroz odgovarajui dio vanjskog vodljivog
dijela (pogledajte HRN EN 62305-1, Dodatak E)
da ima ostale znaajke u skladu s normom IEC 61643-12.
NAPOMENA 1 Ako se zahtijeva izjednaivanje potencijala, a LPS nije potreban, za tu se namjenu
smije koristiti uzemljenje elektrine niskonaponske instalacije. U normi HRN EN 62305-2 navedeni su
uvjeti pod kojima se ne zahtijeva postavljanje LPS.

6.2.4 Izjednaivanje potencijala za unutarnje sustave

Izjednaivanje potencijala mora se izvesti prema tokama 6.2.2 a) i 6.2.2 b).

Ako vodii unutarnjih sustava imaju elektrini zaslon ili su poloeni u metalnim
kanalima, dovoljno je spojiti te zaslone s metalnim kanalima (pogledajte Dodatak B).

NAPOMENA Spajanje zaslona i metalnog kanala ne otklanja mogunost kvarova zbog prenapona na
spojenoj opremi. Za zatitu takve opreme obratite se na HRN EN 62305-4.
31
Ako vodii unutarnjih sustava nemaju elektrini zaslon niti su poloeni u metalnim
kanalima, mora ih se spojiti putem odvodnika SPD. U TN sustavima, PE i PEN vodii
moraju se spojiti izravno na LPS ili putem SPD.

Spojni vodii i SPD naprave moraju imati znaajke jednake onima navedenim u odjeljku
6.2.2.

Ako se u unutarnjim sustavima zahtijeva postavljanje zatite od prenapona, mora se

postaviti usklaena SPD zatita prema zahtjevima norme HRN EN 62305-4, odjeljak
7.

6.2.5 Izjednaivanje potencijala za vodove spojene s graevinom koju treba zatititi

Izjednaivanje potencijala za elektrine i telekomunikacijske vodove mora se izvesti u
skladu sa zahtjevima u odjeljku 6.2.3.
Svi vodii svih vodova moraju se spojiti izravno ili putem SPD. Vodii pod naponom
spajaju se na sabirnice za izjednaivanje potencijala uz pomo SPD. U mreama s TN
zatitom, PE ili PEN vodii moraju biti spojeni izravno ili putem SPD na sabirnicu za
izjednaivanje potencijala.

Ako su vodovi zatieni zaslonima ili su poloeni u metalnim kanalima, zasloni i kanali
moraju biti spojeni na sustav izjednaivanja; izjednaivanje potencijala za vodie
(vodova) nije nuno ako povrina presjeka S tih zaslona ili kanala nije manja od
najmanje vrijednosti Smin izraunane prema Dodatku B.

Izjednaivanje potencijala kabelskih zaslona ili kanala mora se izvesti blizu mjesta
ulaza u graevinu.

Vodii za izjednaivanje i odvodnici SPD moraju imati znaajke jednake onima

navedenim u odjeljku 6.2.3.

Ako se zahtijeva postavljanje zatite od prenapona i struje munje za unutarnje sustave

koji su spojeni na vodove koje ulaze u graevinu, odvodnici SPD moraju udovoljavati
zahtjevima norme HRN EN 62305-4, odjeljak 7.

NAPOMENA 1 Kad se zahtijeva izjednaivanje potencijala, a LPS nije potreban, moe se za tu svrhu
koristiti uzemljenje niskonaponske elektrine instalacije. U HRN EN 62305-2 dane su obavijesti o
uvjetima kad LPS nije potreban.
NAPOMENA 2 Za vie obavijesti o izjednaivanju potencijala za telekomunikacijske vodove pogledajte
takoer normu IEC 62305-5.

6.3 Elektrina izolacija vanjskog LPS

Elektrina izolacija izmeu hvataljka ili odvoda i konstrukcijskih metalnih dijelova,
metalnih instalacija i unutarnjih sustava, moe se postii odmicanjem promatranih
dijelova na udaljenost d koja je vea od sigurnosne udaljenosti:

kc
s = ki l, (4)
km
32
gdje je
ki koeficijent koji ovisi o izabranoj vrsti LPS (pogledajte tablicu 10);
kc koeficijent koji ovisi o struji munje koja tee kroz odvode (pogledajte tablicu 11);
km koeficijent koji ovisi o vrsti gradiva za elektrinu izolaciju (pogledajte tablicu 12)
l duljina, u metrima, du hvataljke ili odvoda, od mjesta gdje se trai sigurnosni
razmak do najblie sabirnice za izjednaivanje potencijala.

Tablica 10 Razmak od vanjskog LPS vrijednosti keoeficijenta ki

Vrsta LPS ki
I 0,08
II 0,06
III i IV 0,04

Tablica 11 Razmak od vanjskog LPS vrijednosti keoeficijenta kc

Detaljnije vrijednosti
Broj vodia odvoda n (pogledajte tablicu C.1)
kc
1 1
2 1 0,5
4 i vie 1 1/n

Tablica 12 Odvajanje vanjskog LPS Vrijednosti koeficijenta km

Gradivo km
Zrak 1
Beton, opeka 0,5
NAPOMENA 1 Ako ima nekoliko izolacija u seriji, dobra je praksa uzeti manju vrijednost km
NAPOMENA 2 Upotreba drugih izolacija se jo razmatra.

U sluaju kad su vodovi ili vanjski vodljivi dijelovi spojeni na graevinu, potrebno je
uvijek osigurati izjednaivanje potencijala u LPS (izravnim spajanjem ili spajanjem
putem SPD) na njihovu mjestu ulaza u graevinu.

U graevinama s metalnim ili elektriki neprekidno spojenim armaturnim elikom u

betonu graevine sigurnosni se razmaci ne zahtijevaju.

7. Odravanje i pregled LPS

7.1 Predmet pregleda
Cilj pregleda je uvjeriti se:
a) da je LPS projektiran u skladu s ovom normom
b) da su sve sastavnice LPS u dobrom stanju i da mogu obavljati projektirane
funkcije te da nema hre
c) da su svi noviji opskrbni vodovi ili konstrukcije uklopljene u LPS.

33
7.2 Rokovi obavljanja pregleda
Preglede treba obavljati prema uputama u odjeljku 7.1 kako slijedi:
tijekom gradnje graevine, zbog provjere ugraenih uzemljivaa
nakon ugradnje LPS
redovito u razmacima koji su odreeni svojstvima graevine koju treba zatititi,
kakva su npr. problemi hranja i vrsta LPS

NAPOMENA - Za podrobnije obavijesti pogledajte odjeljak E.7

nakon izmjena ili popravaka ili kad se spozna da je munja udarila u graevinu.

Tijekom redovitih pregleda posebno je vano provjeriti sljedee:

dotrajalost i hranje dijelova hvataljka, vodia i spojeva

hranje uzemljivaa
otpor uzemljenja sustava uzemljivaa
stanje spojeva, stanje sustava za izjednaivanje potencijala i uvrenosti.

7.3 Odravanje
Redoviti pregledi su bitni preduvjet za pouzdano odravanje LPS-a. Vlasnik graevine
mora biti obavijeten o svim zamijeenim kvarovima koje se mora popraviti bez
odlaganja.

8. Zatitne mjere protiv povreda ivih bia zbog dodirnog

napona i napona koraka
8.1 Zatitne mjere protiv dodirnih napona
U odreenim okolnostima moe blizina odvodnih vodia LPS-a izvan graevine biti
opasna za ivot, ak i kad je LPS projektiran i izveden prema prije navedenim pravilima.

Opasnost se smanjuje na prihvatljivu razinu ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

a) ako postoji vrlo mala vjerojatnost pribliavanja ljudi ili njihove trajnije
nazonosti u blizini odvoda izvan graevine
b) ako se prirodni sustav odvoda sastoji od nekoliko stupova velike metalne
konstrukcije graevine ili od nekoliko meusobno spojenih stupova graevine,
to osigurava elektrinu neprekidnost
c) da otpornost povrinskog sloja tla, unutar 3 m od odvoda, nije manja od 5
km.

NAPOMENA 1 - Ovaj zahtjev se openito moe rijeiti polaganjem sloja izolacijskog gradiva, npr. sloja
asfalta debljine 5 cm (ili sloja ljunka debelog 15 cm ).

Ako nije ispunjen nijedan od navedenih zahtjeva, moraju se poduzeti zatitne mjere
protiv povreda ivih bia zbog dodirnog napona kako slijedi:
34
 izloeni se odvod mora izolirati gradivom s otpornou izolacije na udarni napon
od 100 kV, 1,2/50 s, npr. izolacije od umreenog polietilena najmanje debljine
3 mm.
postavljanjem materijalnih prepreka i/ili znakova upozorenja da bi se na
najmanju mjeru smanjila vjerojatnost dodira s odvodom.

Zatitne mjere moraju biti izvedene u skladu s odgovarajuim normama (pogledajte

ISO 3864-1).

8.2 Zatitne mjere od napona koraka

U odreenim okolnostima moe blizina odvodnih vodia LPS-a izvan graevine biti
opasna za ivot, ak i kad je LPS projektiran i izveden prema prije navedenim pravilima.

Opasnost se smanjuje na prihvatljivu razinu ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

a) ako postoji vrlo mala vjerojatnost pribliavanja ljudi ili njihove trajnije
nazonosti u opasnom podruju unutar 3 metra od odvoda.
b) ako otpornost povrinskog sloja tla unutar 3 m od odvoda nije manja od 5
km.

NAPOMENA 1 Ovaj se zahtjev openito moe uvaiti polaganjem sloja izolacijskog gradiva, npr. sloja
asfalta debljine 5 cm (ili sloja ljunka debelog 15 cm ).

Ako se nijedan od navedenih zahtjeva ne moe ispuniti, moraju se protiv povreda ivih
bia zbog napona koraka poduzeti sljedee zatitne mjere:
izjednaivanje potencijala izvedbom mreastog sustava uzemljivaa,
postavljanjem fizikih prepreka i/ili znakova upozorenja da bi se smanjila
vjerojatnost pristupa opasnom podruju od 3 m od odvoda.

Zatitne mjere moraju biti izvedene u skladu s odgovarajuim normama (pogledajte

ISO 3864-1).

35
 Dodatak A
(normativni)

Postavljanje sustava hvataljka

A.1 Postavljanje sustava hvataljka metodom zatitnog kuta

Sustav hvataljka je odgovarajue postavljen ako je graevina koju treba zatititi u cjelini
unutar zatienog obujma sustava hvataljka.

Za odreivanje zatienog obujma moraju se uzeti u obzir samo fizike dimenzije

metalnih sustava hvataljka.

A.1.1 Obujam zatien sustavom okomitih tapnih hvataljka

Za obujam zatien okomitom tapnom hvataljkom uzima se da ima oblik uspravnog

okruglog stoca s vrhom u osi hvataljke, a polukut vrha stoca ovisi o vrsti LPS i o
visini sustava hvataljka kako je navedeno u tablici 2. Primjeri zatienog obujma
prikazani su na slikama A.1 i A.2.

A - vrh hvataljke
B - ravnina osnovice
OC - polumjer zatiene povrine
h1 - visina tapne hvataljke iznad povrine koju treba zatititi
- zatitni kut prema tablici 2

Slika A.1 Zatieni obujam okomite tapne hvataljke

36
h1 - fizika visina tapne hvataljke

NAPOMENA Zatitni kut 1 odgovara hvataljki visine h1, to je visina iznad povrine krova koju treba
zatititi; zatitni kut 2 odgovara visini h2 = h1 + H, to je visina od tla kao osnovne ravine; 1 se odnosi na
h1, a 2 se odnosi na h2.

Slika A.2 Zatieni obujam okomite tapne hvataljke

A.1.2 Obujam zatien vodoravnom ianom hvataljkom

Obujam zatien rastegnutom icom definiran je kompozicijom obujmova iji je prostor
zatien zamiljenim okomitim tapovima iji su vrhovi na ici. Primjer takvog
zatienog obujma prikazan je na slici A.2.

NAPOMENA Za legendu pogledajte sliku A .1.

Slika A.3 Zatieni obujam vodoravne iane hvataljke

37
A.1.3 Obujam zatien ianom mreom
Obujam zatien icama sloenim u mreu odreen je kombinacijom zatienih
obujmova koji su odreeni pojedinim vodiima koji tvore mreu.

Primjer obujma zatienog mreom ica prikazan je na slikama A.4 i A.5.

Slika A.4 Obujam zatien icama sloenim u odvojenu mreu i odreen

metodom zatitnog kuta i metodom kotrljajue kugle

38
 Slika A.5 Obujam zatien ianim hvataljkama sloenim u neodvojenu mreu i
odreen metodom mree i metodom zatitnog kuta

A.2 Postavljanje sustava hvataljka uz pomo metode kotrljajue kugle

Uz pomo metode kotrljajue kugle sustav je hvataljka odgovarajue postavljen ako
nijedna toka graevine koju treba zatititi ne dolazi u dodir s kuglom polumjera r, koji je
ovisan o vrsti LPS (tablica 2), kad ju se kotrlja oko i preko vrha graevine u svim
moguim smjerovima. Na taj nain kugla smije dodirivati samo sustav hvataljka
(pogledajte sliku A.6).

39
 Slika A.6 - Projektiranje sustava hvataljka LPS metodom kotrljajue kugle

Na svim graevinama viim od polumjera kotrljajue kugle, munje mogu udariti u stranu
graevine. Munja moe udariti u svaku toku na strani graevine koju moe dodirnuti
kotrljajua kugla. Meutim, vjerojatnost udara munje u stranu je openito zanemariva za
graevine nie od 60 m.
Za vie graevine najvei dio svih udara munja pogaa vrh, vodoravne rubove i kutove
graevine. Od svih udara, samo nekoliko postotaka svih udara munja ine udari u
stranu graevine.

tovie, podaci promatranja pokazuju da vjerojatnost udara munja u strane brzo opada
sa smanjenjem visine toke udara, mjereno od tla. Zbog toga se kod visokih zgrada
mora obratiti pozornost da se i na gornjem dijelu po strani graevine postavi sustav
hvataljka (tipina izvedba na 20 % visine od vrha graevine). U ovom sluaju metodom
kotrljajue kugle provjerit e se samo poloaj sustava hvataljka na gornjem dijelu
graevine.

A.3 Postavljanje sustava hvataljka metodom mree

Za zatitu ravnih povrina smatra se da mrea titi cijelu povrinu, ako su ispunjeni
sljedei uvjeti:
a) da su vodii hvataljke postavljeni
po rubovima krova,
40
 na nadstrenicama (prevjesima),
na sljemenu krova, ako je nagib krova vei od 1/10;

NAPOMENA 1 Metoda mree je pogodna za vodoravne i nagnute krovove bez neravnina.

NAPOMENA 2 Metoda mree je pogodna za ravne bone povrine za zatitu od bonih udara munje.
NAPOMENA 3 Ako nagib krova prelazi 1/10, treba postaviti paralelne vodie hvataljke umjesto mree uz
uvjet da razmak nije vei od zahtijevanog promjera oka mree.

b) da veliina oka mree hvataljke nije vea od vrijednosti navedene u tablici 2

c) da je mrea sustava hvataljke konstruirana tako da struja munje uvijek moe krenuti
po najmanje dvije putanje prema uzemljivau.

d) da nema metalnih instalacija koje stre izvan zatitnog obujma sustava hvataljka.

NAPOMENA 4 Daljnje obavijesti mogu se nai u Dodatku E.

e) da su vodii sustava hvataljka postavljeni koliko je vie mogue na najkraem i

najizravnijem putu.

41
 Dodatak B
(normativni)

Najmanji presjek vodia zaslona opskrbnog kabela za sprjeavanje opasnog

iskrenja

Kada kroz zaslon kabela potee struja munje, izmeu vodia pod naponom i zaslona
kabela nastaju prenaponi koji mogu izazvati opasna iskrenja. Veliina prenapona ovisi o
vrsti gradiva, presjeku vodia zaslona te duljini i trasi kabela.
Najmanja povrina presjeka Scmin (u mm2) zaslona kojim se izbjegava opasno iskrenje
dana je jednadbom:
I c Lc 106
Sc min = f (B.1)
Uw
gdje je:
If struja munje kroz zaslon, kA
c otpornost zaslona, m
Lc duljina kabela, m (pogledajte tablicu B.1)
Uw podnosivi udarni napon elektrinog/elektronikog sustava koji se napaja iz kabela,
kV.

Tablica B.1 Duljina kabela s kojim se rauna ovisno o stanju zaslona

Uvjeti poloaja zaslona Lc
u dodiru s tlom otpornosti (m) Lc 8

izoliran od tla ili u zraku Lc razmak izmeu graevine i najblie

toke uzemljenja zaslona

NAPOMENA Mora se ustanoviti je li se instalacija zagrijava do nedoputene temperature kod prolaza

struje munje kroz oklop voda ili njegove vodie. Za podrobnije obavijesti pogledajte HRN EN 62305-4.

Doputene jakosti struje izraunavaju se iz izraza:

za kabele sa zaslonom: If = 8 Sc
za kabele sa zaslonom: If = 8 n' S'c

gdje
If struja munje kroz zaslon (oklop) kabela, kA
n broj vodia kabela
Sc povrina presjeka zaslona (oklopa) kabela, mm2
Sc povrina presjeka svakog vodia, mm2

42
 Dodatak C
(obavijesni)

Raspodjela struje munje meu vodiima odvoda

Koeficijent raspodjele kc struje munje meu vodiima odvoda ovisi o ukupnom broju tih
vodia n i njihovu poloaju, o (vodoravnim) prstenovima vodia, vrsti sustava hvataljki
kao i vrsti sustava uzemljivaa, kako je navedeno u tablici C.1.
Vrijednosti u tablici C.1 vrijede ako se rabi vrsta A uzemljivaa, uz uvjet da je otpor
uzemljenja svakog uzemljivaa priblino jednak, te za sve vrste B uzemljivaa.

Tablica C.1 Vrijednosti koeficijenta kc

kc
Vrsta sustava Broj vodia odvoda
Vrsta A
hvataljki n Vrsta B uzemljivaa
uzemljivaa
pojedinani tap 1 1 1
ica 2 0,66 d) 0,5... 1 (v. sliku C.1) a)
mrea 4 i vie 0,44 d) 0,25... 0,5 (v. sliku C.2) b)
mrea 4 i vie, spojenih 0,44 d) 1/n... 0,5 (v. sliku C.3) c)
vodoravnim prstenovima
a)
Vrijednosti se kreu od kc = 0,5 gdje je c << h do kc = 1 gdje je h << c (v. sliku C.1).
b)
Jednadba za kc prema slici C.2 je aproksimacija za kockastu graevinu i ako je n 4. Uzima se
da su vrijednosti h, cs i cd u granicama od 5 m do 20 m.
c)
Ako su odvodni vodii vodoravno povezani prstenovima vodia, raspodjela struje munje je jednolikija
u niim dijelovima sustava odvoda pa je koeficijent kc jo manji. to se posebno odnosi na visoke
graevine.
d)
To vrijedi za pojedinane uzemljivae s priblino jednakim otporima uzemljenja. Ako su otpori
uzemljenja pojedinih uzemljivaa razliiti, uzima se da je kc = 1.

NAPOMENA Mogu se uzeti i druge vrijednosti koeficijenta kc , ako se provedu detaljniji prorauni.

43
 Slika C.1 Vrijednosti koeficijenta kc pri uporabi sustava hvataljka s
rastegnutom icom i vrstom B sustava uzemljivaa

44
 1 c
kc = + 0,1 + 0, 2 3
2n h

gdje je
n ukupan broj vodia odvoda
c razmak izmeu susjednih vodia odvoda
h razmak (ili visina) izmeu prstenastih vodia

NAPOMENA 1 Za podrobniji proraun vrijednosti koeficijenta kc , pogledjte sliku C.3.

NAPOMENA 2 Ako postoje unutarnji odvodni vodii, njih se mora uzeti u obzir pri proraunu kc.

Slika C.2 Vrijednosti koeficijenta kc u sluaju upotrebe mree kao sustava

hvataljka i vrste B sustava uzemljivaa

45
 ki ki ki
d a sa = kc1 la d b sb = kc2 lb d c sc = kc3 lc
km km km

ki ki k
d e se = kc4 le d f sf = ( kc1 lf + kc2 h2 ) d g sg = i ( kc2 lg + kc3 h3 + kc4 h4 )
km km km

1 c
kc = + 0,1 + 0, 2 3
2n h

1
kc2 = + 0,1
n

1
kc3 = + 0,01
n

1
kc4 =
n

1
kcm = kc4 =
n

Legenda
n ukupan broj vodia odvoda
c razmak izmeu susjednih vodia odvoda
h razmak (visina) prstenova vodia
m ukupan broj katova
d razmak dijela do najblieg odvoda
l visina iznad spoja s prstenom vodia

Slika C.3 Primjeri prorauna sigurnosnih razmaka u sluaju mreastog sustava

hvataljka, meusobno spojenih prstenova vodia odvoda na svakom katu i sustava
uzemljivaa vrste B

46
 Dodatak D
(obavijesni)

Dodatne obavijesti o LPS u sluaju graevina s rizikom nastanka eksplozije

D.1 Openito
U ovom Dodatku pruene su dodatne obavijesti o projektiranju, konstrukciji,
proirenju i izmjenama sustava zatite od munje na graevinama s rizikom eksplozije.
NAPOMENA 1 Obavijesti u ovom dodatku temelje se na izvedenim i dokazanim sustavima zatite od
munje na graevinama s opasnou eksplozije.

Na graevinama za koje nadleno tijelo zahtijeva zatitu od munje ili ako to pokae
proraun procjene rizika prema HRN EN 62305-2, treba u najmanju ruku predvidjeti
vrstu II LPS-a. Za posebne izvedbe u ovom su dodatku pruene dodatne obavijesti.

NAPOMENA 2 Mogue su iznimke pri uporabi zatite od munje zatitne razine II ako se dokae da je
to tehniki neizvedivo i ako to odobri nadleno tijelo vlasti. Primjerice, upotreba zatitne razine I
doputena je u svim sluajevima, posebno tamo gdje su okolina i sadraj unutar graevine izuzetno
osjetljivi na uinke munje. Dodatno, nadlena tijela vlasti mogu odobriti i postavljanje sustava zatite
razine zatite III na mjestima s rijetkom aktivnou munja i/ili ako sadraj graevine nije osjetljiv u tom
smislu.

D.2 Dodatni nazivi i definicije

Osim definicija naziva u odjeljku 3 ove norme, za potrebe ovog dodatka dat e se jo
i sljedee definicije naziva.

D.2.1
odvojno iskrite
ureaj za izbijanje s razmaknutim elektrodama u svrhu odvajanja elektriki vodljivih
odsjeaka instalacije.
NAPOMENA U sluaju udara munje, odjeljci instalacije privremeno budu u vodljivom spoju kao
rezultatu izbijanja.

D.2.2
vrsta eksplozivna tvar
vrsti kemijski spoj, mjeavina ili ureaj prvenstveno namijenjen eksploziji

D.2.3
zona opasnosti 0
mjesto na kojem stalno ili u duljim razdobljima vlada eksplozivna atmosfera koja se
sastoji od mjeavine zraka i upaljivih tvari u obliku plina, pare ili magle
[IEV 426-03-03, prilagoena definicija]

D.2.4
zona opasnosti 1
mjesto na kojem postoji povremena vjerojatnost da pri normalnim uvjetima nastane
eksplozivna atmosfera koja se sastoji od mjeavine zraka i upaljivih tvari u obliku
plina, pare ili magle
[IEV 426-03-04, prilagoena definicija]
47
D.2.5
zona opasnosti 2
mjesto na kojem ne postoji vjerojatnost da pri normalnim uvjetima nastane
eksplozivna atmosfera koja se sastoji od mjeavine zraka i upaljivih tvari u obliku
plina, pare ili magle, ali ako se pojavi, traje samo kratko vrijeme
[IEV 426-03-05, prilagoena definicija]

NAPOMENA 1 U gornjoj definiciji, izraz "traje" znai ukupno vrijeme koliko traje upaljiva atmosfera. To
normalno podrazumijeva ukupno trajanje isputanja plus vrijeme da se upaljiva atmosfera razie
nakon prestanka isputanja.

NAPOMENA 2 Pokazatelje uestalosti pojave i trajanja takvih uvjeta moe se nai u Pravilima rada
specifinih grana industrije ili uputama za uporabu ureaja.

D.2.6
zona opasnosti 20
mjesto na kojem trajno ili u duljim razdobljima ili esto vlada eksplozivna atmosfera u
obliku oblaka zapaljive praine u zraku
[IEC 61241-10:1997, prilagoena definicija]

D.2.7
zona opasnosti 21
mjesto na kojem je pri normalnim uvjetima povremeno vjerojatna pojava eksplozivne
atmosfere u obliku oblaka zapaljive praine u zraku
[IEC 61241-10:1997, prilagoena definicija]

D.2.8
zona opasnosti 22
mjesto na kojem pri normalnim uvjetima nije vjerojatna pojava eksplozivne atmosfere
u obliku oblaka zapaljive praine u zraku, ali ako se dogodi, traje samo vrlo kratko
vrijeme
[IEC 61241-10:1997]

D.3 Osnovni zahtjevi

D.3.1 Openito
Sustav zatite od munje mora biti projektiran i ugraen na takav nain da se u sluaju
izravnog udara munje ne pojavi nikakvo topljenje ili iskrenje osim u toki udara.

NAPOMENA U toki udara moe se pojaviti iskrenje ili teta. To se mora uzeti u obzir pri odreivanju
mjesta hvataljka. Na mjestima gdje nije mogue postaviti vodie odvoda izvan relativno opasnog
podruja, moraju se vodii odvoda postaviti tako da se sprijei dostizanje temperature samozapaljenja
opasnih povrina.

D.3.2 Potrebne podloge i obavijesti

Izvoa/projektant sustava zatite mora imati na raspolaganju nacrte postrojenja koje
treba zatititi s propisno oznaenim podrujima na kojima se rukuje vrstim
eksplozivnim tvarima ili ih se pohranjuje, te zonama opasnosti kako je opisano u
normama IEC 60079-10 i IEC 61241-10.

48
D.3.3 Uzemljivai
Za sve sustave zatite od munje za graevine s opasnou eksplozije preporuuju se
vrste uzemljivaa A i B, prema odjeljku 5.4.2.2.

NAPOMENA Konstrukcija graevine moe biti uinkovita zamjena za prstenasti uzemljiva vrste B
(primjerice metalni spremnik).

Otpor sustava uzemljivaa za graevine koje sadre vrste eksplozivne tvari i

esksplozivne smjese mora biti im manji, ali ne vei od 10 .

D.3.4 Izjednaivanje potencijala

Izjednaivanje potencijala izmeu LPS sastavnica i drugih vodljivih instalacija kao i
izmeu svih vodljivih dijelova vodljivih instalacija prema odjeljku 6.2, mora se izvesti
unutar opasnih podruja i mjesta gdje se mogu nai vrste eksplozivne tvari:
na razini tla;
na mjestima gdje je razmak izmeu vodljivih dijelova manji od sigurnosnog
razmaka s, izraunatog uz pretpostavku da je kc = 1.

NAPOMENA Zbog opasnih parcijalnih izbijanja, sigurnosni razmaci mogu se uzeti u obzir samo u
podrujima gdje nema eksplozivnih smjesa. U tim podrujima gdje iskra moe pokrenuti poar u svojoj
okolini, nuno je izvesti izjednaivanje potencijala da bi se osiguralo da ne moe nastati iskrenje u
opasnim podrujima u zoni 0 i zoni 20.

