You are on page 1of 7

Explore

Search
UploadSign inJoin

Skripta Iz Logika II
Uploaded by dagnasty85
Rating and Stats

4.3K views
Document Actions
Share or Embed Document

Embed
View More
Copyright: Attribution Non-Commercial (BY-NC)
Download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
Flag for inappropriate content
Recommended Documents
Documents Similar To Skripta Iz Logika II

Filozofija prirode - skripta


by Heisenberg23

46621925-logika-skripta
by Hope Perkins

Heisenberg23 - Logika 2 skripta


by Heisenberg23
More From dagnasty85

152-171 _ Predrag Puzovic - Rad Svetog Arhijerejskog Sabora 1947. Godine


by dagnasty85

020-043 _ Mihonja Knezevic - Poredak Licnosti Svete Trojice u Apodiktickim Slovima


Grigorija Palame
by dagnasty85

172-181 _ Prikaz - Rade Kisic - Prirucnik o Luteru


by dagnasty85

You are on page 1of 41


Screen Reader Compatibility Information
Due to the method this document is displayed on the page, screen readers may not
read the content correctly. For a better experience, please download the original
document and view it in the native application on your computer.

FORMALIZAM MILJENJA
1. Logika klasa
Logika klasa je najelementarnija i najjednostavnija teorija u simbolikoj logici,
koja prouava pojam klase i njena opta svojstva. Dakle, logika klasa je teorija o
zakonitostimaodnosa meu klasama, a aksiomatsko izgraivanje, izvoenje i
dokazivanje sistema logikeklasa u simbolikoj logici jeste raun klasa.Osnovni
pojam teorije klasa jeste klasa. Klasa je skup bilo kakvih objekata,
kolekcijaentiteta bilo koje vrste. Klase se sastoje iz elemenata klase, a elementi
su promenljive i kons-tante, lanovi klase, koja je celina tih objekata, zatim
operatora i odnosa izmeu elemenataklase. Klase mogu imati konaan ili beskonaan
broj elemenata, mogu sadrati jedan lan amoe biti bez ijednog lana (prazna
klasa), ili da obuhvati sve objekte klase i njenu suprotnost(univerzalna klasa).U
logici klasa upotrebljavaju se simboli za odnose meu klasama, zatim
kvantori, pomone zgrade, indeksi. Termin klasa obeleava se simbolima A, B, C...,
elementi ili lanoviklase x, y, z..., ili a, b, c..., zatim postoje operatori
kojima se oznaavaju odnosi pripadanja ilinepripadanja (

), ukljuenosti (

), identinosti (=), unije (

), preseka ili proizvoda (

),odnosi klasa i potklase (

). Kvantifikatori su svi ( ) i neki ( ).Klase se odreuju ekstenzionalno i


intenzionalno, dakle nabrajanjem elemenata klase(to je slino odreivanju obima
pojma) i navoenjem optih svojstava svih elemenata klase(a to je slino
odreivanju sadraja pojma).Odreene klase nalaze se u meusobnim odnosima i ti su
odnosi definisani premazakonima logike klasa:1) Odnos ukljuenosti,
inkluzije
, sadranost je klase u klasi, gde su elementi ukljueneklase sadrani i u klasi u
kojoj je ukljuena (A

B). Inkluzija je odnos klase i potklase, adefinicije odnosa klase i potklase kae:
klasa A je potklasa klase B ako svaki elemenat klaseA jeste i elemenat klase B. Tim
je reeno i to da je klasa B svoja potklasa prema definicijiidentinosti sa sobom.
U odnosu ukljuivanja postoji i odnos iskljuivanja (

, A

B, A se is-kljuuje iz B).2) U logikom odnosu


negacije
, jedna je klasa negacija druge klase ako obuhvata sveelemente univerzalne klase
koji nisu elementi druge klase.3) Odnos proizvoda, ili
preseka
klasa, jeste klasa iji su elementi ujedno elementiobeju klasa. Dve klase se seku
ako imaju barem jedan zajedniki elemenat, a svi ostalielementi su elementi jedne
ili druge klase.4) Odnos jednakosti, ili
identiteta
, izraava doslednost istih lanova ili elemenataklasa, gde su dve klase identine
onda kada je svaki elemenat jedne klase istovremeno ielement druge klase, i
obrnuto.5) Odnos logike
sume
(A+B): logiku sumu sainjavaju oni elementi koji pripadajuili jednoj ili drugoj
klasi.6)
Razlika
klasa (A-B) sainjena je od elemenata klase A koji nisu elementi klase B.7) Logika
unija
klasa (A

