Professional Documents
Culture Documents
KOMENTAR 'USEJMINA
t "' t)
FETHU RABBILBERIJ)E BITALHIS
EL-HAMEVI))E
_,_jj lw L- jA j 4!.1j jl
,
j ,
, - _,...
Davud 4607, Ibn Made 42 l Ahmed 4/ 123. Ibn Hlbban i Hakim su ga ocijenili
sahlhom (vjerodostojnim).
Pravedne upuene halife su oni koji su doli nakon (Poslanika)
i slijedili Poslanika M, u korisnom znanju i pravednim djelima.
Najzasluniji od ljudi ovom opisu su ashabi Allah je odabrao njih
da budu Poslanikovi drugovi i oni koji e uspostaviti Njegovu vjeru.
A Allah ne izabira, jer je On Sveznajui i Najmudriji, za Poslanikove
drugove, osim ljude koji su najkompletniji u imanu, najinteligentniji,
najpravedniji u djelima, najodluniji i najblie upueni ka Pravom
putu. Zato su oni najzasluniji od ljudi da budu slijeeni nakon
Poslanika M, i da budu imami u vjeri - oni su poznati po njihovoj
uputi i ispravnom stanju.
DRUGO POGLAVLJE
l . ,
.f!.::.JI of=-
..",. ",..
::!;
2 OVdje, ejh Ibn 'Usejmin, l dalje navodi razne aspekte koje opovrgavaju
'J
"Ne govori ono ito ne znaill sluh, i vid, i razum- za sve to e
se,zaista, odgovarati." (Prijevod znaenja, El-Isra, 36)
I Njegov govor:
4 Na arapskom ().
5 Na arapskom ().
6 Na arapskom ().
7 Na arapskom ().
8 eJh Ibn 'Usejmin e ove termine ukratko pojasnib. Meutim, kako bi u
0i;t?
"Allah Ima najljepia Imena l vl Ga zovite njima, a klonite se
onih koji Iskreu Njegova Imena - kako budu radili, onako e
biti kafnjenll" (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 180)
" . . Niko nije kao Oni On sve blje l sve vidi." (Prijevod znaenja,_ a
ura, 11)
,. ,. ""
"Ne govori ono ito ne znail l sluh, l vid, l razum- za sve to te
se, zaista, odgovarati." (Prijevod znaenja, El-Isra, 36)
Prvi ajet dokazuje obaveznost izbata (potvrivanja) bez
ikakvog tahrifa (mijenjanja) ili ta'tila (negiranja) , jer je i jedno i
drugo forma ilhada (skretanja) .
9 Kao to je u ajetu:
"To je zbog djela vailh ruku, a Allah nite nepraytldan prema robovima!"
(Prijevod znaenja, AII-Imran, 182). (Op.prev.)
10
Kao to je u ajetu:
. 7'_,-.J
,, -'1f J
, '
l ' {!! t:w .,:.>1 G...l
jv-jlj ., l,;. :u.Jj
"
"Ml amo stvorili nebellll Zemlju l ono ito je Izmedu njih za leit Dana, l
ZNAENJE "TAHRIFA"
Jezika znaenje je: 'Mijenjanje'.
erijatska definicija: 'Mijenjanje erijatskog teksta u rijeima ili
u znaenju'.
11
ejh 'Usejmin je stava da je ovo prvi ajet Sure ei-Fatiha, a ne bismilla, kao to
tako stoji u veini kopija Kur'ana. Pogledaj Tefsir Amme Duza od autora ili njegov
tefsir Sure ei-Bekare. (Op.prev.)
3. Tahrif kojim se promijeni samo znaenje kao to je
-
ZNAENJE "TA'TILA"11
Jezika znaenje: '0dU%imanje, pra!njenje'.
erijatska definicija: 'Negiranje Allahovih imena i svojstva, ili
negiranje nekog od njih'.
Ta'tila (negiranja) su dvije vrste:
l. Potpuni ta'til13- kao to je ta'til dtehmijja koji negiraju sva
Allahova svojstva, dok ekstremi meu njima negiraju jo i Allahova
imena.
2. Djlimini ta'til14 - kao to je. ta'til efarija koji negiraju
neka Allahova svojstva, dok druga potvruju.
Prvi ovjek za kojeg je poznato da je uinio ta'til u ovome
ummetu je Dad ibn Dirhem.
ZNAENJE "TEKJIFA"15
Tekjif jeste govor o kakvoi Allahovih svojstava, kao kada bi
neko rekao: 'Allahove ruke su takve i takve..', ili: 'Njegovo sputanje
na ovodunjaluko nebo je takvo i takvo'.
12
Na arapskom (}.
13 Na arapskom ( ).
14 Na arapskom (c",Jt. }.
15 Na arapskom (}.
ZNAENJE "TEMSILA"16 i "TEBIHA"1:
Ternsil je da potvrdi da je neto isto kao ndto drugo.
Tebih je da po tvrdi da je neto slino kao ndto drugo.
Zato je temsil da poistovjeti dvije stvari u svakom aspektu, a
tebih je da poistovjeti izmeu njih u veini karakteristika. Nekada
se koristi jedan sa znaenjem drugog.
16
Na arapskom (J:IW).
17 Na arapskom (1).
l. Tebih u djelima: Primjer ovome je kada neko uini irk
Allahu u Njegovom rububijjetu (Gospodarstvu) , kao to je tvrdnja da
postoji jo neki stvoritelj pored Allaha.
3.
Tebih u svojstvima: Primjer ovome jeste ono to rade
ekstremisti po pitanj u velianja Poslanika :1, ili drugih, kao to je
reeno u poeziji poznatog el-Mutenabiha dok je uzdizao (hvalio)
'Abdullaha Ibn Jahju el Buhtara:
4l\'0-'4..;..!..!.W' ,p
'Pa, budi kakav eli biti, o ti, kojem nema ravnog.. '.
(2) to se tie tebiha (poredenja) potvrivanjem da je
Stvoritelj slian stvorenju - onda to znai da potvrdi Allahu neto
od specifinosti Njegovog bia ili Njegovih svoj stava na nain kako
potvruje stvorenju.
ZNAENJE "ILHADA" 18
Jeziko znaenje: 'skretanje, devijacija, odstupanje'
erijatska definicija: 'Odstupanje od onoga to je potrebno od
akaidskih ubjeenja'.
18
Na arapskom ( J!..J'il).
(l) to se tie ilhada spram Allahovih imena - to je
odstupanje od istine koja je neophodna po pitanju njih (Allahovih
imena), i toga je etiri vrste:
l. Negiranje nekog Allahovog imena, ili onoga ndta
ukazuje Allahovo svojstvo, kao to rade mu'atile (oni koji negiraju
Allahova imena i svojstva kao to su dtehmijje) .
2. Da uini da Allahova imena ukazuju na slinost Allaha
sa Njegovim stvorenjima, kao to rade muJebihe (oni koji porede
Allaha sa stvorenjima i obratno).
