Vodne turbine

Radni materijal predavanja kolegija Hidrauliki strojevi

Dr.sc. Zoran arija, dipl.ing.

1. Uvod
Izvjetaj UN-ova Meuvladina odbora za klimatske promjene iz
2007 godine (Intergovernmental Panel on Climate Change)*
ljudske aktivnosti predstavljaju glavni faktor novonastalih klimatskih
promjena
daljnje spaljivanje fosilnih goriva i ostale ljudske aktivnosti mogu
dovesti do nesluenih globalnih i lokalnih klimatskih promjena
nedvojbeno je identificiran ovjekov tetan utjecaj na okoli i
klimatske promjene

Analiza udjela staklenikih plinova u atmosferi u posljednjih 1000

godina
promjene zapoinju 1750. godine odnosno poetkom industrijske
revolucije
otada pa do danas udio tetnih plinova u atmosferi nezaustavljivo
raste
najznaajnije promjene stanja atmosfere se javljaju u zadnjem
stoljeu!!

* http://www.ipcc.ch
 Povijesna promjena udjela glavnih stakleninih plinova u atmosferi
Srednja temperatura atmosfere
posljednjem stoljeu povisila za 0.7C
do 2100. godine predvia se dodatno povienje temperature za 1.5 - 6.4C.

Atmosferska koncentracija ugljinog dioksida

prije industrijske revolucije iznosi 280 ppm (koncentracija izmjerena u zranim
jastucima zarobljenim u leda Grenlanda i Antarktika).
2005. godine (samo dvije stotine i pedeset godina kasnije) koncentracija ugljinog
dioksida se poveala za 35% (379 ppm)
projekcije za daljnjih 100 godina (2100. godina) predviaju daljnje poveanje na
razinu 660-790 ppm to je gotovo 280% vie u odnosu na predindustrijsko razdoblje

ZAKLJUAK
Daljnjim spaljivanjem fosilnih goriva, sjeom uma, neracionalnim koritenjem
energetskih resursa itd. dovodi se pod znak pitanja odrivost ljudske vrste.
RJEENJE
Zemlje svijeta pokreu niz inicijativa, projekata i prijedloga.
Najpoznatiji na globalnoj razini je tzv. Protokol iz Kyota koji je, na alost,
uzrok svaa mnogih zemalja i tema svakodnevne politike
ima za cilj zadrati trenutno emisiju staklenikih plinova te ju u budunosti
smanjiti.
Europska unija, na lokalnom nivou, nastoji poboljati situaciju promicanjem
energetske efikasnosti i smanjenjem emisije staklenikih plinova ispunjenjem
sljedeih zadaa.
Kratkoronim planom e se u sljedeih pet godina nastojati odrati
trenutno dogovorena kvota emisije staklenikih plinova, prema Protokolu
iz Kyota, te zapoeti smanjivanje emisije poveanjem udjela proizvedene
energije obnovljivim izvorima za 3-5%.
Srednjoroni planom e se do 2020. godine udio energije proizvedene
obnovljivim izvorima poveati na 20% (u odnosu na dananjih 7%) uz
istovremeno smanjenje emisije staklenikih plinova za 20%.
Dugoroni zadatak inicijative Europske unije je do 2050. godine pretvoriti
Europu u gospodarstvo s visokim stupnjem energetske iskoristivosti i
male emisije staklenikih plinova.

Visok stupanj energetske iskoristivosti e osigurati ureaji nove generacije, a

smanjenje emisije staklenikih plinova e osigurati energija proizvedena
obnovljivim izvorima (energija vjetra, vode (podrazumijevamo samo male i mikro
hidroelektrane), energija valova, suneva energija itd.)
 Znaajnije iskoritavanje energije vjetra ostvaruje se u posljednje
vrijeme izgradnjom polja vjetrenjaa na vjetrom povoljnim
lokacijama.
Iskoritenje vodne energije je naroito atraktivno danas kada se
koritenje nuklearne energije naputa, a solarna i energija vjetra
imaju problem akumulacije i skladitenja energije.
vodna energija predstavlja najrealniji nain znaajnijeg poveanja
proizvodnje tzv. zelene energije.

Energija vjetra Energija sunca

Havarija NE Chernobyl
 Moguom akumulacijom vode i fleksibilnom proizvodnjom energije,
vodna energija predstavlja gotovo idealni izvor energije koji je u
stanju odgovoriti na sve dananje promjenjive zahtjeve trita.
24% ukupne svjetske energije se proizvede hidro izvorima
Europska unija 16% svojih energetskih potrebe zadovoljava hidro
resursima, ali neke Europske zemlje i preko 60% (vicarska).
Hrvatske spada u red zemalja bogatih hidro energijom budui 50-
55% (za analizirani period 1990.-2006. godine) proizvedene
elektrine energije proizvede hidroelektranama
 12000

10000
TE

Proizvodnja (GWh)
8000

TE
HE
6000 HE

4000

2000

0
1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004 2006
Godina

Proizvedena elektrina energija u RH razliitim izvorima

Iskoritenje vodne energije izgradnjom velikih hidroenergetskih postrojenja je

ve realizirano.
Daljnji ekonomski potencijal postoji u:
Revitalizaciji postojeih turbina. Pretpostavlja se da je revitalizacijom
takvih postrojenja mogue poveati proizvodnju obnovljivim izvorima za 6-
8%. Revitalizacija postojeih vodnih turbina predstavlja najbolju moguu
investiciju s obzirom na odnos ulaganja po novo proizvedenoj jedinici
energiji koja je usto zelena.
Izgradnji malih i mikro hidroelektrana, za to u Hrvatskoj postoje brojne
mogunosti*, a lokalnoj zajednici donosi niz prednosti.

MAHE, Program izgradnje malih hidroelektrana, Energetski institut Hrvoje Poar

Male hidroelektrane, katastar potencijalnih lokacija MH, Hrvatska elektroprivreda
Revitalizacija turbina primjer HE Rijeka
Analiza rada elektrane, u periodu 1989.-2002., pokazala je da je elektrana radila
ukupno 30.099 sati s oba agregata u pogonu. Elektrana je 20.581 sati radila
snagom veom od 30 MW (podruje maksimalne snage i slabe iskoristivosti)
odnosno 46% od ukupnog broja sati rada elektrane.

20000

18000

16000

14000

12000
Analiza rada turbina HE Rijeka
Sati rada (h)

10000
T1
T2 u periodu 1989.-2002.
8000

6000

4000

2000

0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19
P (MW)

Mogunost poveanja proizvedene snage (u sluaju HE Rijeka):

Poveanjem protoka - ublaavanje neracionalno energetskog iskoritenja
potencijala bujinog vodotoka Rjeine. Dodatno bi se iskoristio vodni
potencijal koji se tijekom vodnih valova, radi nemogunosti znaajnijeg
akumuliranja, preljeva.
Zamjenom postojeih dijelova turbine novima boljih hidrodinamikih
karakteristika (prvenstveno rotor) - rezultira vrlo visokom korisnou turbine
 Analiza HE Rijeka

92

90

88

86

Mjerenje
(-)

84 CFD

82

80

78

76
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
3
Q (m /s)

m3
QP 18 MW 9.5 - Pojedinani rad
s
m3
QP 18 MW 10 - Zajedniki rad
s
 Revitalizacija: Primjer turbine CHE Fuine

max,staro 88.4%
max,novo 94.5% Stari rotor

6.1% Novi rotor

Male i mikro turbine

Kaplanova turbina
Francisova turbina

Peltonova turbina
2. Vodna energija
Kruenje vode u prirodi
Vodnim turbinama oduzimamo energiju vodi na nain da se vodne turbine
ukljue u sustav kruenja vode u prirodi.

