V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Dio predavanja kolegija

HIDRAULIKI STROJEVI

Zoran arija

2010

1
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Sadraj
1. Uvod............................................................................................................................ 3
1.1. Podjele turbostrojeva ............................................................................................ 6
2. Turbo strojevi .............................................................................................................. 8
2.1. Opi pojmovi ........................................................................................................ 8
2.2. Eulerova jednadba turbostrojeva ...................................................................... 10
Analiza rada aksijalnih turbostrojeva............................................................................ 18
3. Karakteristike turbostrojeva ...................................................................................... 19
3.1. Cordierov diagram.............................................................................................. 26
3.1.1. Preliminarni izbor turbostroja ..................................................................... 27
4. Teorija slinosti i modelska ispitivanja..................................................................... 28

2
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

1. Uvod
Na granici fluida i vrstog tijela fluid uvijek djeluje nekom silom na stjenke vrstog tijela
bilo da je u mirovanju ili gibanju.
Ukoliko se vrsto tijelo giba u fluidu javit e se sile koje e nadalje vriti rad, a koji e s
obzirom na gibanje vrstog tijela biti pozitivan ili negativan.

S obzirom na prirodu sila koje sa javljaju hidraulike strojeve moemo podijeliti na:
statiki strojevi - to su oni strojevi kod kojih je strujanje naelno periodiko, a
izmjena energije se ne vri silama hidrodinamikog napona (ve silama tlaka i
potiskivanjem trenja).
dinamiki strojevi - kod kojih je strujanje stacionarno, a najvei dio promjene
energije struje dolazi od rada hidrodinamikih sila uzgona (optjecanje uzgonskih
tijela).

Primjer statikog stroja je vertikalna cijev zatvorena odozdo stapom nad kojim se nalazi
kapljevina teine G. Izvri li se pomak stap nagore za put s, obavit e se rad
W Gs

Time e se poveat potencijalnu energiju poloaja fluida koji je pomaknut vertikalno

navie za visinu s. S druge strane, dozvolimo li da teina G fluida pomakne stap nanie,
to e se dio energije fluida prenijeti na stap dok e se istovremeno energija fluida smanjiti
za isti iznos.

Sl. 1.1 Statiki stroj

Primjer statikog stroja dan je na sljedeoj slici.

3
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Sl. 1.2 Primjer statikog stroja

S druge strane kod gibanja estica fluida javljaju se i druge sile povezane s gibanjem
fluida. Strojevi koji koriste takve sile nazivaju se dinamiki strojevi. Princip rad
dinamikog stroja prikazana je na sljedeoj slici.

Sl. 1.3 Dinamiki stroj

Spremnici sadre tekuinu ije se razine tekuina nalaze na razliitim visinama, a

povezana su vertikalnom spojnom cijevi u kojoj se nalazi radno kolo s lopaticama. Radno
kolo povezano je s elektrinim strojem.

Ukoliko se s elektrinim strojem pogoni radno kolo, dovedena energija e se prenijeti

fluidu to e za posljedicu imati podizanje kapljevinu iz donjeg spremnika u gornji. U
tom sluaju se troi energija (elektrina energija potrebna za pokretanje elektromotora)
koja se preko vratila i lopatica kola predaje tekuini. Viak energije tekuine se oituje u
vioj potencijalnoj energiji fluida koji se nalazi u gornjem spremniku.

4
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Suprotan sluaj prethodnome je kada kapljevina tee iz gornjeg spremnika u donji. U tom
sluaju tok fluida e prisilno zakretati radno kolo uslijed ega e se stvarati okretni
moment na vratilu radnog kola. Kako je elektrini stroj vrsto povezan sa vratilom
radnog kola to e za krajnju posljedicu imati proizvodnju elektrine energije elektrinim
strojem.

5
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

1.1. Podjele turbostrojeva

Osnovna podjela turbostrojeva odnosi se na smjer prijenosa energije pa tako razlikujemo:

1. radne strojeve, crpke
2. gonjeni strojevi, turbine ...

Ukoliko turbostrojem poveavamo energiju fluidu tada emo takve strojeve nazivati
radnim strojevima ili motorima ili neturbinama, a ukoliko turbostrojem smanjujemo tj.
oduzimamo energiju fluida tada emo takve strojeve nazivati pogonjenim strojevima ili
turbinama.

Dinamiki pogonjenim strojevi podrazumijevaju se turbine (od lat. turbinus virovit, koji
ima vir).
Ovisno o mediju s kojim rade turbine je nadalje mogue podijeliti na:
- vodne,
- parne i plinske (termike ili toplinske) i
- zrane (vjetroturbine).

Dinamiki radnim strojevima se podrazumijevaju

- crpke,
- ventilatori,
- puhala i kompresori (utjecaj kompresibilnosti radnog medija).

Hidraulikim strojevima nazivamo sve strojeve koji rade s praktiki nestiljivim fluidom
(kapljevinom ili plinom do tlaka kod kojeg ga jo moemo smatrati nestiljivim).