3. Da nazivd Allaha imenom kojim On Sebe nije nazvao.
Ovo je zato to se Allahova imena ne znaju, osim putem objave. -
Primjer ove vrste jeste nazivanje Allaha: Ocem - kao to to rade
krani; ili: Uzronik ili Uinioc - kao to to rade filozofi.
4. Da iz Allahovih imena izvodiA druga imena :a idole, kao
to je ime Lat izvedeno od imena El-Illah (Onaj koji se oboava) i
ime Uzza od imena El-Aziz (Svemoni).
(2) to se tie ilhada spram Allahovih ajeta, to je:
l. spram zakonodavnih ajeta - a to je ono sa ime su doli
poslanici od propisa i informacija;
2. spram uoptenih ajeta- a to je spram bilo ega to je Allah
stvorio na nebesima i zemlji.
(l) to se tie ilhada spram :akonodavnih ajeta: to je da
ini tahrif spram njih, negiranje obavijesti sadrane u njima ili
ogluivanje o vladanju po njima.
(2) to se tie ilhada spram uoptenih ajeta: to je da pripie
i pridrui njih nekom drugom pored Allaha ili da vjeruje da Allah
ima oartnera ili pomagaa u tome.
Zakljuak bi bio:
Ilhad u obije spomenute vrste je zabranjen zbog Allahovog
govora u kojem prijeti onima koji ine ilhad:
G);)i)t?
"Allah Ima najljepia I mena l vl Ga zovite njima, a klonite se
onih koji lskretu Njegova Imena - kako budu radili, onako te
biti kanjenll" (Prijevod znaenja, EI-'Araf, 180)
I On kae:
....
-: "!;. i.r
;:..;J,l . "ii . G1;
e;:.
J.&.j i
w u .: -
"Zbilja, oni koji ajete Nale lzvrtu nete se od Nas sakriti. Pa da
ll je bolji onaj koji u Vatru bude ba&tn 111 onaj koji na Sudnji
dan dcxte siguran? Radite ita hotete, On, zaista, vidi ita vl
radite." (Prijevod znal8'1Ja, Fusilet, 40)
Dodajemo: neke vrste ilhada su kufr (nevjerstvo), ovisno od
teksta Kur'ana i sunneta.
ETVRTO POGLAVLJE
... ...
.. ::ij
.Y-r _:i i "...
. ii. .!.rT
r-
'-"'J
!Jjj .JA
- ;J1 -s.JT
_ -
'
1 ,
.J.,
'
.)
"On je Allah, nema drugog boga osim Njega, On je poznavalac
nevidljivog l vidljivog svijeta, On je SVemilostan, Milostivi On
je Allah, nema drugog boga osim Njega, Vladar, SVeti, Onaj
Koji je bez nedostataka, Onaj Koji svakog osigurava, Onaj
Koji nad svim bdi, Silni, Uzviienl, Gordi, Uzviien l ist je Allah
od onoga ito mu prldruujul On je Allah, Tvorac, Onaj Koji iz
nl&lga stvara, Onaj Koji svemu daje oblik, On Ima najljepa
imena. Njega slavi i velia sve ito je na nebesima i na Zemlji,
On je Slini i Mudri." (Prijevod znaenja, EI-HiW, 22). 21
I kae:
I kae:
21
Kako bi potpuno shvatio znaenja ovih Allahovih Imena, 4f'QOe posluati
kasetu na arapskom jeziku ejha ibn 'Usejmina pod naslovom 'Akidah ehli sunne
vel dema'a', kaseta #2, strana B. Ovo se moe posluati online na:
http://www .binothaimeen.com/sound/snd/A0002/A0002-2B.rm. (Op.prev.)
"Allah je, nema boga osim Njega, ivi l Samoopstojei
Odrfavateljl Ne obuzima Ga nl drijemei nl san! Njegovo je
ono ito je na nebesima i na Zemljii Ko se moe pred Njim
zauzimati bez Njegovog dopuitenja?! On zna ta je bilo prije i
ta te biti poslije njih i oni ne mogu obuhvatiti od Njegovoga
znanja, osim koliko On ielll Njegova Kurslja obuhvata l
nebesa l Zemlju l Njemu nije taiko odravati lhl On je
Svevlinjl l Velianstveni!" (Prijevod znaenja, EI-Bekare, 255)
I rijei Allahovog Poslanika, M:
)i IJy-;;; ll) ,l:s\. 'J., ;.-f IJy-;;; 1-i .l l) l.l"WI t+.l
l; l.r rS..l>! Jl ;l 4) y-J:; l lJ)
'O ljudi, lagano! Vi ne
dozivate onoga knji je gluh ili odsutan.
Uistinu, ti dozivate Onoga knji uje, vidi i knji je blizu. Uistinu, Onaj
Kojeg dozivate je blii nekome od vas od vrata jahae ivotinje'. 22
TreP3: Vjerovanje da je put selefa samo taj da samo vjeruje u
rijei teksta (koji spominje Allahova svojstva), bez potvrivanja bilo
kakvog znaenja tome tekstu - jeste pogreno vjerovanje i la na
selef. Selef su najueniji u ummetu po pitanju tekstova vezanih za
Allahova svojstva, njihovih rijei i znaenja. ak ta vie, oni su
najbolji u potvrivanju njihovog znaenja onako kako dolikuje
Allahu, i zasnivanju toga na onom znaenju leako su to htjeli Allah i
Njegov Poslanik M.
etvrti: Selefi su nasljednici vjerovjesnika i poslanika . Oni
su znanje nauili direktno sa poslanikog izvora i stvarnosti imana.
A to se halefa tie, oni su svoje znanje nauili od medusija
(vatropoklonika), murika i neupuenih od grka i jevreja.
Pa, kako da bude da su nasljednici medusija, murika, jevreja i
grka, i onih koji su iznikli od njih, maniji i mudriji u pitanju
Allahovih imena i svojstava od nasljednika poslanika i vjerovjesnika
?
Q T J-:,JT j:i--.JT
"SVemllosnl, Koji se nad Ariom uzvisio." (Prijevod znaenja, Taha, 5)
I Njegov govor:
, T ,, .::iT- T , 12iT .J'1 - !.iT
-
:J . -' JU aJT
' -
-:t? 4J".
'ff .:U.fl u --J ''
'
, -
O .J .l.ltJjl j yi (tl;- :)J)::.:. j ,
",
J. ... .. ... ... J J - ts ...
i i - ! .._ - 1 \J X-.
'W' - . .TJ .-J"
- - - ,.)"""'il' - - Jj
"Stvoritelj nebesa i Zemljel On vas kao parove stvara - a
stvara parove i od stoke- da vas tako razmnoava. Niko nite
kao Oni On sve uje l sve vidi." (Prijevod znaenja, B-ura, 1 1)
I Njegov govor:
- ._.u
'l ....