D.4 Graevine koje sadre vrste eksplozivne tvari

Projektiranje zatite od munje za graevine koje sadre vrste eksplozivne tvari mora
uzeti u obzir osjetljivost tih tvari u okolini u kojoj se upotrebljavaju ili spremaju.
Primjerice, neke vrste neosjetljivih rasutih eksplozivnih tvari ne zahtijevaju bilo kakvu
dodatnu mjeru, osim onoga to je opisano u ovom dodatku. Meutim, postoje
eksplozivne tvari osjetljive na brze promjene elektrinog polja i/ili udarnog elektro-
magnetskog polja munje. U takvim primjerima moe se pokazati potrebnim
postavljanje dodatnog izjednaivanja potencijala ili postavljanje zaslona (oklopa).
Za graevine koje sadre vrste eksplozivne tvari preporuuje se postavljanje
odvojenog vanjskog LPS (kako je definirano u odjeljku 5.1.2). Graevine koje su u
potpunosti unutar metalne eline koljke debljine 5 mm ili ekvivalentne debljine
drugih metala (7 mm za aluminij) mogu se smatrati zatienim prirodnim sustavom
hvataljka, kako je definirano u odjeljku 5.2.5. Za takve se graevine mogu koristiti
zahtjevi za uzemljenje iz odjeljka 5.4.
Ureaji za zatitu od prenapona (SPD) moraju se predvidjeti kao dijelovi LPS na svim
mjestima gdje ima eksplozivnih tvari. Na mjestima gdje je to izvedivo, SPD-ovi moraju
biti postavljeni izvan prostorija gdje ima eksplozivnih tvari. SPD-ovi postavljeni unutar
prostorija s eksplozivima ili eksplozivnom prainom, moraju biti u izvedbi sigurnoj od
eksplozije ili zatvoreni u eksplozijski sigurna kuita.

D.5 Graevine s ugroenim prostorima

D.5.1 Openito
Svi dijelovi vanjskog LPS (hvataljka i odvodni vodii) moraju, gdje god je mogue, biti
najmanje 1 m udaljeni od opasnih zona. Na mjestima gdje to nije mogue, vodii koji
prolaze na razmaku manjem od 0,5 m od opasne zone moraju biti izvedeni u jednom
dijelu ili spojeni steznim spojnicama odnosno zavarivanjem.

49
Na mjestima gdje je opasno podruje odmah ispod metalnog lima koji munja moe
probiti (pogledajte 5.2.5), hvataljke se moraju postaviti u skladu sa zahtjevima u
odjeljku 5.2.

D.5.1.1 Zatita od prenapona

Ureaji za zatitu od prenapona moraju biti postavljeni izvan ugroenih zona gdje je
to izvedivo. Ureaji za zatitu od prenapona koji se postavljaju unutar ugroenih zona
moraju biti atestirani za zone opasnosti u koje se ugrauju ili moraju biti zatvoreni u
kuita, a ta kuita zajedno s ureajem za zatitu od prenapona moraju biti atestirani
za uporabu.

D.5.1.2 Izjednaivanje potencijala

Osim zahtjeva za izjednaivanje potencijala u D.3.4, openito se u sustavu zatite od
munje mora provesti izjednaivanje potencijala u skladu sa zahtjevima normi IEC
60079-14 i IEC 61241-14.
Spojevi s cjevovodima moraju biti takvi da u trenutku prolaza struje munje ne nastane
iskrenje. Pogodni spojevi s cjevovodima izrauju se zavarivanjem na zastavicu ili
svornjak ili na rupu za vijak na prirubnici. Spojevi uz pomo steznih spojnica
doputeni su samo ako je ispitivanjima dokazana nemogunost zapaljenja u trenutku
prolaza struje munje i ako se rabe odreeni postupci za osiguranje pouzdanosti
spoja. Treba predvidjeti spojnice za spajanje uzemljenja na spremnike i rezervoare.

D.5.2 Graevine koje sadre zone opasnosti 2 i 22

Graevine na kojima postoje podruja definirana kao zone opasnosti 2 i 22 ne
zahtijevaju uvijek dodatne mjere zatite.
Za proizvodna metalna postrojenja (npr. vanjski stupovi, reaktori, spremnici u
podrujima sa zonama opasnosti 2 i 22) s vrstom i debljinom gradiva prema
zahtjevima na tablici 3, vrijedi sljedee:
ne zahtijeva se postavljanje hvataljka i odvoda;
proizvodna postrojenja moraju biti uzemljena u skladu s odjeljkom 5.

D.5.3 Graevine koje sadre zone opasnosti 1 i 21

Za graevine na kojima postoje podruja definirana kao zone opasnosti 1 i 21,
zahtjevi za zone opasnosti 2 i 22 vrijede uz sljedei dodatak:
ako u cjevovodima postoje izolacijski komadi, operator mora odrediti mjere zatite.
Primjerice, razorna se izbijanja mogu izbjei uporabom odvojnih iskrita zatienih od
eksplozije,
odvojna iskrita i izolacijski komadi moraju biti postavljeni izvan eksplozijski
ugroene zone.

D.5.4 Graevine koje sadre zone opasnosti 0 i 20

Za graevine na kojima postoje podruja definirana kao zone opasnosti 0 i 20, za
uporabu vrijede zahtjevi iz odjeljka D.5.3, uz dopunu preporuka iz ovog odjeljka.
Izjednaivanje potencijala izmeu sustava za zatitu od munje i drugih instalacija ili
graevina ili opreme treba provesti u dogovoru s operatorom sustava. Izjednaivanje
potencijala munje uz pomo iskrita ne moe se izvesti bez dogovora s operatorom
sustava. Takve naprave moraju biti pogodne za okolinu u kojoj se ugrauju.
Za vanjska postrojenja s podrujima definiranim kao zone opasnosti 0 i 20, zahtjevi
za zone opasnosti 1, 2, 21 i 22 vrijede uz sljedee dodatke:

50
 elektrina oprema unutar spremnika koji sadre zapaljive tekuine mora biti
ureena za takvu uporabu. Mjere za zatitu od munje moraju se provesti ovisno o
vrsti konstrukcije,
zatvoreni elini spremnici sa zonama opasnosti unutar njih, definiranim kao 0 i 20,
moraju na mjestima moguih udara munje imati stijenke najmanje debljine 5 mm. U
sluaju tanjih stijenki moraju se postaviti hvataljke.

D.5.5 Posebne izvedbe

D.5.5.1 Stanice za napajanje

U stanicama za napajanje automobila, za eljeznicu, za brodove itd., koje imaju
opasna podruja definirana kao zone opasnosti 2 i 22, metalni cjevovodi moraju biti
uzemljeni prema odjeljku 5. Cjevovodi moraju biti spojeni sa elinom konstrukcijom i
tranicama ako postoje (ako je potrebno putem odvojnog iskrita koje je testirano za
opasnu zonu u kojoj je postavljeno), da bi se uzelo u obzir struje kroz prugu, rasipne
struje, osigurae elektrine vue, katodno-korozijsku zatitu sustava i slino. Stanice
za napajanje elektrine eljeznice potpadaju pod nacionalne norme.

D.5.5.2 Spremnici
Neke vrste objekata koji se koriste za spremanje tekuina koje mogu proizvesti
zapaljive pare ili za spremanje zapaljivih plinova u biti su samo-zatieni (zatvoreni
cijeli unutar neprekinutog metalnog spremnika debljine stijenke ne manje od 5 mm
elika ili 7 mm aluminija, bez iskrita) i ne zahtijevaju dodatnu zatitu. Slino
spremnici i cjevovodi u tlu ne zahtijevaju postavljanje hvataljka. Ukoliko unutar
spremnika ima instrumenata ili elektrike, ta oprema mora biti atestirana za takav rad.
Mjere zatite od munje moraju se poduzeti u skladu s vrstom konstrukcije.
Odvojeni spremnici ili rezervoari moraju se uzemljiti prema odjeljku 5, ovisno o
najveoj vodoravnoj dimenziji (promjer ili duljina):
do 20 m: na jednom mjestu
preko 20 m: na dva mjesta.

Za spremnike na farmi spremnika (npr. u rafinerijama i spremitima s vie

spremnika), dovoljno je uzemljiti svaki spremnik samo u jednoj toki, neovisno o
vodoravnoj dimenziji. Spremnici u farmama spremnika moraju se meusobno spojiti.
Osim spojeva prema tablici 7 i 8, cjevovodi, koji su spojeni na nain da su elektriki
vodljivi prema odjeljku 5.3.5, mogu se takoer koristiti kao spojevi.
NAPOMENA U nekim zemljama postavljaju se dodatni zahtjevi.

U sluaju spremnika s pominim krovom, mora se krov uinkovito spojiti (izjednaiti

potencijal) s glavnom oplatom spremnika. Konstrukcija brtava i prespojnica te njihova
lokacija moraju se pozorno razmotriti, tako da se rizik bilo kakvog zapaljenja
eventualne eksplozivne smjese pri iskrenju svede na najmanju moguu razinu. Ako
su uz spremnik privrene zglobne ljestve, treba zglobove ljestava premostiti
savitljivim vodiem irine 35 mm, te takoer razmak izmeu ljestava i vrha spremnika
kao i razmak izmeu ljestava i pominog krova. Ako zglobne ljestve nisu privrene
na spremnik s pominim krovom, mora se izmeu oplate spremnika i pominog krova
postaviti jedan ili vie (ovisno o veliini spremnika) savitljivih vodia irine 35 mm, ili
ekvivalentni vodi. Spojni vodii moraju slijediti oluk na krovu ili biti tako postavljeni da
51
ne mogu formirati ulaznu petlju. Na spremnicima s pominim krovom mora se
predvidjeti prespajanje na mnogo mjesta izmeu pominog krova i oplate spremnika
na razmacima od priblino 1,5 m po vanjskom rubu krova. Izbor materijala odreen je
zahtjevima za proizvod i/ili zahtjevima okoline. Drugi naini ostvarivanja vodljive veze
izmeu pominog krova i oplate spremnika za udarne struje zbog atmosferskih
izbijanja doputeni su samo ako su dokazani ispitivanjima i ako se koriste odreeni
postupci za osiguranje pouzdanosti spoja.

D.5.5.3 Cjevovodi
Nadzemni metalni cjevovodi izvan proizvodnih postrojenja moraju se na svakih 30 m
spojiti na sustav uzemljivaa ili uzemljiti povrinskim ili okomitim uzemljivaem.

Za dugake cjevovode za prijenos upaljivih tekuina vrijedi sljedee:

- u sekcijama s crpkama, kliznim sekcijama i slinim postrojenjima, mora se sve

dolazne metalne cjevovode premostiti vodiem najmanjeg presjeka 50 mm2
- premosni vodii moraju se spajati posebnim zavarenim komadom, ili samootpusnim
vijcima za prirubnice ulaznih cjevovoda. Izolacijski umetci moraju se premostiti
iskritima.

D.6 Nadzor i odravanje

Preporuke za nadzor i odravanje sustava za zatitu od munje dana su u odjeljku
E.7.

52
 Dodatak E
(obavijesni)

Upute za projektiranje, konstrukciju, odravanje

i pregled sustava za zatitu od munje

E.1 Openito
U ovom su dodatku dane upute za konkretno projektiranje i konstrukciju, odravanje i
pregled LPS u skladu s ovom normom.
Ovaj se dodatak moe koristiti samo uz ostale dijelove ove norme.
Dani su primjeri tehnike zatite koji su izraeni uz potporu meunarodnih strunjaka.
NAPOMENA Primjeri dani u ovom dodatku prikazuju jedan od moguih naina za postizanje zatite.
Ostali naini zatite mogu jednako tako zadovoljavati.

E.2 Struktura Dodatka E

U ovom dodatku brojane oznake odjeljaka odslikavaju brojeve odjeljaka u glavnom
dokumentu. Tako se omoguuje jednostavna usporedba izmeu tih dijelova.
U tom se cilju u ovom dodatku ne koristi odjeljak E.3.

E.3 ne koristi se

E.4 Projektiranje sustava zatite od munje (LPS)

E.4.1 Ope napomene

Pri projektiranju LPS-a neke postojee graevine moraju se rjeenja uvijek usporeivati
s drugim mjerama zatite od munje, prikazanim u ovoj normi, koje mogu pruiti jednaku
razinu zatite uz manje trokove. Za izbor najpogodnijih mjera zatite vrijedi norma HRN
EN 62305-2.
LPS smije projektirati projektant LPS-a, a postavljati izvoa LPS-a.
Projektant i izvoa LPS-a moraju znati procijeniti elektrine i mehanike uinke
izbijanja munje i biti upoznati s opim naelima elektromagnetske spojivosti (EMC).
Nadalje, projektant sustava zatite od munje mora znati procijeniti uinke hranja i
odluiti kad je potrebno zatraiti pomo strunjaka.
Izvoa sustava zatite od munje mora biti kvalificiran za pravilno postavljanje
sastavnica LPS u skladu sa zahtjevima ove norme i nacionalnih propisa koji reguliraju
konstrukciju i gradnju graevina.

Funkciju projektanta i izvoaa LPS-a moe imati ista osoba. Da bi netko postao
specijalizirani projektant ili izvoa potrebno je potpuno poznavanje odgovarajuih
norma i nekoliko godina iskustva u izgradnji.
Planiranje, izvedba i ispitivanje LPS-a obuhvaa brojna podruja tehnike i zahtijeva
suradnju svih koji se bave odreenom graevinom kako bi se osiguralo postizanje
razine zatite od munje uz najmanje trokove i najmanje potrebnog rada. Upravljanje
LPS-om bit e uinkovito ako se ide koracima kao u dijagramu toka na slici E.1. Veliku
ulogu pritom imaju mjere osiguranja kakvoe, posebno pri graevinama koje sadre
velike elektrine i elektronike instalacije.

53
 Slika E.1 Dijagram tijeka projektiranja LPS

54
Postupci osiguranja kakvoe poinju od faze planiranja pri kojem moraju svi nacrti biti
odobreni do izvedbe LPS, tijekom ega se moraju ispitati svi vani dijelovi koji se nisu
mogli pregledati do zavretka ugradnje. Ispitivanje u svrhu osiguranja kakvoe nastavlja
se i u fazi prihvaanja kad se moraju obaviti zavrna mjerenja na LPS-u zajedno sa
kompletiranjem zavrne ispitne dokumentacije te konano kroz cijeli ivotni vijek LPS,
uz pozorno odreivanje redovitih pregleda u skladu s programom odravanja.

Na graevinama ili pripadajuim instalacijama na kojima se izvode rekonstrukcije mora

se provjeriti je li postojea zatita od munje jo uvijek udovoljava zahtjevima ove norme.
Ako se ustanovi da zatita nije odgovarajua, moraju se izvesti poboljanja bez odgode.
Preporuuje se da gradiva, veliina i dimenzije sustava hvataljka, odvoda, sustava
uzemljivaa, izjednaivanje potencijala, sastavnica itd., budu u skladu s ovom normom.

E.4.2 Projektiranje LPS

E.4.2.1 Postupak planiranja

Prije poetka bilo kakvog rada na projektu LPS-a, projektant mora, gdje je to normalno
izvedivo, dobiti osnovne obavijesti to se tie funkcije, opeg projekta, konstrukcije i
lokacije graevine.
Kad jo nije odreena vrsta LPS od strane tijela koje daje graevinske dozvole,
osiguravatelja ili kupca, projektant sustava zatite od munje mora odrediti da li zatititi
graevinu ili ne odreenom vrstom LPS-a prema postupcima za procjenu rizika
navedenim u normi HRN EN 62305-2.

E.4.2.2 Suradnja

E.4.2.2.1 Ope obavijesti

U fazi projektiranja i konstruiranja nove graevine moraju projektant i izvoa LPS-a te
sve ostale osobe odgovorne za instalacije u graevini ili za pravila koja se odnose na
koritenje graevine (npr. kupac, arhitekt, graditelj) biti u stalnom dogovoru.
Uporabom dijagrama toka na slici E.1 omoguuje se svrsishodno projektiranje LPS-a.

Pri projektiranju i konstrukciji LPS-a za neku postojeu graevinu, dogovaranje se mora

odravati u razumnim okvirima s osobama koje su odgovorne za graevinu, njezinu
uporabu, instalacije i opskrbne vodove.

Suradnju moe organizirati vlasnik, graevinski poduzetnik ili njihov ovlateni

predstavnik. Za postojee graevine, projektant LPS-a mora dati nacrte koje izvoa
LPS-a moe preinaiti gdje je potrebno.

Redovita suradnja izmeu ukljuenih strana mora dati kao rezultat uinkoviti LPS uz
najnie mogue trokove. Primjerice, suradnja projektanta i izvoaa esto moe
ukloniti potrebu postavljanja nekog vodia i skratiti duljinu nekih potrebnih vodia.
Trokovi se gradnje esto mogu dosta smanjiti izvedbom zajednikih trasa razliitih
instalacija unutar graevine.

Suradnja je vana u svim fazama izgradnje graevine jer se moe zahtijevati izmjena na
55
LPS-u zbog izmjena na samom projektu graevine. Takoer je suradnja potrebna zbog
omoguavanja nadzora dijelova LPS koji e s dovretkom izgradnje postati nedostupni
za vizualni pregled. Tijekom tih dogovora moraju se tono odrediti sva mjesta spajanja
prirodnih sastavnica i LPS-a. Pritom arhitekti moraju biti na raspolaganju kako bi
uskladili dogovore o planiranju nove graevine.

E.4.2.2.2 Glavne dogovorne strane

Projektant sustava zatite od munje mora odravati odgovarajue tehnike konzultacije
sa svim stranama ukljuenim u projekt i izgradnju graevine, ukljuujui i vlasnika
graevine.

Pojedina podruja odgovornosti unutar cjelokupne instalacije LPS mora projektant LPS
odrediti u dogovoru s arhitektom, izvoaem elektroinstalacije, graditeljem, izvoaem
instalacije LPS, a na nekim mjestima i predstavnikom tijela za zatitu spomenika kulture
te vlasnikom ili njegovim predstavnikom.
Jasno razgranienje odgovornosti raznih strana ukljuenih u voenje projekta i
konstrukciju LPS-a ima posebnu vanost. Kao primjer moe posluiti proboj
hidroizolacije na graevini zbog sastavnica LPS-a montiranih na krovu ili na spojevima
uzemljivaa izraenih ispod temelja graevine.

E.4.2.2.2.1 Arhitekt
S arhitektom treba dogovoriti sljedee pojedinosti:
a) trase polaganja svih vodia LPS
b) gradiva (vrstu materijala) LPS sastavnica
c) detalje metalnih cijevi, oluka, ograda i slinog
d) detalje sve opreme, ureaja, osjetljivih instalacija, itd. koje e se ugraditi na
graevini, unutar nje ili blizu nje i koje mogu zahtijevati micanje instalacija ili
spajanje s LPS-om gdje se ne mogu postii sigurnosni razmaci. Primjeri takvih
instalaciju su alarmni sustavi, sigurnosni sustavi, unutarnji dojavni sustavi,
sustavi za obradu signala i podataka, radio i TV instalacije;
e) poloaj i dimenzije svih vodljivih opskrbnih vodova u zemlji koji bi mogli utjecati
na pozicioniranje mree uzemljenja i za koje bi se moglo zahtijevati da budu
udaljeni na sigurnosnu udaljenost od LPS-a;
f) openito podruje na kojem bi se mogao smjestiti sustav uzemljivaa
g) trajanje radova i podjela odgovornosti za preliminarno privrenje LPS na
graevinu. Primjerice, za nosae koji utjeu na vodonepropusnost materijala
(uglavnom pokrova), itd.
h) vodljive materijale koji e se koristiti u graevini, posebno sve neprekinute
metale koji bi se morali spojiti na LPS, npr. stupovi, armaturni elik i metalni
opskrbni vodovi koji ulaze ili izlaze ili su unutar graevine,
i) visualni dojam LPS-a
j) utjecaj LPS na gradivo graevine
k) lokaciju spojnih toaka za armaturni elik, posebno gdje ono prodire u vanjske
vodljive dijelove (cjevovode, oklope kabela, itd.)
l) spoj LPS-a s LPS-om susjednih graevina.

56
E.4.2.2.2.2 Komunalne djelatnosti
Zbog izbjegavanja moguih sukoba, s odgovarajuim operatorima komunalnih
djelatnosti treba dogovoriti nain spajanja opskrbnih vodova na LPS tj. da li izravno ili
gdje to nije mogue, putem iskrita ili SPD-a.

E.4.2.2.2.3 Sluba za zatitu od poara i sigurnost

Sa slubom za zatitu od poara i sigurnost mora se dogovoriti o sljedeem:
razmjetaj alarma i dijelova sustava za gaenje poara
trase, konstruktivni materijal i brtvljenje kanala
metode zatite koje e se koristiti na graevinama s upaljivim krovom.

E.4.2.2.2.4 Izvoai elektronikih sustava i vanjskih antena

S izvoaima elektronikih sustava i vanjskih antena mora se dogovoriti o sljedeem:
odvajanje ili spajanje nosaa antena i vodljivih zaslona kabela na LPS;
trase antenskih kabela i unutarnje mree
ugradnju odvodnika prenapona.

E.4.2.2.2.5 Graditelji i izvoai instalacija

Izmeu graditelja, izvoaa instalacija te osoba odgovornih za konstrukciju graevine i
njezine tehnike opreme potrebno je dogovoriti sljedee:
d) oblik, poziciju i broj potpornjeva LPS-a koje treba osigurati graditelj;
e) sve nosae koje je predvidio projektant (ili ugovaratelj LPS-a ili poduzetnik) koji e
se postaviti na graevini,
f) poloaj LPS vodia koji e se voditi unutar graevine
g) je li e se neka sastavnica LPS-a koristiti tijekom gradnje, primjerice, mrea stalnih
uzemljivaa moe se koristiti za uzemljenje kranova, dizalica i drugih metalnih
predmeta na gradilitu.
h) za graevine sa elinom konstrukcijom, broj i poziciju stupova i nain privrenja
prikljuka za uzemljenje i druge sastavnice LPS-a.
i) mogu li se metalne obloge, ako postoje, koristiti kao sastavnice LPS.
j) nain osiguranja elektrine neprekidnosti pojedinih dijelova obloga i nain njihova
prikljuka na ostale dijelove LPS na mjestima gdje se obloge mogu koristiti kao
sastavnice LPS
k) vrstu i poloaju opskrbnih vodova koji ulaze u graevinu iznad i ispod tla ukljuujui
transportne sustave, televizijske i radio antene te njihove metalne nosae, metalne
ventilacijske dimnjake i opremu za pranje prozora,
l) koordinaciju LPS sustava uzemljivaa graevine i spojeva (njihovih zaslon ili
oklopa) s elektroenergetskim i telekomunikacijskim vodovima
m) poloaje i broj stijegova ili jarbola za zastave, postrojenja na krovu, primjerice
strojarnica dizala, ventilacije, postrojenja za grijanje i klimatizaciju, spremnika za
vodu i drugih izboenih predmeta
n) vrstu konstrukcije krova i zidova da bi se moglo odrediti odgovarajue metode
uvrenja LPS vodia, posebno to se tie odravanja vodonepropusnosti
graevine
o) ostavljanje rupa kroz graevinu da se omogui slobodan prolaz LPS odvoda
p) omoguavanje izvedbe spojeva na elinoj konstrukciji, armaturnim ipkama i
drugim vodljivim dijelovima graevine
q) uestalost pregleda sastavnica LPS koje kasnije postaju nedohvatljive, primjerice
armaturne ipke kad se zaliju betonom
57
 r) izbor najpogodnijeg metala za vodie uzevi u obzir hranje, posebno na mjestu
dodira dvaju razliitih metala
s) mogunost pristupa mjernim spojevima, stavljanje nemetalnih navlaka radi zatite
od mehanikh teta ili sitnih kraa, skidanje jarbola za zastave ili drugih pominih
dijelova, ureaje za omoguavanje redovitih pregleda, posebice za dimnjake
t) pripremu nacrta sa svim spomenutim detaljima i s poloajem svih vodia i glavnih
sastavnica
u) poloaj spojeva s armaturnim elikom u betonu.

E.4.2.3 Elektrotehniki i mehaniki zahtjevi

E.4.2.3.1 Elektrotehniki projekt

Projektant LPS-a mora odabrati odgovarajui LPS da bi se dobila najuinkovitija
konstrukcija. To znai da mora uzeti u obzir arhitektonski projekt graevine da bi mogao
odrediti da li postaviti odvojeni ili neodvojeni LPS ili kombinaciju obaju vrsta zatite od
munje.
Mjerenje otpornosti tla najbolje je obaviti prije zavretka rada na projektu, a u obzir treba
uzeti i sezonske varijacije otpornosti tla.
Tijekom rada na osnovnom elektroktehnikom projektu LPS-a, treba uzeti u obzir i
pogodne vodljive dijelove graevine kao prirodne dijelove LPS-a bilo kao pojaanje bilo
kao osnovne sastavnice LPS-a.
Odgovornost je projektanta LPS da provjeri elektrotehnike i fizike znaajke prirodnih
sastavnica LPS kako bi bilo izvjesno da one odgovaraju najmanjim zahtjevima ove
norme.
Upotreba metalne armature, primjerice elika u armiranom betonu u svrhu zatite od
munje zahtijeva oprezno razmatranje kao i poznavanje nacionalnih normi za graenje
koji se odnose na graevinu koju treba zatititi. elini kostur armiranog betona moe
se koristiti za LPS vodie ili kao vodljive zaslone za smanjenje elektromagnetskog polja
munje u graevini tijekom prolaza struje munje kroz odvojeni LPS. Takav LPS olakava
zatitu, osobito u posebnim graevinama koje sadre velike elektrine i elektronike
instalacije.
Da bi se udovoljilo minimalnim zahtjevima za prirodne sastavnice danim u 5.3.5
potrebno je nainiti detaljnu specifikaciju konstrukcije.

E.4.2.3.2 Strojarski projekt

Projektant sustava zatite od munje mora se zbog cjelovitog rjeenja dogovarati i s
osobama odgovornim za strojarski dio projekta.
Takoer je od posebne vanosti uvaavanje estetskih zahtjeva kao i pravilnog izbora
gradiva radi ogranienja rizika pohravanja.
Minimalne dimenzije sastavnica sustava zatite od munje za razne dijelove LPS
navedene su u tablicama 3, 6, 7, 8 i 9.
Gradiva koritena za LPS sastavnice navedena su u tablici 5.

NAPOMENA Za izbor drugih sastavnica, npr. tapova ili spojnica treba se obratiti na niz norma EN 50164.
Takav izbor jami da su u obzir uzeti porast temperature i mehanika vrstoa tih sastavnica.

Ako negdje, uzevi u raun elektrotehnike parametre atmosferskih izbijanja

specificirane za odabranu vrstu LPS prema tablici 1, postoje odstupanja u odnosu na
dimenzije i vrste gradiva navedene u tablicama 5, 6 i 7, projektant sustava zatite od

58
munje ili izvoa mora izraunati porast temperature vodia struje munje pri izboju
munje i odgovarajuu povrinu presjeka vodia.
Ako bi previsoka temperatura vodia mogla ugroziti povrinu na kojoj e on biti
privren (zbog zapaljivosti povrine ili njezine niske toke taljenja), mora se upotrijebiti
vei presjek vodia ili neka druga sigurnosna mjera, ugraditi vee nosae (razmaknice)
ili podstaviti sloj vatrootpornog gradiva.