Radi toga e se u nastavku prouavati:

vodne turbine strojevi za proizvodnju mehanike energije koja se putem
generatora pretvara u elektrinu energiju
crpke strojeve za transport kapljevine
ventilatori strojeve za transport plinova pod niskim tlakom.

Prema konstrukciji strojeve dijelimo na

- rotacione i
- nerotacione

a ova podjela se gotovo podudara s podjelom na dinamike i statike strojeve.

Rotacionim strojevima podrazumijevamo sve one strojeve kod kojih se pretvorba energije
zbiva uz pomo rotora (esto puta se koristi naziv kolo), za razliku od nerotacionih
strojeva gdje se pretvorba zbiva na neki drugi nain (u prvom redu pravocrtnim gibanjem
klipa).

6
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Kod statikih je strojeva za pomak fluida iskoriteno neko drugo tijelo (npr. stap ili klip),
dok je kod dinamikih strojeva tu ulogu preuzela lopatica stroja. Prisilnom rotacijom
lopatice rotora ostvaruje se razliku tlaka koja za posljedicu ima strujanja fluida u
eljenom smjeru (iz podruja nieg u podruje vieg tlaka).

Turbostrojevima nazivamo sve strojeve kod kojih se pretvorba energije u rotoru zbiva po
Eulerovim zakonima turbostrojeva.

Danas se u pravilu gotovo iskljuivo u inenjerskoj praksi koriste samo dinamiki

strojevi dok se statiki strojevi koriste u specijalnim sluajevima (npr. u elianama gdje
za pogon odreenih linija potrebno razviti vrlo visok tlak ulja).

Odnos hidraulikih i termikih strojeva

Osnovna je razlika u gustoi medija. Kod hidraulikih pogonjenih strojeva (vodnih
turbina) koji rade s vodom, gustoa je reda veliine 103 puta vea nego kod toplinskih
strojeva. Toplinske turbine imaju vie stupnjeva (kruto povezanih rotora) (do 60-ak) sa
ulaznim tlakom od oko 250 bara za razliku od vodnih turbina koje imaju jedan rotor i
ulazni tlak vode do 1.5-50 bara.

7
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

2. Turbo strojevi

2.1. Opi pojmovi

Turbostrojevi, ovisno o vrsti, fluidu oduzimaju ili dodaju energiju Na slici Sl. 2.1 je
prikazan sustav sa dva spremnika meusobno spojenih cjevovodom u koji je ugraen
turbostroj. Ukoliko fluid (u pravilu se radi o vodi) struji iz gornjeg spremnika u donji
spremnik tada se takav turbostroj naziva turbinom. Ukoliko je strujanje suprotnog smjera
tada se takav stroj naziva crpkom. Potrebno je napomenuti da crpka moe raditi i tako da
dodatno gura fluid iz gornjeg spremnika u donji, ali su takvi sluajevi u praksi rijetki.

Sl. 2.1 Princip rada turbostroja

Bez obzira na smjer strujanja specifina energija (energija po jedinci mase fluida koji
struji) na ulaznom presjeku je jednaka

vul2
pul
eul g z ul
2

dok je na izlazu jednaka

vizl2
pizl
eizl g z izl
2

Ukupna razmijenjena energija u jedinici vremena jednaka je umnoku specifine energije

i masenog protoka.
*
E m e

Prema tome razlika energije koju turbostroj daje fluidu ili prima od fluida je jednaka

8
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

*
ETS Eizl Eul m Y

odnosno
eTS eizl eul Y g H

Gdje je H m neto pad ukoliko se radi o turbini odnosno napor ukoliko se radi o crpki,
a Y W s / kg specifina energija turbostroja i odnosi se na jedinicu mase (za 1 kg)
fluida. Y W s / kg J / kg se esto naziva i jedinini rad.

Prema tome
- raspoloiva specifina energija kod turbinu je jednaka
eul eizl YT
- odnosno kod radnih strojeva je predana specifina energija jedninoj masi
fluida jednaka
eizl eul YRS .

9
 V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

2.2. Eulerova jednadba turbostrojeva

Dodavanje ili oduzimanje energije fluidu se kod turbostrojeva odvija pokretnim dijelom
stroja rotorom. Shematski prikaz jednog takvog stroja je prikazano na sljedeoj slici.

Izlazni trokut brzina Relativna putanja

Apsolutna putanja

Lopatice

Ulazni trokut brzina

Izlaz iz rotora

Rotor

Meulopatini kanal
Izlazni presjek Ulaz u rotor
TS
Spiralno
kuite

Prikazan je radijalni turbostroj kod kojega se protok fluida ostvaruje u radijalnom smjeru.

Razlikujemo:
Apsolutna putanja - je putanja estice fluida koja se vidi praenjem fluidne estice
iz nepominog koordinatnog sustava
Relativna putanja - je putanja estice fluida koja nastaje praenjem iz pominog
koordinatnog sustava. Takav koordinatni sustav je kod turbostrojeva vezan uz rotor
crpke/turbine i rotira jednakom brzinom kao i rotor turbostroja (TS). U idealnom sluaju
(kakav e se ovdje analizirati) oblik relativne putanje odgovarati izgledu lopatice.