J r i;. -J -tr-:ls! i
....:,_) _ c.. ..!- - - .
"On zna ita su radili i ita ih eka, a oni znanjem ne mogu
Njega obuhvatiti." (Prijevod znaenja, Taha, 1 10)
I ko god proe ono to sam ja, nauie ono ta sam i ja
nauio'.25
J_,....; 'lJ
'Ko god poredi Allaha sa Njegovim stvorenjima je nevjernik.
Ko god negira bilo ta od onoga kako je Allah Sebe opisao je
nevjernik. I nema tebiha (poreenja) u onome kako je Allah opisao
Sebe i kako ga je opisao Njegov Poslanik . 26
T;.j
"On je Svevlinjl i Vell&nstvenll" (Prijevod znaenja, EI-Bekare, 255)
o l .l.l?.J
"Slavi Ime Gospodara svoga SVevlinjeg" (Prijevod znaenja, EI-'Aia,
1)
"' , " . J ,
Q t uJ.rJ,!
"' ""' J .... ...
...
"' tl "' ",
o ,,
svemllosnl, Koji se Iznad Aria uzvisio. (Prijevod znaenja, Taha, S)
" t -"
QJ.,..:iJ .::J l;,... }i", ifjl
( :W J J
... ....
u l J a-" 1;
4 J l
Qll ;:iJ
"K Njemu se dliu lijepe rijei.. " (Prijevod znaenja, Fatir, 10)
J Jl ,
(.i \yL,. .:,r...lJI (.N. t'
..".
'
' . . .pa oni od vas koji udijele nou - to se uzdigne vaem Gospodaru'.
J:ll l Jlf:JI J Jlf:JI J:ll l YI c}.r..
'Djela uinjena nou se uzdiu Njemu prije nego djela uinjena
danju, a djela danju prije djela te noi'.
Zabiljeio ga je Ahmed.
3. Nekada dokaz spominje sputanje stvari od Njega, kao
to su rijei:
... ... ,
J
.) (;': .P
...
JI
"On (Kur'an) je objava sputena od Gospodara svjetova . . . "
(Prijevod znaenja, EI-Vakia, 80)
Q
"Reci: 'Od Gospodara tvoga objavu sputa melek Dibril s
istinom, da jo vile uvrstio vjernike u vjerovanju, i da bude
putokaz i radosna vijest svim muslimanima." (Prijevod znaenja,
En-Nahl, 102)
..:.AA....l l 0'"
"Mi smo uobiavali - a mnogo tabi'ina je bilo meu nama - da
govorimo: 'Allah, neka je uzvieno Njegovo spominjanje, je iznad
Ara'. I vjerovali smo u sve to je dolo u sunnetu po pitanju
Svojstava".
El-Evzai je ovo rekao nakon pojave metodologije Dehma (Ibn
Safvana) koji je negirao Allahova svojstva i Njegov uluv. On (Evzai)
je ovo rekao da bi ljudi znali metodologiju selefa koja je potpuno
suprotna Dehmovoj.
ak ta vie, nijedan od selefa nikada nije rekao da Allah nije
iznad nebesa ili da je On Svojim Biem svugdje oko nas. Niti su
govorili: 'Sva mesta su ista po pitanju Njega, niti je On unutar
svijeta, niti van njega, niti je dio njega, niti je odvojen od njega... '
"On je Allah na nebesima l na Zemlji, On zna l ito krljete l ito
pokazujete, l On zna ono ito radite." (Prijevod znaenja, EI-En'am, 3)
I govora:
Tj : ,;i
".
Ti 'iY. ,! ::i 1!.,.;. v
_,jlj ...oJ
... ....
.li :;;,. :&T i_,; j
G) :;lyij 9T j bj
" .. Njegova Kursija obuhvaa i nebesa i Zemlju. . " (Prijevod znaenja, EI-Bekare,
255). (Op. prev.)
velianstvenosti, bez toga da se On obuhvati' - onda je ovo istina i
potvruje se Allahu.
ejh, Ebu Muhammed Abdul Kadir el-Dejlani, kae u
njegovoj knjizi El-Gunijja:
38 Pogledaj EI-Gunijja 11-talibi tarik el-hakk fi marite el-adab -arih, strana 94.
o :;, p J
" 1 s neba vam kliu spustio " (Prijevod znaenja, EI-Enfal, ll)
..
PRVI DIO
ALLAHOV ISTIVA (UZDIZANJE) IZNAD AA
Kasas, 14)
kao u ajetu:
l Jj &.Pl
- .. "' ""' J
" zatim se lsteva Ila (uzdigao prema) nebu " (Prijevod znaenja,
..
EI-Bekare, 29)
2- sunnetu i
3- konsenzusu.
( l ) Od Kur'anskih dokaza su Allahove .;li&, rijei:
Q J-:;iT 'T
"Svemllosnl, Koji se Iznad Arla uzvisio." (Prijevod znaenja, Taha, S)
(2) Od dokaza i% sunneta jeste ono to je zabiljeio El-Hilal u
svojoj knjizi Es-Sunne, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca prema
artovima (uslovima) Buharije, gdje je Ebu Katade en-Nu'man
rekao:
'uo sam Allahooog Poslanika M, da kae:
.wf' .).s- I.S.,=- l u.L":. lJ" Ji l ti ll
'Kada je Allah zavr!io sa stvaranjem svojih stvorenja, On se isteva
'ala (uzvisio iznad) Ada'. 39
ejh, Abdul Kadir el-Dejlani, kae:
39 Ibn Kajjim spominje u Idtlmaul clujuil islamlje (str. 34). Ez-Zehebi kae:
'Njegovi prenoslocl su povjer1jlvi'. ejh Albani se sloio na ovome u Muhtesar el
uiuv (str. 38).
40 Gunijja (str. 96).
Jedan ovjek je rekao imamu Maliku:
Q _pl J--1 ,,
"Svemilosni, Koji se iznad Ara uzvisio." (Prijevod znaenja, Taha, 5)
Pa, kako se to Allah uzvisio?
Imama Malik spusti svoj u glavu sve dok nije poeo da se znoji,
pa ree:
\'l !ll) L..J -4 ..:,s. Jlj-liJ 'J 04)'\J ,J_,.u.. .Jf J ,J#, .Jf l_,.:....)ll
.
Ako se upita:
DRUGI DIO
AR {PRIJESTO)
:;.:;- tlj
" .. a ima l velianstveni ar (prijesto)" (Prijevod znaenja, En-Neml,
23)
El-Esma' (2/569, 649). Takoe je zabiljeio Ibn Merdevej kao to stoji u Tefsiru
Ibn Kesira (1/310-31 1). Hafiz Ibn Hader kae u Fethul-barlju: 'Ibn Hibban ga
smatra sahihom (vjerodostojnim) i podrava ga lanac od Mudahida - Se1d Ibn
Mensur ga je zabiljeio u Tefsiru sa sahih lancem od njega'.