Projektant LPS mora utvrditi sva podruja sustava s problemima hranja i odrediti
odgovarajue mjere.
Uinci hranja na LPS mogu se smanjiti poveanjem dimenzija gradiva, upotrebom
sastavnica otpornih na hranje ili nekim drugim mjerama za zatitu od hranja.

Projektant LPS i izvoa radova na LPS moraju specificirati vrstu potpornjeva i nain
privrenja vodia koji e se moi oduprijeti elektrodinamikim silama struje munje u
vodiima te takoer omoguiti irenje i skraenje vodia pri porastu temperature.

E.4.2.4 Proraun sustava zatite

E.4.2.4.1 Proraun koeficijenta kc

Koeficijent raspodjele struje munje kc meu odvodnim vodiima ovisi o ukupnom broju n
i poloaju odvodnih vodia, o prstenastim vodiima koji ih povezuju, vrsti sustava
hvataljka kao i vrsti uzemljivaa (pogledajte tablicu C.1 i slike C.2 i C.3).

Za odreivanje kc za krovove kad je postavljena A vrsta uzemljivaa, moe se koristiti

slika E.2.

Potrebna sigurnosna udaljenost ovisi o gubitku napona na najkraem putu od toke u

kojoj se rauna sigurnosna udaljenost do uzemljivaa u tlu ili najblie sabirnice za
izjednaivanje potencijala.

Ako cijelom duljinom vodia tee jednaka struja, formula za odreivanje potrebnog
sigurnosnog razmaka dana je izrazom

s = ki kc l (E.1)

Ako kroz dijelove vodia zbog raspodjele teku struje razliite jakosti, u jednadbi se
moraju uzeti u obzir razne (smanjene) struje koje teku u pojedinim odjeljcima vodia. U
tom primjeru vrijedi izraz:

s = ki ( kc1 l1 + kc2 l2 + + kcn ln ) (E.2)

Mjesto udara, koje je bitno za kc, kao i toka gdje se rauna sigurnosni razmak mogu se
znatno razlikovati.

59
 c
= 0,33 0,50 1,00 2,00
h
c razmak od najblieg
odvoda du sljemena
krova

kc 0,57 0,60 0,66 0,75 h duljina vodia odvoda

od sljemena da najblie
sabirnice za izjednaiva-
nje potencijala ili sustava
uzemljivaa

Vrijednosti koeficijenta kc,

prikazane u tablici odno-
se se na odvode prika-
zane debelom crtom i
kc 0,47 0,52 0,62 0,73
mjestom udara

Poloaj odvoda (za koji

se rauna kc) mora se
usporediti sa slikom koja
prikazuje takav odvod

Treba odrediti stvarni

omjer c/h.
kc 0,44 0,50 0,62 0,73 Ako se vrijednost tog
omjera nalazi izmeu
dviju vrijednosti u stup-
cu, kc se moe odrediti
interpolacijom.

NAPOMENA 1
Dodatni odvodi na veim
razmacima od prikazanih
kc 0,40 0,43 0,50 0,60 u slikama nemaju
znakovitijeg utjecaja.

NAPOMENA 2
U sluaju kad postoje
prstenasti vodii za
povezivanje odvoda
ispod ruba krova pogle-
dajte sliku C.3
kc 0,35 0,39 0,47 0,59
NAPOMENA 3
Sve vrijednosti odreene
su jednostavnim izra-
unom paralelnih impe-
dancija prema formuli na
slici C.1

kc 0,31 0,35 0,45 0,58

60
 c
= 0,33 0,50 1,00 2,00
h
c - razmak od najblieg
odvoda du sljemena krova

h - duljina vodia odvoda od

kc 0,31 0,33 0,37 0,41 sljemena da najblie sabir-
nice za izjednaivanje poten-
cijala ili sustava uzemljivaa

Vrijednosti koeficijenta kc,

prikazane u tablici, odnose se
na odvode prikazane debe-
kc 0,28 0,33 0,37 0,41 lom crtom i mjestom udara

Treba odrediti stvarni omjer

c/h.
Ako je vrijednost tog omjera
izmeu dviju vrijednosti u
stupcu, kc se moe odrediti
interpola-cijom.
kc 0,27 0,33 0,37 0,41
NAPOMENA 1
Dodatni odvodi na veim
razmacima od prikazanih u
slikama nemaju znakovitijeg
utjecaja.

NAPOMENA 2
U sluaju kad postoje prs-
kc 0,23 0,25 0,30 0,35 tenovi vodia za povezivanje
odvoda ispod ruba krova
pogledajte sliku C.3

NAPOMENA 3
Sve vrijednosti odreene su
jednostavnim izraunom
paralelnih impedancija prema
kc 0,21 0,24 0,29 0,35 formuli na slici C.1

kc 0,20 0,23 0,29 0,35

Slika E.2 Vrijednosti koeficijenta kc u primjeru kosog krova s hvataljkom na

sljemenu krova i vrstom A uzemljivaa
61
E.4.2.4.2 Graevina s konzolnom konstrukcijom
Da bi se smanjila vjerojatnost da osoba koja stoji pod konzolnom konstrukcijom postane
alternativnom putanjom struje munje koja tee kroz odvodni vodi uz konzolnu
konstrukciju, stvarni razmak (u metrima) mora zadovoljiti sljedei uvjet:

d > 2,5 + s , m (E.3)

gdje je s sigurnosni razmak u metrima izraunan prema odjeljku 6.3.

Brojka 2,5 je reprezentativna visina (u metrima) vrhova prstiju kad ovjek okomito isprui
ruku (pogledajte sliku E.3).

d stvarna visina > s

s sigurnosni razmak prema odjeljku 6.3
l duljina koja ulazi u raun sigurnosne udaljenosti s

NAPOMENA Pretpostavljeno je da visina osobe s ispruenom rukom iznosi 2,5 m.

Slika E.3 Projektiranje LPS za konzolni dio konstrukcije graevine

Petlje na vodiu, kako je pokazano na slici 1, mogu proizvesti induktivne padove napona
koji mogu prouzroiti izbijanje struje munje kroz zid graevine i pritom nainiti tetu.
Ako uvjeti u 6.3 nisu zadovoljeni, mora se voenje preurediti izravno kroz graevinu na
mjestima povratne petlje vodia da budu zadovoljeni uvjeti na slici 1.

62
E.4.3 Armirano betonske graevine

E.4.3.1 Openito
Industrijske graevine esto imaju dijelove od armiranoga betona proizvedenog na licu
mjesta. U mnogim sluajevima dijelovi graevine sastoje se od predgotovljenih
betonskih elinih dijelova.

elina armatura u graevinama od armiranog betona moe se, prema 4.3, koristiti kao
prirodna sastavnica LPS.

Takve prirodne sastavnice moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:

odvodni vodii prema 5.3
mrea uzemljivaa prema 5.4.

tovie, vodljiva armatura u betonu, ako se pravilno koristi, mora tvoriti kavez za
izjednaivanje potencijala unutarnjega LPS prema 6.2.

Nadalje, elina armatura graevine, ako ima odgovarajue znaajke, moe sluiti kao
elektromagnetski oklop, koji pomae pri zatiti elektrine i elektronike opreme od
indukcije zbog elektromagnetskog polja munje prema HRN EN 62305-4.

Uinkovita zatita od materijalnih teta moe se postii ako je armatura u betonu i bilo
koja druga elina konstrukcija graevine spojene izvana i iznutra, tako da je postignuta
elektrika neprekidnost prema 4.3.

Pretpostavlja se da struja munje koja ue u armaturne ipke tee kroz vei broj
paralelnih putova. Stoga je, kao posljedica toga, ukupna impedancija mree niska a
gubitak napona zbog struje munje je takoer malen. Magnetsko polje koje stvara struje
u armaturnom eliku je slabo zbog male gustoe struje i razdiobe struje na paralelne
putanje to stvara suprotna elektromagnetska polja. Meuinduktivnost sa susjednim
unutarnjim elektrinim vodiima je u odgovarajuoj mjeri smanjen.

NAPOMENA Za zatitu od elektromagnetske indukcije pogledajte HRN EN 62305-4 i IEC 61000-5-2.

Kad je prostorija potpuno oklopljena armiranobetonskim zidovima ija neprekidnost

odgovara zahtjevima u 4.3, magnetsko polje zbog struje munje koje tee kroz armaturu
u blizini zida je nie nego u prostoriji graevine koja je zatiena klasinim odvodima.
Zahvaljujui manjim induciranim naponima na petljama vodia unutar prostorije
jednostavnije je poboljati zatitu unutarnjih sustava.

Nakon faze izgradnje, gotovo je nemogue odrediti poloaj i konstrukciju armirnog

elika. Stoga se plan armirnog elika za potrebe zatite od munje mora vrlo dobro
dokumentirati, to se moe uiniti uz pomo nacrta, opisa i fotografija snimljenih tijekom
gradnje.

E.4.3.2 Uporaba armature u betonu

Spojni vodii moraju biti tako ureeni da omogue pouzdani elektrini spoj s armaturnim
elikom.
Vodljivi profili, primjerice, koji su dograeni na graevinu mogu se koristiti kao prirodni
63
LPS vodii te kao sabirnice za unutarnji sustav za izjednaivanje potencijala.
Kao praktian primjer naina izjednaivanja potencijala slue temeljna sidra ili
ubetonirane ograde strojeva, ureaja ili kuita. Na slici E.4 prikazano je ureenje
armature u betonu i sabirnice za izjednaivanje potencijala u nekoj industrijskoj
graevini.

Legenda:
1 elektroenergetska oprema (ureaji)
2 elina ograda
3 metalna obloga proelja
4 spoj
5 elektrina ili elektronika oprema
6 sabirnica za izjednaivanje potencijala
7 elina armatura u betonu (s dodanom
mreom vodia)
8 temeljni uzemljiva
9 zajedniki ulaz za razne opskrbne vodove

Slika E.4 Izjednaivanje potencijala u graevini sa elinom armaturom

Lokacija spojnih zavretaka na graevini mora se odrediti u ranoj fazi projektiranja LPS
s im se mora upoznati izvoaa graevinskih radova.

64
S izvoaem graevinskih radova mora se dogovoriti je li doputeno zavarivanje ili
spajanje spojnicama na armaturni elik ili bi u beton trebalo postaviti dodatne vodie.
Sve potrebne radove treba izvesti i nadgledati prije zalijevanja betonom (tj. projektiranje
LPS mora biti izvedeno u skladu s projektom graevine)

E.4.3.3 Zavarivanje ili spajanje armaturnih ipki

Neprekidnost armaturnih ipki u betonu mora se osigurati steznim spojnicama ili
zavarivanjem.

NAPOMENA Kao pogodne smatraju se stezne spojnice prema normi EN 50164-1.

Zavarivanje na armaturne ipke doputeno je samo ako se s tim suglasi projektant

graevinskog dijela projekta. Armaturne ipke moraju se meusobno zavariti na duljini
od najmanje 30 mm (pogledajte sliku E.5).

Legenda:
1 armaturne ipke
2 zavareni av duljine najmanje 30 mm

Slika E.5 Zavareni spojevi armaturnih ipki u armiranom betonu (ako se dopusti)

65
Spajanje na vanjske sastavnice sustava zatite od munje mora se izvesti uz pomo
ipke izvedene iz betona na projektiranom mjestu ili spojnom ipkom ili temeljnom
ploom koja prolazi kroz beton i koja je zavarena ili spojena steznom spojnicom na ipku
armature.
Na mjestima gdje je spoj izmeu armeturne ipke u betonu i spojnog vodia nainjen
steznom spojnicom, mora se zbog sigurnosti to izvesti s dva spojna vodia (ili jednim
spojnim vodiem spojenim tim spojnicama na dvije razliite armaturne ipke) s obzirom
da se nakon betoniranja spojevi vie ne mogu pregledavati. Ako su spojni vodi i
armaturne ipke od razliitih metala, cijeli se spoj mora zabrtviti masom koja sprjeava
prodor vlage.

Na slici E.6 prikazane su stezne spojnice koje se upotrebljavaju za spajanje armaturnih

ipki i vodia u obliku pune trake. Slika E.7 prikazuje detalje spajanja vanjskog sustava
na armaturne ipke.

Spojni vodii moraju biti dimenzionirani za dio struje munje koja tee prema spojnoj toki
(pogledajte tablice 8 i 9).

Slika E.6 Primjer spojnica koje se upotrebljavaju za izvedbu spojeva armaturnih

ipki i vodia

66
Legenda
1 spojni vodi (traka)
2 matica zavarena na elinu spojnu ipku
3 elina spojna ipka*
4 zaliveni ne-elini spoj (za izjednaivanje potencijala)
5 sukani bakreni spojni vodi
6 zatita od hranja
7 C-profil (elini) (profil u obliku C)
8 var

* elina spojna ipka koja je na mnogo mjesta spojena zavarivanjem na armaturne ipke.

NAPOMENA Konstrukcija prikazana na slici E.7c nije openito prihvaena u okviru dobre inenjerske
prakse.

Slika E.7 Primjeri spajanja na armaturu u armiranom betonskom zidu

67
E.4.3.4 Gradiva
Kao dodatni vodii u betonu za zatitu od munje mogu se upotrebljavati sljedea
gradiva: elik, meko eljezo, pocinano eljezo, nehrajui elik i bakar.
U nekim situacijama graevinski poduzetnik ne eli prihvatiti pocinano eljezo, to je
posljedica nesporazuma. Armaturni elik postaje pasivno u betonu, to ga odlino titi
od hranja.
Da bi se izbjegla zabuna glede razliitih vrsta elinih ipki u betonu, preporuuje se da
ipke od okruglog elika s promjerom od najmanje 8 mm i glatkom povrinom budu
koritene kao dodatni vodii za razliku od obinih rebrastih ipki.

E.4.3.5 Hranje (korozija)

Na mjestima gdje spojni vodii eline armature prolaze kroz betonski zid, mora se
posebna pozornost dati zatiti od kemijske korozije (hranja).
Najjednostavija mjera zatite od hranja je nanoenje sloja silikonske gume ili bitumena
oko izlaznih mjesta iz zida, npr. 50 mm u zidu i 50 mm izvan zida (pogledajte sliku E.7c).

Na mjestima prolaza bakrenih vodia kroz betonski zid, ne e biti rizika od korozije ako
se upotrijebi puni vodi, toka za izjednaivanje potencijala, PVC sloj ili izolirani vodi
(pogledajte sliku E.7b). Za spojne vodie od nehrajueg elika prema tablicama 6 i 7,
nisu potrebne nikakve zatitne mjere od hranja.

U sluaju izuzetno agresivne atmosfere, preporuuje se da spojni vodi koji izlazi iz zida
bude od nehrajueg elika.

NAPOMENA Pocinano eljezo izvan betona u dodiru s armaturom u betonu moe, u izvjesnim
okolnostima, prouzroiti tetu na betonu.

Ako se u beton umeu vijane matice ili komadi od lijevanog eljeza, mora ih se zatititi
od hranja na dijelu izvan zida. Za postizanje elektrine vodljivosti kroz zatieni kraj
matice treba upotrijebiti nazubljene podlone ploice (pogledajte sliku E.7a).

Za vie obavijesti o hranju (koroziji) pogledajte odjeljak E.5.6.2.2.2.

E.4.3.6 Spojevi
Istraivanja pokazuju da vezivanje nije pogodan nain izrade spojeva kroz koje prolazi
struja munje. Postoji rizik da vezana ica eksplodira i oteti beton. Meutim, na temelju
ranijih istraivanja moe se zakljuiti da tek svaki trei vezani spoj ini elektrini vodljivi
spoj tako da su praktino sve ipke elektiki meusobno spojene. Takav zakljuak
potvruju i mjerenja obavljena na graevinama od armiranog betona.

Zato su preporuene metode spajanja zavarivanje i spajanje steznim spojnicama.

Vezivanje kao nain spajanja pogodno je jedino za dodatne vodie za izjednaivanje
potencijala kao i za potrebe elektromagnetske spojivosti (EMC).

Spojeve vanjskih krugova na meusobno spojenu armaturu mora se izvesti uz pomo

steznih spojnica ili zavarivanjem.

Varovi unutar betona moraju imati duljinu najmanje 30 mm. Poprene ipke moraju biti
voene savinute najmanje 50 mm paralelno prije mjesta zavarivanja.

68
Ako se zavarene ipke moraju zaliti betonom, nije dovoljno zavariti ih na mjestu krianja
varom dugakim samo nekoliko milimetara. Takvi spojevi najee puknu pri zalijevanju
betonom.

Na slici E.5 prikazano je pravilno zavarivanje spojnih vodia s armaturnim ipkama u

armiranom betonu.

Ako zavarivanje na armaturne ipke nije doputeno, moraju se upotrijebiti stezne

spojnice ili dodatni vodii. Dodatni vodii mogu biti od elika, mekog eljeza, pocinanog
eljeza ili bakra. Ti se dodatni vodii moraju spojiti s vie armaturnih ipki vezivanjem ili
spojnicama da se iskoriste zatitne mogunosti armaturnog elika.

NAPOMENA Ako je doputeno zavarivanje, moe se rabiti klasino kao i egzotermno zavarivanje uz
odgovarajue naine zavarivanja.

E.4.3.7 Odvodi
Armaturne ipke betonskih zidova ili stupova te profili elinih konstrukcija mogu se
koristiti kao prirodoni odvodi. Na krovu se u tu svrhu mora izvesti krajnji spoj kojim e se
sustav hvataljka spojiti na armaturu u betonu i, ukoliko se na graevini ne koristi temeljni
uzemljiva kao jedino uzemljenje, moraju se nainiti i zavrni spojevi armatrure s
uzemljivaem.

Kad se kao odvod koriste pojedine ipke armature, mora se obratiti pozornost na
putanju prema zemlji da se osigura da su ipke poloene u istoj elektriki neprekinutoj
okomici prema zemlji.

Ako se ne moe zajamiti navedena neprekinutost po okomici prirodnih odvoda, mora

se u beton postaviti dodatne vodie odvoda. Ti dodatni vodii moraju biti zavezani za
atmaturni elik.

Gdjegod se sumnja da se ne moe ostvariti najizravniji put odvoda prema zemlji (npr. za
postojee graevine) mora se dodati vanjski sustav odvoda.

Slike E.4 i E.8 pokazuju konstrukcijske detalje prirodnih sastavnica LPS na graevinama
od armiranog betona. to se tie upotrebe armaturnih ipki kao temeljnog uzemljivaa u
armirano-betonskim elementima, pogledajte takoer E.5.4.3.2.

69
 Slika E.8a Uporaba metalne obloge proelja kao prirodnog sustava odvoda na
graevini od armiranog betona

70
Legenda
1 okomiti profil
2 zidni potporanj
3 premosni spojevi
4 vodoravni profil

Slika E.8b Spajanje profila obloge proelja

Slika E.8 Uporaba metalne obloge proelja kao prirodnog sustava odvoda i
spajanje zidnih potpornjeva obloge proelja

Unutarnji odvodi u pojedinim stupovima i zidovima moraju se meusobno spojiti

koritenjem njihovih elinih armaturnih ipki, pri emu moraju ispuniti zahtjeve
elektrine neprekinutosti prema odjeljku 4.3.

eline armaturne ipke u pojedinim elementima predgovotovljenog betona i armaturne

ipke betonskih stupova i zidova moraju se spojiti s armaturnim ipkama betonskih
elemenata podova i stropova prije zalijevanja betonom.

U armaturi svih konstrukcijskih elemenata koji su zaliveni betonom na gradilitu,

primjerice, zidova, stupova, stubita i okna dizala, postoje veliki neprekinuti vodljivi
dijelovi. Ako su podovi konstruirani od betona izlivenog na gradilitu, moraju se odvodi u
pojedinim stupovima i zidovima meusobno spojiti koristei njihove armaturne ipke,
kako bi se osiguralo da e se struja munje im ravnomjernije raspodijeliti. Ako su podovi
konstruirani od predgotovljenih betonskih jedinica, takvi spojevi openito nisu
pristupani. Meutim, uz malo poveane trokove, moe se openito pripremiti spojeve i
zavretke za spajanje ipki armature pojedinih predgotovljenih jedinica sa ipkama
stupova i zidova prije zalijevanja betonom tako da se u beton umetnu dodatne spojne
ipke.
Predgotovljeni betonski elementi koji se upotrebljavaju za ovjeena proelja nisu
upotrebljivi za zatitu od munje s obzirom da nemaju izvedene potrebne spojeve. Ako
71
treba postii vrlo uinkovitu zatitu od munje za opremu instaliranu unutar graevine,
kao to su uredske zgrade s velikim sustavima za obradu podataka i raunalnim
mreama, nuno je potrebno da armaturne ipke u takvim elementima proelja budu
meusobno spojene s armaturnim ipkama nosivih elemenata konstrukcije graevine i
to tako da struja munje moe tei kroz cijelu vanjsku povrinu graevine (pogledajte
sliku E.4).

Ako su na vanjskim zidovima graevine postavljeni prozori u nizu, bitno je odluiti da li

spoj izmeu pedgotovljenih betonskih dijelova iznad i ispod prozora izvesti postojeim
metalnim pregradama (stupovima) ili to izvesti na manjim razmacima ovisno o razmaku
prozora.

Upotrebom veeg broja vodljivih dijelova vanjskih zidova poboljava se elektro-

magnetsko zaslanjanje unutranjosti graevine. Na slici E.9 prikazan je spoj prozora u
nizu s oblogom metalnog proelja.

Legenda
1 spoj izmeu segmenta obloge proelja i metalnog okvira prozora
2 metalna obloga proelja
3 vodoravni dio metalnog okvira prozora
4 okomiti dio metalnog okvira prozora
5 prozor

Slika E.9 Spajanje neprekinutog okvira prozora s oblogom metalnog proelja

Ako se kao odvod upotrebljava elina konstrukcija, svaki elini stup mora biti spojen s
armaturnim ipkama u betonu temelja spajanjem u odreenim tokama kako je
pokazano na slici E.7. eline spojne ipke u armiranom betonu graevine moraju biti
meusobno spojene uz pomo okomitih vodia nainjenih od mekog eljeza pogodnog
za zavarivanje. Nove graevine od armiranog betona moraju biti graene u skladu s
odjeljkom 4.3.
72
NAPOMENA Za vie obavijesti o upotrebi eline armature zidova graevine za potrebe elektro-
magnetskog oklapanja, pogledajte normu HRN EN 62305-4.

U primjeru irokih niskih graevina, kao to su dvorane, krov ne nose samo vanjski
zidovi nego i unutarnji stupovi. Vodljivi dijelovi stupova moraju se spojiti sa sustavom
hvataljka na gornjem dijelu, a sa sustavom za izjednaivanje potencijala na donjem
dijelu blizu tla, ime je nainjen unutarnji sustav odvoda. U blizini takvog unutarnjeg
sustava odvoda poveava se utjecaj elektromagnetskog polja.

U elinim okvirnim konstrukcijama openito se upotrebljavaju elini krovni nosai

meusobno spojeni vijanim spojevima. Uz uvjet da su vijci pritegnuti odgovarajuom
silom za postizanje mehanike vrstoe, moe se smatrati da su svi tako spojeni elini
dijelovi meusobno i elektriki spojeni. Pri udaru munje struja prvog izbijanja probije
tanki sloj namaza boje i tako stvori vodljivi most.

Elektrini spoj moe se poboljati odstranjivanjem namaza na dosjednoj povrini glave

vijka, matice ili podloke. Nadalje spojevi se mogu jo poboljati meusobnim
zavarivanjem dijelova na duljini od priblino 50 mm nakon dovrenja radova na
konstrukciji.

Na postojeim graevinama s velikim vodljivim elementima u/na vanjskim zidovima

mora se postii neprekinutost vodljivih dijelova koji se kane koristiti kao odvodi. Ta je
tehnika takoer preporuljiva kad je uz zahtjeve zatite od elektromagnetskih impulsa
munje (LEMP) potrebno udovoljiti i visokim zahtjevima estetskih strana arhitek-tonskog
projekta.

Osim spomenutog moraju se takoer postaviti i ipke za izjednaivanje potencijala.

Svaka ipka za izjednaivanje mora biti spojena na vodljive dijelove u vanjskim zidovima
i podovima. To se ini vodoravnim ipkama na razini tla kao i u podu svakog vieg kata
graevine.

Ako je mogue, treba predvidjeti mjesto spajanja na elinu armaturu u podu ili zidu.
Spojeve treba nainiti tako da budu spojene najmanje tri armaturne ipke.

Na velikim graevinama, ipke za izjednaivanje djeluju kao prstenovi vodia (koji

povezuju odvode). U takvim sluajevima, mjesta spajanja s armaturnim ipkama moraju
se izvesti na svakih 10 m. Neovisno o mjerama koje mogu biti propisane za podrume,
nisu potrebne nikakve posebne mjere za spajanje armature graevine na LPS.

E.4.3.8 Izjednaivanje potencijala

Ako se zahtijeva vei broj spojeva na armiranim elementima raznih katova, a znakovita
se pozornost pridaje postizanju strujne putanje niskog indukiviteta uz upotrebu
armaturnih ipki u betonskim zidovima za izjednaivanje potencijala i oklapanja
unutarnjeg prostora graevine, moraju se unutar ili izvan betona na pojedinim katovima
postaviti prstenovi vodia. Ti se prstenovi vodia moraju meu-sobno spojiti s okomitim
ipkama na razmacima ne veim od 10 m.

Takvoj konstrukciji mora se uvijek davati prednost zahvaljujui njenoj veoj pouzdanosti,

73
posebno na mjestima gdje nije poznata amplituda utjecajnih struja munje.

Takoer se preporuuje umreavanje vodia. Spojevi moraju biti dimenzionirani za

struje kvarova na sustavu elektroenergetskog napajanja.

E.4.3.9 Temelj kao uzemljiva

U velikim graevinama i industrijskim pogonima temelj je obino armiranobetonski.
Armaturne ipke u temelju, temeljna ploa i vanjski zidovi u dijelu ispod povrine zemlje
tvore izvrstan uzemljiva uz uvjet da su zadovoljeni zahtjevi u odjeljku 5.4.

Armaturne ipke u temelju i ukopani zidovi mogu se koristiti kao temeljni uzemljiva.

Na taj se nain postie dobro uzemljenje uz najmanje trokove. Uz to, sav taj metal u
armaturi betona graevine je takoer dobra potencijalna referencija (nul toka) za
elektroenergetski sustav graevine, te telekomunikacijske i elektronike instalacije u
njoj.

Za osiguranje dobrih spojeva u betonu preporuuje se, osim vezivanja armaturnih ipki,
dodati jo i armaturnu mreu, koju takoer treba vezati s armaturnim elikom. Krajevi
vodia za spajanje s vanjskim odvodima ili elementima graevine koji se koriste kao
odvodi ili za spajanje vanjskog uzemljenja moraju se izvesti iz betona na prikladnim
mjestima.

Openito, armatura u temelju je elektriki vodljiva osim u sluajevima gdje su izvedene

dilatacije izmeu raznih dijelova graevine u kojima se predviaju razliite brzine
slijeganja.

Dilatacije izmeu vodljivih dijelova mogu se premostiti vodiima prema tablici 6 uz

pomo stezaljki i spojnica sukladno odjeljku 5.5.

Armaturne ipke u betonskim stupovima, potpornjima i zidovima koji stoje na temeljima,

moraju se spojiti s armaturnim ipkama u temelju kao i s vodljivim dijelovima krova.

Slika E.10 prikazuje, na dijelu projekta LPS armiranobetonske graevine, rjeenja za

betonske potporne stupove, zidove i krov s vodljivim dijelovima.