B) sainjena je od svih elemenata klase A i klase B8)


Univerzalna
klasa obuhvata sve elemente klase i njene negacije.Osnovni opti stavovi o osnovnim
pojmovima logike klasa i njihovim odnosima suaksiomi logike klasa. Iz aksioma, ili
zakona logike klasa, izvode se teoremi koji se dokazuju.
2. Logika iskaza
U simbolikoj logici, logika iskaza (ili logika stavova, sudova) postavljena je kao
teo-rija o utvrivanju znaenja i naina upotrebe iskaza u njihovim meusobnim
vezama, daklededuktivna teorija o logikim operacijama sa optim stavovima. Glavni
interes logike iskazaine spojevi osnovnih i sloenih logikih iskaza, formula.
Pretpostavlja se da se sloenilogiki iskazi sastoje iz elementarnih iskaza, koji
su zapravo izjavne reenice sa subjektom i predikatom i njihovim veznicima, te koji
time imaju neku svoju logiku vrednost istine:elementarnim logikim iskazima grade
se sloeni iskazi ili formule u kojima su elementarniiskazi u izvesnim logikim
odnosima, a onda formule u meusobnim odnosima, to svezajedno sainjava sistem
logike iskaza.Simboliki jezik sistema logikih iskaza sastoji se iz logikih
promenljivih, ili varijabli(p, q, r, s...), logikih konstanti (operatori, logike
relacije: negacije, konjunkcija, disjunkcija,implikacija, ekvivalencija), logikih
istinosnih vrednosti (1 istinito, 0 lano) i logikih zna-kova interpunkcija
(pomonih znakova).Logike relacije:1)
negacija
iskaza p je p iskaza, negacija tanog iskaza je netaan iskaz, negacijanetanog je
taan iskaz. Dvostruka negacija jednaka je afirmaciji.2)
konjunkcija
(p

q) je binarna funkcija iskaza p i q, koja je tana ako su p i q tani, anetana ako


p i q imaju druge istinosne vrednosti, dakle, konjunkcija je istinita samo kad
susvi argumenti istiniti.3)
disjunkcija
(p

q) iskaza p i q je tana ako je bar jedan od iskaza taan, to znai da je netana


ako su oba argumenta netana.4)
implikacija
(p

q) je binarna funkcija iskaza p i q, gde je iskaz ako p onda q neta-an samo ako je
p taan a q netaan iskaz.5)
ekvivalencija
(p

q) je binarna funkcija iskaza p i q, gde je iskaz p je ako i samo akoq istinit ako
su i p i q istiniti, i ako su i p i q neistiniti. Na temelju ovoga grade se tablice
istinosnih vrednosti i matrice istinitosti prema pravi-lima za osnovne logike
funkcije i njihove formule iskaznog rauna. Te su tablice i matrice odznaaja jer
su metod utvrivanja vrednosti istine sloenih formula iskaznog rauna, kada sezna
istinosna vrednost njihovih elemenata. One su isto tako i pravila za interpretaciju
logikihkonstanti, kao i definicije logikih funkcija.Logike konstante definiu se
meusobno, a to znai da ima logikih formula koje sumeusobno ekvivalentne po
tablicama istinitosti.
Konjunkcija
se moe definisati pomounegacije i implikacije, pa je formula p

q ekvivalentna formuli (p

-q).
Disjunkcija
se defi-nie pomou konjunkcije i negacije: p

q ekvivalentno je formuli (-p



-q).
Implikacija
sedefinie negacijom i disjunkcijom, dakle p

q ekvivalentno je formuli -p

q.
Ekvivalencija
dvaiskaza definie se pomou njihove uzjamne implikacije, pa je p

q ekvivalentno sa(p

q)

(q

p).Konstante i promenljive sainjavaju elementarne formule rauna iskaza, vie


elemen-tarnih formula sainjavaju sloenije formule. Po istinosnoj vrednosti
formule iskaznog raunasu istinite, neutralne i neistinite (tautologije,
kontigentne i kontradikcije).