'Hadis ima razliite lance prenosioca. Ehu Hatim ga biljei, kao
i Ibn Hibban u svom Sahihu, Ahmed u Musnedu, i dr.'
Rije kursij u jeziku znai: 'Stolica, neto na emu se sjedi'. A
to se tie Kursija kojeg Allah pripisuje Sebi, to je: 'mjesto Allahova
dva stopala'.
Ibn Abbas ., kae:
J l '1} ;J.i fo. '1 .;rJ 'J
l e!'>'" 4./""_,s:J l
'Kursij je mjesto dva stopala, a Ar ... niko ne moe obuhvatiti
njegovu veliinu, osim Allah, Moni i Plemeniti'
Hakim ga biljei u Mustedreku i kae:
'(Hadis je) u redu prema uslovima dvojice ejhova (Buharije i
Muslima) . Zabiljeen je i kao merfu predaja, ali je ustvari mevkuf.
Ovo maenje koje spominje Ibn Abbas ., vezano za Kursij, je
dobro poznato ehli sunnetu. To je sauvano od njega i zapameno.
A ono to je preneseno od njega da to (Kursij) mai: 'Znanje' -
onda to nije neto to je sauvano, i nije zapameno ni od koga.
Tako, ono to je preneseno od El-Hasana da je rekao da je Ar, to je
slabo i nije vjerodostojno, kao to kae Ibn Kesir. 45
ut> Ju
"Ne bojte sei", ree On. "la sam sa vama, la sve bijem l
vidim." (Prijevod znaenja, Taha, 46)
Od dokaza iz sunneta su rijei Poslanika, M :
Q 0 Jllj jAj
J
" .. On je sa vama gdje god bill, l sve ito radite Allah vidi . " .
..
Q i)t? f
"Zar ne znal da Allah zna sve ito je na nebesima l ito je na
Zemlji? Nema tajnih razgovora medu trojicom, a da On nije
b!tvrti, ni kad ih je manje, ni kad Ih je vlie a da On nije sa
njima gdje god oni bill .. " (Prijevod znaenja, EI-Mudadele, 7)
iE i
jer je Allah sa mu'mlnlma (vjernldma)- "--lPrljevod znaenja, EI
Enfal, 19)
(!) /
1 ;. lJ l_,i!i E Si J
Allah je zaista onima koji Allaha boje l onima koji dobra
"Ne bojte sei", re&t On. "la sam sa vama, la sve bijem l
vidim. (Prijevod znaenja, Taha, 46)
I Njegove rijei povodom Svoga Poslanika M:
""" .
Q %1 0J 0.}
" .. Ne brini, Allah je sa n11ma1 .. " (Prijevod znaenja, Et-Tevba, 40)
Ako neko upita:
'Je li Allahov ma'ijje od sifata zatijje (Allahovih svojstava Bia)
ili od sifata fi'lijje (svojstava Njegovih djela)?
- Odgovor je taj da je openita vrsta ma'ijja od sifata zatijje, jer
je to svojstvo konstantno i zauvijek pri Njemu. A. to se tie posebne
vrste ma'ijja, to je od sifaia fi'lijje, jer je u skladu sa uslovima: ako se
uslovi ispune, onda se potvruje, a u suprotnom ne.
DVANAESTO POGLAVLJE
t;
, (t , Al ""' ,
-.:q
f.../"v-... l.r .r- -: - - J .J 'J - y-- l.r- - _,A
, ,
- - . . - t;- 1'7.
(
J ""' .",.
l '" " - - l' lo - t;- - - 1 . - 1 . .;.L
'J Cfi 'J ._... I.J.t-l 'J ..,.-: (_.;-- t;'J- .J
t J J - J J J
1.)1. _,A DJ
, --
-
'W'
--
r(- "'"
v)1 - ...u 'J- \!.
"On je Onaj Koji je l nebesa l zemlju za iest dana stvorio, a
zatim se nad Ariom uzvisio: On zna ita u zemlju ulazi l ita Iz
nje Izlazi i ita s neba silazi i ita se prema njemu die, On je s
vama gdje god bill, l sve to radite Allah vidi." (Prijevod znaenja,
El-Hadid, 4)
... ., J J
J
"Subhanallahl", rekoie oni, "ml znamo samo ono &trnu sl nas Tl poulol
Samo sl Tl Znalac Mudri." (Prijevod znaenja, EI-Bekare, 32) (Op.prev)
kojem Njegovom svojstvu. Zato se za Njegov ma'ijje ne presuuje u
poreenju sa ma'ijjam. stvorenja.
ak ta vie, Njegovo bivanje sa stvorenjima ne daje utisak da
je On meu njima ili na istom tom mjestu gdje su oni, jer je On
lino visoko iznad. Nita od Njegovih stvorenja nee nikad
obuhvatiti ili okruiti Njega, dok On obuhvata sve.
50 Kao to se kae u hadlsu kojeg biljeI Buharija (401}: "Kada neko od vas
lUnja, neka nikako ne pljuje l8pred Rbe, jer, u namazu, Allah je Ispred
njega". (Op.prev.)
TRINAESTO POGLAVLJE
PRVI DIO
ALLAHOV NUZUL (SPUnANJE) NA DUNJALUKO NEBO
DRUGI DIO
SPAJANJE IZMEU TEKSTOVA ALLAHOVOG ULUVA SA
NJEGOVIM BIEM l NJEGOVOG NUZULA (SPUTANJA) NA
DUNJALUKO NEBO
.. ,:w w .:b...:.; u l l;
\";J
." - -
.. ltr:
' ' l li
f"l- u
"O Ibllsul - rekao je On - ita te navelo da ne uinil seddu
onome koga sam Svojim dvjema rukama stvorio? .. " (Sad, 75)
A iz sunneta hadis:
;J ..:..IJL-.l l J.!>- l:... JAj l L. !;f ;l+J lJ J:1l l .b..... 1.5-:J... l
4. J L.
'Allahove ruke su pune; udjeljuju i nou i danju i nikad ne
umanjuju. Zar ne vidite ta je sve udijelio od stvaranja nebesa i zemlje?
ak se nije nita umanjilo ono ta je u Njegovoj desnici'. 54
Ehli sunnet se jednoglasno slae na vjerovanju da su to: 'dvije
stvarne ruke', koje u niemu ne lie na ruke stvorenja. Nije ispravno
iskriviti i tumaiti ih drugaije kao da to znai: 'snaga', ili: 'blagodat'
iz vie razloga. Neki od tih razloga su sljedei:
Prvi: To bi znailo da se vanjtinsko znaenje rijei mijenja u
znaenje koje je metaforino, bez dokaza koji to podrava.
Drugi: Takvo znaenje arapski jezik odbacuje u odnosu na
kontekst u kojem su dole pripisujui to direktno Allahu, jer On
kae:
Q
" ..onome koga sam SVojim dvjema rukama stvorio?. . " (Sad, 75)
Neispravno je pretpostaviti da je znaenje (ajeta) : " onome
koga sam SVojim blagodatima stvorio.. ", ili: " SVojim snagama
stvorio".