74
Legenda
1 prolaz vodia LPS kroz vodotjesni prolazni izolator
2 elina armatura u betonskom stupu
3 elina armatura u betonskim zidovima

NAPOMENA elina armatura u unutarnjim betonskim stupovima postaje unutarnji odvod kad se
armatura stupa spoji s hvataljkom i uzemljenjem LPS-a. Ako se radi o osjetljivoj elektronikoj opremi
smjetenoj pored stupova mora se uzeti u obzir elektromagnetska okolina na tim mjestima.

Slika E.10 Unutarnji odvodi u industrijskim graevinama

Ako zavarivanje na armaturu nije doputeno, moraju se postaviti dodatni vodii u

stupove ili se spojevi moraju izvesti na neki ispitani nain. Ti se dodatni vodii moraju
spojiti s armaturnim elikom.
75
Nakon izgradnje konstrukcije i spajanja svih opskrbnih vodova na graevinu spajanjem
na sabirnicu za izjednaivanje potencijala, esto je u praksi nemogue izmjeriti otpor
uzemljenja u okviru programa odravanja.

Ako u izvjesnim okolnostima nije mogue izmjeriti otpor uzemljenja temeljnog uzem-
ljivaa, jedan je od moguih naina poloiti jedan ili vie referentnih uzemljivaa blizu
graevine kako bi se uz njegovu (ili njihovu) pomo promatralo promjene u okolini
sustava uzemljivaa kroz vie godina i to mjerenjem otpora kruga uzemljiva temeljni
uzemljiva. Meutim, glavna je prednost temeljnog uzemljivaa dobro izjednaivanje
potencijala pa sam otpor uzemljenja ima manje znaenje.

E.4.3.10 Postupak ugradnje

Svi zatitni vodii i spojnice mora ugraditi izvoa LPS.

S izvoaem graevinskih radova mora se dogovoriti dovoljan interval vremena za

postavljanje LPS-a, ime se osigurava da planirano vrijeme graevinskih radova prije
zalijevanja betonom ne bude premaeno.

Tijekom graevinskih radova moraju se redovito obavljati mjerenja, a izvoditelj LPS-a

mora nadgledati te radove (pogledajte 4.3).

E.4.3.11 Predgotovljeni dijelovi od armiranog betona

Ako za sustav zatite od munje koriste predgotovljeni dijelovi od armiranog betona, npr.
kao odvodi za oklapanje ili kao vodii za izjednaivanje potencijala, moraju se na njima
postaviti mjesta spajanja kao na slici E.7, da bi se omoguilo kasnije jednostavno
spajanje predgotovljene armature s armaturom graevine.

Lokacija i oblik tih spojnih mjesta moraju se odrediti tijekom projektiranja konstrukcije
predgotovljenog armiranog dijela.

Mjesta spajanja moraju biti tako smjetena da ista neprekinuta ipka u armiranom
betonu povee jedno spojno mjesto s drugim.

Ako takav nain ugradnje neprekidne ipke u armiranom betonu nije mogu sa
standardnim armaturnim ipkama, mora se u beton ugraditi dodatni vodi i povezati ga s
postojeom armaturom.

Openito, potrebno je u svakom kutu ploastog predgotovljenog armiranobetonskog

dijela postaviti po jedno mjesto spajanja, kao to je prikazano u slici E.11.

E.4.3.12 Dilatacijski spojevi

Ako graevina ima izvjestan broj dilatacijskih spojeva na razmacima za slijeganje
pojedinih sekcija, a u graevini se mora ugraditi mnogo elektronike opreme, mora se
izmeu armature raznih sekcija graevine postaviti spojne vodie preko dilatacija na
razmacima koji nisu vei od polovice razmaka izmeu odvoda navedenih u tablici 4.

76
Da bi se osigurala niska impedancija sustava za izjednaivanje potencijala i uinkovito
oklapanje prostora unutar graevine, dilatacijski spojevi izmeu sekcija graevine
moraju se premostiti na kratkim razmacima (izmeu 1 m i polovice razmaka izmeu
odvoda) savitljivim ili pominim vodiima ovisno o zahtijevanom koeficijentu oklapanja,
kako je prikazano na slici E.11.

Slika E.11a Postavljanje spojnih vodia na ravnom predgotovljenom armirano-

betonskom dijelu uz pomo vijanog ili zavarenog spoja

Slika E.11b Konstrukcija savitljivog spoja izmeu dvaju betonskih dijelova preko
dilatacije na graevini

Slika E.11 Postavljanje spojnih vodia u elemente od armiranog betona i savitljivih

spojnih vodia izmeu dvaju armiranobetonskih elemenata
77
E.5 Vanjski sustav zatite od munje

E.5.1 Openito

E.5.1.1 Neodvojeni LPS

U veini sluajeva vanjski se LPS moe postaviti na graevini koju treba zatititi.

Meutim, ako toplinski uinci u toki udara ili na vodiima koji prenose struju munje
mogu nainiti tetu na graevini ili njenom sadraju, razmak izmeu vodia LPS-a i
zapaljivog gradiva mora se poveati na najmanje 0,1 m.

NAPOMENA Tipini sluajevi su

- graevine sa zapaljivim pokrovom i
- graevine sa zapaljivim zidovima.

Za projekt LPS-a bitan je smjetaj vodia LPS-a to ovisi o obliku graevine koju se titi,
zahtijevane razine zatite te upotrijebljene geometrijske metode projektiranja. Projekt
sustava hvataljki openito odreuje poloaj i voenje sustava odvodnih vodia, sustava
uzemljivaa kao i unutarnjeg LPS-a.

Ako susjedne graevine takoer imaju svoje LPS, ti se sustavi moraju spojiti na LPS
graevine koju se promatra.

E.5.1.2 Odvojeni LPS

Odvojeni vanjski LPS mora se upotrijebiti kad bi struja munje koja bi protjecala kroz
spojene unutarnje vodljive dijelove mogla prouzroiti tetu na graevini i njenom
sadraju.

NAPOMENA Upotreba odvojenog LPS-a moe biti pogodna i u sluajevima gdje se predvia da bi
izmjene na graevini mogle uvjetovati i izmjene na sustavu LPS.

LPS sustavi koji su spojeni s vodljivim dijelovima graevine, a sa sustavom za izjed-

naivanje potencijala samo na razini tla, definirani su prema odjeljku 3.3 kao odvojeni
sustavi.

Odvojeni LPS izvode se bilo postavljanjem tapnih hvataljki ili stupova (jarbola) blizu
graevine koju treba zatititi ili razvlaenjem nadzemne ice izmeu stupova u skladu sa
zahtjevima za postizanje sigurnosnog razmaka u odjeljku 6.3.

Odvojeni LPS se postavljaju takoer i na graevinama od izolirajueg gradiva kao to su

opeka i drvo, pri emu se moraju uvaiti sigurnosni razmaci kako su definirani u odjeljku
6.3 te ne smije biti nikakve veze s vodljivim dijelovima graevine niti s ugraenom
opremom, s izuzetkom spojeva na sustav uzemljivaa na razini tla.

Vodljiva oprema unutar graevine i elektrini vodii ne smiju biti postavljeni na

razmacima prema vodiima sustava hvataljka i odvodnim vodiima manjim od
sigurnosne udaljenosti definirane u odjeljku 6.3. Takoer i sve predviene budue
instalacije moraju odgovarati zahtjevima odvojenog LPS. S tim zahtjevima mora
poduzetnik, odgovoran za projekt i izvedbu LPS-a upoznati vlasnika graevine.
78
Nadalje vlasnik graevine mora s tim zahtjevima upoznati budue izvoae (podu-
zetnike) koji e izvoditi radove u ili na graevini. Povratno mora poduzetnik, odgovoran
za radove, obavijestiti vlasnika da takve zahtjeve ne moe ispuniti.

Svi dijelovi opreme postavljeni na graevini s odvojenim LPS-om moraju biti smjeteni
unutar zatienog prostora LPS-a i udovoljiti uvjetima za sigurnosne razmake. Vodii
LPS moraju biti postavljeni na izoliranim nosaima, ako su ti izravno privreni nosai
na zidovima graevine ujedno preblizu vodljivih dijelova, tako da su razmaci izmeu
LPS i unutarnjih vodljivih dijelova manji od sigurnosnih razmaka definiranih u odjeljku
6.3.

Vodljivi nosai postavljeni na ravnom krovu koji nisu spojeni na sustav izjednaivanja
potencijala, a postavljeni su na nekom razmaku od sustava hvataljka koji nije vei od
sigurnosnog razmaka ali je razmak prema sustavu izjednaivanja potencijala vei od
sigurnosnog razmaka, moraju se spojiti na sustav hvataljka odvojenoga LPS-a.

Pri projektiranju LPS-a i davanju uputa za rad u blizini krovnih potpornjeva mora se uzeti
u obzir da e napon na nosaima doi na napon hvataljke u sluaju udara munje.

Odvojeni LPS mora se izvesti na graevini uz postavljanje dugakih meusbno

povezanih vodljivih dijelova ako se eli sprijeiti da struja munje prolazi kroz zidove
graevine i opremu instaliranu unutar nje.

Na graevinama koje se sastoje od meusobno neprekidno povezanih dijelova kao to

su elina konstrukcija ili armirani beton, odvojeni LPS mora zadrati sigurnosne
razmake prema svim tim vodljivim dijelovima graevine. Za postizanje odgovarajueg
razmaka, LPS vodii moraju biti privreni na graevinu putem izoliranih potpornjeva
za vodie.

Treba primijetiti da se stupovi i stropovi od armiranog betona esto koriste i u

graevinama graenim od opeke.

E.5.1.3 Opasno iskrenje

Opasno se iskrenje izmeu LPS-a i metalnih, elektrinih i telekomunikacijskih instalacija
moe izbjei na sljedee naine:
u odvojenom LPS izoliranjem ili odvajanjem prema odjeljku 6.3,
u neodvojenom LPS izjednaivanjem potencijala, u skladu s odjeljkom 6.2, ili izoli-
ranjem ili odvajanjem u skladu s odjeljkom 6.3.

E.5.2 Sustavi hvataljka

E.5.2.1 Openito
Ova norma ne prua nikakav kriterij za izbor sustava hvataljka jer se tapne hvataljke,
rastegnute ice kao hvataljke ili mrene hvataljke smatraju jednako valjanim.

Ureenje sustava hvataljke mora biti u skladu sa zahtjevima u tablici 2.

79
E.5.2.2 Razmjetaj hvataljka
Za projektiranje sustava hvataljka, treba upotrebljavati sljedee metode, bilo
pojedinano bilo njihove kombinacije, uz uvjet da se zatitne zone razliitih dijelova
sustava hvataljka prekrivaju, ime se osigurava da je graevina potpuno zatiena u
skladu s odjeljkom 5.2:
metoda zatitnog kuta
metoda kotrljajue kugle
metoda mree vodia.

Za projektiranje LPS-a mogu se upotrebljavati sve tri metode. Izbor vrste LPS ovisi o
praktinoj procjeni njegove pogodnosti i osjetljivosti graevine koju treba zatititi.

Metodu projektiranja hvataljka odabire projektant LPS-a. Meutim, moe se uzeti u obzir
i sljedee:
metoda zatitnog kuta je pogodna za jednostavne graevine ili za male dijelove
veih graevina. Ta metoda nije pogodna za graevine vie od polumjera kotrljajue
kugle koji odgovara izabranoj razini zatite LPS-a
metoda kotrljajue kugle je pogodna za graevine sloena oblika
metoda mree vodia je pogodna za sve graevine, a posebno je pogodna za
ravne povrine.

Metoda projektiranja hvataljka i metode projektiranja LPS-a koje se koriste za razne

dijelove graevine moraju se izriito navesti u projektnoj dokumentaciji.

E.5.2.2.1 Metoda zatitnog kuta

Vodii hvataljke, tapovi, stupovi i rastegnute ice moraju se razmjestiti tako da svi
dijelovi graevine budu u zatitnoj zoni unutar ovojne plohe koja je nastala projekcijom
pod kutom od okomice iz toaka hvataljke na odgovarajuu ravninu u svim
smjerovima.

Zatitni kut mora biti u skladu s tablicom 2, gdje je h visina hvataljke iznad povrine
koju se titi.

Projekcijom na opisani nain iz jedne toke dobiva se stoac. Na slikama A.1 i A.2
prikazano je kakav zatieni prostor se dobiva uz upotrebu razliitih vodia hvataljke u
LPS-u.

Prema talici 2, zatitni kut mijenja se s visinom hvataljke iznad povrine koju se titi
(pogledajte slike A.3 i E.12).

80
Legenda
H visina zgrade iznad referentne ravnine tla
h1 fizika visina tapne hvataljke
h2 = h1 + H, visina tapne hvataljke iznad tla
1 zatitni kut koji odgovara visini hvataljke h = h1, tj. visini iznad krovne plohe od koje se mjeri
(referentna ravnina)
2 zatitni kut koji odgovara visini hvataljke h2

Slika E.12 Projektiranje hvataljka metodom zatitnog kuta za razne visine prema
tablici 2

Metoda zatitnog kuta ima geometrijske granice i ne moe se upotrijebiti ako je h vee
od polumjera kotrljajue kugle r, kako je definirano u tablici 2.

Ako se na krovu graevine treba predmete zatititi tapovima, a zatieni obujam

tapova prelazi rub graevine, tapove treba postaviti izmeu tienog predmeta i ruba.
Ako to nije mogue, treba upotrijebiti metodu kotrljajue kugle.

Projekt hvataljke metodom zatitnog kuta hvataljke prikazan je takoer na slikama E.13 i
E.14 za odvojeni LPS, a na slikama E.15 i E.16 za neodvojeni LPS.

81
Slika E.13 Odvojeni vanjski LPS uz upotrebu dva odvojena stupa hvataljke koji su
projektirani metodom zatitnog kuta

82
 Slika E.14 Odvojeni vanjski LPS uz upotrebu dva odvojena stupa hvataljke
spojena vodoravnom ovjeenom icom

83
 Slika E.15a Primjer upotrebe samo jedne tapne hvataljke

Slika E.15b Primjer upotrebe dvije tapne hvataljke

Slika E.15 Primjer projekta hvataljke neodvojenog LPS-a uz pomo tapnih

hvataljka

84
 Slika E.16 Primjer projekta hvataljke neodvojenog LPS-a od vodoravne ice u
skladu s metodom zatitnog kuta

Ako je povrina na koju je sustav hvataljka poloen kosa, osovina stoca koji oblikuje
zatitinu zonu ne mora nuno biti osovina tapne hvataljke, nego je osovina okomita na
povrinu na koju je hvataljka postavljena. Pritom vrh stoca ostaje u vrhu tapne
hvataljke (pogledajte sliku E.17).

85
 Slika E.17 Zatieni obujam tapne hvataljke ili stupa na kosoj povrini

86
E.5.2.2.2 Metoda kotrljajue kugle
Metodu kotrljajue kugle treba upotrijebiti za odreivanje zatienog prostora i povrina
graevine u sluajevima kad je prema tablici 2 iskljuena uporaba metode zatitnog
kuta.

Prema toj metodi, smjetaj sustava hvataljka zadovoljava ako nijedna toka obujma koji
se titi ne dolazi u dodir s kotrljajuom kuglom promjera r, koju se kotrlja oko i preko
graevine u svim moguim smjerovima. Stoga kotrljajua kugla smije dodirnuti samo tlo
i/ili dijelove sustava hvataljka.

Polumjer kotrljajue kugle r ovisi o vrsti LPS-a (pogledajte tablicu 2).

Slike E.18 i E.19 prikazuju primjer upotrebe metode kotrljajue kugle na raznim
graevinama. Kugla polumjera r kotrlja se oko i preko graevine dok ne dotakne ravninu
tla ili neku stalnu graevinu ili objekt u dodiru s ravninom tla koja moe voditi struju
munje. Toka udara moe biti svagdje gdje kotrljajua kugla dotakne graevinu, pa se
na takvim mjestima mora postaviti zatitni vodi hvataljke.

87
Slika E.18 Projekt hvataljke LPS-a prema metodi kotrljajue kugle, metodi
zatitnog kuta i metodi mree vodia, te opi raspored dijelova sustava hvataljka

88
 Slika E.19 Projekt mree LPS hvataljka na graevini sloena oblika

Kad se metoda kotrljajue kugle upotrijebi na nacrte graevine, graevinu se mora

promatrati iz svih smjerova da bi se bilo sigurno da nijedan njezin dio ne ostane
nezatien, to bi se moglo previdjeti ako bi se gledalo samo prednju i bonu stranu te
tloct.

Zatieni prostor koji tvori neki LPS vodi je prostor u koji ne moe ui kotrljajua kugla
kad je u dodiru s vodiem i kotrlja se preko graevine.

Slika E.18 pokazuje zatiene obujmove LPS sustava hvataljka prema metodi mree,
metodi kotrljajue kugle i metodi zatitnog kuta s opim rasporedom eleme-nata
hvataljke.

U sluaju dvaju paralelnih vodoravnih LPS vodia hvataljki smjetenih iznad vodoravne
referentne ravnine u slici E.20, dubina prodiranja p kotrljajue kugle ispod ravnine vodia
u prostoru izmeu vodia, moe se izraunati iz jednadbe:

( 2)
2
p = r r2 d (E.4)

Dubina prodiranja mora biti manja od ht minus visina predmeta koji se titi (elektromotor
na slici E.20):
p < ( ht hpredm )

89
 Slika E.20 Prostor zatien s dvije vodoravne iane hvataljke ili dvije tapne
hvataljke (r > ht)

Primjer prikazan na slici E.20 vrijedi takoer za tri ili etiri tapne hvataljke; primjerice,
etiri verikalna tapa jednake visine h smjetena u kutovima kvadrata. U tom sluaju, d
na slici E.20 odgovara dijagonalama kvadrata koji ine etiri tapa.

NAPOMENA Od sredine 1930-ih poznato je da je polumjer kotrljajue kugle r u korelaciji s vrnom

vrijednou struje munje I koja pogaa graevinu: r = 10 I 0,65 , gdje je struja I dana u kA.

Toke u koje bi munja mogla udariti mogu se odrediti uz pomo metode kotrljajue
kugle. Tom metodom moe se takoer odrediti vjerojatnost udara u svaku toku
90
graevine.
Slika E.21 prikazuje kotrljanje kugle preko graevine. Crtkana crta oznaava putanju
sredita kugle. To je takoer geometrijsko mjesto vrha silaznog lidera odakle slijedi
konano izbijanje. Svi udari munja s vrhom lidera na putanji sredita kotrljajue kugle
izbit e se u najbliu toku na graevini. Oko rubova krova putanja je u obliku etvrtine
krunice ija je svaka toka mogua polazna toka vrha silaznog lidera iz koje se moe
izbiti u rub graevine. To pokazuje da e znatan dio udara pogaati rub krova, neki u
zidove, a neki u krovnu plohu.

Slika E.21 Toke iz kojih munje mogu udariti u graevinu

Da bi se moglo predvidjeti ukupnu vjerojatnost udara u zid, mora se razmotriti i kotrljanje

kugle u tlocrtu (slika E.21b).

91
E.5.2.2.3 Metoda mree
Smatra se da mrea, ija je namjena zatita ravnih povrina, moe zatititi cijelu
povrinu ako su ispunjeni sljedei uvjeti:

a) da su vodii hvataljke, kao to je spomenuto u Dodatku A, rasporeeni po:

b) rubnim linijama krova,
c) krovnim nadstrenicama,
d) sljemenu krova ako nagib krova prelazi 1/10,
e) bonim stranama graevine vie od 60 m na dijelu viem od 80 % visine
graevine

f) da veliina oka mree hvataljke nije vea od vrijednosti dane u tablici 2;

g) da je mrea hvataljke tako rasporeena da struja munje uvijek moe potei po

najmanje dvije razliite putanje prema zemlji te da nema metalne instalacije koja
bi strala izvan zatienog obujma sustava hvataljka;

NAPOMENA Vei broj odvoda dovodi do smanjenja razmaka meu njima te se time smanjuje
elektromagnetsko polje unutar graevine (pogledajte odjeljak 5.3).

h) da su vodii hvataljke koliko je vie mogue poloeni na najkraim izravnim

putovima.

Primjeri neodvojenog LPS s upotrebom projektiranja metodom mree hvataljka

prikazani su na slici E.22a za graevinu s ravnim krovom, te na slici E.22b za graevinu
s kosim krovom. Slika E.22c prikazuje primjer LPS-a na industrijskoj graevini. Slika
E.22d prikazuje primjer LPS-a sa skrivenim vodiima.

92
93
94
 Slika E.22d Hvataljke i vodii skriveni od pogleda za zgrade do visine 20 m i kosim krovom

Slika E.22 Primjer projekta hvataljke s upotrebom metode mree

za neodvojeni LPS

E.5.2.3 Hvataljke na bonim stranama visokih graevina

Na graevinama viim od 120 m, mora se dio bonih povrina na 20 % visine od vrha
graevine opremiti sustavom hvataljka.

NAPOMENA Ako na vanjskodm dijelu zidova na gornjem dijelu graevine ima osjetljivih dijelova
(primjerice elektronike opreme), mora ih se zatititi postavljanjem posebnih hvataljka, npr. vodoravnim
iljcima, mreom vodia ili slino.
95
E.5.2.4 Konstrukcija

E.5.2.4.1 Openito
Ako je povrina presjeka vodia u skladu s tablicom 6, najvea doputena temperatura
vodia se ne e prekoraiti.

Krov ili zid graen od zapaljivog gradiva mora se zatititi od opasnih uinaka struje
munje koja zagrijava LPS vodie i to upotrebom jednog ili vie sljedeih mjera:
smanjenem temperature vodia,
poveanjem presjeka vodia,
poveanjem razmaka izmeu vodia i pokrova krova (pogledajte takoer odjeljak
5.2.4)
postavljanjem zatitnog toplinski otpornog pokrova izmeu vodia i zapaljivog
dijela.

NAPOMENA Istraivanja su pokazala da su povoljnije tapne hvataljke s tupim vrhom.

E.5.2.4.2 Neodvojene hvataljke

Vodii hvataljka i odvoda moraju biti meusobno spojeni uz pomo vodia na krovu da
bi se osigurala dovoljna razdioba struje na vodie odvoda.

Vodii na krovu i na spojevima tapnih hvataljka mogu biti privreni na krov uz

upotrebu bilo vodljivih ili nevodljivih razmaknica i potpornjeva. Vodii mogu takoer biti
razmjeteni po povrini zida ako je zid nainjen od nezapaljivog gradiva.

Preporueni razmaci potpornjeva tih vodia prikazani su na tablici E.1.

Tablica E.1 Preporueni razmaci potpornja vodia

Nosai trake i Nosai okruglih
Raspored sukanih vodia, punih profila vodia,
mm mm
Vodoravni vodii na vodoravnim 500 1 000
povrinama
Vodoravni vodii na okomitim povrinama 500 1 000
Okomiti vodii od tla do visine od 20 m 1 000 1 000
Okomiti vodii od 20 m i vie 500 1 000
NAPOMENA 1 Ova tablica ne vrijedi za ugraene nosae koji bi mogli zahtijevati posebna razmatranja

NAPOMENA 2 Zbog procjene uvjeta okoline (npr. oekivne sile vjetra) moe se pokazati potrebnim
odstupiti od preporuenih vrijednosti razmaka potpornja.

Na malim kuama i slinim graevinama sa sljemenom krova, mora se postaviti vodi

po sljemenu. Ako je graevina sasvim unutar zatienog prostora koji prua sljemenski
vodi, mora se od njega izvesti najmanje dva odvoda na oba suprotna zabatna ugla
graevine.

NAPOMENA Razmak izmeu dvaju odvoda, mjeren du vanjskog ruba graevine ne smije biti viei od
96
razmaka navedenog u tablici 4.

Kini oluci na rubu krova mogu se koristiti kao prirodni vodii uz uvjet da su u skladu s
odjeljkom 5.2.5.

Slike E.23a, E.23b i E.23c prikazuju primjer rasporeda vodia na krovu i odvode na
zgradi s kosim krovom.

Slika E.23 Neki detalji izvedbe sustava zatite od munje na graevini s kosim
krovom pokrivenim crijepom

97
U sluaju dugih graevina moraju se vodii hvataljke poloeni na sljemenu krova
produljiti u skladu s tablicom 4.

Na graevinama s velikim nadstrenicama, sljemenski vodii moraju se produljiti do

kraja ruba krova. Na zabatu krova vodii hvataljke se moraju spojiti s vodiima odvoda.

Vodie hvataljke, spojne vodie i vodie odvoda mora se, koliko je vie mogue voditi
im ravnije. Na elektriki nevodiljivim krovovima, vodii hvataljke mogu se poloiti pod
crijep ali radije na crijep. Iako postavljanje pod crijep ima prednost zbog jednostavnosti i
manjeg rizika od hranja, bolje je, gdje god se moe privrenja (nosae) postaviti na
odgovarajui nain, postaviti vodie na crijep (tj. izvan krova) i tako smanjiti rizik tete pri
izravnom udaru munje. Polaganje vodia iznad crijepa takoer olakava i nadzor.
Povoljnije je da se od vodia smjetenih pod crijepom izvedu kratki zailjeni odvojci koji
stre iznad krova na razmacima ne veim od 10 m. Takoer se mogu rabiti i
odgovarajue metalne ploe (pogledajte sliku E.20d) uz uvjet da su postavljene na
razmacima ne veim od 5 m.

Na graevinama s ravnim krovom, vodii se na vanjskom obodu postavljaju im blie

vanjskim rubovima krova koliko je izvedivo.

Kad je povrina krova vea od oka mree prema tablici 2, moraju se postaviti dodatni
vodii hvataljke.

Na slikama E.23a, E.23b i E.23c dani su primjeri konstruktivnih detalja potpornjeva

vodia hvataljke na kosom krovu graevine. Na slici E.24 dan je primjer detalaj
konstrukcije potpornjeva vodia na ravnom krovu.

98
Slika E.24 Konstrukcija LPS-a uz pomo prirodnih sastavnica na krovu graevine

Na slici E.25 prikazan je razmjetaj vanjskog LPS na graevini s ravnim krovom

nainjenim od izolacijskog gradiva kao to su drvo ili opeka. Krovni nosai nalaze se
unutar zatienog prostora. Na visokim graevinama postavljaju se na proelju
prstenovi vodia koji povezuju sve odvode. Razmaci izmeu tih prstenova dani su na
tablici 4. Prstenovi vodia ispod razine polumjera kotrljajue kugle potrebni su kao vodii
za izjednaivanje potencijala.

99
Slika E.25 Poloaj vanjskog LPS na graevini od izolacijskog gradiva, npr. drveta
ili opeke visine do 60 m i ravnim krovom te krovnim nosaima hvataljke

Vodii LPS-a i tapovi moraju biti mehaniki uvreni tako da mogu izdrati naprezanja
uslijed vjetra i vremena te radova koji se obavljaju na krovu.

Metalna obloga koja slui kao mehanika zatita vanjskih zidova moe se, prema

100
odjeljku 5.2.5, rabiti kao prirodna sastavnica hvataljke, ako ne postoji rizik zapaljenja
zbog rastapanja metala. Zapaljivost ovisi o vrsti gradiva ispod metalne obloge. Potvrdu o
zapaljivosti tog gradiva treba dati graevinski poduzetnik.

Sustav brtvljenja na metalnom krovu i ostalim vrstama krova munja moe probiti, a u
tom sluaju kroz krovnu oblogu na tom mjestu moe prodrijeti voda. eli li se izbjei
takvu mogunost, moraju se postaviti odgovarajue hvataljke.