3. Logika predikata
Logika predikata je teorija u matematikoj logici o logikoj istini i
zakonimaunutranje strukture iskaza. Logika iskaza izuava odnose meu iskazima bez
obzira nanjihovu strukturu. Ali, svaki je iskaz struktura iskaza, u toj su stukturi
pojmovi iskaza, predikat je pojam koji je funkcija iskaza.Frege je logiki pojam
predikata uoptio u pojam logike funkcije kojim se izraavauzajamnost elemenata
iskaza. Tako se stupa u strukturu iskaza, pa je logika iskazamolekularna logika u
poreenju sa logikom predikata koja se pojavljuje kao atomska logika, ato znai
zakoni logike iskaza su i zakoni logike predikata, logika predikata obuhvata
logikuiskaza. Poblie reeno, logika predikata ispituje pravila odnosa kvantora u
iskazima iformulama, to je teorija kvantora, funkcionalna logika o strukturi
iskaznih funkcija, predikata.Predikati su svojstva pojedinanih predmeta f(a),
odnosi pojedinanih predmeta f(a,b),svojstva ili odnosi klasa f(x,y,z,...),
svojstva ili odnosi iskaza f(p,q), kao i najoptije svojstvo bilo ega. Predikat sa
jednom promenljivom je jednomestni, sa dve promenljive dvomestni....s tim to
predikati s dve ili vie individualnih promenljivih izraavaju i odnose, a odnosi
su binarni, trinarni itd.Struktura aksiomatskog sistema logike predikata: iskazne
promenljive (p,q,r), logikekonstante, operatori (-,

), individualne konstante (a,b,c), individualne promenljive(x,y,z), predikati ili


funkcije (f,g,h), kvantifikatori (univerzalni, egzistencijalni), pomoniznaci,
zgrade. Ovo sainjava azbuku rauna predikata u logici predikata.Postoje zatim u
logici predikata pravila formacije i transformacije formula rauna predikata.
Pravila formacije su uslovi pod kojima se skup simbola ima smatrati formulomrauna
predikata. Prema pravilima transformacije izvode se formule jedne iz drugih, a
pravilasu pravilo zamene, pravilo implikacije i pravilo kvantifikacije.U strukturi
logike predikata, osim spomenutih elemenata, postoje aksiomi i teoremirauna
predikata. U logiki istinite formule logike predikata spadaju najpre svi aksiomi
logikeiskaza, a onda aksiomi koji izraavaju odnose kvantifikatora. Iz aksioma
izvode se opetlogiki istinite formule rauna predikata prema pravilima
transformacije, s tim to su sviteoremi rauna iskaza i teoremi logike predikata,
ali nisu svi teoremi rauna predikata iteoremi rauna iskaza.U logici iskaza
utvruju se logika istinosna vrednost njenih formula, u logici predi-kata utvruju
se, osim istinitosti, i zadovoljivost njenih formula. Formula u logici predikata
jezadovoljiva ako je uopte logiki mogua i ako je istinita, a to znai da formula
mora biti uskladu sa logikim sistemom u kome pripada, ne moe biti protivrena
formulama tog sistemaformula. A taj sistem formula logike predikata, ili
aksiomatski sistem rauna predikata, mora biti, isto kao i aksiomatski sistem
iskaznog rauna, neprotivrean i potpun.

You're reading a preview. Unlock full access with a free trial.