Trei: Allah .;lt, je direktno opisan sa Njima i to je spomenuto
u dvojini. Nikada nije preneseno, na nijednom mjestu u Kur'anu ili
u sunnetu, da su milost ili snaga pripisani Allahu u dvojini, pa, kako
one (ruke) mogu biti pojanjene u tome znaenju?
(tj . ovo bi onda Iblis iskoristio rekavi: 'Pa i mene si stvorio isto
Svojom snagom') .
Q (.$;.
" .. llloja je plovila pred Mojim ama " ( Prijevod znaenja, EI-Kamer,
.
14)
A iz sunneta Poslanikove ai, rijei:
jl l
'On vas neprestano gleda kad ste oajno u potrebi'. n
I kae:
Ir l l L. J U.:.S_,J J_,:.) l
'Njegoo hidab (zastor) je svjetlo. Ako bi ga sklonio, sjaj Njegooog
lica bi spalio sva Njegooa sttJorenja koja On vidi'.
;_y4 ; u
'Uistinu, va! Gospodar nije slijep.'
SEDAMNAESTO POGLAVLJE
o ($ .H
""
I rijei:
" " "' " "" , .- "' .","' , .", t
;.fo -j lj
"'
($?-
" koja je plovila pred Nailm oBma.. " (Prijevod znaenja, EI-Kamer,
14)
(3) I primjeri Svojstava spomenutih u dvojini su Allahove
rijei:
, .J$
"-.,,,...!.! , , , i ' ' '
' ,'-A", ,, -.... ..U
.
o
--:: J -.-
-
.. .
I rijei Poslanika, M:
) ' ..p- ru ' J .l,Al l ru 1:,1
'Kada rob stane da klanja, on staje ispred dva oka Najmilostivijeg'
Ovo je zabiljeeno u Muhtesaru es-savaik59 od Ate kojem je
prenio Ebu Hurejre ..,, koji to prenosi od Poslanika, M, ali (lanac)
nije jak.
A to se tie svojstva Allahova dva oka, oni u Kur'anu nisu
izriito preneseni u formi dvojine.
Ovo su tri forme u kojima su oba svojstva, Allahove dvije ruke
i Allahova dva oka, prenesena.
PRVI DIO
ALLAHOV KELAM (GOVOR)
jJ ljj no JJ Jll 1j
"I kad Allah .-Ke: "Isa, la u tl duiu uzeti, l k Sebi te
uzdlgnutl l" (Prijevod znaenja, Ali-lmran, SS)
I Njegov govor:
l
Q .t: ,4l.:..J._}
..:.
f. :"' ,
J ,..,(l J._"kj l 4!.:.,!
..l!:/J
,l
.
'
"Ml smo ga s desne strane Tura zovnuli l Sebi ga pribliili da
blje rijei Nale " (Prijevod znaenja, Merjem, S2)
. 1. VJEROVANJE KERAMUJA61:
Slino je vjerovanju ehli sunneta sa razlikom da oni kau:
'Dogodio se nakon to nije bilo'. - Ovo su rekli da bi izbjegli
potvrivanje da neto moe doi od Allaha iako nema svoj poetak
(kao to je Njegov govor) .
2. VJEROVANJE KULABIJJA62:
Muhammed bin Kulab el-Katan ei-Basriju. Bio je jedan od filozofa Basre, umro je
245. h.g. Ibn Kulab je bolJI od E'arija u poglavlju imana l Allahovih svojstava, a
ima i neka filozofska mljenja koja zastupa l koja su poznata. (Op.rec.)
znaenje sadri etiri zasebna znaenj a: nareivanje, zabranjivanje,
informisanje i pitanje.'
3. VJEROVANJE E'ARIJA63:
4. VJEROVANJE SALIMIJJA:
mu'tezila, nakon ega je ostavio taj pravac, pa je poeo slijediti pravac kulabijja
da bi se, pred kraj svoga ivota, vratlo na put ehli sunneta. Preselio je 324. h .g .
.
7. VJEROVANJE ITIHADIJJA:
Oni kau, a oni vjeruju u valuletul wdtdiuLI (da se Allah
sjedinio sa stvorenjima) : 'Svaki govor je u sutini Allahov govor'.
Svi ovi govori su u direktnoj suprotnosti sa onim to je
dokazano Kur'anom, sunnetom i razumom. I svako kome je Allah
dao znanje i mudrost e to shvatiti.
negiraju sva Allahova svojstva; polnilac velikog grijeha nije niti mu'mln, a niti
kjatlr; kao l tvrdnja da je Kur'an stVoren, l druga vjerovanja koja su suprotna
vjerovanju ehll sunneta. (Op.rec.)
OSAMNAESTO POGLAVLJE
DRUGI DIO
KUR'AN JE ALLAHOV GOVOR
.;f ..ll i r ..; T;&J I 'YI .J# .1_,.... LoJ JJL;i.l ..ll i :_,J ..e.... .1:... '-"'l:JI ..:.SJ)!
JA! !J 1-4 J#
'Sretao sam ljude tokom sedamdeset godina i svi su oni
govorili: 'Allah je Stvoritelj i sve mimo Njega je stvoreno, osim
.
Kur'an. On je zasigurno Allahov Govor, i nije stvoren. Od Njega je
potekao i Njemu e se vratiti.'67
Znaenje 'Od Njega je potekao' jeste to da Allah njime -
znaenja:
65 Zabiljeio Ebu Davud (4734), Tirmizl (2925), Nesal u EI-Kubra (7727), Ibn
Made (201), Ahmed (3/390), i Hakim (2/669) i kae da je sahlh.
66 Zabiljeili su ga Buharija (247) i Muslim (2710).
67 Pogledaj SUnenut Kubra od Bejhekija (10/43, 205) i Temhld .od Ibn
AbdutBerra (24/186).
Prvo: Svojstvo govora Kur'anom se vraa Njemu, u znaenju
da niko mimo Allaha nije opisan da govori sa njime, jer je On Onaj
koji govori njime, a govor je svojstvo samog govornika.
Drugo: On e se uzdii Allahu, kao to je zabiljeeno u nekim
predajama da e ga On izbrisati iz knjiga i srca u jednoj noi. To e
se dogoditi - a Allah najbolje zna - kada ljudi u potpunosti i
kompletno ostave da rade po Kur'anu. Pa e biti uzdignut od njih
zbog njegove poasti. Allah je Onaj od kojeg traimo pomo.
OSAMNAESTO POGLAVLJE
TREtl DIO
_,.. rwT.J""
:q "'. J..v. !.Jr- r.J"":tL.. ...,.