Kupole svjetlika te zaklopke na dimnjacima i ventilacijskim izvodima u normalnim su

okolnostima zatvorene. Konstrukcija zatite tih zaklopki mora se prodiskutirati s
kupcem/vlasnikom graevine da se doe do odluke je li zatitu zaklopki treba postaviti u
otvorenom, zatvorenom ili nekom srednjem poloaju.

Obloge krova od vodljivog lima koje nisu u skladu s odjeljkom 5.2.5 mogu se rabiti kao
hvataljke ako rastapanje gradiva u toki udara munje nije opasno. Ako se to ne moe
prihvatiti, vodljivi lim na krovu mora se zatititi sustavom hvataljka dovoljne visine
(pogledajte slike E.20 i E.26).

Slika E.26 . Konstrukcija mree hvataljka na krovu s vodljivim pokrovom gdje se

proboj pokrova ne moe dopustiti

Kad se rabe nosai od izolacijskog gradiva, moraju se ispuniti uvjeti sigurnosnih

razmaka iz odjeljka 6.3.

Ako se rabe vodljivi nosai, spoj s krovnim limom mora moi izdrati djelominu struju
munje (pogledajte sliku E.26).

Na slici E.24 pokazan je primjer prirodne hvataljke s upotrebom krovnog parapeta kao
hvataljke na rubu krovne povrine.

Dijelovi postavljeni na razini krova i koji iz njega stre moraju se zatititi tapnim
hvataljkama. Alternativno, strane metalne konstrukcije moraju se spojiti na LPS ukoliko
nisu u skladu s odjeljkom 5.2.5.

Na slici E.27 dan je primjer spoja hvataljke s prirodnim odvodom u betonu.

101
 Slika E.27 Konstrukcija vanjskog LPS na graevini od armiranog betona gdje
armature u vanjskim zidovima slue kao prirodne sastavnice

E.5.2.4.2. Zatita od munje krovova viekatnih garaa

Za zatitu te vrste graevina mogu se rabiti zatitne kape za hvataljku. Kape se mogu
spojiti na armaturu u betonu krova (pogledajte sliku E.28). U sluaju krovova na kojima
se ne moe izvesti spoj s armaturom u betonu, krovni vodii mogu se poloiti u brazde
u oploenju kolnika, a kape na mjestima vorova mree. irina oka mree ne smije
prijei iznos koja odgovara razini zatite u tablici 2. U tom sluaju osobe i vozila na
povrini za parkiranje nisu zatieni od udara munje.

102
 Slika E.28 Primjer izvedbe zatitne kape spoja vodia hvataljke na krovu
autogarae

Ako treba zatititi garanu povrinu na krovu garae od izravnih udara munje, moraju se
postaviti tapne hvataljke i razvuene ice.

Za odreivanje sigurnosnog razmaka na slici je E.29 prikazano priblino rjeenje visine

hvataljke.

103
 Slika E.29 tapna hvataljka upotrijebljena kao zatita metalnog krovnog nosaa
ureaja s elektrinom instalacijom koja nije spojena na sustav hvataljka

U sluaju vertikalnih vodia, mora se u obzir uzeti prostor koji je mogue dohvatiti
rukom. Nuna sigurnosna udaljenost moe se postii bilo postavljanjem prepreka, bilo
postavljanjem zatitnih vodia.

Na ulazima se mora postaviti znakove upozorenja na opasnost od udara munja tijekom

nevremena.

Pitanje dodirnog napona i napona koraka moe se zanemariti ako je krov pokriven
slojem asfalta debljine najmanje 5 cm. Takoer se moe zanemariti pitanje napona
koraka ako je krov nainjen od armiranog betona s neprekinuto spojenim armatur-nim
ipkama u skladu s odjeljkom 4.3.

E.5.2.4.2.2 Graevine s ravnim krovom i graevine od armiranog betona na ije

krovove ne dolaze posjetitelji
Na ravnom krovu koji nije dostupan posjetiteljima a na njemu je postavljen vanjski
sustav hvataljka, vodii hvataljka moraju biti poloeni na nain prikazan na slici E.27.
Metalna lim parapeta moe se rabiti kao prestenasti vodi za izjednaivanje potencijala
kao to je prikazano na slici E.30.
104
Slika E.30 Nain izvedbe za postizanje elektrine neprekinutosti parapetne obloge

Na slici E.27 prikazan je nain polaganja mree vodia na krovu. Ako se smije
privremeno otetiti hidroizolaciju na krovu graevine, moe se mrena hvataljka na
ravnom krovu zamijeniti prirodnom hvataljkom koja se sastoji od ipki u betonu u skladu
s odjeljkom 5.2.4. Prihvatljiva je i alternativa da se vodii LPS hvataljke uvrste izravno
na betonski krov.

Openito e udar munje u armaturu u betonu otetiti hidroizolaciju. Potom e kinica

prouzroiti hranje armaturnih ipki to dovodi do tete. Ako nije doputeno smanjenje
mehanike vrstoe betona zbog hranja armature, mora se postaviti zaseban sustav
hvataljka, svakako spojen s armaturom, ime se sprjeavaju izravni udari u armirani
beton.

Metalna obloga koja slui za mehaniku zatitu vanjskih zidova moe se rabiti kao
prirodna sastavnica sustava hvataljka u skladu s odjeljkom 5.2.5 ako nema opasnosti
zapaljenja od rastopljenog metala.

Na mjestima udara munja gdje se moe dopustiti rastapanje metala mogu se

upotrebljavati krovni pokrovi od vodljivog lima koji nije u skladu s tablicom 3. Ako se to
ne moe dopustiti, mora se postaviti sustav hvataljka odgovarajue visine (pogledajte
105
slike E.20 i E.26). U tom se sluaju mora upotrijebiti metoda kotrljajue kugle. Prema toj
metodi veliina oka mree mora biti manja, a potpornji vii nego kad se radi o obinoj
mrenoj hvataljki.

Ako se upotrebljavaju potpornji od izolacijskog gradiva, moraju se ispuniti zahtjevi

sigurnosnih razmaka prema vodljivom limu navedeni u odjeljku 6.3. Ako se upotreb-
ljavaju vodljivi potpornji, spojevi s krovnim limom moraju moi izdrati djelomine struje
munje (pogledajte sliku E.29).

Na slici E.24 prikazan je primjer prirodne hvataljke upotrebom krovnog parapeta kao
vodia hvataljke na rubu povrine krova.

Ako se povremene tete na proelju mogu dopustiti te da se mogu odlomiti i padati s

graevine komadi betona do veliine 100 mm, prema odjeljku 5.2 doputeno je prsten
vodia na krovu zamijeniti prirodnim prstenom vodia sastavljenim od armature u
betonu.

Metalni dijelovi koji ne zadovoljavaju te uvjete za hvataljke navedene u odjeljku 5.2.5

mogu se, meutim, iskoristiti za spajanje razliitih dijelova koji vode struju munje unutar
povrine krova.

E.5.2.4.2.3 Izvedba odgovarajueg oklopa (tita) graevine

Vanjski zidovi krova graevine mogu se upotrijebiti kao elektromagnetski oklop (tit) za
zatitu elektrine opreme i opreme za obradu podataka unutar graevine (pogledajte
HRN EN 62305-2, Dodatak B, te normu HRN EN 62305-4).

Na slici E.27 dan je primjer upotrebe meusobno spojene armature u armiernom betonu
kao odvoda i kao elektromagnetskog tita prostora koji okruuje. Za vie pojedinosti
pogledajte normu HRN EN 62305-4.

Unutar podruja sustava hvataljka na krovu, svi se vodljivi dijelovi ija je barem jedna
dimenzija vea od 1 m moraju spojiti tako da ine mreu. Umreeni tit mora se spojiti
sa sustavom hvataljka na rubu krova i takoer na drugim tokama unutar povrine krova
u skladu s odjeljkom 6.2.

Slike E.24 i E.30 prikazuju konstrukciju hvataljka na graevinama s vodljivim kosturom

uz upotrebu krovnog parapeta kao prirodne hvataljke i elinog kostura kao prirodnih
odvoda.

Na slici E.30 dan je primjer kako se izvodi elektrina neprekidnost koje prirodne
sastavnice LPS-a.

Kao rezultat smanjenog oka mree elinih konstrukcija u usporedbi s tablicom 2, struja
se munje raspodjeljuje na nekoliko paralelnih vodia, to ima za posljedicu manju
elektromagnetsku impedanciju i zatim prema odjeljku 6.3, sigurnosni se razmaci
smanjuju, a potrebni sigurnosni razmaci izmeu instalacije i LPS-a se mnogo lake
postiu.

Na najveem broju graevina, krov je najmanje zatieni dio graevine. Stoga se

106
posebna pozornost mora obratiti na poboljanje uinkovitosti zatite krovnih
konstrukcija.

Ako u krovu nema vodljivih dijelova konstrukcije, zatita se moe poboljati smanji-
vanjem razmaka izmeu vodia na krovu.

E.5.2.4.2.4 Zatita opreme u ravnini krova ili koja stri izvan krova bez spoja s
vodljivim instalacijama
tapne hvataljke za zatitu metalne opreme na ravnom krovu ili koja stri, moraju biti
tolike visine da oprema koju treba zatititi bude u potpunosti unutar zatienog prostora
hvataljke odreenog metodom kotrljajue kugle ili u potpunosti unutar stoca sa
zatitnim kutom prema tablici 2. Sigurnosni razmak izmeu tapne hvataljke i opreme na
krovu mora biti u skladu s uvjetima navedenim u odjeljku 6.3.

Na slici E.29 prikazan je primjer zatite opreme na krovu uz pomo tapne hvataljke ija
je visina i mjesto odreeno metodom zatitnog kuta. Veliina zatitnog kuta mora biti u
skladu s razinom zatite LPS odreenoj u tablici 2.

Metalna oprema na krovu koja nije zatiena tapnim hvataljkama, ne zahtijeva dodatnu
zatitu ako njezine dimenzije ne prelaze sljedee:
visinu iznad krova od 0,3 m
ukupnu gornju povrinu 1,0 m2
duljinu u bilo kojoj dimenziji 2,0 m.

Nevodljiva oprema na krovu koja nije unutar zatienog obujma tapne hvataljke i koja
ne stri za vie od 0,5 m iznad povrine koju tvori sustav hvataljka, ne zahtijeva dodatnu
zatitu vodia hvataljke.

Vodljive instalacije kao to su elektrini vodovi ili metalne cijevi, koje vode iz opreme na
ravnom krovu u unutranjost graevine mogu znatan dio struje munje odvesti u
unutranjost graevine. Na mjestima gdje postoje takvi vodljivi putovi, oprema koje stri
izvan povrine krova mora se zatititi hvataljkom. Ako zatita putem sustava hvataljka
nije mogua ili bi bila skupa, mogu se u vodljive cijevi ugraditi izolirani dijelovi duljine
koja odgovara najmanje dvostrukoj sigurnosnoj udaljenosti (npr. cijevi za komprimirani
zrak).

Dimnjaci od izolacijskog gradiva moraju se zatititi tapnim hvataljkama ili prstenastim

hvataljkama ako nisu u zatienom prostoru sustava hvataljka. tapna hvataljka na
dimnjaku mora imati visinu da itav dimnjak bude u njenom zatienom prostoru.

Mogu je udar munje u nevodiljivi dimnjak ako se ne nalazi u zatitnom prostoru sustava
hvataljka, zbog injenice da je unutarnja povrina dimnjaka pokrivena talogom ae koji
je vodljiv tako da ak i ako ne pada kia, taj sloj moe voditi struju prethodnika izbijanja
munje velike duljine.

Na slici E.23b prikazana je konstrukcija tapne hvataljke na dimnjaku nainjenom od

izlacijskog gradiva.

Metalna niska oprema na krovu mora biti spojena na sustav hvataljka ako se ne moe
107
odrati potreban sigurnosni razmak prema odjeljku 6.3.

E.5.2.4.2.5 Zatita ureaja na krovu koji sadre elektrinu opremu i opremu za

obradu podataka
Sva oprema na krovu od izolacijskog ili vodljivog gradiva koja sadri elektrinu opremu i
opremu za obradu podataka, mora se nalaziti unutar zatienog prostora sustava
hvataljka.

Izravan udar u opremu postavljenu unutar zatienog prostora sustava hvataljka nije
vjerojatan.

Izravan udar u konstrukciju na krovu prouzroio bi osim unitenja, takoer i vee tete
na prikljuenoj elektrinoj i elektronikoj opremi ne samo unutar tih konstrukcija, nego i
unutar same graevine.

Oprema na krovu na elinoj konstrukciji takoer mora leati u zatienom prostoru

tapne hvataljke. U tom sluaju vodii hvataljke moraju biti spojeni ne samo na sustav
hvataljka, nego i, ako je mogue, izravno na elinu konstrukciju. Ako su spojeni na
elinu konstrukciju, moraju udovoljiti zahtjevima sigurnosnih razmaka.

Zahtjevi postavljeni za opremu na krovu, vrijede takoer i za opremu postavljenu na

vertikalnim povrinama u koje je mogu udar munje, tj. koje moe dotaknuti kotrljajua
kugla.

Na slikama E.29 i E.31 dani su primjeri konstrukcije hvataljke koja titi opremu na krovu
nainjenu od vodljivog ili izolacijskog gradiva i koja sadri elektrine instalacije. Primjer
na slici E.31 pogodan je jedino ako se sigurnosna udaljenost ne moe odrati.

108
Slika E.31 Metalna krovna oprema zatiena od izravnog udara munje sa spojem
na sustav hvataljke

NAPOMENA Ako oprema zahtijeva posebnu zatitu, mogu se na kabele pod naponom na krovu postaviti
odvodnici (SPD-ovi).

Zahtijevani sigurnosni razmak mora se odrati ne samo u zraku, nego takoer i kad se
radi o putanji kroz vrsto gradivo (km = 0,5).

E.5.2.4.2.6 Elektrine instalacije koje stre iz zatienog prostora

Antenski stupovi na krovu graevina moraju se zatititi od izravnih udara postavljanjem
antenskog stupa u zatieni prostor ili postavljanjem odvojenoga vanjskog LPS-a.

Ako to nije mogue, antenski se stup mora spojiti sa sustavom hvataljka. Tada
parcijalne struje munje mogu ui u graevinu koja se titi.

Antenski kabel je najbolje uvesti u graevinu na skupnom ulazu svih opskrbnih vodova
ili blizu glavne sabirnice LPS za izjednaivanje potencijala. Vodljivi zaslon antenskog
kabela mora se spojiti na sustav hvataljka na razini krova i na glavnu sabirnicu za

109
izjednaivanje (pogledajte sliku E.32).

LEGENDA
1 metalni stup
2 vodoravni vodi hvataljke na sljemenu krova
3 spoj izmeu krovnog odvoda i metalnog nosaa antene
4 antenski kabel
5 glavna sabirnica; na sabirnicu spojen i metalni zaslon antenskog kabela
6 mjerni spoj
7 TV
8 paralelna trasa antenskog i elektroenergetskog kabela
9 elektroenergetski kabel
10 sustav uzemljivaa
11 glavna razdjelna ploa s odvodnicima SPD
12 temeljni uzemljiva
13 LPS odvodni vodi
l sigurnosni razmak
zatitni kut

NAPOMENA Za male graevine, prema odjeljku 5.3.3, dovoljna su dva odvoda.

Slika E.32 Primjer konstrukcije zatite od munje kue s TV antenom uzevi njen
nosa kao tapnu hvataljku

110
Oprema na krovu. za koju se ne moe osigurati sigurnosni razmak, mora se spojiti na
sustav hvataljka i na vodljive dijelove opreme na krovu te na vodljivi oklop njegove
elektrine opreme prema tablici 9.

Na slici E.31 je prikazan primjer metode spajanja opreme na krovu s vodljivim dijelovima
elektrine instalacije i hvataljkom graevine.

E.5.2.4.7 Zatita vodljivih dijelova na krovu

Vodljivi predmeti, npr. predmeti postavljeni na krovu s nedovoljnom debljinom stijenke,
koji ne mogu izdrati izravan udar munje kao i pokrovi krova ili drugi dijelovi koji ne
udovoljavaju zahtjevima za prirodne sustave hvataljka prema odjeljku 5.2.5 i tablici 3 i
kroz koje se ne moe dopustiti prolaz struje munje, moraju se zatititi vodiima
hvataljke.

Za projektiranje zatite od munje vodljivih dijelova na krovu treba za dimenzioniranje

hvataljke upotrijebiti metodu kotrljajue kugle (pogledajte sliku E.33).

LEGENDA
1 kotrljajua kugla 4 odvodni vodi
2 tapna hvataljka 5 metalni spremnik
3 elektrini ureaji r polumjer kotrljajue kugle, pogl. tablicu 2
s sigurnosni razmak prema odjeljku 6.3

Slika E.33 Instalacija zatite metalne opreme na krovu od izravnog udara munje

111
Na slici E.31 prikazan je primjer konstrukcije sustava hvataljke za zatitu opreme na
krovu od izravnog udara munje u sluaju kad se ne moe odrati sigurnosne udalje-
nosti.

E.5.2.4.2.8 Zatita graevina u pokrivenih zemljom (na krovu)

Za graevine koje su na krovu pokrivene slojem zemlje i gdje u normalnom sluaju
nema ljudi, moe se postaviti normalni LPS. Sustav hvataljka u tom sluaju treba biti u
obliku mree na povrini zemljanog sloja ili odreeni broj tapnih hvataljka spojenih
ukopanom mreom vodia dimenzionirano metodom kotrljajue kugle ili zatitnog
kuta. Ako to nije mogue, mora se uzeti u obzir da e ukopana mrena hvataljka bez
tapnih hvataljka ili vraka biti manje uinkovita.

Na graevine koje na krovu imaju sloj zemlje debljine do 0,50 m i gdje su ljudi stalno
nazoni, mora se postaviti mrena hvataljka s okom mree od 5 m 5 m da bi se
sprijeila pojava opasnih napona koraka. Za zatitu ljudi na tlu od izravnih udara munje,
moe se pokazati potrebnim postavljanje tapnih hvataljka uz upotrebu metode
kotrljajue kugle. Ti se tapovi mogu nadomjestiti prirodnim hvataljkama kao to su
ograde, rasvjetni stupovi itd. Pri provjeri visine hvataljke mora se uzeti u obzir visina
dohvata ovjeka od 2,5 m, kao i potrebne sigurnosne razmake (pogledajte i sliku E.3).

Ako se nita od toga ne moe ostvariti, mora se ljude upozoriti da tijekom nevremena
mogu biti izloeni izravnom udaru munje.

Za graevine pod zemljom pokrivene slojem zemlje debelim vie od 0,5 m, jo se

razmatra koje bi mjere bile potrebne. Dok se to ne istrai, preporuuje se upotrijebiti iste
mjere kao i ako je sloj zemlje manji od 0,5 m.

Za zatitu graevina pod zemljom koje sadre eksplozijska gradiva zahtijeva se

postavljanje dodatnog LPS-a. Takav dodatni LPS moe biti i odvojeni LPS iznad
graevine. Sustavi uzemljivaa obaju zatitnih sustava moraju se meusobno spojiti.

E.5.2.5 Prirodne sastavnice

Na graevinama s ravnim krovovima, metalni pokrovi krovnih parapeta predstavljaju
tipinu prirodnu sastavnicu mrene hvataljke LPS-a. Takav pokrov obuhvaa izbaene
dijelove od aluminija, pocinanog eljeza ili bakra u obliku slova U, koji tite gornju
povrinu parapeta od atmosferskih utjecaja. Najmanja debljina takvog pokrova dana u
tablici 3.

Vodii hvataljke, vodii na povrini krova i odvodi moraju se spojiti s pokrovom parapeta.
Na spojevima izmeu odjeljaka pokrova parapeta moraju se postaviti premotenja
ukoliko meu njima nema pouzdanih spojeva.

Na slici E.24 prikazan je primjer konstrukcije hvataljke s uporabom vodljivog pokrova

parapeta kao prirovne hvataljke LPS-a.

Vodljivi dijelovi kao to su metalni spremnici, metalne cijevi i ograde mogu se upotrijebiti
kao prirodne sastavnice sustava hvataljki uz uvjet da debljina stijenki bude u skladu s
tablicom 3.
112
Posude i cjevovodi koji sadre plinove ili tekuine pod visokim tlakom ili zapaljive plinove
ili tekuine, ne smiju se upotrebljavati kao prirodne hvataljke. Na mjestima gdje se to ne
moe izbjei moraju se pri dimenzioniranju cjevovoda i posuda u obzir uzeti uinci
zagrijavanja zbog struje munje.

Vodljivi dijelovi iznad povrine krova kao to su metalni rezervoari, obino su spojeni s
opremom instaliranom unutar graevine. Da bi se sprijeilo protjecanje pune struje
munje kroz graevinu, potrebno je omoguiti dobar spoj izmeu takve prirodne
sastavnice LPS-a i mrene hvataljke.

Na slici E.34 dan je primjer detalja spajanja vodljive opreme na krovu s vodiima
hvataljke.

Legenda
1 uvrenje (potporanj) vodia hvataljke
2 metalna cijev
3 vodoravni vodi hvataljke
4 armatura u betonu

NAPOMENA 1 elina cijev mora udovoljavati zahtjeve prema odjeljku 5.2.5 i tablici 6, spojni vodi
prema tablici 6, a armatura u betonu prema odjeljku 4.3. Spojevi na krovu moraju biti izvedeni vodotjesno.
NAPOMENA 2 U ovom posebnom primjeru nainjeni su spojevi s armaturom u armiranom betonu.

Slika E.34 Spoj prirodne tapne hvataljke s vodiem hvataljke

Vodljivi dijelovi iznad povrine krova kao to su metalni rezervoari i armaturne ipke u
betonu moraju se spojiti s mrenom hvataljkom.

Ako se ne moe dopustiti izravan udar munje u vodljive dijelove na krovu, ti se vodljivi
dijelovi moraju postaviti u zatieni prostor sustava hvataljka.

S vodljivim pokrovima proelja i odgovarajuim dijelovima graevine gdje se rizik od

113
poara moe zanemariti, postupa se u skladu s odjeljkom 5.2.5.

Na slici E.35 prikazan je primjer vodljivog premotenja izmeu ploa metalnog proelja u
primjerima gdje se te ploe rabe kao prirodni odvodi. Predstavljene su dvije metode:
premotenje savitljivim vodiem i spajanje samoreznim vijkom. Na mjestima gdje se
rabe ploe kao prirodni vodii struje munje moe se upotrijebiti samo premotenje
savitljivim vodiima. Spajanje samoreznim vijcima pogodno je samo kod spajanja oklopa
(zatita od LEMP).

Slika E.35a Premotenje savitljivim vodiem Slika E.35b Spoj samoreznim vijkom

NAPOMENA Elektriki vodljivo premotenje poboljava naroito zatitu od LEMP. Vie obavijesti o zatiti
od LEMP moe se nai u normi HRN EN 62305-4.

Slika E.35 Konstrukcija premotenja dvaju segmenata metalnih ploa na proelju

E.5.2.6 Odvojena hvataljka

Ako je postavljen odvojeni LPS, stupovi njegovih hvataljka pored graevine slue tome
da se na najmanju mjeru umanji vjerojatnost udara munja u unutranjost zatienih
zona.

Ako je postavljeno vie stupova, moraju svi biti povezani nadzemnim vodiima, a
razmaci od instalacija do LPS-a moraju biti u skladu s odjeljkom 6.3.

Ti nadzemni vodii (ice) izmeu stupova poveavaju zatieni obujam te takoer

raspodeljuju struju munje na nekoliko odvoda. Pad napona du LPS-a i elektro-
magnetski utjecaji u zatienom prostoru su zbog toga nii nego u sluaju kad
nadzemnih vodia nema.

jakost elektromagnetskog polja u graevini je smanjena zbog veeg razmaka izmeu

instalacija u graevini i LPS-a. Odvojeni LPS moe se takoer upotrijebiti i na
114
graevinama od armiranog betona, to jo poboljava elektromagnetsko oklapanje.
Meutim, odvojena konstrukcija LPS-a nije praktina za visoke graevine.

Odvojeni sustav hvataljka od razvuenih ica na izoliranim stupovima moe biti pogodan
kad ima vie opreme koja stri iznad povrine krova koju treba zatititi. Izolacija stupova
(potpora) mora podnijeti napon izraunan za sigurnosni razmak prema odjeljku 6.3.

E.5.3 Sustav odvoda

E.5.3.1 Openito
Pri izboru broja i poloaja odvodnih vodia mora se uzeti u obzir injenicu da se, kad se
struja munje podijeli na nekoliko odvodnih vodia, smanjuje rizik udara munje i
elektromagnetske smetnje u graevini. Slijedi da treba, koliko je vie mogue, odvodne
vodie postaviti jednoliko i simetrino du vanjskog oboda graevine.

Raspodjela struje poboljaava se ne samo poveanjem broja odvodnih vodia nego i

postavljanjem prstenova vodia za izjednaivanje potencijala.

Odovodni vodii moraju se postaviti im je dalje mogue od unutarnjih strujnih krugova i

metalnih dijelova da bi se izbjegla potreba izjednaivanja potencijala s LPS-om.

Treba podsjetiti da:

odvodni vodii moraju biti im mogue krai (da bi indukcija bila im manja),
je tipian razmak izmeu odvodnih vodia je prikazan u tablici 4,
geometrija odvodnih vodia i prstenova za izjednaivanje potencijala utjee na veliinu
sigurnosnih razmaka (pogledajte odjeljak 6.3),
se za konzolne konstrukcije sigurnosni razmaci moraju izraunavati s obzirom na rizik
od bonog udara munje (pogledajte odjeljak E.4.2.4.2).

Ako nije mogue postaviti odvodni vodi na jednoj strani ili njenom dijelu graevine zbog
arhitektonskih ili praktinih razloga, vodii koji su trebali biti postavljeni na toj strani
moraju se, za kompenzaciju, postaviti dodatno na drugim stranama. Razmaci izmeu
odvodnih vodia ne smiju biti manji od jedne treine razmaka navedenih u tablici 4.

Ukoliko su glavni razmaci meu odvodnim vodiima u skladu s iznosima navedenim u

tablici 4, moe se dopustiti i odstupanje od 20 % tih razmaka.

Odvodi se takoer moraju postaviti i u zatvorenim dvoritima s obodom veim od 30 m.

Tipini razmaci izmeu odvodnih vodia dani su u tablici 4.

E.5.3.2 Broj odvodnih vodia pri odvojenom LPS-u

Nema dodatnih obavijesti.

E.5.3.3 Broj odvodnih vodia pri neodvojenom LPS-u

Nema dodatnih obavijesti.

E.5.3.4 Konstrukcija
115
E.5.3.4.1 Ope obavijesti
Vanjski odvodni vodii moraju se postaviti izmeu sustava hvataljke i uzemljenja.
Gdjegod je mogue treba kao odvode rabiti prirodne sastavnice.

Ako je sigurnosni razmak izmeu odvodnih vodia i unutarnjih instalacija izraunan na

temelju razmaka odvoda prema tablici 4, prevelik, mora se poveati broj odvodnih
vodia da se zadovolji kriterij sigurnosne udaljenosti.
Sustavi hvataljka, sustavi odvoda i sustavi uzemljivaa moraju biti tako usklaeni da se
omogui najkrai mogui put struje munje u zemlju.