Crpka

Sunce najsnanija poznata crpka

 Pokreta te cirkulacije je Sunce (moemo ga smatrati najsnanijom
poznatom crpkom).
Dotok suneve toplinske energije rezultira ishlapljivanjem vode sa povrina
tekuica i stajaica.
Vodena se para radi razlike u gustoi podie u vie sfere atmosfere gdje se
kondenzira stvarajui oblake.
Zrane struje transportiraju oblake esto ih dovodei iznad viih gorskih
podruja gdje se putem oborina (kia, snijeg) voda vraa na zemlju. Voda u
viim gorjima ima visoku potencijalnu energiju.
Ukoliko se vodnim turbinama prikljuimo u takav zatvoreni krug tada je
mogue iskoristiti jedan dio te energije. Prikljuiti se treba na prikladnom
mjestu, a to je svakako silazni put ovakvog toka.
Vodne turbine - iskoritavanje vodne energije

Voda koja bi inae rijenim koritom strujala prema uu, a iji je generator
strujanja razlika u visini npr. izvora i ua, na svojem putu svu raspoloivu
energiju pretvara u gubitke.
Drugim rijeima; rijeno korito radi svoje duljine i svoje hrapavosti potroi
svu raspoloivu vodnu energiju.

Ukoliko se vodni tok usmjeri hidrauliki povoljnijim smjerom, u kojem su

znaajno manji gubici tada je dio energije mogue oduzeti vodi i u konanici
pretvoriti u elektrinu energiju.
Primjer: Bernoullieva jed. Od A-B koritom rijeke (I) i hidrauliki povoljnijom
dionicom (II); sljedea slika
 A
II

(ZA-ZB)

Primjer male HE

Primjer velike HE, visokog tlaka

A B
 Brana stvara uspor kreirajui gornja akumulacija (gornji rezervoar, gornja
voda)
Iskoritavanje potencijalne energije vode zahtjeva transportiranje vode iz
gornje akumulacije povoljnim putem do hidraulike turbine kojom e se
energija vode pretvoriti u mehaniki rad.
Pod pogodnim nainom se podrazumijeva cjevovod to je mogue krae
duljine i veeg promjera, to je mogue glai, te sa to je mogue manje
lokalnih gubitaka (ovaj dio je poznat iz MF iz koje je poznato da je gubitke
mogue podijeliti na duljinske i lokalne).
Ovaj dio kod vodnih turbina je predstavljen dovodnim tunelom i tlanim
cjevovodom.

H gub H gub, duz H gub,lok m

L v2
H gub, duz
D 2g
v2
H gub,lok klok
2g
Bernoullieva jed. od A-B - dionica I
eA eB egub, korita

Bernoullieva jed. od A-B - dionica II

eA eB egub, dov odv Y

Uzimajui u obzir da je p A p B p atm i v A v B slijedi:

z H gub, korita Dionica I

z H gub, dov odv H Dionica II

H - Neto pad turbine (izraen visinom stupca fluida)

z H bruto - Bruto pad
Primjer: hidrauliki sustav HE Rijeka
A
A-B donja energetska stepenica (realizirano)

A-B gornja energetska stepenica (u planu)

A, B

HE Rijeka, dvije energetske stepenice

B
 HE Rijeka
Osnovni podaci

230

225

220

215
H [m]

210 H bruto

205 H neto, 1T

200 H neto, 2T

195

190
0 2 4 6 8 10 12
Q [m3/s]
 2. Osnovni dijelovi HE postrojenja
Osnovni dijelovi, prikazani na primjeru HE Rijeka:
gornja akumulacija
vodna brana
dovodni (horizontalni) tunel
vodna komora
zasunska komora
tlani (vertikalni)
cjevovod
rava
strojarnica
odvodni kanal
Vodna brana
Ostvaruje se nasipavanjem ili izgradnjom betonskih gravitacijskih
brana
Izgradnjom brane se kreira akumulacijski bazen korisne zapremine
nuan radi zahvata vode za hidroelektranu.
Brana se postavljaju i izgrauju, radi jednostavnosti i to manjih
trokova izgradnje, na najpovoljnijem mjestu. Kod hidraulikih
sustava visokog tlaka to su obino najua mjesta odnosno kanjoni
(primjer HE Sklope).

Voda se iz gornje akumulacije putem ulazne graevine i horizontalnog

dovodnog tunela transportira prema turbinskom postrojenju. Na kraju
dovodnog tunela, izvedenog od betona, nalaze se vodna i zasunska
komora.
 l

Nasuta brana HE Sklope

Betonska brana HE Rijeka
Betonska brana HE Lee
Vodna komora
Zadatak vodne komore je da svojom internom akumulacijom sprijei ulazak
zraka u cjevovod. Ovakva situacija se moe javiti
kod nestacionarnih pojava u cjevovodu ili kod ljuljanju vodnih masa u
fazi pokretanja i zaustavljanja pogona.
pri radu turbina s vrlo visokim protocima
 Pokretanje Zaustavljanje
200s

252
250
248
246
244
242
240
238
236
Zvk (m)

234
232
230
228
226
224
222
220
218
216
214
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 2200 2400 2600

t (s)

Promjena razine vode u vodnoj komori HE Rijeka

 Promjena razine vode u vodnoj komori HE Vinodol

Prikazati animacija promjene razine vode u vodnoj komori

Zasunska komora

Nalazi se iza vodne komore, a prije samog tlanog cjevovoda

U njoj se nalazi zaporni organ (ventil, zasun) koji ima ulogu potpunog
zatvaranja horizontalnog cjevovoda i odvajanja od tlanog cjevovoda
Tlani cjevovod
Izveden je od elika
Postavljen je koso ili u nekim sluajevima okomito
Njime se voda transportira do strojarnice
Zavrava nesimetrinom ravom kojom se voda dijeli pojedinim turbinama
Strojarnica
U strojarnici se obino nalazi vie istih jedinaca turbo-generatora
Turbo-generator predstavlja vodnu turbinu koja je vratilom vrsto povezana
s rotorom generatorom.
Generatorom se proizvodi elektrina energija
Ispred turbinama se nalazi nesimetrina rava, a voda koja je predala
energiju odvodnim kanalom se transportira prema koritu rijeke Rjeine
Turbinu je mogue u potpunosti odvojiti od sustava zapornim organima;
kuglastim zatvaraem (ispred) i tablastim zatvaraem (iza turbine).
U sluaju naglog poveanja tlaka ispred turbina (tijekom ispadanja agregata
sa elektrine mree), aktivira se zatita regulator tlaka kojim se voda
direktno vodi u odvodni kanal
(voda ne prolazi kroz rotor turbine).
Popreni presjek strojarnice

Tlocrt strojarnice
3. Shema turbo-generatora

Francis-ova turbina Kaplan-ova turbina

Osnovni dijelovi turbo generatora:
1. Rotor
2. Glavina
3. Vratilo generatora
4. Predprivodee (nepomine, statorske lop.)
5. Privodee (pomine ili regulacijske lopatice)
6. Spirala
7. Difuzor
8. Generator

8
 Razliku visina gornje i donje vode nazivamo bruto
padom (Hbruto), a koliinu vode koja protjee u
jedinici vremena protokom (Q) .
Voda nakon tlanog cjevovoda ulazi u spiralno
kuite (6), iji je zadatak da ravnomjerno
rasporedi ukupnu koliinu vodu po obodu
sprovodnog aparata.
Sprovodni aparat se sastoji od dva reda lopatica i
to nepominih predprivodeih(4) te pominih
privodeih (5) lopatica. Ponekad predprivodee
nazivamo statorske, radi toga jer su nepomine, a
privodee nazivamo regulacijskim radi njihove
uloge reguliranja protoka (snage) kroz vodnu
turbinu.
Nakon prstena s regulacijskim lopaticama voda
prilazi rotoru turbine(1,2). Opstrujavanjem
rotorskih lopatica (1) ostvaruje se okretni moment
koji se preko kruto povezanog vratila (3) direktno
prenosi rotoru generatora. Vrtnjom rotora
generatora inducira se elektrina energija koja se
elektrinim vodovima prenosi transformatorskom
postrojenju radi daljnje distribucije.
Preraena voda se nakon rotora putem odvodne
cijevi, difuzora (7) odvodi u doljnju vodu.
 4. Analiza karakteristinih visina i snage vodne turbine
H neto H bruto hgub,dovodv
H neto H 1 H 2
H H neto hgub,t
hgub hgub,dovodv hgub,t
GV gornja voda ; DV donja voda
1 ulazni presjek t. ; 2 izlazni presjek turbine
Hneto neto pad
Hbruto bruto pad
H specifina snaga turbine izraena visinom
stupca fluida
hgub,dov-odv - gubici dovoda i odvoda od turbine
hgub,t gubici u turbini
hgub ukupni gubici
 Gubitke je u dovodnom cjevovodu mogue je povezati s kvadratom protoka
(poznato iz teorije MF) i opisati ih na sljedei nain:

L v L
2
Q2
hgub,dov k k k Q 2

2 g A
cj
D 2g D
2

4.0
0.035

0.034 3.5
y = 0.0299x
0.033 R2 = 0.9996
3.0
y = 0.0297x
0.032
R2 = 0.9995
2.5
0.031

Hgub (m)
kcj (s2/m5)

0.030 kcj T1 2.0

Hgub s racvom
Hgub do racve
0.029
1.5

0.028
1.0
0.027

0.5
0.026

0.025 0.0
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 0 20 40 60 80 100 120 140

Q (m 3 /s) Q 2 (m 6 /s 2 )

Konstanta cjevovoda; Valii-spirala, Gubici cjevovoda u ovisnosti o

turbina T1, HE Rijeka kvadratu protoka; turbina T1, HE Rijeka
 Analiza visina: primjer HE Rijeka

230

225

220

215

210
H [m]

H bruto
205 H neto, 1T
H neto, 2T
200
H 1T
H 2T
195

190

185

180
0 2 4 6 8 10 12

Q [m3/s]
 p abs1 p abs 2 v12 v 22 ehid specifina hidraulina energija
e hid g ( z1 z 2 )
2 P snaga turbine
* Phid hidraulina snaga
Phid m ehid M okretni moment
P M Q protok vode
korisnost turbine
P
*
m e hid

H P M

H neto Phid Phid uzima u obzir sve gubitke koji
nastaju izmeu ulaza i izlaza iz vodne
turbine.

P g Q H neto = 88-91 % - kod starih turbina

= 93-95 % - kod modernih turbina
P g Q H = 85-90 % - kod malih i mikro turbina
 5. Gubici kod hidraulikih turbina

Prema nainu nastajanja mogu se podijeliti na:

hidraulike gubitke
volumentrike gubitke i
mehanike gubitke

5.1 Hidrauliki gubici

Prisutni su kao posljedica strujanja fluida,
Nije ih mogue izbjei,
Pravilnom konstrukcijom hidraulikih dijelova mogue ih je svesti
na minimalnu ili prihvatljivu razinu
Dijele se na gubitke trenja i na gubitke uslijed odvajanja struje
(sudarni gubici)
Hidrauliki gubici izraavaju se koeficijentom iskoristivosti h
 200s

252
250
248
246
244
242
240
238
236
Zvk (m)

234
232
230
228
226
224
222
220
218
216
214
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600 1800 2000 2200 2400 2600

t (s)
Gubici u spirali i prostoru sa predprivodeim lopaticama
Pravilnom konstrukcijom se nastoji izbjei odvajanje struje fluida od vrstih
stjenki
Gubici se najveim dijelom odnose na gubitke trenja koje je mogue
povezati s protokom na sljedei nain:
2
1 Q

hgub ,i ki
2 g Aspi

Gdje je:
- Q protok
- Aspi,i povrina ulaznog presjeka spirale
- ki koeficijent lokalnog otpora
- ovisno o potrebi indeks i moe biti spi (spirala) ili ppl (predprivodee l.)

Koeficijent lokalnog otpora (k) je konstantan i hidrauliki opisuje konstrukciju sa

stanovita gubitaka
Gubici rastu sa kvadratom protoka pravilnom konstrukcijom osigurati to nii
koeficijent lokalnog otpora
 900000

800000

700000

600000 Spirala
Predpriv. lop
500000 Priv. lop
E [W]

Rotor

Slike
400000

300000
Difuzor

200000

100000

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s] 25000

y = 215.69x
20000
R2 = 0.9986

15000
dp [Pa]

Spirala
Predpriv. lop
Linear (Spirala)
10000 Linear (Predpriv. lop)

5000 y = 75.417x
R2 = 0.9728

0
20 30 40 50 60 70 80 90 100
2 6 2
Q [m /s ]
Gubici u prstenu sa privodeim lopaticama

U nepominom poloaju je gubitke mogue opisati na prethodan

nain povezujui ih sa kvadratom protoka i koeficijentom lokalnog
otpora prostora prstena s privodeim lopaticama (kPL)
Karakteristika regulacijskog aparata, u odnosu na prethodni, je u
promjenjivoj vrijednost koeficijenta lokalnog otpora koji je ovisan o
poloaju regulacijskih lopatica
Regulacijske lopatice promjenom svojeg poloaja mijenjaju protonu
povrinu regulacijskog aparata ime izravno utjee na gubitke
priguenja odnosno na promjenu koeficijenta lokalnog otpora
regulacijskog aparata (kPL)
 900000

800000

700000

600000 Spirala
Predpriv. lop
500000 Priv. lop
E [W]

Rotor
400000 Difuzor

300000

200000

100000

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s] 7

Spirala
6 Predpriv. lop
Priv. lop
Rotor gub.
5 Difuzor

4
E [%]

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s]
Gubici strujanja u rotoru

Gubici strujanja u rotoru su posljedica gubitaka trenja, gubitaka uslijed

odvajanja struje fluida od vrste stjenke te gubitaka naglog suenja i
proirenja.

Gubitke trenja je mogue opisati sljedeim izrazom

wr2
hgub,rot krot
2g

Gdje je: - krot koeficijent lokalnog otpora rotora

- wr srednja relativna brzina u rotorskom kanalu

Kod rotora s nepominim lopaticama je koeficijent lokalnog otpora

konstantan za razliku od rotora s pominim lopaticama (Kaplanova turbina)
gdje je uslijed promjene geometrije kanala, koeficijent promjenjiv.
 Gubici uslijed odvajanja struje

Nastaju uslijed nepovoljnog nastrujavanja fluida na ulazni brid lopatice

rotora. Kut pod kojim fluid nastrujava lopatice rotora odreen je
poloajem regulacijskih lopatica koji moe biti razliit od optimalnog. Pri
dovoljno velikom odmaku od optimalnog kuta nastrujavanja, u
pozitivnom ili negativnom smislu, dolazi do odvajanje struje fluida od
lopatica rotora.
Mnoga mjerenja i istraivanja su provedena kod izoliranih profila
(avionskih profila) kod kojih je utvreno da odvajanje struje na podlanoj
strani nastaje pri kutovima nastrujavanja veim od 16.
Pri odvajanju koeficijent dinamikog uzgona (CL) naglo poinje padati,
dok koeficijent sile otpora (CD) i dalje raste.
Kut pri kojem nastaje odvajanje struje naziva se "kriza uzgona,

Kod rotacijskih strojeva je situacija malo povoljnija radi utjecaja reetke,

pogotovo kod reetki s malim korakom odnosno s velikim brojem
loptica. Susjedna (prethodna) lopatica djeluje kao pomona lopatica
koja spreava prerano (u smislu kuta nastrujavanja) odvajanje struje.
Radi takovog utjecaja susjedne (prethodne) lopatice "kriza uzgona "
nastaje pri znatno veim odmacima od optimalnog kuta.
 Usporedba bezdimenzijskih karakteristika izoliranog profila i profila
reetke dat je na sljedeoj slici gdje se jasno vidi kasnija pojave krize
uzgona kod "reetkastog" profila.
Odvajanje je nepovoljno te ga treba izbjegavati pogotovo na podtlanoj
strani koji kod normalnih napadnih kutova daje i do 70% uzgona. Takav
udio u uzgonu ostvaruje se adekvatnim smanjenjem tlaka na podtlanoj
strani, a najvee smanjenje tlaka ostvaruje se na prvoj treini profila

Karakteristike opstrujavanih profila Distribucija tlaka po presjeku profila

() izolirani, (- -) reetkasti
Za kut 0
 Zakretanjem rotorskih lopatica osigurava se dovoljno visok koeficijenta
iskoristivosti u irokom radnom podruju to kod ostalih strojeva nije
mogue radi gubitaka uslijed odvajanja struje.
Gubici odvajanja se mogu prikazati sljedeim izrazom;

H gub,odv k rot ,odv

w1 sin 1 u 2
2g
gdje je:
krot,odv -koeficijent lokalnog otpora koji uzima u obzir odvajanje,
w1 - relativna brzina na ulazu u rotor,
u - kut pod kojim fluid relativnom brzinom nastrujava lopatice rotora,
1 - kut tangente skeletnice profila.