_,..._ w -
.;,,.,.- :Ji 0-"
ako nije Kur'an ono nata se misli, ve puko izgovaranje rijei koje je
od djela ljudi - onda takav nije dehmijja - a Allah najbolje zna.
(b 0);: j Tj
"Kad Allah 8tvara l vu l ono ito napravite?" (Prijevod znaenja, EsSaf'fat, 96).
(Op.prev. )
DEVETNAESTO POGLAVLJE
69 Ta'tll je negiranje nekih ill svih Allahovlh Imena l svojstava. ejh Ibn 'Usejmin
je detaljnije pojasnio znaenje ta'tila. (Op.prev.)
70 Obije ove Izjave direktno negiraju (sledee) ajete Kur'ana:
..
PRVI DIO
odbili.
Trea: Ovi ljudi koji negiraju Allahova svojstva imaju tagute
koje slijepo slijede, davajui prednost njima u odnosu na ono sa
ime je doao Poslanik, ji. Oni ele da im oni daju presudu u sporu,
a ne Kur'an i sunnet, na isti nain kako su licemjeri traili presudu
od taguta iako im je bilo nareeno da u njih ne vjeruju.
etvrta: Ovi koji negiraju Allahova Svojstva tvrde da oni
njihovom metodologijom ele samo dobro i sklad izmeu razuma i
objave, ba kao to su se licemjeri kleli da namjeravaju samo dobro i
sklad.
Svaki laov i sljedbenik lai koji prekriva sebe i svoje lai,
pretvarajui se da slijedi istinu, pokazujui to vanjtinom; takav e
prije ili kasnije doi sa obmanjujuim govorom koji iri, pokazujui
time svoje licemjerstvo. Premda, onaj kome Allah da znanje,
razumijevanje i mudrost dok on ima dobru namjeru, onda takav
nee biti obmanut zabludom, niti takvim obmanjivakim pozivom -
a od Allaha traimo pomo.
DVADESETO POGLAVLJE
DRUGI DIO
Q 4Y
11 Znal ll da Ima neko Njemu sll61n?11 (Prijevod znaenja, Merjem, 65)
Q l l tlj
l , , - , -
TREtl DIO
, J.i
" .. Znal ll da Ima neko Njemu silan?" (Prijevod znaenja, Merjem, 65)
f t , (Jj
" .. l niko Mu ravan nljel'" (Prijevod znaenja, EIIhlas, 4). (Op.prev.)
zapoinju negiranjem svega, zavravajui na kraju sa negiranjem svih
Allahovih svojstava. 73
Oni su tako preformulisali ove sumnje koristei ih dugako,
udno, i atraktivno se izraavajui, to osobu, neznalicu, moe
navesti na vjerovanje da je to istina, zbog ljepote njihovih izjava.
Meutim, kada neko potpuno shvati ovu stvar postaje mu jasno da
su to samo puke izmiljotine i sumnje.
Ovi ljudi su odbaeni sa vie aspekata:
Prvi: Njihove tvrdnje i njihovi dokazi su opreni u tvrdnji da
potvrivanje Allahovih svojstava obavezuje tdbih (poreenje) ; u
tome su ve upali u ono od ega su bjeali, zbog toga to nisu mogli
zamisliti da je Allah potpuno drugaiji od stvorenja i da On
posjeduje svojstva, ali ipak, ne bivajui slian stvorenjima - pa su
oni tako zapoeli tdbih (poreenje Allaha sa stvorenjima) u svojoj
glavi.
74 Ulema se razilazi kada se pojavila sekta batinija, jedni smatraju 205. godine
po hidzri, a neki 250. h. g. Ovo je jako opasna sekta po islam, koja se pojavila sa
vrlo jasnim ciljem, a to je ruenje islama. Osniva ove sekte je Mejmun ei-Kadah.
E!jh Sefer bin Abdurrahman ei-Havali kae: "Ono Ito preovladava je to da je bio
idov. Pojavili su se krajem treeg stoljea zajedno sa keramltama 275. h.g .. "
Najbolje Ih je opisao Ebu Hamid Gazali l drugi: "Vanjtina lm je rafd (uenje
ekstremnih ija), dok su nutrinom pravi nevjernici." Pretvarall su se da su od
rafidija (ekstremne ije), tvdei da vole Poslanikovu a, porodicu kako bi doli do
svoga cilja. Neka od Imena ove zabludjele sekte batinija su: keramite, ismaillje,
sebijje, talimije, ibahije i dr .. Neka od glavnih njihovih vjerovanja su: da dnevni
namazi nisu nista drugo do izraz, fraza od pet imena, kao to je to sluaj kod
nusajrija, za njih je pet dnevnih namaza da naui pet Imena nlhovih boanstava,
koje smatraju boanstvima mimo Allaha, a oni su: Alija, Fatima, Hasan, Husejn i
Muhsin. Za post kau da je to spominjanje trideset osoba, ill uvanje tajni njihovih
uenih, a ako bi ko odao tajnu vjeruju da e stradati ill biti ubijen. 'Ne vjeruju u
proivljenje poslije smrti, tvrde da nema obrauna poslije smrti, da ne postoji ni
Dennet ni Dehennem. Za sve ovo tvrde da je to imaginacija, mata ili
duhovnost, spiritualizam. Sve Kur'anske tekstove tumae na svojstven nain,
bjeei od njihovog pravog vanjtinskog znaenja, a to svoje tumaenje nazivaju
"spoznaja unutranjeg znaenja" (skrivenog znaenja). Ibn Tejmijje u svojim
Fetvama kae da je njihovo nevjerstvo vee od nevjerstva Jevreja i na, ak je
vee od mnogih murlka, a opasnost l teta po umet Muhammeda a, je vea od
otvorenih neprijatelja islama. (Op.rec.)
ui jedino preko Poslanikove M, upute koja je bez iskrivljavanja ili
pogrenih tumaenja - a Allah najbolje ma.
DVADESET PRVO POGLAVLJE
75 ejh ibn 'Usejmln je dao detaljne definicije ta'tila l temslla u poglavlju tri.
(Op.prev.)
" .. Niko nije kao Oni " (Prijevod znaenja, a-ura, 1 1 )
..
I Njegov govor:
Q i (Jj
"I niko Mu ravan nljel" (Prijevod znaenja, EI-Ihlas, 4)
Trei: Ako on vjeruje da je Allah slian sa Njegovim
stvorenjima - takav negira Njegovu savrenost koju On zasluuje,
tako da on smatra Gospodara, koji je savren. u svakom pogledu, da
je slian, u nedostatku i manjkavosti, sa stvorenjima.
DVADESET DRUGO POGLAVLJE
:JA._, JSIJ )L.:....I I J tf! ;JU.._, ,J.,.:JIJ J..._A ly. c:,f rJI J-f J
rJI > J,ifJ WIJ l !J; Ir l?. Ih
'Moj sud za onoga koji govori kelamom jeste da se takav izudara
trskom i cipelama, pa da se nakon toga vodi arijom i da se govori:
'Ovo je nagrada onome koji ostavi Knjigu i sunnet i prihvati govor
kelama.'
