Professional Documents
Culture Documents
Search
UploadSign inJoin
Skripta Iz Logika II
Uploaded by dagnasty85
Rating and Stats
4.3K views
Document Actions
Share or Embed Document
Embed
View More
Copyright: Attribution Non-Commercial (BY-NC)
Download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
Flag for inappropriate content
Recommended Documents
Documents Similar To Skripta Iz Logika II
46621925-logika-skripta
by Hope Perkins
FORMALIZAM MILJENJA
1. Logika klasa
Logika klasa je najelementarnija i najjednostavnija teorija u simbolikoj logici,
koja prouava pojam klase i njena opta svojstva. Dakle, logika klasa je teorija o
zakonitostimaodnosa meu klasama, a aksiomatsko izgraivanje, izvoenje i
dokazivanje sistema logikeklasa u simbolikoj logici jeste raun klasa.Osnovni
pojam teorije klasa jeste klasa. Klasa je skup bilo kakvih objekata,
kolekcijaentiteta bilo koje vrste. Klase se sastoje iz elemenata klase, a elementi
su promenljive i kons-tante, lanovi klase, koja je celina tih objekata, zatim
operatora i odnosa izmeu elemenataklase. Klase mogu imati konaan ili beskonaan
broj elemenata, mogu sadrati jedan lan amoe biti bez ijednog lana (prazna
klasa), ili da obuhvati sve objekte klase i njenu suprotnost(univerzalna klasa).U
logici klasa upotrebljavaju se simboli za odnose meu klasama, zatim
kvantori, pomone zgrade, indeksi. Termin klasa obeleava se simbolima A, B, C...,
elementi ili lanoviklase x, y, z..., ili a, b, c..., zatim postoje operatori
kojima se oznaavaju odnosi pripadanja ilinepripadanja (
), ukljuenosti (
B). Inkluzija je odnos klase i potklase, adefinicije odnosa klase i potklase kae:
klasa A je potklasa klase B ako svaki elemenat klaseA jeste i elemenat klase B. Tim
je reeno i to da je klasa B svoja potklasa prema definicijiidentinosti sa sobom.
U odnosu ukljuivanja postoji i odnos iskljuivanja (
, A
q) je binarna funkcija iskaza p i q, gde je iskaz ako p onda q neta-an samo ako je
p taan a q netaan iskaz.5)
ekvivalencija
(p
q) je binarna funkcija iskaza p i q, gde je iskaz p je ako i samo akoq istinit ako
su i p i q istiniti, i ako su i p i q neistiniti. Na temelju ovoga grade se tablice
istinosnih vrednosti i matrice istinitosti prema pravi-lima za osnovne logike
funkcije i njihove formule iskaznog rauna. Te su tablice i matrice odznaaja jer
su metod utvrivanja vrednosti istine sloenih formula iskaznog rauna, kada sezna
istinosna vrednost njihovih elemenata. One su isto tako i pravila za interpretaciju
logikihkonstanti, kao i definicije logikih funkcija.Logike konstante definiu se
meusobno, a to znai da ima logikih formula koje sumeusobno ekvivalentne po
tablicama istinitosti.
Konjunkcija
se moe definisati pomounegacije i implikacije, pa je formula p
q ekvivalentna formuli (p
-q).
Disjunkcija
se defi-nie pomou konjunkcije i negacije: p
q ekvivalentno je formuli -p
q.
Ekvivalencija
dvaiskaza definie se pomou njihove uzjamne implikacije, pa je p
q ekvivalentno sa(p
q)
(q
3. Logika predikata
Logika predikata je teorija u matematikoj logici o logikoj istini i
zakonimaunutranje strukture iskaza. Logika iskaza izuava odnose meu iskazima bez
obzira nanjihovu strukturu. Ali, svaki je iskaz struktura iskaza, u toj su stukturi
pojmovi iskaza, predikat je pojam koji je funkcija iskaza.Frege je logiki pojam
predikata uoptio u pojam logike funkcije kojim se izraavauzajamnost elemenata
iskaza. Tako se stupa u strukturu iskaza, pa je logika iskazamolekularna logika u
poreenju sa logikom predikata koja se pojavljuje kao atomska logika, ato znai
zakoni logike iskaza su i zakoni logike predikata, logika predikata obuhvata
logikuiskaza. Poblie reeno, logika predikata ispituje pravila odnosa kvantora u
iskazima iformulama, to je teorija kvantora, funkcionalna logika o strukturi
iskaznih funkcija, predikata.Predikati su svojstva pojedinanih predmeta f(a),
odnosi pojedinanih predmeta f(a,b),svojstva ili odnosi klasa f(x,y,z,...),
svojstva ili odnosi iskaza f(p,q), kao i najoptije svojstvo bilo ega. Predikat sa
jednom promenljivom je jednomestni, sa dve promenljive dvomestni....s tim to
predikati s dve ili vie individualnih promenljivih izraavaju i odnose, a odnosi
su binarni, trinarni itd.Struktura aksiomatskog sistema logike predikata: iskazne
promenljive (p,q,r), logikekonstante, operatori (-,
Footer Menu
About
About Scribd
Press
Our blog
Join our team!
Contact Us
Join today
Invite Friends
Gifts
Legal
Terms
Privacy
Copyright
Support
Help / FAQ
Accessibility
Purchase help
AdChoices
Publishers
Social Media
English
Sign up to vote on this title
UsefulNot useful
l