Pravilnim nastrujavanjem lopatica rotora (1 = u) gubici odvajanja struje

nestaju.
Gubici u difuzoru

Slino kao i kod rotora gubicu u difuzoru su posljedica gubitaka trenja i

gubitaka uslijed odvajanja struje fluida od vrste stjenke
Pravilnom konstrukcijom difuzora mogue je izbjei gubitke odvajanja
Kod difuzora izvedenih u obliku zavoja koljeno predstavlja dodatni lokalni
otpor kojeg treba pribrojiti gubicima trenja.
Gubitke u difozoru mogue je opisati sljedeim izrazom

v22
H gub,dif k dif
2g

gdje je:
kdif - koeficijent lokalnog otpora difuzora,
v2 - brzina na ulazu u difuzor,
 900000

800000

700000

600000 Spirala
Predpriv. lop
500000 Priv. lop
E [W]

Rotor
400000 Difuzor

300000

200000

100000

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s] 7

Spirala
6 Predpriv. lop
Priv. lop
Rotor gub.
5 Difuzor

4
E [%]

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s]
 900000

800000

700000
Udio gubitaka energije po
dionicama turbine,
600000 Spirala paralelni rad, Zgv=222.5m, HE
Predpriv. lop
500000 Priv. lop
Rijeka
E [W]

Rotor
400000 Difuzor

300000

200000

100000

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s] 7

Spirala
6 Predpriv. lop
Priv. lop
Rotor gub.
5 Difuzor

4
E [%]

Gubici energije po dionicama turbine, 2

paralelni rad, Zgv=222.5m,

HE Rijeka 1

0
5 6 7 8 9 10
3
Q [m /s]
 25000

y = 215.69x
20000
R2 = 0.9986

15000
dp [Pa]

Spirala
Predpriv. lop
Linear (Spirala)
10000 Linear (Predpriv. lop)

5000 y = 75.417x
R2 = 0.9728

0
20 30 40 50 60 70 80 90 100

Q2 [m6/s2]

Parabolina promjena gubitaka

(spirala i predprivodee lopatice)
5.2 Volumetriki gubici

pretlane turbine rade s vikom tlaka na ulaznom presjeku rotora

postoji mogunost pretjecanja fluid iz podruja vieg tlaka u podruje nieg
tlaka, a da pritom ne proe kroz meulopatini kanal.
Posljedica ovog prestrujavanja je gubitak snage radi smanjene koliine
radno sposobnog fluida, a opisuje se koeficijentom volumetrike
iskoristivosti (v) koji je jednak:

Q0 q Q
v
Q0 Q0
gdje je:
Q0 - ukupna raspoloiva koliina fluida,
Q - radno sposobna koliina fluida

Ove gubitke je mogue smanjiti pravilnim dosjedom rotirajuih i nepominih

dijelova te upotrebom labirintnih brtvi koje priguenjem bitno smanjuju
koliinu prestrujanog fluida.
Volumetriki gubici

Rotor Francis turbine

HE Three Gorges
5.3 Mehaniki gubici

nastaju trenjem u leajevima vratila (turbinski leajevi, generatorski

leajevi), trenjem vode u prostoru izmeu rotora i oboja te usljed
pogona pomonih mehanizama.
to su vei to e se vie oduzete energije vodi troiti na savladavanje
ovih gubitaka.
Mehaniki gubici su izraeni koeficijentom mehanike iskoristivosti
(m).

P Pgub,leaja
m
P
HE Rijeka
u 15 .7 m / s
5.4 Ukupni gubici

Ukupni gubici jednaki su zbroju hidraulikih, volumetrikih i

mehanikih gubitaka
Ukupna korisnost jednaka je omjeru snage dobivene na vratilu (ispred
generatora) i hidraulike snage fluida
Ukupna korisnost jednaka je umnoku hidraulike, volumetrike i
mehanike korisnosti

P
h v m
Phid
6. Klasifikacija vodnih turbina
Iskoritavanje vodne energije poznata je od najdavnijih vremena.
Vjerojatno jedan od najstarijih oblika eksploatacije, koji se do nedavno koristio,
jesu vodenina kola koja su se koristila za pogon mlinova. Koeficijent
iskoristivosti takvih strojeva je vrlo nizak pa se oni danas koriste samo u
turistike svrhe kao prikaz ovjekove batine.
Moderne vodne turbine razvijaju se iz tri osnovna tipa turbina, koji se javljaju
krajem 18. stoljea, ije je kratak opis dat u nastavku

6.1 Povijesni pregled

Fourneyron-ova turbina
Poetkom 18. stoljea Fourneyron konstruira vodnu turbinu koja je prema
njemu dobila i ime.
Osnovna karakteristika ove izvedbe je njen radijalan predznak. Voda
radijalno prilazi statorskim lopaticama koje pravilno usmjeravaju struju vode
prema rotoru stroja. Pravilno usmjerena voda radijalno prilazi rotoru, a
nakon to se izvri pretvorba vodne energije u mehaniku, voda izlazi iz
rotora radijalno. Radi ve opisane karakteristike strujanja vode unutar
turbine, ovakve turbine spadaju u red radijalnih turbina centrifugalnog tipa.
Pretea Francisove turbine
Jonoval-ova turbina
Nakon Fourneyron-ove pojavljuje se Jonoval-ova koja spada u red
aksijalnih turbina.
Kod ove izvedbe voda struji aksijalno kroz pojedine dijelove turbine pa se
moe rei da se estice vode uglavnom gibaju po platu cilindra
koaksijalnog s osi turbine. Voda prilazi statorskim lopaticama aksijalno koje
daju vodi tangencijalnu komponentu brzine kako bi se voda pravilno
usmjerila prema rotoru. Nakon to joj je oduzeta energija, voda izlazi iz
rotora aksijalno.
Jonoval-ova turbine po prvi put uvodi jedan novi dio hidraulike turbine;
odvodni aparat odnosno aspirator. Aspirator je u potpunosti ispunjen
vodom, a rotor malo podignut iznad donje vode. Pojava aspiratora
omoguuje potpuno iskoritavanje raspoloivog pada (naravno, u idealnom
sluaju; ) bez obzira na poloaj rotora iznad donje vode. Aspiratori koji se
proiruje prema izlazu se nazivaju difuzori, a njihovom pojavom nastaju
preduvjeti za konstrukciju dananjih brzohodnih turbina.
Pretea aksijalnih turbina (Kaplan-ove, propelerne, itd.)