10
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

U nastavku e se analizirati promjena energije na ulaznom i izlaznom presjeku iz rotora

Na tim presjecima e se postaviti tzv. trokuti brzina koji e posluiti pri analizi pretvorbe
energije.

Trokuti brzina su prikazani na sljedeim slikama.

2
v2
u2
2

v1
w2 w1

u1
1

Ulazni trokut brzina Izlazni trokut brzina

v1 v2
w1
w2 2
1 2
1
u2
u1

Brzine:
u - obodna brzina
v - apsolutna brzina
w - relativna brzina

Kao to se vidi razlikujemo apsolutne, relativne i obodne brzine koje su meusobno

povezane sljedeim vektorskim zbrojem.
v wu

11
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

prema kojem je apsolutna brzina jednaka vektorskom zbroju relativne i obodne brzine.

Vektori brzina, apsolutnih i relativnih, su zakrenuti s obzirom na obodnu brzinu na

pripadajuem presjeku za odreeni kut kojeg nazivamo
- kut apsolutne brzine
- kut relativne brzine

Indeksi 1 i 2 se koriste za pripadajue presjeke i to,

1 - za ulazni presjek
2 - za izlazni presjek

npr. v1 - apsolutna brzina na ulazu

npr. 1 - kut apsolutne brzine na ulazu

Specifina energija na ulaznom presjeku rotora se oznaava sa e1 , dok se

specifina energija na izlaznom presjeku rotora oznaava sa e2 .
Kod turbina je specifina energija na ulaznom presjeku vea nego na izlaznom ( e1 e2 )
za razliku od crpki gdje je energija na izlaznom presjeku znatno vea nego to je to na
ulaznom presjeku ( e2 e1 ).
Kod radijalnih crpki se ulazni presjek rotora nalazi na manjem polumjeru u odnosu na
izlazni presjek, dok je kod radijalnih turbina obrnut sluaj odnosno ulazni presjek se
nalazi na veem polumjeru od izlaznog presjeka rotora.

Kod turbina specifina energija koja stoji na raspolaganju (specifina energija koju je
mogue oduzeti fluidu) jednaka je razlici specifinih energija na ulaznom i izlaznom
presjeku rotora.

e e1 e2 g H

Dostupna energija se najveim dijelom predaje rotoru stroja kao koristan rad rotora ( H K )
dok manji dio pokriva gubitke strujanja fluida nastale izmeu ulaznog izlaznog presjeka
rotora ( hgub,rot ).
e2 e1 egub YK
e e1 e2
H K hgub,rot
g g

odnosno

12
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

e1 e2
HK hgub,rot
g

Kod crpki se snaga dovedena rotoru turbostroja ( H K ) koristi za poveanje ulazne

specifine energije fluida (s e1 na e2 ) te na savladavanje gubitaka strujanja izmeu
ulaznog i izlaznog presjeka rotora.
e2 e1 egub YK
e2 e1
HK hgub,rot
g

Uzimajui u obzir prethodne izraze moemo koristiti openitiji izraz koji glasi.
e e
H K 1 2 hgub,rot
g

pri emu se
+ odnosi na turbine, a
- odnosi se na crpke.

Analizu specifinog rada turbostroja zapoinjemo sljedeim izrazom

e1 e2 egub YK

odnosno
YK e1 e2 egub [ 1]

Openito je specifina energija (energija po jedininom masenom protoku) jednaka

v2 p
e gz [ 2]
2

Uzimajui u obzir odgovarajue indekse na ulaznom i izlaznom presjeku slijedi da je:

v 2 v22 p1 p2
YK 1 g z1 z 2 egub [ 3]
2

Izraz predstavlja specifini rad TS za realni fluid, budui su uzeti u obzir gubici, izveden
u mirujuem koordinatnom sustavu.

Ukoliko se zakon ouvanja energije analizira u pominom (rotirajuem) koordinatnom

sustavu tada slijedi
0 e1 e2 egub
[ 4]

13
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Specifina energija fluidne estice u rotirajuem koordinatnom sustavu, u kojem nema

razmjene energije ( YK 0 ), je jedinka
w2 p u2
e gz [ 5]
2 2

Uzimajui u obzir odgovarajue indekse proizlazi da je razlika tlaka jednaka:

p1 p2 w22 w12 u22 u12
g z2 z1 egub [ 6]
2 2

Uvrtavanjem prethodnog izraza u izraz [ 3] slijedi da je:

v12 v22 w12 w22 u12 u22

YK [ 7]
2 2 2

Ovo je vana Eulerova jednadba turbostrojeva kojom se pokazuje da je razmjena

energije (primanje ili davanje) ovisna o promjeni apsolutnih, relativnih i obodnih brzina u
rotirajuem kanalu. Osim toga iz prethodnog izraza zakljuujemo da je kod crpki za
poznavanje dovedene energije YK , na vratilo rotora, dovoljno poznavati stanje na
ulaznom i izlaznom presjeku turbostroja, isto kao i za poznavanje predene energije rotoru
za sluaj turbine.