Najbolje je da odvodni vodii budu spojeni u voritima mree sustava hvataljka i zatim
voeni okomito do vorita sustava uzemljivaa.

Ako se izravna veza ne moe postaviti zbog velikih konzolnih konstrukcija itd., spoj
odvodnog vodia sa sustavom hvataljka mora biti izveden posebno a ne kroz prirodne
sastavnice kao to su kine cijevi i sl.

Na slici E.36 dan je primjer vanjskog LPS na graevini s krovom na dvije razine, a na
slici E.25 primjer konstrukcije vanjskog LPS na graevini visine 60 m s ravnim krovom i
opremom na krovu.

116
Legenda
1 vodoravni vodi hvataljke
2 odvodni vodi
3 T-spojnica otporna na hranje
4 mjernispoj
5 uzemljiva vrste B, prstenasti uzemljiva
6 T-spojnica na rubu krova
7 veliina oka mree

NAPOMENA Razmak izmeu odvoda mora biti u skladu s iznosima navedenim u odjeljcima 5.2 i 5.3 i
tablicom 4.

Slika E.36 Instalacija vanjskog LPS na graevini od izolacijskog gradiva s krovom

na dvije razine

Pri graevinama koje sadre velike vodljive dijelove, struja munje tee samo kroz
uobiajeni sustav odvoda LPS-a. Zbog toga geometrija sustava odvoda odreuje
elektromagnetska polja u unutranjosti graevine (pogledajte sliku E.37).

117
 Slika E.37a Slika E.37b

Slika E.37c Slika E.37d

118
 Slika E.37d

NAPOMENA Razmak izmeu odvodnih vodia i veliine oka mree mora biti usklaen s odabranom
razinom zatite prema tablicama 2 i 4

Slika E.37 Primjeri geometrije LPS vodia

Kad se broj odvodnih vodia poveava, sigurnosni se razmak moe smanjiti prema
veliini koeficijenta kc (pogledajte odjeljak 6.3).

Prema odjeljku 5.3.3, mora se na graevini postaviti najmanje dva odvodna vodia
(pogledajte slike E.38 i E.36).

119
Legenda
1 elektrina oprema 6 sustav uzemljivaa
2 elektrini vod 7 elektroenergetski kabel
3 LPS vodii 8 temeljni uzemljiva
4 glavna razdjelna ploa s SPD-ima s sigurnosni razmak prema 6.3
5 mjerni spoj l duljina za proraun sigurn. razmaka s
NAPOMENA Primjer prikazuje probleme koji nastaju uvoenjem elektrinog kabela ili druge vodljive
instalacije u prostor krova zgrade.

Slika E.38 Instalacija LPS uz upotebu samo dvaju odvodnih vodia i temeljnog
uzemljivaa

Na velikim graevinama kao to su stambene visokokatnice i posebno industrijske i

poslovne graevine sa elinom konstrukcijom ili elinim i betonskim kosturom ili
armiranobetonskom konstrukcijom mogu se kao odvodi rabiti vodljivi dijelovi
konstrukcije.

Ukupna impedancija LPS-a takvih graevina je prilino niska te one zahtijevaju vrlo
uinkovitu zatitu od munje za unutarnje instalacije. Posebno je korisno upotrijebiti
vodljive povrine zidova kao odvode. Takve vodljive povrine mogu biti: armirano-
betonski zidovi, metalne obloge proelja i proelja od predgotovljenih betonskih eleme-
nata uz uvjet da su spojevi unutar betona i izmeu elemenata izvedeni prema odjeljku
5.3.5.

Na slici E.4 dan je detaljni prikaz pravilne konstrukcije LPS-a koji rabi prirodne
sastavnice kao to je, primjerice, armaturni elik u betonu.
120
Upotreba prirodnih sastavnica, npr. eline konstrukcije, smanjuje gubitak napona
izmeu sustava hvataljke i sustava uzemljivaa kao i elektromagnetske utjecaje zbog
struje munje unutar graevine.

Ako je sustav hvataljke spojen na vodljive dijelove stupova unutar prostora graevine i
na sustav za izjednaivanje potencijal na razini tla, kroz taj unutarnji odvod tei e jedan
dio struje munje. Magnetsko polje od tog dijela struje munje utjecat e na susjednu
opremu to se mora uzeti u obzir pri projektiranju unutarnjeg LPs-a i elektrinih i
elektronikih instalacija. Amplituda tih djelominih struja ovisi o dimenzijama graevine i
o broju stupova, uz pretpostavku da je oblik vala struje jednak obliku vala struje munje.

Ako je sustav hvataljka izoliran od unutarnjih stupova, onda ne moe tei struja kroz
stupove u unutarnjem prostoru graevine, uz uvjet da izolacija nije probijena. Ako se
izlacija probije na nepredvienom mjestu, moe se oekivati vea djelomina struja
munje kroz neki stup ili skupinu stupova. Strmina ela struje moe se poveati zbog
bitno smanjenog trajanja ela vala prouzroenog probojem izolacije pa je oprema u
neposrednoj okolini izloena mnogo vie nego to bi bila u sluaju kontroliranog
spajanja stupova na LPS graevine.

Na slici E.10 dan je primjer konstrukcije odvoda na velikoj armiranobetonskoj

industrijskoj graevini. Pri projektiranju unutarnjeg LPS-a treba uzeti u obzir
elektromagnetske utjecaje blizu unutarnjih stupova.

E.5.3.4.2 Neodvojeni vodii odvoda

Pri graevinama s velikim vodljivim dijelovima u vanjskih zidovima, vodii hvataljke i
sustava uzemljivaa moraju bitis spojeni na vodljive dijelove graevine na vie mjesta.
Taj postupak, prema odjeljku 6.3, dovodi do smanjenja sigurnosnih razmaka.

Kao rezultat tih spajanja, vodljivi dijelovi graevine rabe se kao odvodi te takoer i kao
sabirnice za izjednaivanje potencijala.

Na velikim ravnim graevinama (npr. industrijskim graevinama, izlobenim halama i sl.)

s dimenzijama veim od etverostrukog razmaka odvodnih vodia, treba gdje god je
mogue, postaviti dodatne unutarnje odvode na priblino svakih 40 m.

Svi unutarnji stupovi i unutarnji dijelovi zidova s vodljivim dijelovima, kao npr. armaturne
ipke u betonu, koji ne ispunjavaju uvjete sigurnosnih razmaka, moraju se spojiti sa
sustavom hvataljka i sa sustavom uzemljivaa na svim pogodnim mjestima.

Na slici E.10 prikazan je LPS velike graevine s unutarnjim stupovima od armiranog

betona. Zbog izbjegavanja opasnih iskrenja izmeu vodljivih dijelova graevine,
armatura u stupovima spojena je na sustav hvataljka i na sustav uzemljivaa. Kao
rezultat, dio e struje munje tei kroz te unutarnje odvode. Dodue, struja e se podijeliti
na vie odvodnih vodia i imat e priblino jednaki oblik vala kao struja munje. Strmina
ela vala, meutim, bit e smanjena. Ako se ti spojevi ne izvedu, a doe do iskrenja,
moe se dogoditi da struja potee kroz samo jedan ili nekoliko tih odvoda.

Oblik vala struje preskoka znatno je strmiji od vala struje munje, pa e inducirani napon
u susjednim strujnim petljama biti znatno vei.
121
Za graevine je posebno vano da se prije poetka projektiranja graevine projekt
graevine i projekt LPS-a usklade tako da se vodljivi dijelovi konstrukcije graevine
mogu iskoristiti za zatitu od munje. Dobro usklaenim projektiranjem postie se visoka
uinkovitost LPS-a uz najmanje trokove.

Zatita od munje prostora i osoba ispod konzolnih viih dijelova zgrade i konzolnih
gornjih katova mora se projektirati prema odjeljku 4.2.4.2 i slici E.3.

E.5.3.4.3 Odvojeni odvodni vodii

Ako zbog arhitektonskih razloga odvodni vodii ne mogu biti postavljeni na povrini zida,
mora ih se i postaviti u otvorene utore u zidu. U tom sluaju mora se razmotriti pitanje
odranja sigurnosnih razmaka, kao to je opisano u odjeljku 6.3, izmeu odvodnog
vodia i kojeg metalnog dijela unutar graevine.

Izvravno postavljanje u vanjsku buku nije preporuljivo, s obzirom da se buka moe

otetiti zbog naglog toplinskog irenja. tovie, buka zbog kemijske reakcije na tim
mjestima gubi boju. teta na buki nastaje dijelom zbog porasta temperature kao i
mehanikih naprezanja pri prolazu struje munje; uporabom vodia s PVC platom
sprjeava se pojava mrlja na zidu.

E.5.3.5 Prirodne sastavnice

Upotreba prirodnih odvoda kao mogunosti poveanja ukupnog broja paralelnih vodia
je preporuljiva jer se time smanjuje gubitak napona u sustavu odvoda i smanjuju
elektromagnetski utjecaji unutar graevine. Meutim, mora biti sigurno da su ti vodii
elektriki neprekinuti du cijelog puta izmeu sustava hvataljka i sustava uzemljivaa.

elina armatura u betonu treba se rabiti kao prirodna sastavnica LPS na nain
prikazan u slici E.27.

elina armatura u novoizgraenim graevinama mora biti u skladu sa zahtjevima u

odjeljku E.4.3. Ako se ne moe zajamiti elektina neprekidnost prirodnih odvoda
moraju se postaviti uobiajeni (klasini, vanjski) odvodi.

Za graevine s niskim zahtjevima zatite mogu se kao odvodi rabiti metalni oluci ukoliko
udovoljavaju zahtjevima prirodnih odvoda prema odjeljku 5.3.5.

Na slikama E.23a, E.23b i E.23c prikazani su primjeri polaganja vodia na krovu i

odvodima ukljuujui odgovarajue geometrijske dimenzije, a na slikama E.23c i E.23d
spojevi odvodnog vodia s metalnim olukom, vodljivim ljebom i uzemljivaem.

Armaturmne ipke u betonskim zidovima ili stupovima te elini profili konstukcije mogu
sluiti kao prirodni odvodi.

Metalno proelje ili metalna obloga proelja graevine moe se rabiti kao prirodni odvod
u skladu s odjeljkom 5.3.5.
Na slici E.8 prikazana je konstrukcija prirodnog sustava odvoda koritenjem elemenata
metalnog proelja i armaturnog elika u betonskim zidovima kao referentne plohe za
122
izjednaivanje potencijala na koju se spojene sabirnice za izjednaivanje unutarnjeg
LPS-a.

Spojevi sa sustavom hvataljka moraju se, ako je mogue, izvesti na vrhu obloge zida, a
na dnu sa sustavom uzemljivaa i sa armaturnim ipkama u betonskim zidovima.

Raspodjela struje u takvim je metalnim proeljima mnogo povoljnija nego u armaturi

betonskih zidova. Limena metalna proelja sastoje se od pojedinih ploa openito
trapeznog presjeka irine izmeu 0,6 m i 1,0 m i duljine koja odgovara visini graevine.
U sluaju vrlo visokih graevina, duljina ploa ne odgovara visini graevine jer se uz
takvu duljinu ne bi mogle transportirati. Cijelo proelje tada se sastoji od vie sekcija
montiranih jedna iznad druge.

Za metalna proelja najvee toplinsko se irenje rauna kao razlika duljine pri najveoj
temperaturi metalnog proelja pri osunanju od +80 C i najnie temperature od 20 C.

Temperaturna razlika od 100 C odgovara toplinskom irenju od 0,24 % za aluminij i

0,11 % za elik.

Toplinsko irenje ploa dovodi do micanja ploa u odnosu na sljedeu sekciju ili
uvrenje.

Metalni spojevi kao to su spojevi na slici E.35, pomau jodnolikijoj raspodjeli struje u
metalnim proeljima i tako smanjuju utjecaj elektromagnetskog polja u graevini.

Metalno proelje je najbolji elektromagnetski tit kad je elektriki meusobno spojena na

cijeloj svojoj povrini.

Velika uinkovitost elektromagnetskog tienja graevine dobiva se kad se susjedni

metalni dijelovi proelja spoje na malim meurazmacima spojeva.

Simetrinost raspodjele struje izravno je ovisna o broju spojeva.

Ako se postavljaju strogi zahtjevi u odnosu na veliinu priguenja zaslona, a na proelju

su postavljeni prozori u nizu, mora ih se premostiti vodiima na malim razmacima, to se
moe uiniti rabei metalne profile (okvire) prozora. Metalno proelje mora se s okvirima
prozora spojiti na malim razmacima. Openito se svaki rub prozora spaja na vodoravni
vezni nosa prozorskih okvira na razmacima ne veim od od razmaka okomitih dijelova
konstrukcije prozora. Treba izbjegavati savijanje i obilaenje (pogledajte sliku E.9).
Metalna proelja koja sadre razmjerno male elemente koji meusobno nisu spojeni ne
mogu se upotrijebiti kao prirodni sustav odvoda ili elektromagnetski tit.

Vie obavijesti o zatiti elektrinih instalacija i elektronike u graevinama mogue je

naui u normi HRN EN 62305-4.

E.5.3.6 Mjerni spoj

Mjerni spoj omoguuje mjerenje otpora sustava uzemljivaa.

Mjerni spojevi prema odjeljku 5.3.6, moraju se postavljati kao spoj odvoda sa sustavom
123
uzemljivaa. Pri mjerenju ti spojevi omoguuju odrediti da li postoji jo odreeni broj
spojeva sa sustavom uzemljivaa. Odatle je mogue utvrditi postojanje neprekinutosti
izmeu mjernog spoja i sustava hvataljka ili blie sabirnice za izjednaivanje potencijala.
Na visokim su graevinama odvodni vodii spojeni prstenovima vodia koji se mogu
ugraditi i u zidove i stoga biti nevidljivi; njihovo postojanje moe se utvrditi jedino
elektrinim mjerenjem.

Na slikama E.39a do E.39d prikazani su primjeri izvedbe mjernih spojeva koji se mogu
postaviti na unutarnjem i vanjskom zidu graevine ili u mjernom bunaru u zemlji izvan
graevine (pogledajte sliku E.39b). Za omoguavanje mjerenja neprekidnosti, neki
vodii moraju imati izolacijske platove na kritinim sekcijama.

124
Legenda za oznake na slici E.39:

Alternativa 1 Mjerni spoj na zidu Alternativa 2 Mjerni spoj u tlu

1 vodi odvoda
2 uzemljiva vrste B, ako se moe poloiti
3 uzemljiva vrste A, ako se moe poloiti
4 temeljni uzemljiva
5 spoj na unutarnji LPS
6 mjerni spoj na zidu
7 T-spojnica u tlu otporna na hru
8 spojnica u tlu otporna na hru
9 spoj vodia LPS i elinog nosaa
1 vodi odvoda
2 uzemljiva vrste A, ako se moe poloiti
3 sabirnica za izjedn. unutarnjeg LPS-a
4 uzemlj. vrste B prstenasti uzemljiva
5 uzemlj. vrste B prstenasti uzemljiva
6 mjerni spoj u bunaru u tlu
7 T-spojnica u tlu otporna na hru
8 spojnica u tlu otporna na hru
9 spoj vodia LPS i elinog nosaa

NAPOMENA 1 Mjerni spoj prikazan na slici F.39d mora biti postavljen na unutarnjem ili vanjskom zidu
graevine ili u mjernom bunaru u zemlji izvan graevine.
NAPOMENA 2 Za omoguavanje mjerenja otpora petlje, neki od spojnih vodia moraju imati izolacijski
plat na kritinim sekcijama.

Slika E.39 Primjeri spajanja uzemljenja na LPS graevine uz upotrebu prirodnih

odvoda (elinog nosaa) i detalj mjernog spoja

Ako se zakljui da ima smisla (npr. u sluaju spoja uzemljenja na eline stupove putem
spojnih vodia), spojevi od prirodnih odvoda do uzemljivaa mogu se izvesti izoliranim
vodiima i umetanjem mjernih spojeva. Za omoguavanje nadzora nad sustavom
125
uzemljivaa LPS-a mogu se poloiti i posebni referentni uzemljivai.

E.5.4 Sustav uzemljivaa

E.5.4.1 Openito
Projektant i izvoa LPS moraju zajedno izabrati pogodne vrste uzemljivaa i postaviti ih
na sigurnosne razmake od ulaza i izlaza u graevinu i od vanjskih vodljivih dijelova u tlu.
Projektant i izvoa LPS moraju zajedno poduzeti posebne mjere za zatitu od opasnih
dodirnih napona u blizini mree uzemljivaa ako je ona postavljena u podruju na koje
dolaze ljudi (pogledajte odjeljak 8).

Dubina polaganja i vrsta uzemljivaa mora biti takva da budu svedeni na najmanju mjeru
uinci hranja, isuivanja i smrzavanja tla i da se na taj nain ustali ekvivalentni otpor
uzemljenja.

Preporuljivo je da se prvi metar okomitog uzemljivaa ne smatra uinkovitim u uvjetima

smrzavanja.

Duboko ukopani uzemljivai mogu biti uinkoviti u posebnim sluajevima kad otpornost
tla opada s dubinom i kad se sloj niske otpornosti nalazi na dubini veoj od dubine na
koju se tapni uzemljivai normalno zabijaju.

Pri koritenju metalne armature u betonu kao uzemljivaa, mora se posvetiti posebna
pozornost spojevima kako bi se predusrelo mehaniko pucanje betona.

Ako se metalna armatura takoer rabi kao zatitno uzemljenje, moraju se primijeniti
najstroe mjere to se tie debljine ipki i spojeva. U tom sluaju mogu se uzeti vei
presjeci armaturnih ipki. U svakom sluaju nikad ne treba zaboraviti pravilo spajanja
najkraim i im izravnijim putem sa uzemljenjem sustava zatite od munje.

NAPOMENA U sluaju prednapregnutog betona treba razmotriti posljedice prolaza struje izbijanja munje
to moe izazvati neprihvatljiva mehanika naprezanja.

E.5.4.2 Vrste uzemljivaa

E.5.4.2.1 A - vrsta uzemljivaa

Vrsta A sustava uzemljivaa je pogodna za niske graevine (primjerice obiteljske kue),
postojee graevine ili LPS sa stupovima ili razapetim icama ili kod odvojenog LPS.

Tu vrstu uzemljenja ine vodoravni ili okomiti uzemljivai spojeni s pojedinim odvodnim
vodiem.

Ako je prstenasti vodi koji meusobno spaja odvode u dodiru sa zemljom na manje od
80 % svoje duljine, smatra ga se uzemljivaem vrste A.

Kod uzemljivaa vrste A mora biti najmanje dva uzemljivaa.

126
E.5.4.2.2 B - vrsta uzemljivaa
Vrsta B uzemljivaa pogodnija je u sluaju graevine s mrenom hvataljkom i za LPS s
vie odvodnih vodia.

Ta vrsta uzemljivaa sadri ili prstenasti uzemljiva izvan graevine koji je u dodiru s
tlom na najmanje 80 % svoje ukupne duljine ili temeljni uzemljiva.

Za kamenita se tla preporuuje samo uzemljivae vrste B.

E.5.4.3 Konstrukcija

E.5.4.3.1 Openito
Sustav uzemljivaa mora ispuniti sljedee zahtjeve:
odvesti struju munje u zemlju
izjednaivati potencijal izmeu odvodnih vodia
upravljati potencijalom u blizini vodljivih zidova graevine.

Temeljni uzemljivai i prstenasti uzemljivai vrste B sve te zahtjeve ispunjavaju. Zrakasti

uzemljivai vrste A ili okomito zabijeni tapni uzemljivai ne ispunjavaju zahtjev
izjednaivanja potencijala kao ni upravljanje potencijalom.

Temelje graevine od armiranog betona s meusobno spojenom armaturom treba rabiti

za temeljne uzemljivae. Ti uzemljivai imaju vrlo mali otpor uzemljenja i slue kao
izvrsna veza za izjednaivanje potencijala. U situaciji kad to nije mogue, treba oko
graevine poloiti vanjski sustav uzemljivaa, a preporuljivo je da to bude vrsta B
uzemljivaa.

E.5.4.3.2 Temeljni uzemljivai

Temeljni uzemljiva u skladu s odjeljkom 5.4.4, sadri vodie poloene u temelj
graevine ispod razine tla. Duljina dodatnih uzemljivaa moe se odrediti uz pomo
dijagrama na slici 2.

Temeljni uzemljivai poloeni su u betonu. Njihova je prednost u tome da su relativno

dobro zatieni od hranja ako je beton odgovarajue konstruiran i pokriva temeljni
uzemljiva slojem od najmanje 50 mm. Takoer treba podsjetiti da armaturne ipke u
betonu stvaraju jednaku amplitudu galvanskog potencijala kao i bakar u zemlji. To prua
dobro tehniko rjeenje za projektiranje sustava uzemljivaa za graevine od armiranog
betona (pogledajte E.4.3).

Metali koriteni za uzemljivae moraju biti u skladu s gradivima navedenim u tablici 7, a

pritom uvijek treba uzeti u obzir reakcije metala s obzirom na hranje u tlu. Neke upute
dane su i u odjeljku 5.6. Ako za odreenu vrstu tla nema uputa, treba rabiti iskustva s
uzemljivaima u susjednim podrujima gdje tlo ima slina kemijska svojstva i grau. Pri
zatrpavanju rova uzemljivaa, mora se obratiti pozornost da u dodir s uzemljvaem ne
doe pepeo, komadi ugljena ili ljunak od graenja.

Sljedei problem nastaje elektrokemijskom korozijom zbog galvanskih struja. elik u

betonu ima priblino jednaki galvanski potencijal u elektrokemijskom nizu kao i bakar u
127
tlu. Stoga, kad se elik u betonu spoji sa eljezom u tlu, nastane galvanski napon od
priblino 1 V koji tjera korozijske struje kroz zemlju i vlaan beton, te rastae eljezo u
tlu.

Stoga kad je uzemljiva u tlu spojen s uzemljivaem u betonu, uzemljiva u tlu mora biti
od bakra ili nehrajueg elika.

Na vanjskom obodu graevine mora metalni vodi odabran prema tablici 7, ili pocinana
elina traka biti poloeni u temeljnoj traci s izvodima prema gore na odreenim
mjestima za spajanje s odvodima na kojima su mjerni spojevi.

Voenje vodia spojenog s odvodom prema gore moe se izvesti po zidu u buki ili
unutar samog zida. elini vodi u zidu moe probiti bitumensku ljepenku koja se
normalno postavlja izmeu temelja i zida od opeke. Prolaz kroz hidroizolaciju na tim
mjestima openito ne predstavlja problem.

esto se pod temelj graevine postavlja hidroizolacijski sloj zbog sprjeavanja vlage u
podrumu i prizemlju ime se ostvaruje i dobra elektrina izolacija. Stoga se uzemljiva
mora poloiti ispod temelja u podloni sloj betona. Pri projektiranju sustava uzemljivaa
treba se izvedba dogovoriti s graevinarom.

Na lokacijama s visokom podzemnom vodom, temelj graevine mora se izolirati od

vode. Na vanjskoj se povrini temelja mora postaviti vodonepropusni sloj koji je ujedno i
elektrina izolacija. Uobiajena praksa pri izvedbi vodonepropusnog temelja je nainiti
isti sloj betona debljine priblino 10 cm do 15 cm na dnu temeljnog rova na koji se onda
polae hidroizolacija, a potom i beton temelja.

Temeljni se uzemljiva koji se sastoji od mree ija veliina ne prelazi 10 m polae u

isti betonski sloj na dno temeljne jame.

Vodiem odabranim prema tablici 7 treba spojiti mreni uzemljiva s armaturom u

temelju, prstenastim uzemljivaima i odvodima izvan hidroizolacije. Na mjestima gdje je
doputeno, mogu se upotrijebiti izolacijske cijevi za prolaz kroz hidroizolaciju.

Ako prolaz kroz izolaciju graevinar ne doputa, spojevi na uzemljiva moraju se izvesti
izvan graevine.

Na slici E.40 prikazana su tri razliita primjera kako se moe poloiti temeljni uzemljiva
u graevini s hidroizoliranim temeljom, a da se vodiem ne prolazi kroz hidroizolaciju.

128
 Slika E.40 Konstrukcija temeljnog uzemljivaa na graevinama s raznim
konstrukcijama temelja

Prikazano je nekoliko rjeenja odgovarajueg naina spajanja uzemljenja na

graevinama s izoliranim temeljima.
129
Na slikama E.40a i E.40b prikazani su spojevi izvan izolacije tako da izolacija ostane
neoteena; na slici E.40c prikazan je prolaz kroz izolciju uz pomo izolacijske cijevi.

E.5.4.3.3 Vrsta A uzemljivaa zrakasti i okomiti uzemljivai

Zrakasti uzemljivai moraju se spojiti s donjim krajem odova uz pomo mjernih spojeva.
Zrakasti se uzemljivai mogu na kraju spojiti s vertikalnim uzemljivaem.

Svaki odvod mora biti spojen na uzemljiva.

Na slici E.41 prikazan je uzemljiva vrste A gdje je vodi munje odabran prema tablici 7
zabijen u zemlju uz pomo posebnih tapova-vodilica. Ta tehnika uzemljivanja ima neke
praktine prednosti i izbjegava se upotreba spojnica i drugih spajanja u zemlji. Kosi ili
vertikalni uzemljivai u zemlju openito se postavljaju zabijanjem.

Legenda
1 kratki krajnji gornji tap-vodilica
2 vodi uzemljivaa
3 zemlja
4 kratki tap-vodilica
5 zailjeni vrh vodilice

NAPOMENA 1 Neprekinuti vodi uzemljivaa uvodi se u zemlju uz pomo kratkih tapova vodilica.
Elektrina neprekidnost uzemljivaa ima veliku prednost jer uporabom te tehnike u zemlji nema spojeva
na uzemljivau. Upotrebom kratkih tapova-vodilica olakava se posao pri polaganju.

NAPOMENA 2 Kratki najgornji tap vodilica moe se ukloniti.

NAPOMENA 3 Najgornji dio vodia uzemljivaa treba provui kroz izolacijsku cijev.

Slika E.41a Primjer uzemljivaa vrste A u obliku vertikalno poloenog vodia

130
Legenda
1 produni uzemljiva
2 spoj tapova
3 zemlja
4 spoj vodia s uzemljivakim tapom
5 dozemni vodi

Slika E.41b Primjer uzemljivaa vrste A u obliku vertikalnog tapnog uzemljivaa

Slika E.41 Primjeri dvaju vertikalnih uzemljivaa vrste A

Osim spomenutih postoje i druge vrste vertikalnih uzemljivaa. U svakom je sluaju

bitno ostvariti stalnu vodljivu vezu sa zemljom cijelom duljinom uzemljivaa tijekom
vijeka rada LPS-a.

Tijekom izvedbe (vertikalnog uzemljivaa) korisno je redovito mjeriti otpor uzemljenja.

Posao se moe prekinuti im se otpor uzemljenja prestane smanjivati. Na pogodnijim
mjestima mogu se postaviti dodatni uzemljivai.

Uzemljivai moraju biti na dovoljnom razmaku od postojeih kabela i metalnih cjevovoda

u zemlji, a odreeni razmak se mora ostaviti i za uzemljiva koji izlazi iz njegove
konane pozicije. Sigurnosni razmak ovisi o elektrinoj udarnoj vrstoi, otpornosti tla i
struji kroz uzemljiva.

to se tie vrste A uzemljivaa, vertikalni uzemljivai su jeftiniji i imaju stabilniji otpor

uzemljenja u veini tala nego vodoravni uzemljivai.