Girard-ova turbina
Otprilike u isto vrijeme se pojavljuje i turbina tipa Girard koja je po izvedbi
vrlo slina Jonoval-ovoj turbini. Njezina osnovna karakteristika, izuzev
aksijalnosti, je u tome to rotor nije potpuno uronjen u vodu ve se nalazi "u
zraku".
Ovakva izvedba turbine, kod koje je tlak na ulazu i izlazu iz rotora jednak
atmosferskom, predstavlja preteu dananjim turbinama slobodnog mlaza.
(Pelton-ova turbina)
 b)

a)

Pretee modernim hidraulikim turbinama:

c)
a) Fourneyron-ova turbina,
b) Jonoval-ova turbina,
c) Girard-ova turbina
6.2 Moderne vodne turbine

Francis-ove turbine
Konstrukcija turbina koja dobiva naziv prema engleskom inenjeru Francis-u
koji je ovakvu konstrukciju predstavio 1849. godine,
1870. godine prof. Fink uvodi znaajno konstrukcijsko unapreenje kojim se
omoguuje zakretanje privodeih lopatica oko vlastite osi te time regulacije
protoka odnosno snage turbine,
Francis-ova turbina spada u red radijalnih, radijalno-aksijalnih vodnih turbina,
Koriste se za srednje padove koji se kreu od 40-60 m, pa sve do 500-700 m
Primjer: HE Rijeka 213 m
HE Gojak 118 m
HE Senj 410 m
HE Sklope 60 m
HE Zakuac 250 m

Shematski prikaz Francis-ove turbine dat je na sljedeoj slici.

Glavni dijelovi Francis-ove turbine jesu:
- spirala (6),
- predprivodee lopatice (4),
- privodee lopatice (5),
- rotor (1,2) i
- difuzor (7).
 Konstrukcija spirale, promjenom poprenog presjeka, mora osigurati pravilnu
distribuciju vode na svojem izlazu.
Pravilno distribuirana voda iz spirale prolazi meuprostorom predprivodeih i
privodeih lopatica koje svojim oblikom osiguravaju pravilan smjer vode na ulazu
u rotor
Rotorom se vri pretvorba raspoloive vodne energije u mehaniki rad.
Na izlazu iz rotora voda se difuzorom odvodi u odvodni kanal. Difuzor,
poveanjem protonog presjeka, smanjuje izlaznu kinetiku energiju poveavajui
ukupna iskoristivosti kompletne turbine.
 Spirala Francis-ove turbine (6) je, u veini sluajeva, napravljena iz elika i
krunog je poprenog presjeka. Kruni popreni presjek spirale, koji je
najvei na ulazu spirale, postepeno se smanjuje prema repu spirale gdje
postaje eliptinog oblika.
Predprivodee lopatice (4), obino 10 do 12 lopatica, nalazi se iza spirale
(gledajui putanju vodne estice). Lopatice dodatno umiruju i usmjeruju
vodnu struju na putu prema regulacijskom aparatu uz minimalne gubitke
istovremeno.
Regulacijski aparat se obino sastoji od 20 do 24 privodee lopatice (5) koje
svojom oblikom i poloajem odreuju smjer vodne struje na ulaznom
presjeku rotora. Privodee lopatice su jedini pokretni dijelovi Francis-ove
turbine (izuzev rotora) koje svojim poloajem reguliraju protok kroz samu
turbinu.
Rotor turbine (1) obino ima 12 do 17 lopatica, a poznate su izvedbe s vie
od 20-ak lopatice (npr. HE Dubrovnik; 24 lopatice). Lopatice tvore
zakrivljene kanale kroz koji struji voda, a privrene su s gornje strane na
glavinu te s donje strane na vijenac rotora .
Radijalni poloaj ulaznog i izlaznog presjeka rotora nije isti, a kako bi se
osigurala nepromjenjivost poprenog presjeka potrebno je poveavati visinu
kanala prema izlaznom presjeku.
Oblik rotora u meridijalnoj ravnini znaajno ovisi o brzohodnosti stroja (nq).
Kod sporohodnih strojeva radijalni poloaj ulaznog presjeka rotora vei je
od radijalnog poloaja izlaznog presjeka. Poveanjem brzohodnosti razlika
postaje sve manja. Daljnjim poveanjem brzohodnosti ulazni promjer
postaje manji od izlaznog promjera rotora, a u graninom sluaju rotor
Francis-ove turbine prelazi u propelerni oblik.
Vertikalni dio difuzorske cijevi je izveden od elika, a koljeno i horizontalni
dio difuzora su najee izvedeni od betona.
 Q
nq 157 n
4
H3

!!
HE Lee Dovodna cijev

Spirala
HE Lee

Rotorska lopatica

Privodee lopatice

Preprivodee lopatice
HE Lee

Rotor (pogled iz spirale)

- Ulazni bridovi lopatica

Rotor (pogled iz difuzorske cijevi)

- Izlazni bridovi lopatica
Dijagonalne turbine
dobivaju naziv prema izvedbi rotora u meridijalnoj ravnini.
Izvedba turbine kojom voda, gledajui u meridionalnoj ravnini, prilazi rotoru
dijagonalno, odnosno voda prilazi rotoru s radijalnom i aksijalnom
komponentom brzine.
Lopatice rotora imaju mogunost zakretanja te time vriti dodatnu regulaciju
prema trenutnim okolnostima. U tu su svrhu krajevi lopatica, glavina i
statorski dio dosjeda obraeni u obliku kugle kako bi se smanjili gubici
prestrujavanja vode.
Dijagonalne turbine se koriste za srednje padove. Meusobno se razlikuju
po broju lopatica rotora te kutu kojeg os lopatice zatvara s osi stroja.
Navedene razlike karakterizirane su padom s kojima turbina radi.

1 lopatica rotora
2 glavina
3 vratilo
4 - spirala

Presjek dijagonalne
turbine
Aksijalne turbine sa vertikalnom osi
Na polju niskotlanih turbina (turbine
koje rade sa malim padom) znaajan
napredak je ostvario Prof. Kaplan.1913
godine dizajnirao je i patentirao
propelernu turbinu s fiksnim rotorskim
lopaticama. Uskoro svoju konstrukciju
dodatno razvija mogunou zakretanje
rotorskih lopatica. Ovakav koncept
turbine (propelera turbina sa zakretljivim
rotorskim lopaticama) se njemu u ast
naziva Kaplan-ovom turbinom.
Propelerne turbine spadaju u red
aksijalnih hidraulikih strojeva s
primjenom pri malim padovima i velikim
protocima. Korisni padovi se kreu od
nekoliko metara pa sve do 60-70
metara. Radi takvih karakteristike
ovakve turbine se uglavnom primjenjuju
u ravninskim podrujima, na rijekama
koje osiguravaju cjelogodinji visoki
protok, a izgradnjom umjetnih brana se
osigurava potreban pad.
1- rotorske lopatice,
Shematski prikaz jedne takve turbine 2-glavina s konusnom kapom,
(Kaplan-ove turbine) je prikazan sa 3-vratilo,
desne strane. 4-statorske lopatice,
5-regulacijske lopatice,
6-spirala, 7-difuzor
 Zahvat vode se izvodi ureajem koji je obino trapeznog presjeka izveden
od betona. Konstrukcija ureaja treba osigurati ujednaenu distribuciju vode
po izlaznom presjeku ureaja te sprijeiti odvajanje struje na statorskim
lopaticama. Kod visokih padova (za ovakav tip hidraulikih turbina) dobavni
aparat se izvodi od elika u obliku spirale krunog poprenog presjeka.
Predprivodeih lopatica obino ima 10-12, a privodeih 20-32 lopatice.
Privodee lopatice, osim regulacije protoka, imaju zadataka pravilno
usmjeriti struju vode prema rotorskim lopaticama. Regulacija protoka se
izvodi zakretanjem regulacijskih lopatica oko svojih osi, a u graninom
sluaju mogue je lopaticama potpuno zatvoriti protone kanale.
Rotor se sastoji od lopatica uvrenih na rotirajue vratilo iji broj, ovisno o
padu, varira izmeu 4 i 8 lopatica. to je manji pad to je i broj lopatica rotora
manji. Rotorske lopatice mogu biti vrsto vezane na vratilo, a takve turbine
se tada nazivaju propelernim turbinama. Oblik i duljina profila lopatice se
mijenjaju promjenom radijalne koordinate, u odnosu na os stroja.
Rotorske lopatice mogu biti i pomine u odnosu na vratilo stroja kada
zakretanjem oko vlastitih osi vre fino podeavanje opstrujavanja profila
osiguravajui visoku iskoristivost turbine u irokom radnom podruju.
Dvostrukom regulacijom (zakretanjem regulacijskih i rotorskih lopatica)
mogue je osigurati visoku korisnost u irokom radnom podruju.
Poeci i krajevi rotorskih lopatica (gledano radijalno), kao i njihovi (labavi)
dosjedi, moraju biti obraeni u obliku kugle kako bi se, bez obzira na
poloaj, osigurala minimalna zranost te time sprijeilo pretjecanje vode s
tlane na pretlanu stranu lopatice.
Transport vode iz rotora vri difuzor koji ujedno, smanjenjem izlazne
energije, poveava ukupnu iskoristivost turbine.
 Prsten s privodeim lopaticama
a) otvoreno, b) zatvoreno
Rotorska lopatica aksijalnog stroja