Trei oblik osnovne jednadbe TS mogue je dobiti koritenjem tzv. kosinusovog pouka
koji glasi:
wx2 v x2 u x2 2 v x u x cos x

gdje indeks x odgovara bilo ulaznom (1) ili izlaznom (2) presjeku. Uvrtavanjem
prethodnog izraza u izraz [ 7] slijedi;

v12 v22 v12 u12 2 v1 u1 cos1 v22 u22 2 v2 u2 cos 2 u12 u22
YK [ 8]
2 2 2

YK u1 v1 cos1 u 2 v2 cos 2 [ 9]

Kako je projekcija apsolutne brzine u smjeru obodne brzine jednaka

vu v cos

slijedi
YK u1 v1u u 2 v2u [ 10]

14
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Ovo je drugi , uobiajeni, oblik Eulerove jednadbe turbostrojeva.

Uzimajui u obzir da je obodna brzina jednaka umnoku pripadajueg polumjera i kutne

brzine ( u R ) slijedi jo jedan izraz.

YK ( R1 v1u R2 v2u ) [ 11]

1
YK TK * [ 12]
m

Kod Eulerovih jednadbi turbostrojeva vano je uoiti sljedee:

- izrazi za YK potpuno su neovisni o smjeru strujanja i smjeru rotacije kola,
- bitni su samo uvjeti na ulaznom i izlaznom presjeku kola,
- izrazi vrijede za idealni i realni fluid (gubici su uzeti u obzir kod izvoenja)
- izraz YK je potpuno neovisan o vrsti fluidu (karakteristikama fluida).

Snaga na rotoru jednaka je

* *
PK m YK m g H K Q g H K TK [ 13]

odnosno moment
*
m YK
TK [ 14]

TK Q ( R2 v2u R1 v1u ) [ 15]

Kod radijalnih strojeva ulazni i izlazni presjeci su cilindrinog oblika iju je povrinu
mogue izraunati koritenjem izraza
A D b

gdje je D promjer na kojem se nalazi promatrani presjek, a b pripadajua visina.

Protok je u tom sluaju mogue izraunati poznavanjem meridijalne brzine.

Q D1 b1 v1m D2 b2 v2 m [ 16]

Meridijalna komponenta brzine je komponenta brzine usmjerena u radijalnom smjeru i

uvijek je okomita na tangencijalnu komponentu brzine. Meridijalna komponenta brzine je
komponenta brzine kojom se realizira protok. U gornjem izrazu v2 m predstavlja

meridijalnu komponentu brzine v 2 na izlaznom presjeku (presjeku 2) turbostroja.

15
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Specifina energija na vratilu turbo-stroja, izraena visinom stupca fluida, glasi

H K H hgub - kod crpki [ 17]

H K H hgub - kod turbina [ 18]

Gubici su u oba sluaja posljedica nepravilnog strujanja fluida na ulaznom i izlaznom

bridu lopatice rotora te gubitaka trenja unutar meuloptainog kanala. Iz gornjih izraza
proizlazi da je H K H kod crpki za razliku od turbina gdje je H H K .

Hidraulika korisnost
Hidraulika korisnost je bezdimenzijski koeficijent kojim se opisuje kvaliteta pretvorbe
energije promatranog hidraulikog stroja. Ona predstavlja omjer izmeu korisno predane
te dostupne specifine energije.

Kod crpki je hidraulika korisnost jednaka omjeru korisno predane specifine energije
fluidu ( Y ) s obzirom na specifinu energiju dovedenu na rotor crpke ( YK ).
Y H gH
H [ 19]
YK H K u2 v2u u1 v1u

a ukoliko voda radijalno prilazi ulaznom presjeku crpke (tada je v1u 0 ) hidraulika
korisnost je jednaka
H gH
H [ 20]
H K u 2 v2 u

Kod turbina, hidraulika korisnost predstavlja omjer korisno predane energije rotoru
( H K ) s obzirom na dostupnu energiju ( H ).

H K u1 v1u u2 v2u
H [ 21]
H gH

Ukoliko je ostvaren bez vrtloni tok fluida iza rotora, kada je v2u 0 , izraz za
hidrauliku korisnost prelazi u

H K u1 v1u
H [ 22]
H gH

Volumetrika korisnost
Volumetrika korisnost opisuje gubitke radi smanjenja koliine radno sposobnog fluida.
Volumetriki gubici nastaju radi pretjecanja dijela fluida iz podruja vieg u podruje
nieg tlaka, a da pritom ta ista koliina fluida ne prolazi kroz rotor.

16
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Volumetrika korisnost predstavlja omjer koliine radno sposobno fluida sa ukupnom

koliinom fluida i odreena je sljedeim izrazom

Q
H [ 23]
Q QL

pri emu Q predstavlja radno sposoban fluid koji prolazi kroz rotor, a QL dio fluida koji
pretjee ne prolazei kroz rotor.
Volumetriki gubici u prosjeku iznose do 2% gubitaka i vrlo esto se ne uzimaju u obzir.

17
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Analiza rada aksijalnih turbostrojeva

18
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

3. Karakteristike turbostrojeva
Hidrauliki dijelovi turbostroja projektiraju se za zadane radne uvjete, a to su protok ( Q ),
specifina snaga ( H ) i broj okretaja ( n ) pri emu se veliine i oblici protonih kanala
odabiru tako da hidrauliki gubici rada u takvim reimima budu prihvatljivi (minimalni).