Pages 5 to 41 are not shown in this preview.
Download With Free Trial
Recommended Documents
Documents Similar To Skripta Iz Logika II
Filozofija prirode - skripta
46621925-logika-skripta
Heisenberg23 - Logika 2 skripta
FrederikKoplston-Istorija Filozofije Grcka i Rim
Aristotel Metafizika
skripta
LOGIKA PITANJA I ODGOVORI ISPIT
zakljucak - vrste
Uvod_u_filozofiju
Logika-predavanja-ver2
Gajo Petrovic Logika
STOICI
Papski primat - prvi deo - Zlatko Mati
Rjenik logike prvog reda
Edmond Husserl Kriza evropskih nauka
Aristotel - Metafizika
odbrana sokratova
Paul Feyerabend Protiv Metode
Teorije istine
Logika - pojam
Strol-Analitika-filozofija-u-dvadesetom-veku
More From dagnasty85
152-171 _ Predrag Puzovic - Rad Svetog Arhijerejskog Sabora 1947. Godine
020-043 _ Mihonja Knezevic - Poredak Licnosti Svete Trojice u Apodiktickim Slovima
Grigorija Palame
172-181 _ Prikaz - Rade Kisic - Prirucnik o Luteru
172-181 _ Prikaz - Predrag Dragutinovic - Makedonija u Vreme Novoga Zaveta
085-116 _ Marko Vilotic - Problem Odnosa Teologije i Filosofije u Delu Karla Ranera
004-007 _ Vladimir Vukasinovic - Godisnja Svetosavska Beseda
117-143 _ Zoran Gorgiev - Opravdanost i Racionalnost Teistickog Verovanja -
Doprinos Alvina Plintinge
008-019 _ Kiril Govorun - Dva Znacenja Slobode u Istocno-otackom Predanju
172-181 _ Prikaz - Milos Arsenijevic - Filosofija Vere Lava Sestova - Apofaticka
Dekonstrukcija Razuma
044-056 _ Dzon Ber - Nadilazenje Neopatristicke Sinteze
172-181_ Prikaz - David Perovic - Hriscanska Etika 1, Uvod - Opsta Nacela,
Savremena Problematika
114-151 _ Boris Stojkovski - Dela Rufina Akvilejskog i Teodorita Kirskog Kao Izvori
Za Crkvenu Istoriju Sirmijuma
000 _ Uvodna Rec - Bogdan Lubardic
067-084 _ Zdravko Jovanovic - Via Media i Reformacija Na Katolicanskim Principima
057-066 _ Dankan Rid - Patristika i Postmoderna u Misljenju Jovana Zizjulasa
146-157 _ Letopis Pravoslavnog Bogoslovskog Fakulteta Akademske 2008-2009. Godine
230-250 _ Nikola Tanasic - Golgota Ruskog Naroda i Drzave
035-049 _ Nebojsa Tumara - Starojevrejski Koren - Stn i Pitanje Starozavetnog
Monoteizma
072-093 _ David Perovic - Harizmatologija i Aretologija Svetog Vasilija Velikog
050-071 _ Hristos Karakolis - Novozavetna Nauka u Pravoslavnoj Crkvi i Teologiji
000 _ Uvodna Rec
094-144 _ Maksim Vasiljevic - O Hagiografskom Delu Svetoga Simeona Metafrasta -
Biografija, Redakcija, Teologija
264-268 _ Prikaz - Milosav M. Gudovic - Justin Celijski i Rusija
138-145 _ Prikazi 2 (2009)
203-212 _ Kardinal Andjelo Skola - Dijalog Hriscanstva i Modernog Sveta
145-202 _ Bogdan Lubardic - Sta Je to Ljudsko Bice - Savremena Pravoslavna
Antropologija - Prosopoloski Pravac
006-034 _ Rodoljub Kubat - Dva Aspekta Biblijske Teologije - Hermeneuticki Nacrt
213-216 _ Zoran Rankovic - Dva Bogosluzbena Teksta u Srpskoj Rukopisnoj Tradiciji
259-263 _ Prikaz - David Perovic - Srpska Barokna Teologija
251-258 _ Prikaz - Marko Delic - Buktinje

Footer Menu
About
About Scribd
Press
Our blog
Join our team!
Contact Us
Join today
Invite Friends
Gifts
Legal
Terms
Privacy
Copyright
Support
Help / FAQ
Accessibility
Purchase help
AdChoices
Publishers
Social Media

Copyright 2017 Scribd Inc.


.
Browse Books
.
Mobile Site
.
Site Directory
.
Site Language:

English
Sign up to vote on this title
UsefulNot useful
l

You might also like