10% 50% 100%

 Obradak i obrada lopatice rotora
Kaplanove turbine
Rotor Kaplanove vodne trubine
Primjer

HE Varadin H=21.9m
Q=225 m3/s !!
P=45MW
2 turbine
Aksijalne turbine s horizontalnom osi
esto se nazivaju cijevne turbine
Turbina i generator su u potpunosti uronjeni u protonu cijev.
Cijevne turbine se koriste pri najniim padovima i velikim protocima te su
pogodne za primjenu na velikim protonim rijekama.
Shematski prikaz jedne takve turbine dat je na sljedeoj slici.
Nema dobavnog aparata spiralnog tipa
Imaju predprivodee (nepomine) i privodee (pomine) lopatice
Dozvoljavaju dvostruku regulaciju; zakretanjem privodeih i rotorskih
lopatica, a posljedica toga je visoka korisnost u cijelom radnom podruju
Kod ovakvih turbina, niskog pada, udio kinetike energije s obzirom na
raspoloivi pad (e2kin/g*H) na izlazu iz difuzora moe iznositi i do 50-60%.
Radi toga konstrukcija turbine treba osigurati minimalne gubitke pri strujanju
te minimalnu energiju na izlazu iz rotora.
Minimalnu energiju na izlazu iz rotora osigurat e pravilna izvedba difuzora
te bezvrtlono strujanje na izlazu iz rotora (strujanjem u smjeru osi
difuzora).
Aksijalne turbine s horizontalnom osi se koriste i za iskoritavanje energije
plime i oseke. Strojevi rade s padovima od nekoliko metara, a konstrukcija
strojeva omoguuje rad u oba smjera te rad u crpnom reimu.
Aksijalna turbina s horizontalnom osi
Relativna kinetika energija
vode na izlazu iz difuzora

Privodee lopatice
HE akovec
HE akovec

Konture totalnog tlaka

Primjer

HE akavec H=17.5m
Q=250 m3/s !!
P=40.3MW
2 turbine

HE Dubrava H=17.5m
Q=250 m3/s !!
P=40.3MW
2 turbine
Pelton-ove turbine
Konstrukcija turbine koju je 1890. godine razvio ameriki inenjer Pelton.
Pelton-ove turbine rade pri najviim padovima, a radi slobodnog mlaza koji
u udara u lopatice rotora vrlo esto se zovu turbine slobodnog mlaza.
Rotor turbine se obino sastoji od 12 do 40 lopatica, a svaka je lopatica
otrim bridom podijeljena u dva jednaka ovalna dijela. Ovakav oblik lopatice
ree mlaz vode u dva dijela od kojih svaki naputa lopaticu pod kutem od
gotovo 180.
Specifinost lopatica Pelton-ovih turbina jest u tome to nisu konstantno
optereene, kao npr. lopatice rotora Francis-ovih turbina, ve su samo
privremeno u dodiru s mlazom. Tijekom dodira lopatice s mlazom nagib
lopatice prema mlazu, kao i mjesto gdje ovaj ulazi u lopaticu, se stalno
mijenja.
Ovisno o konstrukciji, Pelton-ove turbine mogu imati jednu ili vie sapnica
odnosno slobodnih mlazova, a rotor turbine moe biti postavljen na
horizontalno ili vertikalno vratilo na kojem mogu biti postavljena jedan ili dva
rotora . Postavljanje vie rotora na vertikalno vratilo zahtijeva paljivu
konstrukciju kako gornji rotor ne bi hidrodinamiki naruavao rad donjeg
rotora. Izvedba Pelton-ove turbine s vertikalnim vratilom je povoljnija jer
omoguuje dovod vode po obodu rotora te postavljanje rotora na
minimalnu visinu iznad donje vode. Dovod vode po obodu rotora (u istoj
horizontalnoj ravnini) omoguuje koritenje veeg broja mlazova koji se
nalaze na istoj geodetskoj koti, a to je povoljno sa stanovita regulacije.
 Konstrukcijski gledano, Pelton-ove turbine su najednostavnje vodne turbine
koje se sastoje od privoda vode, sapnica i rotora. Sapnicama se vri
pretvorba tlane u kinetiku energiju vodnog mlaza koji tu istu energiju
predaje lopatici rotora. Regulacija se izvodi pomicanjem regulacijske igle.
Naglim zatvaranjem sapnica regulacijskom iglom nastao bi hidrauliki udar
u tlanom cjevovodu koji bi mogao izazvati neeljene posljedice i havariju.
Radi toga se zatvaranje sapnice s regulacijskom iglom izvodi polagano, a
prava regulacija se izvodi regulacijskim deflektorom koji "rezanjem" vodnog
mlaza pravovremeno regulira dotok vode.
Rotor Pelton-ove turbine, radi konstrukcijskih razloga, mora biti izdignut
iznad donje vode za iznos koji je direktni gubitak te treba biti minimalan.
Primjer

HE Vinodol H=645.5m !!
Q=2.5 m3/s
P1T=13.4MW
P=13.4*6=84MW
6 turbina na horizontalnom vratilu
po 2 na 1 generator
3 generatora
 a b c d
a b
Pelton-ove turbine
a) i b) sa horizontalno postavljenim vratilom, Regulacijski deflektor
c) i d) sa vertikalno postavljenim vratilom a) potpuno skretanje vodnog mlaza,
b) djelomino "rezanje" vodnog mlaza.

a b c d
Privod vode rotoru Pelton-ove turbine
a), b) - postavljenom na horizontalno vratilo,
c), d) - postavljenom na vertikalno vratilo.
Regulacijska igla

Catia

CFD
Izrada rotora na CNC stroju
 Regulacijska igla

Ugraeni rotor Peltonove turbine

Turgo turbine
Sline kao i Peltonove turbine, ali vodeni mlaz prilazi rotoru bono
Crossflow turbine
Primjena kod malih i mikro turbina
Jeftina izrada
Slabija iskoristivost u odnosu na Francisovu ili Kaplanovou turbinu
6.2.1 Podruja primjene pojedinih tipova turbina
Dosad opisane turbine ne predstavljaju konkurenciju jedna drugoj jer je
svaki tip najbolje prilagoen odreenom H-Q podruju
6.2.2 Klase turbina

Ove dvije klase turbina razlikuju se prema vrsti energije koju predaju
rotoru turbine.
Kod pretalnih turbina to je veim dijelom potencijalna, a manjim dijelom
kinetika, dok je kod slobodno-mlaznih turbina to uglavnom kinetika.
Pretlane se tako nazivaju jer postoji razlika potencijalne energije izmeu
ulaza i izlaza, dok se slobodno-mlazne nazivaju radi otvorenog mlaza koji
nastrujava lopatice rotora.

pul p
a) pretlane z ul izl z izl
g g

b) slobodno-mlazne p ul p izl
6.2.3 Klasifikacija turbina s obzirom na brzohodnost

n Q
brzohodnost nq
H 0.75
6.3 Konstrukcijske karakteristike dijelova hidraulikih turbina

1. Privod vode rotoru turbini

2. Rotor
3. Difuzor

6.3.1 Privod vode rotoru turbine

Privod vode rotoru turbine se sastoji od spiralnog ili trapezoidalnog kuita,
predprivodeih i privodeih lopatica.
Predprivodeim i privodeim lopaticama se, prije samog rotora, pravilno
podeava obodna komponenta brzine tekuine kojom je, sukladno Euler-
ovom izrazu, odreena snaga turbine
P h m g H n m u1 v1u u 2 v2u
* *

Ukoliko se zahtjeva bezvrtloni izlaz tekuine iz rotora (v2u=0 ) tada izraz glasi
P h m g H n m u1 v1u
* *
Kuita privoda vode

Kuite s slobodnim prilazom

Slobodan prilaz vode nepominim lopaticama kod turbina smjetenih u
otvorenoj komori prikazan je na sljedeoj slici.