Reim rada turbostroja pri tim zadanim uvjetima se naziva proraunskim reimom. U
stvarnim uvjetima turbostroja moe raditi i u reimima razliitim od proraunskog. Tako
na primjer, moe se iz nekog razloga poveati otpor strujanja u dovodnom ili odvodnom
cjevovodu smanjujui protok turbostroja, pri emu se mijenja i snaga.
Na sljedeoj slici su prikazane dimenzijske karakteristike turbine CHE Fuine. Crvenom
bojom su prikazane karakteristike obnovljenog rotora, dok se plavom bojom prikazane
karakteristike starog rotora. Iz slike je vidljivo da radni uvjeti, na osnovu kojih je
projektiran stroj, odgovaraju H=41 m, Q=8 m3s-1, P=3 MW te korisnost stroja u tom
sluaju iznosi =95%. Turbostroj mora biti paljivo projektiran tako da pri radnim
uvjetima, uvjetima u kojima e raditi najvei dio vremena tijekom eksploatacije, ima
najviu iskoristivost.

Sl. 3.1 Dimenzijske karakteristike TS (P-Q, -Q), turbina CHE Fuine

Za pravilnu eksploataciju turbostroja neophodno je znati kako se mijenjaju karakteristike

stroja, npr. snaga i korisnost, pri promjeni protoka tj. potrebno je poznavati radnu
karakteristiku stroja. Pod pojmom radna karakteristika turbostroja podrazumijevamo
ovisnost specifine snage, snage i koeficijenta iskoristivosti o protoku pri konstantnom
broju okretaja. Iz prethodne slike je vidljivo da s obzirom na projektni protok (Q=8 m3s-1)
smanjenjem ili poveanjem protoka dolazi do pada iskoristivosti turbostroja, za razliku
od snaga stroja koja se konstantno poveava poveanjem protoka.

19
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Sl. 3.2 Bezdimenzijske karakteristike TS (-, pri =konst.), turbina HPP Antuco Chile

Sl. 3.3 Kavitacijske karakteristike TS, turbina HPP Antuco Chile

Karakteristike turbostroja mogue je prikazati i u bezdimenzionalnom oblika kao to je to

prikazano na prethodne dvije slike gdje je prikazana korisnost turbine u funkciji
bezdimenzijskog koeficijenta protoka (Sl. 3.2) te bezdimenzijske karakteristike , i
u ovisnosti o koeficijentu kavitacije (Sl. 3.3)

Koeficijent iskoristivosti () karakterizira kvalitetu turbostroja s obzirom na

pretvorbu energije iz jednog oblika u drugi. Prema tome korisnost predstavlja odnos
izmeu proizvedene i utroene energije u razmatranom vremenskom razdoblju. Korisnost
je prema tome:
20
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Ed Pd Pu Pg Pg
1
Eu Pu Pu Pu

Gdje je Pd dobivena snaga, Pu uloena snaga, a Pg snaga gubitaka.

Utroena energija se troi na savladavanje gubitaka i na korisno dobivenu energiju.
Pu Pd Pg

Kao to se vidi koeficijent iskoristivosti (ili korisnost) je bezdimenzijski koeficijent.

Stroj je naravno to savreniji to je koeficijent iskoristivosti blii jedinici (odnosno
100%). U stvarnosti je nemogue postii savrenu korisnost, ali ju se pravilnom
konstrukcijom nastoji osigurati to viom (to blie jedinici).

Gubici unutar turbostrojeva sastoje se od otpora strujanja radi viskoznih sila i gubitaka
prestrujavanja. Njih obuhvaa unutarnji koeficijent iskoristivosti i . Otpori strujanja
potjeu od rada sila trenja fluida o stjenke, te od otpora uslijed nastajanja vrtloga, otpora
uslijed naglog skretanja itd. Otpor trenja se ne moe nikada u potpunosti izbjei dok se
drugi gubici mogu minimizirati ili pravilnom konstrukcijom djelomino ili u potpunosti
otkloniti. Prema tome hidrauliki gubici turbostrojeva su uglavnom ovisni o faktorima
koji izazivaju odnosno utjeu na trenja, a to su:

apsolutna hrapavost k m
relativna brzina strujanja
w ms 1
koeficijent kinematikog viskoziteta m s
2 1

specifina gustoa kg / m 3

veliina stroja d m
irina raspora (kanala) s m

Snaga stroja ovisna je o:

protoku
Q m 3 s 1
brzini vrtnje n min 1

raspoloivom pad ili naporu H m

Logino, koeficijent iskoristivosti ovisi je o svim tim veliinama to se onda implicitno

pie
H , n, Q, w, , , d , k , s

pa je za odreivanja korisnosti turbostroja potrebno poznavati sve gore navedene

koeficijente.