Oni zaista zasluuju ovo to afija kae sa take podsticanja da
se pokaju Allahu i da bi se drugi odvratili od slijeenja njihove
metodologije.
Ako pogledamo u njih sa take koliko ih je ta zbunjenost
ophrvala i koliko ih je ejtan savladao - onda se smUujemo i alimo
ih. Zahvalni smo Allahu koji nas je sauvao od onoga sa ime su oni
zaraeni. Tako, mi na njih gledamo sa dva stanovita: sa erijatske
strane izvravanja preventivne kazne da ne bi irili njihovu
metodologiju, i sa take onoga to ih je pogo4ilo. Osjeamo se
alosnim zbog njih i molimo Allaha da ih uputi i zahvaljujemo
Allahu to nas je spasio od njihove kunje. Plaimo se zablude za
veinu onih koji uu u ovaj govor filozofije i nikada ne osjete da su
dosegli njegovu dubinu i granice.
Zato, onaj koji nikada ne ue u te dubine je siguran, a onaj
koji i dosegne njegove granice i najzad zakljui svoje duboko
razmiljanje, njemu postaje jasna bez-izlaznost i poremeenost.
Nakon toga, takvi se vraaju Kur'anu i sunnetu, kao to se to desilo
sa njihovim velikanima. Prema tome, opasnost ostaje za onoga koji
napusti Pravi put dajui prednost govoru filozofa, dok mu njegova
realnost nikada ne postane jasna.
Autor, Ibn Tejmijje, rahimehullah, je prenio mnogo predaja od
ovih filozofa gdje su govorili o sebi ono to je vezano za ovu temu.
On kae:
'Iako mi imamo vie nego to je potrebno za nas u Kur'anu i
sunnetu, i u izjavama selefa, nad svakim drugim govorom, ipak,
mnogi ljudi su se zakaili za neke uticajne govornike, imajui lijepo
miljenje o njima mimo drugih, postajui prevareni zamiljanjem da
su ti govornici dosegli dubinu uvjerenosti po tom pitanju, dok drugi
to nisu. Pa, ako bi mi donijeli svaki ajet i dokaz, oni to nebi slijedili,
osim ako bi im se naveo neki od ovih filozofskig govora kao potvrda
toga'.
On kae:
PRVI DIO
KATEGORIJE ZABLUDJELIH LJUDI PO PITANJU VJEROVANJA
U ALLAHA l SUDNJI DAN
l. sljedbenici tahjila,
2. sljedbenici te'vila, i
3. sljedbenici tedhila.
1. SUEDBENICI TAHJILA
DRUGI DIO
METODOLOGIJA SLJEDBENIKA TE'VILA PO PITANJU
TEKSTOVA O AHIRETU
TREI DIO
SLJEDBENICI TEDHILA
ukazujui da Allah zna tumaenje, kao i oni koji su u znanje upueni. {Op.prev.)
(2) A ako misle na drugo znaenje - onda je istina da su ti
ajeti od ove vrste. Ovo je zbog toga to niko ne ma sutinu
kakvou svojstava, osim Allah.
Nakon ovoga to je reeno, nije ispravno rei za ajete o
svojstvima da su mutdabih (nejasni) kao to je to spomenuto u
navedenom ajetu. ak ta vie, prethodno spomenuti detalji se
moraju uzeti u obzir.
Druga taka: Njihov govor: "Sa rijeima: 'te'vil (tumaenje) ' iz
ajeta se eli mijenjanje rijei od njihovog vanjtinskog znaenja u
drugaije maenje koje je tome suprotno" - nije ispravan.
Ovo je nova definicija za te'vil (tumaenje) koji je spomenut u
ajetu. Niti su Arapi u globalu, niti ashabi meu kojima je
objavljen Kur'an na njihovom jeziku, shvatali da su to njihova
eljena znaenja. Nasuprot tome, ono to je njima bilo dobro
poznato jeste da te'w ima jedno od dva znaenja:
(l) To je tefsir (pojanjenje i objanjenje maenja) - i te'vil u
ovome smislu je poznat onima koji imaju znanje, kao to je Ibn
Abbas rekao:
O "'T J t : _,
'A tumalenje njihovo zna samo Allahl'
Trea taka, kako se pobijaju ovi ljudi, jeste to da je Allah
objavio Kur'an da bi se o njemu razmiljalo. On nas podstie da
razmiljamo o njemu u potpunosti ne pravei razliku kod ajeta o
svojstvima. Podsticanje na razmiljanje o njima znai da je mogue
doi do njihovog znaenja; u suprotnom, to ne bi bilo podsticanje na
razmiljanje. Podsticanje na neto do ega ne moe doi je
besmislen govor, a Allahov govor i govor Njegovog Poslanika :i, je
'
daleko iznad toga.
Podsticanje jeste da se o svemu razmilja, bez izuzetka, to
pokazuje da ajeti o svojstvima imaju stvarno znaenje i da je mogue
dosegnuti ih razmiljaljui o njima. Najblii od ljudi u shvatanju ovih
znaenja su Poslanik a, i njegovi ashabi Kur'an je objavljen na
njihovom jeziku i oni su prvi ljudi koji rade po njima, a posebno u
najbithijem dijelu vjere.
Ehu AbdurRahman es-Selemi kae:
'Oni koji su uili Kur'an kao Osman Ibn Affan, Abdullah Ibn
Mes'ud i drugi, su prenijeli da bi oni nauili deset ajeta od Poslanika
:1, i ne bi prelazili na sljedeih deset sve dok nebi nauili ono ta oni
sadre od znanja i djelovanja; Kau: 'Mi smo uili Kur'an, znanje i
djelovanje po njemu, u isto vrijeme." - Pa, znajui ovo, kako da
bude praktino predpostaviti da oni nisu znali znaenja ajeta po
pitanju Allahovih svojstava kada je to najbitnija stvar u vjeri?
etvrta taka: izjave ovih ljudi ukazuju da je Allah objavio u
Svojoj Knjizi prazan govor bez znaenja. Sudei prema ovome, oni
nisu nita vie, osim alfabetska slova. - Ovo je potpuno
kontradiktorno Allahovoj Mudrosti sa kojom je On objavio Knjigu i
poslao Poslanika a.
Upozorenje:
Sada znamo, iz onoga to je prethodilo, da postoje tri znaenja
te'vila:
l. To mo!e znaiti tefsir, a to je pojanjenje i objanjenje
znaenja. - Ovo je znaenje prema veini mufesira (uenjaka
tefsira) . Od ovoga je Poslanikova M, izjava upuena Ibn Abbasu, :
tLt j ;:.,J
"ekaju ll oni te'vll (da se uistinu obistini)? " (Prijevod znaenja,
..