U nekim sluajevima moe se pokazati potrebnim poloiti uzemljivae unutar graevine,

primjerice u prizemlju ili podrumu.

NAPOMENA Mora se obratiti posebna pozornost na dodirne napone pri poduzimanju mjera za
izjednaivanje potencijala prema odjeljku 8.

Postoji li opasnost porasta otpora blizu povrine (npr. zbog isuivanja) esto je potrebno

131
rabiti duboko poloene uzemljivae vee duljine.

Zrakasti uzemljivai moraju biti poloeni na dubinu od 0,5 m ili dublje. Dublji uzemljiva
daje sigurnost da u zemljama u kojima zimi temperatura padne, uzemljiva ne bude u
zamrznutom tlu (to uzrokuje vrlo malu vodljivost). Dodatna je korist u tome to dublji
uzemljivai smanjuju potencijalne razlike na povrini zemlje a time i manje dodirne
napone koraka ime se smanjuje opasnost za iva bia. Vertikalni uzemljivai su
povoljniji kad treba postii sezonski stalan otpor uzemljenja.

Ako su postavljeni uzemljivai vrste A, potrebno izjednaivanje potencijala za sve

uzemljivae postie se vodiima i sabirnicama za izjednaivanje potencijala najbolje
izvan graevine.

E.5.4.3.4 Vrsta B uzemljivaa prstenasti uzemljivai

Na graevinama koje su graene od izolacijskog gradiva kao to je opeka ili drvo i koje
nemaju armiranobetonski temelj, treba postaviti uzemljivae vrste B u skladu s odjeljkom
5.4.2.2.

Da bi se smanjio ekvivalentni otpor uzemljenja, uzemljiva vrste B moe se, ako je

potrebno, proiriti dodavanjem vertikalnih ili vodoravnih zrakastih uzemljivaa prema
zahtjevima u odjeljku 5.4.2.2. Na slici 2 dani su zahtjevi to se tie najmanjih duljina
uzemljivaa.

Kao to je napomenuto u odjeljku 5.4.3 razmaci i dubina polaganja za uzemljiva vrste B

su optimalni u normalnim uvjetima tla za zatitu osoba u blizini graevine. U zemljama s
niskim zimskim temperaturama mora se uzeti u obzir odgovarajua posebna dubina
polaganja.

Uzemljivai vrste B takoer igraju ulogu izjednaivanja potencijala izmeu odvoda na

razini zemlje s obzirom da razni odvodni vodii imaju razliite potencijale zbog
nejednolike raspodjele struje munje emu je uzrok varijacija otpora uzemljenja. Razlika
potencijala dovodi do struje izjednaenja kroz prstenasti uzemljiva tako da je najvei
porast potencijala smanjen, a sustavi za izjednaivanje potencijala unutar graevine koji
su spojeni na njega, dovedeni su na priblino jednaki potencijal.

U situacijama gdje su graevine koje pripadaju raznim vlasnicima izgraene jedna do

druge esto nije mogue u potpunosti poloiti prstenasti uzemljiva okolo graevine. U
tom sluaju uinkovitost sustava uzemljivaa je neto smanjen, s obzirom da prstenasti
vodi djeluje djelomino kao uzemljiva vrste B, djelomino kao temeljni uzemljiva te
djelomino kao vodi za izjednaivanje potencijala.

Na mjestima blizu graevine koju treba zatititi gdje se esto skuplja vei broj ljudi, mora
se predvidjeti daljnje mjere za upravljanje potencijalom. U tu svrhu postavlja se vie
prstenastih uzemljivaa na razmacima od priblino 3 m od prvog i ostalih prstenastih
uzemljivaa. Prstenasti uzemljivai dalje od graevine polau se na sve vee dubine tj.
uzemljiva udaljen 4 m od graevine na dubinu od 1 m, onaj na 7 m od graevine na
dubinu od 1,5 m, te onaj na udaljenosti 10 m od graevine na dubinu od 2 m. Ti se
prstenasti uzemljivai moraju s prvim prstenastim uzemljivaem spojiti zrakastim
vodiima.

132
Mjesta gdje je povrina ispred graevine pokrivena asfaltom debljine 50 mm koji ima
malu vodljivost, smatraju se dovoljno zatienim za ljude koji rabe taj prostor.

E.5.4.3.5 Uzemljivai u kamenitom tlu

Tijekom izgradnje graevine treba poloiti temeljni uzemljiva u beton temelja. ak i u
kamenitim tlima gdje temeljni uzemljiva ima smanjenu uinkovitost, on jo uvijek djeluje
kao vodi za izjednaivanje potencijala.

Na mjestima mjenih spojeva treba poloiti dodatne uzemljivae i spojiti s odvodom i

temeljnim uzemljivaem.

Na mjestima gdje nema temeljnog uzemljivaa, treba postaviti uzemljiva vrste B

(prstenasti uzemljiva). Ako se uzemljiva ne moe poloiti u tlo i mora se postaviti na
povrinu zemlje, mora ga se zatititi od mehanikih oteenja.

Zrakasti uzemljivai poloeni na povrini tla ili na maloj dubini ispod povrine moraju se
prekriti kamenjem ili poloiti u beton radi mehanike zatite.

Ako je graevina smjetena pored ceste, treba ako je mogue, prstenasti uzemljiva
poloiti ispod ceste. Ukoliko to nije mogue na cijelom izloenom dijelu ceste, mora se
poloiti uzemljivae za upravljanje potencijalom (tipino vrstu A uzemljivaa) najmanje u
blizini spoja s odvodima.

Za upravljanje potencijalom u nekim posebnim sluajevima, mora se donijeti odluka da li

poloiti druge djelomine prstenove u blizini ulaza u zgradu ili umjetno podignuti
povrinsku otpornost tla.

E.5.4.3.6 Sustavi uzemljivaa veih podruja

Industrijska podruja tipino sadre vei broj pridruenih graevina izmeu kojih je
poloen niz elektroenergetskih i signalnih kabela.

Sustavi uzemljivaa takvih graevina vrlo su vani za zatitu elektrinih sustava. Niska
impedancija sustava uzemljivaa smanjuje razliku potencijala izmeu graevina i tako
smanjuje utjecaje koji uu putem elektrinih veza.

Niska impedancija moe se postii ugradnjom temeljnih uzemljivaa i dodatnim

uzemljivaem vrste B i A u skladu sa zahtjevima odjeljka 5.4.

Meusobna spajanja izmeu uzemljivaa, temeljnih uzemljivaa i odvoda izvode se pri

mjernim spojevima. Neki mjerni spojevi moraju takoer biti spojeni na sabirnice za
izjednaenje potencijala unutarnjeg LPS.

Unutarnji odvodi ili unutarnji dijelovi graevine koji se rabe kao odvodi moraju s spojiti na
uzemljiva i armaturu u podu da bi se sprijeili dodirni naponi i naponi koraka. Ako su
unutarnji odvodi smjeteni blizu dilatacijskih spojeva betona, te se dilatacije moraju
premostiti im je mogue kraim vodiem na unutarnji odvod.

Donji dio izloenog odvodnog vodia mora biti uvuen u PVC izolacijsku cijev debljine
133
najmanje 3 mm ili drugu izolacijsku cijev odgovarajue debljine.

Da bi se smanjila vjerojatnost izravnog udara munje u kabelsku trasu u zemlji, treba

iznad kabelske trase poloiti uzemni vodi, a u sluaju irih kabelskih trasa, vei broj
uzemnih vodia.

Meusobnim spajanjem uzemljenja vie graevina dobiva se umreeni sustav

uzemljivaa kako je prikazano na slici E.42.

Legenda
1 zgrada s mrenim uzemljivaem od armature u temelju
2 toranj
3 vanjsko postrojenje
4 kabelski kanali

NAPOMENA Ovaj sustav rezultira niskom impedancijom izmeu zgrada i ima znakovite prednosti za EMC
(elektromagnetsku spojivost). Veliina oka mree blizu zgrada i drugih objekata moe biti reda veliine 20
m 20 m. Na udaljenosti veoj od 30 m, veliina oka moe se poveati na 40 m 40 m.

Slika E.42 Umreeni sustav uzemljivaa industrijskog kompleksa

134
Na slici E.42 prikazan je projekt umreenih uzemljivaa, ukljuujui kabelske kanale,
izmeu skupine graevina zatienih sustavima zatite od munje. To ima za rezultat
nisku impedanciju veza izmeu graevina i prua znakovite prednosti pri zatiti od
LEMP (elektromagnetskog impulsa munje).

E.5.5 Sastavnice
Nema dodatnih obavijesti.

NAPOMENA Razmaci izmeu potpora dani su u tablici E.1.

E.5.6 Gradiva i dimenzije

E.5.6.1 Strojarski projekt

Projektant sustava zatite od munje treba se savjetovati s osobama odgovornim za
graevinu i to u pitanjima strojarskog projekta ime se upotpunjava projekt elektrike.

Estetski zahtjevi takoe su djelomino vani kao i pravilan izobor gradiva za ogranienje
rizika hranja.

Najmanje dimenzije sastavnica raznih dijelova LPS-a navedene su u tablicama 3, 6, 7, 8

i 9.

Gradiva koja se rabe za sastavnice LPS navedena su u tablici 5.

NAPOMENA Sastavnice kao to su spojnice i tapovi odabrani prema nizu norma EN 50164 mogu se
smatrati odgovarajuim.

Projektant i izvoa LPS moraju provjeriti prikladnost namjene koritenog gradiva. To se

moe postii, primjerice, traenjem certifikata ispitivanja i izvjea proizvoaa, koji
potvruju da su gradiva uspjeno prola ispitivanja kakvoe.

Projektant i izvoa LPS moraju tono odrediti takve potpornje vodia koji e izdrati
elektrodinamike sile pri protjecanju struje munje kroz vodie, te takoer dopustiti irenje
i skupljanje vodia zbog odgovarajueg porasta temperature.

Spojevi izmeu ploa metalnog lima moraju biti usklaeni s gradivom ploa, imati
kontaktnu povrinu najmanje 50 mm2 i da mogu izdrati elektrodinamike sile struje
munje te korozijske uvjete u danoj okolini.

Ako previsoka temperatura moe ugroziti koju zapaljivu povrinu ili ta povrina ima nisku
toku taljenja, a na nju se trebaju privrstiti sastavnice LPS-a, treba upotrijebiti ili vodi
veeg presjeka ili druge mjere opreza kao to je uporaba razmaknica i podloga od
nezapaljivog gradiva.

Projektant LPS mora uoiti sve korozijski problematine povrine i odrediti odgovarajue
mjere.
Uinci korozije (hranja) na LPS mogu se smanjiti poveanjem dimenzija gradiva,
uporabom sastavnica otpornih na hranje ili poduzimanjem drugih mjera zatite od
hranja.
135
E.5.6.2 Izbor gradiva

E.5.6.2.1 Gradiva
Gradiva za LPS i uvjeti njihove uporabe navedeni su u tablici 5.

Dimenzije vodia LPS, ukljuujui vodie hvataljka, odvoda i uzemljvaa od raznih

gradiva kao to su bakar, aluminij i elik, prikazani su na tablicama 6 i 7.

Najmanje debljine metalnog lima, metalnih cijevi i spremnika koji se rabe kao prirodne
hvataljke navedene su u tablici 3, a najmanje dimenzije spojnih vodia u tablicama 8 i 9.

E.5.6.2.2 Zatita od korozije (hranja)

LPS mora biti izraen od gradiva otpornih na hranje kao to su bakar, aluminij,
nehrajui elik i pocinano eljezo (elik). Gradivo za tapne hvataljke i ice hvataljka
moraju biti elektrokemijski usklaene s gradivom spojnog i montanog pribora te mora
biti vrlo otporno na korozivnu atmosferu ili vlagu.

Spojevi meu raznim vrstama gradiva moraju se izbjegavati ili moraju biti zatieni.

Dijelove od bakra nikad se ne smije stavljati na pocinane ili aluminijske dijelove ukoliko
ti dijelovi nisu zatieni od korozije.

Bakreni dijelovi isputaju vrlo sitne estice koje dovode do velikih korozijskih oteenja
na pocinanim dijelovima ak i kad bakar i pocinani dijelovi nisu u izravnom dodiru.

Aluminijski vodii ne smiju biti izravno privreni na povrine koje sadre vapno, kao
to je beton s agregatom od vapnenca i vapnena buka i nikad se ne smiju polagati u
zemlju.

E.5.6.2.2.1 Metali u tlu i zraku

Korozija metala ide brzinom koja ovisi o vrsti metla i njegovoj okolini. imbenici okoline
kao to su vlaga, otopine soli (koje tvore elektrolit), stupanj prozraenosti, temperatura i
veliina kretanja elektrolita kombiniraju se tako da tvore vrlo sloene uvjete.

Osim toga, u lokalnim uvjetima s razliitim prirodnim i industrijskim oneiivaima mogu

se zapaziti znakovite varijacije u raznim dijelovima svijeta. Za reavanje specifinih
problema korozije izriito se preporuuje savjetovati se sa specijalistima za koroziju.

Uinak dodira dvaju razliitih metala zajedno s utjecajem okoline ili njenim dijelom,
elektrolitom, dovodi do poveanja korozije vie na anodskim metalima i manje na
katodnim metalima.

Korozija vie katodnih metala ne mora se nuno u potpunosti sprjeavati. Elektrolit za tu

reakciju moe biti podzemna voda, tlo s odreenom koliinom vlage ili ak i kondenzat
vlage na dijelu graevine iznad tla gdje se vlaga zadrava u pukotinama.

Vei sustavi uzemljivaa mogu biti podloni razliitim uvjetima u tlu u raznim svojim
136
dijelovima. To moe poveati probleme korozije te zahtijeva posebnu pozornost.

Da bi se korozija u LPS svela na najmanju mjeru potrebno je:

izbjegavati uporabu neodgovarajuih metala u agresivnu sredinu
izbjegavati dodir razliitih metala koj imaju bitno razliita elektrokemijska i
galvanska svojstva
rabiti odgovarajue presjeke vodia, spojne trake, vodljive zavretke i spojnice da
bi se osigurala dovoljna otpornost na koroziju u uvjetima trajanja sustava
napuniti odgovarajuim izolacijskim gradivom nezavarenih spojnica vodia tako
da se iskljui mogunost prodora vlage
upotrijebiti odgovarajue tuljce, prevlake ili zatite metala osjetljivih na korozivne
dimove ili fluide na mjestu njihova postavljanja
uzeti u obzir uinke galvanizacije od strane drugih metala na koje uzemljiva
treba biti spjen
izbjegavati izvedbe gdje bi prirodni produkti korozije od katodnih metala (npr.
bakra) mogli unititi i razdvojiti dijelove (LPS-a) npr. katodni bakar od nekog
anodnog metala (npr. elika ili aluminija).

Da bi se udovoljilo navedenom, potrebno je poduzeti sljedee mjere, koje se navodi kao
posebne primjere:
najmanja debljina ili promjer vodia mora biti 1,5 mm za elik, aluminij, bakar,
bakrene legure ili legure nikal/krom/eljezo
preporuuje se postaviti izolacijski umetak na mjestima izmeu blizih (ili u dodiru)
razliitih metala gdje bi mogla nastati korozija, a kontakt na tom mjestu nije
elektriki nuan
ako elini vodii nisu drugaije zatieni, moraju biti duboko pocinani s
debljinom pocinanja do 50 m
aluminijski vodii ne smiju se neposredno polagati u tlo niti u beton kao ni
polagati izravno na beton, ukoliko nisu potpuno uvueni u otporan prilagoeni
tuljac od izolacijskog gradiva
spojnice bakar/aluminij moraju se izbjegavati gdjegod je mogue. U sluajevima
gdje se to ne moe izbjei, spojevi se moraju izvesti zavarivanjem ili umetanjem
predgotovljene ploice AlCu
privrenja ili rukavci za aluminijske vodie moraju biti od slinog metala i imati
odgovarajui presjek da bi se izbjegli kvarovi u nepovoljnim vremenskim uvjetima
za veinu izvedbi uzemljivaa bakar je pogodan metal, osim u kiselim,
prozranim amonijakalnim ili sumporastim uvjetima. Svakako treba upamtiti da e
bakar prouzroiti galvanska oteenja na crnim metalima na koja je spojen. U
takvom sluaju potrebno je savjetovati se sa specijalistima za koroziju, posebno
kad se koristi katodna zatita
to se tie vodia na krovu i odvodima koji su izloeni agresivnim dimnim
plinovima, posebnu pozornost treba obratiti na koroziju npr. pri uporabi
visokolegiranih elika (>16,5 % Cr, >2 % Mo, 0,2 % Ti, 0,12 % to 0,22 % N)
nehrajui elik ili druge legure s niklom mogu se upotrebljavati pri jednakim
zahtjevima otpornosti na koroziju. Meutim, u anaerobnim uvjetima kao to je
glina, one korodiraju jednako brzo kao i meko eljezo
spojevi eljeza (elika) i bakra ili bakrenih legura u zraku, ako nisu zavareni,
moraju biti ili potpuno pokositreni ili potpuno prekriveni prevlakom trajno
otpornom na vlagu
137
 bakar i bakrene legure u amonijanom dimu pucaju zbog korozije pa se ta
gradiva ne smiju rabiti za privrivanje u takvim okolnostima
u marinama i obalnim podrujima svi spojevi vodia moraju biti zavareni ili
uinkovito zabrtvljeni.

Uzemljivai od nehrajueg elika ili bakra mogu se izravno spojiti s armaturom u

betonu.

Uzemljivai od pocinanog eljeza u tlu mogu se s armaturom u betonu spojiti preko

izolacijskog iskrita koje moe provesti vei dio struje munje (pogledajte tablice 8 i 9 s
dimenzijama spojnih vodia). Izravan spoj u tlu znakovito bi poveao rizik od korozije.
Izolacijsko iskrite mora zadovoljavati uvjete prema odjeljku 6.2.

NAPOMENA Obino su pogodna iskrita s razinom zatite Up od 2,5 kV, minimalne udarne struje Iimp od
50 kA (10/350 s).

Pocinano eljezo moe se koristiti kao uzemljiva samo ako nijedan elini dio u
betonu nije izravno spojen s uzemljivaem u tlu.

Ako su metalne cijevi, poloene u tlu, spojene sa sustavom za izjednaivanje potencijala

i sa sustavom hvataljka, gradivo cijevi (ukoliko se ne radi o izolacijskom gradivu) i
gradivo vodia moraju biti identini. Cijevi sa zatitnom prevlakom boje ili bitumena
smatraju se neizoliranim. Ako uporaba istih gradiva nije mogua, cjevovod se mora
odvojiti od sekcija spojenih na sustav za izjednaivanje potencijala umetanjem
izolacijskih odjeljaka. Opisani se izolacijski odjeljci moraju premostiti iskritima.
Premoivanje iskritima izvodi se i na mjestima gdje su postavljeni izolacijski umetci
radi katodne zatite cjevovoda.

Vodie s olovnim oklopom ne smije se izravno polagati u beton. Takvi vodii moraju biti
zatieni od korozije omatanjem ili samostiskajuim cjevicama, a takoer i PVC
platovima.

Vodii uzemljivaa koji izlaze iz betona ili tla na povrinu moraju biti zatieni od korozije
na duljini od 0,3 m omatanjem ili samostiskajuim cijevima. Radi li se o bakru ili
nehrajuem eliku, takva zatita nije potrebna.

Gradiva koja se rabe za spojeve izmeu vodia u tlu moraju imati jednaka korozijska
svojstva kao i vodii uzemljivaa. Spajanje spojnicama jo nije openito doputeno,
osim u sluajevima gdje se zatita od korozije takvih spojeva izvodi nakon izrade
spojeva. Dobra su iskustva postignuta s nazubljenim spojnicama.

Zavarene spojeve treba zatititi od korozije.

Praktina iskustva pokazuju da:

se aluminij nikad ne smije rabiti kao uzemljiva
elini vodii s olovnim platom nisu pogodni kao uzemljivai
se bakreni vodii s olovnim platom ne smiju polagati u beton niti u tlo s visokom
koncentracijom kalcija.

138
E.5.6.2.2.2 Metali u betonu
Polaganje elinog vodia ili vodia od pocinanog eljeza u beton dovodi do
stabiliziranja prirodnog potencijala metala zbog jednolike alkalne okoline. Dodatno,
beton ima jednoliku, relativno visoku omsku otpornost reda veliine 200 m ili vie.

To ima za posljedicu da su armaturne ipke u betonu znatno otpornije na koroziju nego

kad su izloene, ak i ako su izvana spojene s jae katodnim metalima.

Uporaba armaturnog elika kao odvoda ne predstavlja znakovitiji problem to se tie

korozije, uz uvjet da su spojna mjesta za spajanje s hvataljkom dobro zatvorena, npr.
zalivena epoksidnom smolom odgovarajue debljine.

Pocinana elina traka kao uzemljiva moe se poloiti u beton i izravno spojiti s
armaturnim ipkama. Takoer se u beton moe poloiti bakreni vodi ili vodi od
nehrajueg elika i moe biti spojen izravno sa elinom armaturom.

Zbog prirodnog potencijala elika u betonu, dodatni uzemljivai u zemlji izvan betona
moraju biti od bakra ili nehrajueg elika.

Upotreba elinog uzemljivaa u vibriranom armiranom betonu nije doputena jer

tijekom gradnje elini uzemljiva moe biti potisnut dolje, npr. zbog koritenja vibratora,
i doi u doticaj sa zemljom. U takvom sluaju postoji veliki rizik od korozije elika.
Pogodnija gradiva za uzemljivae u vibriranom armiranom betonu su bakar i nehrajui
elik.

E.6 Unutarnji sustav zatite od munje

E.6.1 Openito
Zahtjevi za izvedbu unutarnjeg sustava zatite dani su u odjeljku 6.
Vanjski sustav zatite od munje i njegov odnos prema vodljivim dijelovima i
instalacijama unutar graevine odreuje u najveoj mjeri potrebu postavljanja
unutarnjeg sustava zatite.

Bitno je savjetovati se sa svim tijelima i stranama nadlenim za izjednaivanje

potencijala.

Projektant i izvoa LPS moraju obratiti pozornost na injenicu da su mjere prikazane u

odjeljku E.6 vrlo vane da bi se postigla odgovarajua zatita od munje.
U skladu s tim treba biti obavijeten i investitor (kupac).

Unutarnji sustav zatite od munje je jednak za sve razine zatite osim kad se radi o
sigurnosnim razmacima.

Mjere koje treba poduzeti u unutarnjem sustavu zatite od munje ire su od mjera za
izjednaivanje potencijala u unutarnjim elektrinim instalacijama jake struje zbog velike
jakosti struje munje i brzine njena porasta u sluaju udara munje.

NAPOMENA Ako treba razmotriti zatitu od LEMP, treba u obzir uzeti normu HRN EN 62305-4.

139
E.6.1.1 Sigurnosni razmak
Izmeu vanjskog LPS-a i svih vodljivih dijelova spojenih na sustav za izjednaivanje
potencijala graevine moraju se ostvariti odgovarajui sigurnosni razmaci odreeni u
odjeljku 6.3.

Sigurnosni se razmak moe odrediti uz pomo jednadbe (4) u odjeljku 6.3.

Odgovarajua duljina l za proraun sigurnosne udaljenosti s (pogledajte odjeljak 6.3), je

razmak izmeu toke spajanja za izjednaivanje potencijala i toke pribliavanja du
odvodnog vodia. Krovni i odvodni vodii moraju slijediti najkrai mogui put da bi
sigurnosni razmaci (od mjesta udara do uzemljivaa) bili im manji.

Duljina puta vodia unutar graevine od sabirnice za izjednaivanje do toke

pribliavanja ima openito mali utjecaj na sigurnosni razmak, ali ako je taj vodi poloen
blizu vodia kroz koji protie struja munje, potreban sigurnosni razmak bit e manji. Na
slikama E.43 i E.44 je prikazano kako se kritina duljina l za proraun sigurnosnog
razmaka s u skladu s odjeljkom 6.3 odmjerava na LPS-u.

Slika E.43a izraunan sigurnosni Slika E.43b Izraunan sigurnosni

razmak s < d razmak s > d
Legenda
1 metalna cijev l duljina za proraun sigurnosnog razmaka s
2 spoj za izjednaivanje potencijala s sigurnosna udaljenosti prema odjeljku 6.3
d razmak izmeu odvodnog vodia i metalne instalacije u zgradi

NAPOMENA Ako se razmak izmeu odvodnog vodia i unutarnjih instalacija ne moe poveati iznad
izraunate vrijednosti, mora se izvesti spajanje na najudaljenijoj toki, pogledajte sliku E.43b.

Slika E.43 Primjeri sigurnosnih razmaka izmeu LPS-a i metalnih instalacija

140
Legenda
1 metalni radijator 2 zid od opeka ili drveta
3 kotao 4 sabirnica za izjednaivanje potencijala
5 sustav uzemljivaa 6 spoj na sustav uzemljivaa ili na odvod
7 najgori sluaj udara munje
d stvarni razmak l duljina za proraun sigurnosnog razmaka s

NAPOMENA Graevina je graena od (izolacijskih) opeka.

Slika E.44 Smjernice za proraun sigurnosnog razmaka s za najgori sluaj udara

munje na udaljenosti l od referentne toke prema odjeljku 6.3

Na graevinama gdje se konstruktivni dijelovi zgrade rabe kao prirodni odvodi,

primjerice armatura u betonu, referentna bi toka bila mjesto spajanja na prirodni odvod.

Za graevine s vanjskim povrinama koje nemaju vodljivih dijelova, ako to su

graevine od drveta ili opeke, mora se prema odjeljku 6.3 raunati s ukupnom duljinom l
du vodia LPS-a od najnepovoljnije toke udara do toke gdje je sustav za

141
izjednaivanje potencijala unutarnje instalacije spojen na odvodni vodi ili sustav
uzemljivaa.

Ako nije mogue odrati razmak veim od sigurnosnog razmaka du cijele duljine
promatrane instalacije, spajanje instalacije na LPS mora se takoer izvesti, ali na
najdaljoj toki od referentne spojne toke (pogledajte sliku E.43b). Stoga bi elektrini
vodii morali biti premjeteni tj. dovedeni u sklad sa zahtjevima za sigurnosni razmak
(pogledajte odjeljak 6.3) ili bi ih trebalo zatvoriti u vodljivi oklop spojen na LPS na
najudaljenijoj toki od referentne spojne toke.

Ako je izjednaivanje potencijala instalacije izvedeno na LPS kod referentne toke i na

najudaljenijoj toki, sigurnosni je razmak postignut du cijele instalacije.

Najee su kritine sljedee toke koje zahtijevaju posebnu pozornost:

u sluaju veih graevina, sigurnosni je razmak izmeu vodia LPS i metalnih
instalacija esto toliko velik da ga se ne moe ostvariti. To zahtijeva dodatno spajanje
tih instalacija na LPS. Kao posljedica toga je da dio struje munje tee kroz te metalne
instalacije prema uzemljenju graevine.
elektromagnetski utjecaji kao rezultat tih djelominih struja moraju se uzeti u obzir pri
projektiranju instalacija graevine i elektromagnetskih zona sustava zatite od munje
unutar graevine u skladu s normom HRN EN 62305-4.

Meutim, utjecaj e biti znakovito manji nego kod elektrinog izbijanja u toj toki.

U sluaju krova, razmak izmeu LPS-a i elektrinih instalacija esto je manji od

sigurnosnog razmaka s opisnog u 6.3. U takvom sluaju mora se pokuati premjestiti
vodi LPS-a na drugo mjesto.