21
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

U inenjerskoj praksi poznavanje ovolikog broja parametra je nepotrebno budui se broj

parametra moe smanjiti uvoenjem novih sastavljenih bezdimenzijskih parametara
poput

(Q, n, d ) koeficijent protoka

( H , n, d ) koeficijent specifine snage
k /d relativna hrapavost
s/d relativna raspor
w d
Re Reynolds-ov broj

Time se koeficijent iskoristivosti postaje zavistan o manjem broju koeficijenta tj. o

novouvedenim koeficijentima
k s
, , , , Re
d d

Ovi bezdimenzijski parametri koriste se i kod modelskih ispitivanja. Kod modelskih

ispitivanja se (u pravilu manji) geometrijski slian stroj ispituje te se na osnovu
izmjerenih rezultata mogu pretpostaviti karakteristike izvedbe (u pravilu veeg stroja).

Pritom treba uzeti u obzir da su na umanjenom modelu, radi tehnolokih ogranienja

obrade, s / d i k / d vei nego na izvedbi to znai da e izvedba biti boljih karakteristika.
Osim toga je Re broj kod izvedbe je bitno vei nego to je to kod modela to znai da e
i utjecaj trenja kod izvedbe biti manji (prisjetimo se Moody-evog dijagram u podruju
velikih Re brojeva).

Sl. 3.4 Moody-ev dijagram

22
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Daljnju analizu je mogue nastaviti izostavljanjem gore spomenutih parametara

( s / d , k / d i Re) iz daljnjeg razmatranja. Ovime e daljnja analiza biti netonija, ali e
cijeli postupak biti na strani sigurnosti.

Koeficijent iskoristivosti konano e biti u funkciji (vidi Sl. 3.2)

,

Sl. 3.5 Koeficijent iskoristivosti u funkciji bezdimenzijskih koeficijenta i

Radi gore iznesenih razloga funkcija je uvijek manja kod (manjeg) modela nego kod (u
pravilu vee) izvedbe ime je prognoza koeficijenta iskoristivosti uvijek ograniena
odozdo (prognozirana iskoristivost je uvijek manja nego to e to biti kod izvedbe).

Prognozirana korisnost (vee) izvedbe turbostroja jednaka je izmjerenoj korisnosti

(manjeg) modela turbostroja uveanoj za korekciju korisnosti

Izvedbe Modela

pri emu je poveanje korisnosti izvedbe radi veeg Re broja i manje relativne
hrapavosti nego to je to bilo kod ispitivanja umanjenog modela.

23
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Bezdimenzijske znaajke

Novo uvedeni parametri su:

1. Koeficijent protoka

Q v
m
Au u
Q
kako je v m i u d n slijedi
d
2

4
4Q

nd3
2

Protok Q se mjeri na bilo kojem mjestu TS, a gotovo u pravilu je to na samom ulazu u
turbostroj. A u prethodnom izrazu predstavlja neku karakteristinu povrinu turbostroja.
Kako se turbostrojevi dijele na aksijalne i radijalne to e izlazna povrina kod biti
jednaka
A d 2 b2 - kod radijalnih TS
A (d 2 d1 ) / 4 - kod aksijalnih turbostrojeva.
2 2

Radi toga se za karakteristinu povrinu uzima sljedei izraz

A d 2 / 4
Kod kojega je A povrina nekog fiktivnog poprenog presjeka koji odgovara izlaznoj
povrini iz analiziranog turbostroja.

2. Koeficijent specifine snage

Definiran je omjerom jedininog rada struje fluida i visine kinetike energije obodne
brzine na dogovorenom mjestu.
Y
2
u
2
2 g H
2 2 2
n d

Bezdimenzijske karakteristike i predstavljaju kriterije za usporedbu turbostrojeva.

Ako su dva stroja geometrijski slina onda su im i karakteristike i jednake. Ukoliko
postoji meusobna ovisnost i npr. ( ) tada takva meuovisnost vrijedi za sve
geometrijski sline strojeve. Osim toga karakteristike i koristimo za meusobnu
usporedbu strojeva razliitih veliina i razliitih vrsta tj. konstrukcija.

3. Bezdimenzijska specifina brzina vrtnje

24
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Karakteristika koja je sama za sebe dovoljna za opisivanje turbostrojeva dobiva se na

nain da se iz karakteristika i izlui utjecaj geometrije (d). To se postie
dimenzijskom analizom.

x y

U konanici se dobije
1 3

2 4
odnosno
Q
6.33 10 3 n
4
H3

Bezdimenzijskim brojem u potpunosti je mogue okarakteriziran turbostroj.

Analizom razliitih turbostrojeva mogue je izvriti podijelu prema na sljedei nain:
0 .1 slobodnomlazne turbine
0 .1 0 .8 pretlani neaksijalni strojevi
0 .7 2 .0 pretlani aksijalni strojevi
2.0 10 .0 propeleri

4. Specifina brzina vrtnje (brzohodnost)

Karakteristika dobiva fizikalno znaenje kad se podjeli koeficijentom 6.33 10 3 . Tada
slijedi:
Q
nq 157 n
4
H3

Karakteristika n q predstavlja specifinu brzinu vrtnje odnosno brzinu vrtnje geometrijski

slinog stroja koji kod jedininog rada od 1m radi s protokom od 1m3/s. Uobiajeni naziv
u praksi za specifinu brzinu vrtnje je brzohodnost.