Kod ovakve konstrukcije prilaz vode nije hidrauliki povoljan.

Na nekim mjestima, uglavnom po vanjskom obodu statora (ulazni brid
predprivodeih lopatica) postoji mogunost odvajanja struje radi nagle
promjene smjera strujanja.
Kako bi se sprijeilo ili smanjilo odvajanje struje nastoji se brzinu fluida
odrati dovoljno niskom radi ega je potrebno ulaznu komoru napraviti
dovoljno velikom.
Kuita trapezoidalnog poprenog presjeka
Ova kuita su dobila naziv prema trapezoidalnom obliku poprenog
presjeka
Uglavnom su izraena od betona.
Visina (b) trapeza trapezoidalnog kuita je obino vea nego irina trapeza
(a).
Budui se ovdje radi o brzohodnim turbinama (veliki nq), koje krakterizira
mali pad Hn i visoki protok Q, ovakav popreni presjek je odabran s
namjerom da se smanje dimenzije kuita (Bsp).
 Spirala trapezoidalnog oblika ne obavija u potpunosti turbinu ve uglavnom
u rasponu od 180 do 270.
Sa poveanjem neto pada raste i kut obvijenosti trapezoidalnim kuitem
to se vidi na sljedeoj slici.
Spiralna kuita krunog poprenog presjeka
Dovod vode spiralnim kanalom hidrauliki je najpovoljnije od dosad
opisanih.
Ako su svi presjeci spirale pravilno dimenzionirani tada je ulaz vode u
prsten s predprivodeim lopaticama jednak po cijelom obodu.
Spiralan kuita se u pravilu izrauju od elika, varenjem elinih limova na
mjestu ugradnje.
Vrlo esto se spiralna kuita izrauju lijevanjem, a ponekad se spiralno
kuite lijeva zajedno sa preprivodeim lopaticama tvorei jednu cjelinu
(primjer HE Rijeka). Lijevane izvedbe se izvode iz vie dijelova (2 ili 4) (HE
Rijeka iz dva dijela), iz razloga to se lijevanje izvodi u tvornici te je nuno
pojednostaviti transport i on situ ugradnju.
Kut obvijanosti spirale oko prstena sa predpivodeim lopticama iznosi od
340 do gotovo 360.
Popreni presjeci su krunog oblika, a njihov radijus i povrina se smanjuju
prema kraju spirale. U zadnjoj dijelu spirale, cca. zadnjih 90, popreni
presjeci najee postaju eliptinog oblika.
Primjer: Spirala HE Senj, napravljena iz segmenata cijevi. Ulazni promjer
spirale iznosi 1470 mm.

Spirala, Catia

Spirala sa predprivodeim lopaticama Predprivodee i privodee lopatice, pogled iz spirale

6.3.1.1 Konstrukcija spirale

Pravilna konstrukcija spirale osigurava ujednaenu distribuciju tekuine po

obodu sprovodnog aparata.
Spiralu je potrebno projektirati potujui sljedee uvijete:
tok u spirali treba biti po karakteru to blii potencijalnom toku,
tok na izlaznom presjeku spirale treba biti osnosimetrian,
meridijalne (radijalne) presjeke spirale dimenzionirati tako da je protok
ravnomjeran po izlaznom obodu

Q
Q
2
- gdje je:
- Q protok kroz meridijalni
presjek na mjestu
- Q ukupni protok kroz turbinu
Obodna komponenta brzine mijenja se po zakonu vrtloga potencijalnog toka
vu r konst .

Moment koliine gibanja

M v r vn dA vu eu vr er r vn dA
A A

uzimajui u obzir da je elementarni maseni protok fluida

*
d m v n dA

slijedi
*
M vu r m 0 kons. du strujnice

Konstantan moment du strujnice znai da fluid, gibajui se, ne vri nikakav

rad odnosno ne vri izmjenu energije. Ovakav karakter strujanja u spiralnom
kuitu omoguuje veu pretvorbu energije rotorom turbine odnosno veu
ukupnu korisnost turbine.
Proraun promjera poprenog presjeka spiralnog kuita

Na sljedeim slikama su prikazane karakteristini presjeci i veliine koje se

koriste za proraun promjera poprenog presjeka spiralnog kuita

R0
Radijalna i tangencijalna komponenta brzine
Q
vr Gdje je: Q - volumni protok
D0 b0 D0 - promjer izlaznog ruba spirale
k b0 - visina izlaznog ruba spirale
r vu k vu
r

Elementarna povrina presjeka

dA b dr

Volumni protok kroz i-ti meridijalni presjek

Q 2 Qi 2 k b
R R R R
b slijedi
Qi vu dA vu b dr k dr dr (1)
2 R0 R0 R0
r Q Q r0
r

Jednadba krunog presjeka (vidi sliku poprenog presjeka)

2
b b 2 2 r a
r a
2 2 2

2
gdje je: a - poloaj sredita poprenog presjeka od osi stroja,
b - visina elementarne povrine na mjestu r,
- polumjer promatranog krunog poprenog presjeka
kut mjeren od kraja spirale
te je

R R

R r dr R 2 r a r 2 R0 R0 R0 2
b 2 2 dr
(2)
0 0

Kombiniranjem izraza 1 i 2 slijedi,

2 k
2
R R0 R0 2
0
Q
2 2 k
uzimajui u obzir; C slijedi;
Q Ulazni presjek spirale

1.2

2 R0
C C 1

0.8
(-)

0.6

0.4

0.2
Zavretak spirale
0
0 45 90 135 180 225 270 315 360 405 450 495
()

Ovisnost promjera poprenog presjeka spirale o poloaju

 1.2

0.8
(-)

0.6

0.4

0.2

0
0 45 90 135 180 225 270 315 360 405 450 495
()
6.3.1.2 Privodee lopatice Finkova regulacija

Osnovni zadatak regulacijskih lopatica je da prije ulaza u rotor tekuini

nametne pravilnu obodnu komponentu brzine;

P h Q g H n Q u1 v1u u2 v2u

Drugi zadatak lopatica je regulacija protoka vode kroz turbinu. Regulacijom

protoka direktno se utjee na proizvedenu snagu turbine sukladno
sljedeem izrazu;
P Q g H n

Zadana snaga turbine, koju odreuje dispeer, ostvaruje se promjenom

protoka. Regulacija protoka ostvaruje se regulacijskim aparatom koji se
sastoji od kruno postavljenog reetkastog niza lopatica koje se, svaka
zasebno, mogu zakretati oko svoje osi.
Zakretanje lopatica ostvaruje se vanjskim pokretnim mehanizmom
Ovakva regulacija se naziva Fink-ova regulacija
Zakretanje prstena regulacije (P) se preko dviju poluga (p1 i p2) prenosi na privodee lopatice.
Zakretanje predvodeih lopatica se u konanici ostvaruje polugom p2 koja je kruto vezana sa
lopaticom.