S osobama odgovornim za elektrinu instalaciju mora se dogovoriti premjetanje

elektrinih strujnih krugova koji ne odgovaraju uvjetima sigurnosnih razmaka od vodia
hvataljke na graevini.

Ako se elektrina instalacija ne moe premjestiti, spajanje s vanjskim LPS-om mora se

izvesti u skladu s odjeljkom 6.3.

U nekim zgradama nije mogue odrati zahtijevane sigurnosne razmake. Unutarnje

konstrukcije mogu sprijeiti projektanta ili izvoaa instalacije da procijeni situaciju i
izvede spajanja na izvjesne metalne dijelove i elektrine vodie. O tome se mora
obavijestiti vlasnika zgrade.

142
E.6.2 Izjednaivanje potencijala (EB) u LPS-u

E.6.2.1 Projektiranje
U sluaju vanjskog odvojenog LPS-a izjednaivanje potencijala izvodi se samo na razini
tla.
U sluaju industrijske graevine, openito se kao prirodne sastavnice i izvedbu
izjednaivanje potencijala mogu rabiti elektriki neprekinuti vodljivi dijelovi konstrukcije
graevine i krova.

Na sustav za izjednaivanje potencijala mogu se spojiti ne samo vodiljivi dijelovi

konstrukcije graevine i opreme instalirane u graevini nego i opskrbna elektrina mrea
te telekomunikacijska oprema. to se tie uzemljivaa unutar graevine, posebna se
pozornost mora pridati upravljanju naponima koraka. Odgovarajue mjere ukljuuju
spajanje armaturnog elika na uzemljivae na mjestu susreta ili putem mree za
izjednaivanje potencijala i podrumu ili prizemlju.

Za zgrade vie od 30 m preporuljivo je ponoviti izjednaivanje potencijala (prstenastim

vodiima) na visini od 20 m iznad tla i zatim na svakih 20 m prema gore. Svakako, u
svim okolnostima mora se odrati sigurnosne razmake.

To znai da, u najmanju ruku, na tim razinama treba spojiti vanjske odvode, unutarnje
odvode i metalne dijelove. Vodii pod naponom moraju se spojiti putem SPD-ova.

E.6.2.1.1 Spojni vodii (za izjednaivanje potencijala)

Spojni vodii moraju moi izdrati dio struje munje koja tee kroz njih.

Kroz vodie koji spajaju metalne instalacije unutar graevine u normalnom sluaju ne
tee znakovitiji dio struje munje. Njihove najmanje dimenzije dane su u tablici 9.

Kroz vodie koji spajaju vanjske vodljive dijelove s LPS-om obino tee znatniji dio
struje munje.

E.6.2.1.2 Ureaji za zatitu od udarnih napona i struja (SPD)

Ureaji za zatitu od udarnih napona i struja (SPD-ovi) moraju moi izdrati bez
oteenja predvieni dio struje munje koja moe potei kroz njih. SPD koji su spojeni na
vodie pod naponom trebaju imati svojstva da mogu ugasiti elektrinu sljednu struju iz
mree.

Odabir SPD treba se obaviti prema odjeljku 6.2. Na mjestima gdje se zahtijeva zatita
unutrnjih sustava od LEMP, SPD-ovi moraju udovoljavati zahtjevima norme HRN EN
62305-4.

E.6.2.2 Izjednaivanje potencijala unutarnjih vodljivih dijelova

Spajanje treba predvidjeti i izvesti tako da svi unutarnji vodljivi dijelovi, vanjski vodljivi
dijelovi i elektrina mrea i komunikacijski sustavi (npr. raunala i sigurnosni sustavi)
budu spojeni kratkim vodiima, a gdje je potrebno putem SPD-ova.
143
NAPOMENA Izjednaivanje potencijala mora biti u skladu s normom (pr)EN 60364.

Metalne instalacije, npr. voda, plin, grijanje i klimatizaciju, okna dizala, kranske staze i sl.
moraju biti meusobno spojene i na LPS na razini tla.

Na metalnim dijelovima koji ne pripadaju graevini moe nastati iskrenje ako su ti

dijelovi blizu odvoda LPS-a. Na mjestima gdje se to smatra opasnim, moraju se poduzeti
odgovarajue mjere prema odjeljku 6.2 da bi se sprijeilo iskrenje.

Primjer ureenja sabirnice za izjednaivanje potencijala prikazano je na slici E.45.

Legenda
1 unutarnji elektroenergetski vod 7 centralno grijanje
2 elektrino brojilo 8 elektroniki sustav
3 kuni prikljuni ormari 9 zaslon antenskog kabela
4 elektroenergetski prikljuak 10 sabirnica za izjednaivanje potencijala
5 plin 11 SPD
6 voda M vodomjerno odn. plinsko brojilo

Slika E.45 Primjer ureenja izjednaivanja potencijala

Sabirnice za izjednaivanje potencijala trebaju se postaviti tako da budu spojene na

sustav uzemljivaa ili na vodoravni prstenasti vodi uz pomo kratkih vodia.

Sabirnicu za izjednaivanje potencijala najbolje je postaviti na unutarnjoj strani vanjskog

144
zida blizu razine tla i blizu glavne elektrine razvodne ploe, te najkraim putom spojiti
na sustav uzemljivaa u obliku prstenastog uzemljivaa, temeljnog uzemljivaa ili
prirodnog uzemljivaa kao to je meusobno spojeni armaturni elik, ako je mogue.

U velikim graevinama moe se izvesti nekoliko sabirnica za izjednaivanje potencijala,

uz uvjet da su sve meusobno spojene. Vrlo dugi spojevi mogu oblikovati petlje, to
dovodi od velikih induciranih struja i napona. Za smanjenje tih uinaka na najmanju
mjeru, mora se u obzir uzeti cijela mrea tih spojnih vodia, graevina i sustav
uzemljivaa prema normi HRN EN 62305-4.

U graevinama od armiranog betona prema odjeljku 4.3, moe se za izjednaivanje

potencijala rabiti njezina armatura. U tom sluaju mora se u zidove ugraditi dodatna
mrea s krajnjim zavarenim spojevima ili spojevima s vijkom (to je opisano u odjeljku
E.4.3) s kojim e se putem zavarenih vodia spojiti sabirnice za izjednaivanje
potencijala.

Najmanji presjeci spojnih vodia ili spojnica navedeni su u tablicama 8 i 9. Svi unutarnji
vodljivi dijelovi koji imaju znakovitije veliine kao to su vodilice dizala, kranovi, metalni
podovi, cijevi i elektrini opskrbni vodovi, moraju se spojiti na najbliu sabirnicu za
izjednaenje kratkim vodiem na razini tla i na drugim razinama, ako nije zadovoljen
uvjet sigurnosne udaljenosti prema odjeljku 6.3. Sabirnice za izjednaivanje i drugi
elementi za spajanje morau moi izdrati predviene struje munje.

U graevinama sa zidovima od armiranog betona oekuje se da samo mali dio ukupne

struje munje moe tei kroz spojne dijelove.

Na slikama E.46, E.47 i E.48 prikazano je ureenje izjednaivanja potencijala u

graevinama u koje vanjski opskrbni vodovi ulaze na vie mjesta.

145
Legenda
1 vanjski vodljivi dijelovi, npr. metalni vodovod 6 poseban spoj
2 elektroenerg. ili telekomunikacijski kabel 7 armiranobetonski zid, vidi legendu 3
3 elina armatura u vanjskom betonskom zidu i temelju 8 SPD
4 prstenasti uzemljiva 9 sabirnica za izjednaivanje potencijala
5 izvod prema dodatnom uzemljivau

NAPOMENA elina armatura u temelju koristi se kao prirodni uzemljiva.

Slika E.46 Primjer ureenja izjednaivanja potencijala u graevini, u koju na vie

mjesta ulaze vanjski vodljivi dijelovi, uz pomo vodia u obliku prstena kojim su
povezane sve sabirnice za izjednaivanje potencijala

146
Legenda
1 elina armatura u vanjskom bet. zidu i temelju 6 prstenasti uzemljiva vrste B
2 vanjski uzemljiva 7 SPD
3 spojnica 8 sabirnica za izjednaivanje potencijala
4 unutarnji prstenasti vodi 9 elektroenergetski ili telekomunikacijski vod
5 spoj vanjskog vodljivog dijela, npr. vodovodne cijevi 10 spoj dodatnog uzemljivaa vrste A

Slika E.47 Primjer izjednaivanja potencijala u sluaju kad na vie mjesta u

graevinu ulaze vodljivi dijelovi te elektroenergetski i telekomunikacijski vod uz
pomo unutarnjeg vodia u obliku prstena, koji povezuje sve sabirnice za
izjednaivanje potencijala.

147
Legenda
1 elektroenergetski i telekomunikacijski vod 5 elina armatura u zidu
2 vanjski vodoravni prstenasti vodi (iznad tla) 6 spoj na elik konstrukcije
3 vanjski vodljivi dio 7 sabirnica za izjednaivanje potencijala
4 spoj s odvodom 8 SPD

Slika E.48 Primjer izjednaivanja potencijala u graevini s vie vanjskih vodljivih

dijelova koji ulaze u graevinu iznad razine tla

E.6.2.3 Izjednaivanje potencijala vanjskih vodljivih dijelova u LPS

Nema dodatnih obavijesti.

E.6.2.4 Izjednaivanje potencijala u LPS kod elektrinih i elektronikih sustava

unutar graevine koju treba zatititi
Detalji za izjednaivanje potencijala u LPS za unutarnje sustave dani su u normi HRN
EN 62305-4.

E.6.2.5 Izjednaivanje potencijala vanjskih opskrbnih vodova

Najbolje je da vanjski vodljivi dijelovi i elektroenergetski i telekomunikacijski vod ulaze u
graevinu na razini tla i zajedno na jednom mjestu.
Izjednaivanje potencijala treba biti izvedeno im blie mjestu ulaza u zgradu. U
primjeru niskonaponskog elektroenergetskog voda, to je neposredno iza prikljunog
ormaria (uz odobrenje operatora distribucijskog sustava).

Sabirnica za izjednaivanje potencijala na mjestu zajednikog ulaza vanjskih instalacija

mora se kratkim vodiem spojiti na sustav uzemljivaa.
148
Ukolko su opskrbni vodovi koji ulaze u zgradu oklopljeni, oklope treba spojiti na
sabirnicu za izjednaivanje. Prenaponi koji se mogu pojaviti na vodiima pod naponom
ovise o jakosti djelomine struje munje kroz oklop (npr. prema Dodatku B) i presjeku
vodia oklopa. U dodatku E norme HRN EN 62305-1 dana je metoda za procjenu jakosti
te struje. SPD-ovi su potrebni ako su oekivani prenaponi vii od doputenih na vodu i
prikljuenim objektima.

Ako opskrbni vodovi koji ulaze u zgradu nisu oklopljeni, djelomina struja munje e
potei kroz vodie pod naponom. U tom sluaju moraju se na mjestu ulaza postaviti
SPD-ove koji mogu podnijeti struju munje. PE ili PEN vodii se mogu spojiti izravno na
sabirnicu za izjednaivanje potencijala.

Ako vanjski vodljivi dijelovi, elektroenergetski i telekomunikacijski vod moraju ui u

zgradu na raznim mjestima, te stoga treba postaviti nekoliko sabirnica za izjednaivanje
potencijala, te se sabirnice moraju im je mogue kraim vodiem spojiti na sustav
uzemljivaa, npr. na prstenasti uzemljiva, zatim na armaturu gra-evine te, ako je
mogue i na temeljni uzemljiva.

Ako se uzemljiva vrste A koristi kao dio LPS, sabirnice za izjednaivanje potencijala
moraju se spojiti na pojedine uzemljivae i dodatno moraju se meusobno spojiti
unutarnjim vodiem u obliku prstena ili djelominog prstena.

Ako vanjski opskrbni vodovi ulaze u zgradu iznad tla, sabirnice za izjednaivanje moraju
biti spojene vodoravnim vodiem u obliku prstena unutar ili izvan vanjskog zida koji je
spojen s odvodnim vodiima LPS-a i, ako je mogue, s metalnom armaturom.

Prstenasti vodi mora se spojiti sa elinom armaturom i drugim metalnim dijelovima

konstrukcije graevine na jednakim razmacima izmeu susjednih odvodnih vodia, kako
je navedeno u tablici 4.

U zgradama koje su naelno projektirane za raunalne centre, telekomunikacijske

centrale i druge graevine koje zahtijevaju nisku razinu induktivnih uinaka LEMP-a,
prstenasti vodii moraju s spojiti s armaturom naelno na svakih 5 m.

Za izjednaivanje potencijala vanjskih opskrbnih vodova u graevinama od armiranog

betona koje sadre velike dojavne ili raunalne instalacije kao i u graevinama s visokim
zahtjevima elektromagnetske spojivosti (EMC) mora se na osnovnoj razini izvesti vie
spojeva s metalnom armaturom graevine ili drugim metalnim dijelovima.

E.6.3 Elektrina izolacija vanjskog LPS

Prema odjeljku 6.3, mora se izmeu vanjskog LPS-a i svih vodljivih dijelova spojenih na
sustav za izjednaivanje potencijala odrati odgovarajue sigurnosne razmake.

Za detalje pogledajte odjeljak E.6.1.1. Za niske graevine dani su na slici E.2 neki
primjeri i prorauni koeficijenta kc prema odjeljku 6.3.

E.6.4 Zatita od uinaka induciranih struja u unutarnjim sustavima

149
Struje u vodiima vanjskog LPS-a induciraju putem svog elektromagnetskog polja
visoke prenapone u petljama vodia unutarnjih instalacija, koji mogu prouzroiti kvarove
unutarnjih sustava.

S obzirom da u stvarnosti sve zgrade sadre elektroniku opremu, uinak elektro-

magnetskog polja vanjskih i unutarnjih odvoda mora se uzeti u obzir pri projektiranju
sustava zatite od munje.

Mjere zatite od prenapona dane se u normi HRN EN 62305-4.

E.7 Odravanje i pregled LPS

E.7.1 Podruje i predmet pregleda

Pregled LPS-a mora voditi strunjak za LPS i to prema preporukama u odjeljku E.7.

Pregledatelju se mora dati na uvid projekt LPS-a s potrebnom dokumentacijom, kao to

su projektni zadatak, tehniki opis i tehniki nacrti, te takoer i izvjetaje o prethodnim
odravanjima i pregledima.

Svaki LPS mora se pregledavati u sljedeim sluajevima:

tijekom izvedbe LPS, posebno tijekom postavljanja sastavnica koje su skrivene u
konstrukciji graevine, a naknadno im se ne moe prii
nakon dovrenja LPS instalacije
u redovitim razdobljima prema tablici E.2.

Tablica E.2 Najdulje razdoblje izmeu pregleda LPS-a

Razmak izmeu Razmak izmeu Razmak izmeu
pregleda ispitivanja i pregleda i ispitivanja
Razina zatite
mjerenja kritinih sustava
(godina) (godina) (godina)
I i II 1 2 1
III i IV 2 4 1
NAPOMENA Sustavi zatite od munje koji su postavljeni na graevinama s rizikom eksplozije, moraju
se vizualno pregledavati svakih 6 mjeseci. Jednom godinje moraju se obaviti elektrina ispitivanja
instalacije.
Od godinjeg ispitivanja moe se odustati ako se ono obavi svakih 14 do 15 mjeseci na mjestima gdje
se smatra korisnim mjeriti otpor uzemljenja u raznim dijelovima godine da bi se dobile sezonske
varijacije tog otpora.

Uestalost pregleda dana u tablici E.2 trebala bi vrijediti tamo gdje nema posebnih
zahtjeva od strane nadlenih tijela.

NAPOMENA Ako nacionalna nadlena tijela ili institucije zahtijevaju redovito ispitivanje elektrinog
sustava zgrade, preporuljivo je istodobno ispitivati sustav zatite od munje s obzirom na djelovanje
unutarnjih mjera sustava zatite od munje, ukljuujui LPS-ov sustav za izjednaivanje potencijala. Starije
instalacije pregledavaju se analogno prema svojoj razini zatite ili se intervali pregleda uzimaju iz lokalnih
ili kojih drugih zahtjeva ispitivanja kao to su upute za izvedbu, tehniki propisi, upute, zakon o zatiti na
radu itd.

Vizualno se LPS mora pregledati najmanje jednom godinje. Na nekim podrujima s

150
naglim promjenama vremena i ekstremnim vremenskim uvjetima preporuljivo je
pregledavati sustav ee nego je navedeno u tablici E.2. Na mjestima gdje je LPS
ukljuen u program planiranog odravanja ili postoji takav zahtjev od strane
osiguravatelja, moe se pojaviti zahtjev za redovitim punim godinjim ispitivanjem.

Interval izmeu pregleda LPS odreuje se uz pomo sljedeih imbenika:

razredba tiene graevine, posebno s obzirom na posljedine tete
razina zatite LPS
neposredna okolina, primjerice, u korozivnoj atmosferi intervali pregleda moraju
biti krai
gradiva pojedinih sastavnica LPS
vrsta povrine na koju su sastavnice LPS privrene
uvjeti tla i odgovarajua rzina korozije (hranja).

Dodatno, LPS treba pregledati kad god doe do znakovitijih preinaka ili popravaka na
zatienoj graevini, te takoer nakon svakog uoenog izbijanja munje u LPS.

Cjelokupan pregled i ispitivanje mora se obaviti svake dvije do etiri godine. Sustavi u
kritinim uvjetima okoline moraju se kompletno pregledati svake godine, primjerice
dijelovi LPS izloeni jakim mehanikim naprezanjima kao to su savitljive spojne trake
na podrujima s jakim vjetrom, SPD-ovi na cjevovodima, vanjski spojevi kabela itd.

Na veini geografskih podruja, posebno na podrujima s ekstremnim sezonskim

promjenama temperature i kiama, mora se u obzir uzeti variranje otpora uzemljenja
tako da se izmjeri otpornost tla po dubini u raznim vremenskim razdobljima.

Kad izmjerene vrijednosti otpora uzemljenja pokau vea odstupanja nego je

predvieno projektom, treba sustav uzemljivaa poboljati, posebno ako se otpor
izmeu pregleda stalno poveava.

E.7.2 Redoslijed pregleda

E.7.2.1 Postupak pregleda

Namjena je ovog pregleda uvjeriti se da LPS odgovara ovoj normi u svakom pogledu.

Pregled obuhvaa provjeru tehnike dokumentacije, vizualni pregled, ispitivanje i pisanje

zapisnika o pregledu.

E.7.2.2 Provjera tehnike dokumentacije

Provjerava se je li tehnika dokumentacija potpuna, odgovara li ovoj normi i njeno
slaganje s izvedenim stanjem.

E.7.2.3 Pregled
Vizualni pregledi moraju se obaviti da se uvjeri:
da projekt odgovara ovoj normi,
da je LPS u dobrom stanju,
da nema labavih spojeva i prekida vodia LPS i slomlenih spojeva,
da nijedan dio sustava nije oslabljen zbog hre (korozije), posebno pri tlu,
da nijedan spoj s uzemljenjem nije diran (tj. da je u funkciji),
151
 da su svi vidljivi vodii i sastavnice sustava privrene na odgovarajue povrine
a sastavnice koje slue za mehaniku zatitu nisu dirane (tj. da su u funkciji) i na
odgovarajuem mjestu,
da nije bilo nikakvih dodataka ili izmjena na zatienoj graevini koja bi
zahtijevala dodatno proirenje sustava zatite,
da nema naznaka tete na LPS, SPD-ima ili bilo kojeg kvara osiguraa koji tite
SPD-ove,
da je izvedeno pravilno izjednaivanje potencijala za bilo koji novi opskrbni vod ili
dodatke nainjene unutar graevine od zadnjeg pregleda, te da su za te dodatke
nainjena ispitivanja elektrine neprekidnosti,
da postoje i da nisu dirani vodii za izjednaivanje i spojevi unutar graevine (tj.
da su u funkciji),
da su odrane sigurnosne udaljenosti,
da su vodii za izjednaivanje potencijala, spojevi, naprave za oklapanje, kabelski
kanali i SPD-ovi provjereni i ispitani.

E.7.2.4 Ispitivanje
Pregled i ispitivanje LPS-a ukljuuje vizualni pregled i mora se zakljuiti sljedeim
radovima:
ispitivanjem neprekidnosti, posebno onih dijelova LPS koji nisu bili vidljivi za
pregled tijekom poetka izvedbe i sukladno tome ih se nije moglo pregledati vizualno.

ispitivanjem otpora uzemljenja sustava uzemljivaa. Treba jo obaviti sljedea

odvojena i kombinirana mjerenja uzemljenja i provjere rezultati kojih e se zapisati u
izvjetaj o pregledu LPS-a:

NAPOMENA Da bi se ustanovilo postoje li razlike izmeu projektiranog i zahtijevanog sustava

uzemljivaa, mogue je obaviti viskokofrekventna mjerenja u fazi izvedbe sustava kao i pri odravanju
sustava uzemljivaa.

a) Mjerenje otpora uzemljenja svakoga pojedinog uzemljivaa i gdje je izvedivo, i

otpora cijelog sustava uzemljivaa.
Otpor uzemljenja svakoga pojedinog uzemljivaa mora se mjeriti odvojeno s mjernom
tokom izmeu odvoda i odvojenog uzemljivaa (odvojeno mjerenje).
Ako je otpor uzemljenja sustava uzemljivaa u cjelini vei od 10 , treba provjeriti je li
uzemljivai udovoljavaju duljinama prema dijagramu na slici 2.
Ako je otpornost tla znakovito vea, treba istraiti razloge poveanja i poduzeti mjere za
poboljanje situacije.
to se tie uzemljivaa u kamenitom tlu, treba udovoljiti zahtjevima u odjeljku E.5.4.3.5.
U tom primjeru zahtjev postizanja otpora od 10 nije izvediv.

b) Rezultate vizualnog pregleda svih vodia, spojeva i spojnica ili rezultate mjerenja
njihove neprekidnosti.

Ukoliko sustav uzemljivaa ne udovoljava tim zahtjevima ili provjera zahtjeva nije
mogua zbog manjka podataka, sustav uzemljivaa mora se poboljati polaganjem
dodatnih uzemljivaa ili novog sustava uzemljivaa.

E.7.2.5 Dokumentacija o pregledima

Radi pojednostavnjenja pregleda LPS-a treba pripremiti upute za pregled. Te upute
152
moraju sadravati dovoljno obavijesti koje vode pregledatelja pri postupku pregleda tako
da sva vana podruja budu dokumentirana kao to je metoda izvedbe LPS-a, vrsta i
stanje sastavnica LPS-a, ispitne metode i ispravnost snimanja prikazanih podataka.

Pregledatelj mora sastaviti izvjetaj o pregledu LPS-a, koji treba priloiti projektu LPS-a i
prethodnim izvjetajima o odravanju i pregledima.

Izjvetaj o pregledu LPS mora sadravati sljedee podatke:

ope stanje vodia i drugih sastavnica hvataljke
ope stanje korozije i zatite od korozije
sigurnost spojeva vodia i ostalih sastavnica LPS
rezultate mjerenja otpora sustava uzemljivaa
bilo kakva odstupanja od zahtjeva ove norme
dokumentaciju o svim promjenama i proirenjima LPS-a i svim promjenama na
graevini. Osim toga treba provjeriti nacrte i opise konstrukcije LPS-a
rezultate obavljenih ispitivanja.

E.7.3 Odravanje
Odravanje LPS mora se obavljati redovito da bi bili sigurni da instalacija ne propada,
nego i dalje ispunjava zahtjeve za koje je izvorno projektirana. U projektu LPS-a mora
se odrediti potrebna odravanja i razdoblje pregleda prema tablici E.2.

Programom odravanja mora se osigurati stalno obnavljanje LPS-a u skladu s vaeom

publikacijom ove norme.

E.7.3.1 Ope napomene

Sastavnice LPS tijekom godina gube svoju uinkovitost zbog hranja (korozije), teta od
vremenskih utjecaja, mehanikih teta i teta zbog udara munja.

Programe pregleda i odravanja moralo bi objaviti nadleno tijelo, projektant LPS-a ili
izvoditelj LPS-a, u dogovoru s vlasnikom graevine ili imenovanim predstavnikom.

Programi odravanja i pregleda moraju se uskladiti tako da se mogu obavljati radovi na

odravanju i pregledi LPS-a.

Odravanje LPS je vano ak i ako je projektant, dodatno zahtjevima ove norme,

poduzeo posebne mjere za zatitu od hranja (korozije) i dimenzionirao sastavnice
LPS-a u skladu s njihovom izloenou oteenjima zbog munje i vremenskim
utjecajima.

Mehanike i elektrine znaajke LPS-a moraju se u potpunosti odravati tijekom cijelog

vijeka trajanja LPS-a da bi se udovoljilo zahtjevima ove norme.

Ako se na graevini ili njenoj opremi naine neke izmjene ili se promijeni namjena
graevine, moe biti potrebno nainiti i odreene izmjene na LPS-u.

Ako se pregledom ustanovi da su potrebni odreni popravci, ti se popravci moraju

obaviti odmah, a ne odgaati ih do sljedeeg redovitog odravanja.

153
E.7.3.2 Postupak odravanja
Programi redovitih odravanja moraju se nainiti za sve vrste LPS.

Uestalost i postupci odravanja ovise o sljedeem:

- stupnju oteenja zbog vremenskih utjecaja i utjecaja okoline
- izloenosti stvarnim oteenjima od munja
razini zatite za danu graevinu.

Postupci odravanja moraju se ustanoviti za svaki pojedini LPS i moraju biti dijelom
ukupnog programa odravanja graevine.

Program odravanja mora sadravati popis ustaljenih radova to slui kao ispitni list,
tako da se odreeni potupci odravanja mogu tono slijediti kako bi ih se moglo
usporediti s rezultatima proteklih odravanja.

Program odravanja mora sadravati sljedee postupke:

provjeru svih vodia LPS-a i sastavnica sustava
provjeru elektrine neprekinutosti instalacije LPS
mjerenja otpora prema zemlji i sustava uzemljivaa
provjeru SPD-ova
privrenja sastavnica i vodia
provjeru uinkovitosti LPS nakon proirenja ili izmjena na graevini ili njezinim
instalacijama.

E.7.3.3 Dokumentacija odravanja

Moraju se prikupiti podaci svih postupaka odravanja to ukljuuje i obavljene ili
zahtijevane popravke.

Podaci iz postupka odravanja trebaju sluiti kao pomo pri dimenzioniranju sastavnica i
instalacije LPS-a.

Podaci iz postupka odravanja trebaju sluiti kao osnova za auriranje programa

odravanja. Podaci o odravanju moraju se uvati zajedno s projektom LPS-a i
izvjetajima o pregledu LPS-a.

154
Izvori

IEC 60050(426):1990, Meunarodni elektotehniki rjenik (IEV) Poglavlje 426:

Elektrini ureaji za eksplozijske atmosfere

IEC 61000-5-2, Elektromagnetska spojivost (EMC) 5. dio: Instalacija i upute za

ublaavanje 2. odjeljak: Uzemljivanje i kabliranje

IEC 61643-1:2005, Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih valova 1. dio: Ureaji

za zatitu od udarnih valova spojeni na niskonaponsku elektroenergetsku razdjelnu
mreu Zahtjevi i ispitivanja

HRN EN 50164 (svi dijelovi), Sastavnice sustava zatite od munje (LPC)

HRN EN 50164-1:1999, Sastavnice sustava zatite od munje (LPC) 1. dio: Zahtjevi

za spojne sastavnice

155