Kod turbina se jo uvijek vrlo esto koristi tzv. specifina brzina vrtnje s obzirom na uin
koja glasi:

P
ns n
4
H3

Ova karakteristika predstavlja onu brzinu vrtnje geometrijski slinog stroja koji kod
jedininog rada od 1m daje snagu od 1KS (konjske snage). Radi standardizacije
opisivanja razliitih turbostrojeva ova karakteristika se sve vie naputa.

5. Koeficijent snage
1
- radni strojevi

25
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

+ gonjeni strojevi
8 P
4
n3 d 5

6. Bezdimenzijski promjer
Za konstrukciju turbostrojeva veoma je vana bezdimenzijska karakteristika veliine.

1 / 2 1 / 4
2 Y
d 4
2 Q2

6. Specifini promjer
4
H
dq d
Q
1.865 d q

3.1. Cordierov diagram

Bezdimenzijske karakteristike i vezane su meusobno iskustvenim odnosom danim

u Cardier-ovom dijagramu.

U tom dijagramu su unesene toke koje predstavljaju pojedini turbostroj u radnim

uvjetima u kojima je ostvaren najvii koeficijent iskoristivosti . Svaka takva radna
toka je jednoznano definirana vrijednou bezdimenzijske specifinih brzina vrtnje i
bezdimenzijskog promjera i predstavlja jedan turbostroj. Ovime je na osnovu poznatih
podataka kreiran odnos . Ovakvim iskustvenim odnosom je omogueno da se
npr. na osnovu poznatog odredi bezdimenzijski promjer . Treba naglasiti da je
mogue konstruirati turbostroj kojemu odnos nee padati na iskustvenu
(statistiku) krivulju u Cardier-ovom dijagramu, no tada taj stroj nee imati maksimalno
mogui koeficijent iskoristivosti . U Cardier-ovom dijagramu redovito su dodatno
ucrtavaju i i karakteristike. Primjer Cardier-ovog dijagrama dan je na sljedeoj slici

26
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Sl. 3.6 Cordier-ov diagram

3.1.1. Preliminarni izbor turbostroja

Preliminarni izbor turbostroja omoguen je koritenjem Cardier-ovog dijagrama. Primjer

takvog dijagrama je prikazan na prethodnoj slici. Preliminarni izbor mogue je provesti
za sluaj kada su:

1. Poznati su Q, H i n
- poznati podaci omoguuju izraunavanje koeficijenta
- za izraunati koeficijenta mogue je oitati koeficijent ,
- iz oitanog koeficijenta mogue je izraunati karakt. promjer turbostroja d.

2. Poznati su Q,H i d
- poznati podaci omoguuju raunanje koeficijenta ,
- za izraunati koeficijenta mogue je oitati koeficijent ,
- iz oitanog koeficijenta mogue je izraunati brzinu vrtnje n .

27
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

4. Teorija slinosti i modelska ispitivanja

U ovom poglavlju e se uvesti sljedei pojmovi
Model - predstavlja umanjeni turbostroj,
Prototip - predstavlja turbostroj stvarne veliine,
Izvedba - predstavlja izvedeni turbostroj. Izvedeni turbostroj bi u idealnom
sluaju trebao odgovarati prototipu.

Radne karakteristike turbostroja mogue je tono odrediti samo eksperimentalno.

Meutim esto je neophodno i u fazi projektiranja poznavati karakteristiku turbostroja
kako bi se utvrdila eksploatacijska svojstva turbostroja.

Karakteristike turbostroja mogue je jednostavnije odrediti ispitivanjem umanjenog

geometrijski slinog turbostroja (modela). Koristei teoriju slinosti tada je mogue na
osnovu ispitivanja umanjenog modela odrediti karakteristike izvedbe turbostroja.

Stoga se moe rei da modelska ispitivanja slue za odreivanje radnih karakteristika

turbostroja, pri emu teorija slinosti omoguuje da se na osnovu ispitivanja modela
prenesu rezultate s modela na izvedbu stroja i time prognoziraju njegove karakteristike.
Osim toga teorija slinosti omoguuje da se ispitujui turbostroj pri jednom broju
okretaja odrede karakteristike tog istog stroja pri drugom broju okretaja.

Da bi se primijenila teorija slinost prethodno mora biti zadovoljena mehanika slinost.

Mehanika slinost dvaju turbostrojeva postoji ukoliko su istovremeno zadovoljena
geometrijska, kinematika i dinamika slinost. Ukoliko su dva turbostroja mehaniki
slina tada postoji zakonitost preraunavanja veliina sa jednog na drugi stroj.

1. Geometrijska slinost:

Omjer svih homolognih geometrijskih veliina na izvedbi (stroj 1) i modela (stroj 2)

jednak je:
d1 d1

d 2 i d 2 m
Pri emu su d 1 i d 2 ulazni i izlazni promjeri turbiostroja.