EI-'Araf, 53)
I Njegove rijei:
t :,.:;.f) 1
" ..To je bolje l te'vll (krajnje posljedice) su ljepiel" (Prijevod
znaenja, En-Nisa, 59)
ETVRTI DIO
TUMAENJE KUR'ANA
81
Pogledaj Zuhd od Hanacla (1/51/8) i Tefsir Ibn Kesira (1/64).
DVADESET tETVRTO POGLAVLJE
" .. Niko nije kao Oni On sve blje i sve vidi." (Prijevod znaenja, B
ura, 11)
I Njegov govor:
- -
"::,J l 'J l
.l "' , "" , f A , ,., "' _,,_, ..-t
P. ,
1_,lli
-1"'1!::, u ,
.._;::,1 t 1j$'"'.? t1 J.;ul j
'-j 1 ujJ
,
, ,
;
"Vl l:ete slgumo biti lskuiavanl u Imecima vailm, l ilvotlma
vailm, a sluiat l:ete od onih, kojima je prije vas dana Knjiga, l
ldolopoklonlka mnoge neugodnosti. Ako bl.ldete lzdriall l
Allaha se bojali, to doista, u Istinske postupke spadal" (Prijevod
znaenja, All-lmran, 186)
Ovi murici, tlaitelji, su Poslaniku M, i ashabima ..,, upuivali
klevete, vrijeajui ih i davajui im sarkastina imena kao to su
sihirbazi (vraari) , ludaci, proroci, laovi, itd ..
Poto su uenjaci nasljednici Allahovih poslanika ' oni
bivaju izloeni novotarima i filozofima isto kao to su za murike bili
Poslanik M, i njegovi ashabi Sve te sekte sljedbenike sunneta
(ehli sunne) oznaavaju imenima klevetanja i sarkazma od kojih. ih
Allah isti. Oni to rade ili zbog svoga neznanja, pretpostavljajui
ispravnost onoga na emu su oni i da su ehli sunne na lai; ili to rade
zbog loe namjere pokuavajui zavaditi ih i odvajajui druge od
njih. Oni su se arogantno pridravali svojih miljenja znajui
sopstvenu zabludu.
Dehmijje i njihovi sljedbenici koji ine ta'til (negiranje
Allahovih svojstava) nazivaju Ehli sunne (sljedbenike sunneta) sa:
'Muebihe (oni koji porede Allaha sa stvorenjima) ' - navodei to
zbog toga to ehli sunne potvruje svojstva Allahu . da oni time
(kako to oni shvataju) uporeuju Njega sa stvorenjima.
Ekstremne ijje (rafi.dijje) ih zovu: 'Navasibe (neprijatelji) ' - jer
su na strani Ehu Bekra i Omera, kao to su oni (tj. ijje) na strani
Poslanikove M, familije. Zbog toga su govorili da svako ko je na
strani Ehu Bekra i Omera, da je takav neprijatelj Poslanikove M,
porodice. Za ovo su znali govoriti: 'Nema saveznitva, osim uz
oslobaanje njih' - ovim su mislili da nema saveznitva sa
Poslanikovom M, familijom, osim ostavljanjem Ehu Bekra i Omera!
Kaderije (oni koji ne vjeruju u Allahov kader-odreenje)
nazivaj u ehli sunne sa: 'Mudbire' tj. oni koji vjeruju da su ljudi
prisiljeni od strane Allaha na injenje djela bez mogunosti izbora.
Ovo je rezultat vjerovanja u kader, kako to oni tvrde.
Murdije, a to su oni koji zabranjuju istisna82 u imanu, nazivaju
ehli sunne sa: 'ekkak (sumnjivci)' - jer iman kod njih (murdija)
nije nita vie od potvrde srcem. A istisna kod murdija predstavlja
sumnju (u iman) .
Sljedbenici kelama i dijalektike nazivaju ehli sunne sa:
'Haevije' ili 'oni beskorisni', pri kojima nema koristi. Takoe ih
zovu: 'Navabiti' a to je korov koja raste bez koristi u njoj . Oni su njih
nazivali: 'Gusa' ili olo ija bujica nosi neist. Ovi sljedbenici kelama
i dijalektike su koristili takva imena, jer su tvrdili da ko god ne
82 lstisna {Izuzimanje) je da neko kae: "Ja sam mu'min inllah!". - Kada neko
PRVI DIO
ISLAM l iMAN
I On kae:
" J "., , ,,
" .", , ,..... , , , ,
Ql &tl _;:'91 J jAj j;1,! Ji )'l? )AJ "
, "'
"A onaj ko iell neku drugu vjeru osim Islama, nete mu biti
primljena, l on te na drugom svijetu biti mectu gubltnldma."
(Prijevod znaenja, AII-Imran, 85)
J..J.l l If'
l l t..U"f.J .JI I l l : J} L.(; .J )' l
.)' 1 l.J
'Iman je sastavljen iz sedamdeset i nekoliko djelooa, najvii njegoo
dio je svjedoenje La ilahe illAUah. Najnii dio je uklanjanje smetnje sa
puta, a i stid je dio imana'.
Iman u Allaha, Nj egove meleke, itd .. - to je vjerovanje srcem.
Svjedoenje La ilahe illAllah - to je izgovaranje jezikom.
Q )i
"Neki beduini govore: 'Ml vjerujemol' Red: Vl ne vjerujete, all
recite:'Islam smo primili l' - a Iman joi nije uiao u vala srca .. "
(Prijevod znaenja, EI-Hudurat, 14)
, ,
Jj ofoj :.f:J j.) (-{ ll> u
-
- - - "@ i"
- , ;.-l
- t!. t
, JI
'-
Q u- , -:;: l
Qf-
"Pravl su vjernici urno oni Bja se srca strahom Ispune kad se
Allah spomene, a kad lm se rljeB Njegove kazuju, vjerovanje
lm povetaju l samo se na Gospodara svoga oslanjaju, oni koji
namaz obavljaju l dio od onoga ito lm Ml dajemo udjeljuju.
Oni su, zbilja, pravi vjemld - njih kod Gospodara njihova
atkaju po&stl, l oprost, l oblije plemenito." (Prijevod znaenja, EI
Enfal, 2)
DRUGI DIO
POVEAVANJE l SMANJIVANJE l MANA
Feth, 4)
TREI DIO
NAINI POVEAVANJA l SMANJIVANJA IMANA
ETVRTI DIO
ISTISNA (IZUZIMANJE) PO PITANJU IMANA
.. .
.) -
-1"'1!1 uJ
-
ZNAENJE "TA'TILA" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . 20
ZNAENJE "TEKJIFA" ......................................................................................... 20
ZNAENJE "TEMSILA" 1 "TEBIHA" ..................................................................... 21
ZNAENJE "I LHADA" ............. ............................................................................. 22
AR (PRIJESTO) . ..... . . .
.. .. ..... . ........ .. . ......... .. ...... . ............ .. .... . . . ... .... 61
.. .. . .
SADRAJ 149