Prethodni izraz je mogue napisati i kao

d 2,m d1,m
d
d 2,i d1,i

28
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Za dva turbostroja kaemo da su geometrijski slina ako postoji broj d - koeficijent

geometrijske slinosti takav da se bilo koja dimenzija drugog stroja moe dobiti
umnokom ovog koeficijenta i pripadajue dimenzije na modelu.

Model Izvedba
Sl. 4.1 Geometrijska slinost modela i izvedbe

2. Kinematika slinost:

Kinematika slinost je zadovoljena ako je omjer apsolutne i obodne brzine jednak na

modelu i na izvedbi.

v2
w1 v1
1 2
w2 2

1 u1
Model Izvedba u2
Sl. 4.2 Kinematika slinost modela i izvedbe

v v
v
u m u i
v - koeficijent slinosti brzina

Kako je:
d
u 2 n
nd - slijedi
2
vi u ni di n d
i i i n d
vm um nm d m nm d m

29
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

vi u
i n d
vm um

Dodatno je mogue odrediti sljedee omjere

Omjer volumnih protoka

Q v A
Qi v A
i i n d 2d n 3d
Qm vm Am
Qi
n 3d
Qm
n - koeficijent slinosti broja okretaja TS

Omjer masenih protoka

*
m Q
*
mi i Qi
n 3d
mm
*
m Qm
*
mi
*
n 3d
mm
- koeficijent slinosti specifine gustoe

3. Dinamika slinost

Dinamika slinost postoji ako su rezultirajue sile koje djeluju na sustav (inercijeske
sile, sile trenja, sile tlaka, teina itd. ) kolinearne i jednakog omjera u svim tokama.

Ftrenja Ftrenja Ftlaka
Ftlaka

Fin Fin

Fg
FR Fg
FR
Model Izvedba
Sl. 4.3 Dinamika slinost modela i izvedbe

30
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Drugim rijeima dinamika slinost je zadovoljena ako su omjer inercijske sile i bilo koje
druge sile na izvedbi i modelu jednaki.

Dani su sljedei omjeri sila.

Fin,i Fin,m Fin,i Fin,m Fin,i Fin,m
Fg ; Ft ; Fp
Fg ,i Fg ,m Ftrenja ,i Ftrenja ,m Ftlaka,i Ftlaka,m

Fin u2
Fr 2 Fr Frudov broj
Fg g d

Fin ud
Re Re Reynoldsov broj
Ftrenja

Fin u2
Eu Eu Eulerov broj
Ftlaka p

Gdje su Fin , Ftrenja , Ftlaka i Fg inercijske sile, sile trenja, sile tlaka i teina. Karakteristine
vrijednosti u prethodnim izrazima jesu p, u i d (tlak, brzina i promjer).

Dinamika slinost kae da su Euler-ovi brojevi izvedbe i modela jednaki.

Eui Eu m
Fin u2
Eu
Ftlaka p
u2 u2

p i p m

Otuda redom slijede.

Omjeri tlakova
2
u
i n d 2n 2d
pi
i
2

pm m m
u
pi
2n 2d
pm

Omjeri sila
F p A

31
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Fi p A
i i 2n 2d 2d 2n 4d
Fm pm Am
Fi
2n 4d
Fm

Omjeri momenata
d
M F r F
2
Mi F d
i i 2n 4d d 2n 5d
M m Fm d m
Mi
2n 5d
Mm

Omjeri snaga
P M M 2 n
Pi M 2 ni
i 2n 5d n 3n 5d
Pm M m 2 nm
Pi
3n 5d
Pm

Omjeri specifinih snaga

P
Y *
m
P
Pi
* *
Pm n d
3 5
Yi
m i

Pi mm
* * 2n 2d
Ym P Pm m n d
3
i mi
* *
m m mm
Yi
2n 2d
Ym

Omjeri specifina snaga izraenih visinom stupca fluida

Y
H
g

32
V: 3/24/2015 Hidrauliki strojevi

Yi
Hi Ym 2n 2d

Hm gi g
gm
g - koeficijent slinosti gravitacijske konstante

Vrlo est je sluaj da se izvedba postavlja na znaajno udaljenoj lokaciji u odnosu na

lokaciju na kojoj je ispitan model turbostroja. Tako na primjer model moe biti ispitan u
Ljubljani koja se nalazi na 300 m.n.m, a pripadajua izvedba moe biti ugraena u ile-u
na 550 m.n.m (HPP Antuco). U tom sluaju potrebno je uzeti u obzir i promjenu zemljine
tee na mjestu ugradnje. Vrijednost ubrzanje zemljine tee je vrlo vana za pravilno
procjenjivanje karakteristika izvedbe turbostroja. Ona se odreuje se prema sljedeem
izrazu (IEC standard)

g 9.7803 1 0.0053 sin 2 g 3 10 6 Z g m / s 2

gdje je g geografska irina, a Z g nadmorska visina.

Primjer:
Ljubljana (46, 290m) -
g 9.806252 m / s 2
Rijeka (45, 0m) - g 9.806218 m / s
2

Johannesburg (-26, 1750m) - g 9.785011 m / s

2

Antuco, Chile (-37, 550m) - g 9.797685 m / s

2

La Paz, Bolivija (-16, 3650m) - g 9.773433 m / s

2

33