Kaplan-ova turbina Francis-ova turbina

 Zakretanje prstena regulacije se ostvaruje jednom ili vie poluga koje su
povezane sa klipnjaom regulacijskog servomotorom.
Postoji vie izvedbi

HE Rijeka

Kod veih jedinica, gdje je

HE Senj
potrebna velika sila za
zakretanje regulacijskog
prstena, se radi utede u
prostoru jedan veliki
servomotor zamjenjuje sa
dva manja.
HE Rijeka HE Senj
6.3.2 Rotor

Utjecaj brzohodnosti na konstrukcijske

karakteristike rotora

Svi prikazani rotori imaju stvarne

dimenzije kako bi se vidio utjecaj
brzohodnosti na konstrukciju.
Svi se prikazani rotori odnose na pad
od H=1m i snagu od P=0.736kW.
D1 karakteristini ulazi dijametar
D2 karakteristini izlazni
dijametar

Iz prikazane slike je mogue zakljuiti

sljedee:
1. D1 i D2 se smanjuju s poveanjem
brzohodnosti
- D1 se bre smanjuje od D2,
- u konanici D1 postaje manji od D2,
- u graninom sluaju rotor postaje rotor
propelerne turbine.
2. visina ulaza b0 se poveava s poveanjem
brzohodnosti,
3. broj lopatica se smanjuje s poveanjem
brzohodnosti.
 6.3.3 Difuzor
Sve vrste reaktivnih turbina imaju aspirator (difuzor ili odsisnu cijev). Aktivne
turbine nemaju aspirator.
Zadaa aspiratora:
transport vode od izlaznog presjeka rotora do donje vode
smanjenje gubitka izlazne energije, poveavajui ukupni stupanj
iskoristivosti vodne turbine

Analiza smanjenja izlaznih gubitaka koritenjem difuzora

Bez proirenja izlaznog presjeka difuzora S proirenjem izlaznog presjeka difuzora

Energija na izlazu iz turbine

2-2 presjek na izlazu iz rotora

3-3 presjek na izlazu iz difuzora

Bez aspiratora Sa aspiratorom

Izlazni presjek je 2-2 Izlazni presjek je 3-3

2
v p v32
e2 2 a H S e3
p
3 z3
2 g g 2 g g

kako je

p3 p a g z 3

2 2 3
slijedi

v32 p
e3 a
2 g g
3
Uteda na izlaznoj energiji koritenjem aspiratora iznosi
e e2 e3 e gub,dif

v22 v32
e g H S g hgub,dif
2
Q2 1 1
e g H S 2 2 g hgub,dif
2 A2 A3

g HS - uteda radi iskoritenja kompletnog raspoloivog pada

Q2 1 1
2 2 - uteda radi promjene protonog presjeka
2 A2 A3
g hgub,dif - dodatni gubitak, neizbjean radi dodatne cijevi

Koritenjem difuzora:
omogueno je dodatno iskoritenje energije visine Hs (jednake visini vodnog kola
nad donjom vodom u sluaju turbina bez difuzora)
radi difuzijskog efekta aspiratora v3<v2 omogueno je dodatno koritenje
dodatnog dijela kinetike energije vode 2
v2
2
v Idealan sluaj
3 v3 0
2 g 2 g A3
 Radi to vee utede potrebno odnos povrina A3/A2 osigurati to viim.
Optimalni kut difuzora iznosi 8. Kod viih kutova dolazi do odvajanja
graninog sloja i samim time poveanja gubitaka jer se tada protona
povrina smanjuje. Ovaj kut ograniava izlaznu povrinu difuzora radi
duljine difuzora u horizontalnom smjeru kojeg je radi graevinskih radova
potrebno izvesti razumne duine.

Uz istu brzinu v2, za sluaj sa i bez difuzora, poveanje iskoristivosti ide na

raun smanjenja tlaka (opasnost od kavitacije) u presjeku 2 (podtlak u
presjeku 2)

B.J 2-3 p2 v22 v32 p

HS a hgub,d
g 2 g 2 g g
p2 pa v22 v32

H S hgub,d
g 2 g 2 g
Zakljuak p2 pa 0 jer je
HS 0 U presjeku 2-2 vlada podtlak
v22 v32
0
2 g 2 g
 6.4 Kavitacija

Dolazi od engleske rijei Cavity - upljina

Kavitacija je pojava isparavanja vode i stvaranja mjehura vodene pare.

Nastaje u trenutku kada tlak vode postaje jednak ili manji od tlaka zasienja
vodene pare.
Kavitacijom se kod hidrulikih strojeva podrazumijeva pojava diskontinuiteta
ili upljina (mjehura pare u vodi) u struji tekuine.
Isparavanje vode, poznato je otprije iz termodinamike, nastaje pri temperaturi od
100C kod atmosferskog tlaka, meutim
kod hidraulikih strojeva pojava isparavanja nastaje kod okolinje temperature
vode (5-20C), ali sada pri tlakovima znatno niim od atmosferskog.

Dijagram ovisnosti pisp-t(C)

 Pojam kavitacija opisuje pojavu i aktivnost mjehuria pare u fluidu. Opisuje
prijelaz dijela tekuine (vode) u plinovitu fazu (vodena para) te naknadni
prijelaz ponovno u tekuu fazu. Razlog pojavi lei u lokalnom smanjenju
tlaka dok temperatura ostaje priblino konstantna.
Slian fenomen prelaska tekue u plinsku fazu se pojavljuje kod procesa
kljuanja-isparavanja (eng. boiling), a posljedica je zagrijavanja kod
konstantnog tlaka.
Ova dva fenomena prikazana su na sljedeoj slici.
Iako se radi o razliitim fenomenima zajedniko im je stvaranje pare u formi
mjehuria
 Toke Tr i Cr predstavljaju trojnu toku (triple point) i kritinu toku vode.
Poetno (tekue) stanje vode oznaeno je sa A. Ukoliko elimo da doe do
isparavanja mogue je ili poveati temperaturu pomak prema toki B (proces
isparavanja) ili sniziti tlak pomak prema toki C (kavitacija) te naknadnu
transformaciju (poveanjem tlaka) u tekuu fazu i povratak u poetno stanje u toki A.
Ovime bi ciklus kod pojave kavitacije bio zavren budui se pojmom kavitacije
opisuje promjena iz plinovite u tekuu fazu i obrnuto.
Zadnji stadij mjehuria pare tzv. implozija mjehura je vjerojatno najzanimljivija sa
stanovita istraivanja. Mjehur pare kolabira, a praznina se trenutno ispuni tekuinom
sa svih strana. U tom trenutku nastaje jaki ok val koji za posljedicu moe imati
otkidanje materijala ukoliko se pojavljuje u blizini vrstih stijenki.
Tipovi kavitacije

Postoji pet razliitih tipova kavitacije koja nastaje

ovisno o uvjetima strujanja i geometriji
opstrujavanog tijela.

1. Kavitacija putujuih mjehura (eng. Traveling

bubble cavitation)
Kavitacija putujuih mjehura (Slika a) je tip
kavitacije gdje individualni mjehuri nastaju u
tekuini i gibaju se s strujom fluida. Mjehuri
pare mogu ekspandirati do makroskopske
skale (promjera nekoliko mm). Ovaj tip
kavitacije najee nastaje kod nastrujavanja
tekuine na hidro-profila sa malim upadnim
kutem
2. Kavitacija u obliku zavjese (eng. Sheet
cavitation).
Kavitacija u obliku zavjese (Slika b) je
stacionarna u kvazi-stacionarnom smislu.
Suelje izmeu tekue i plinvite faze moe
biti glatko i transparentno ili moe imati vrlo
nepravilan oblik; suelje ima oblik kljuajue
povrine. Suelje tekue i plinovite faze
postaje valovito i konano nestaje (mjehuri
pare se pretvore u tekuinu) u podruju
zatvaranja upljina.
Tipovi kavitacije

Postoji pet razliitih tipova kavitacije koja nastaje

ovisno o uvjetima strujanja i geometriji
opstrujavanog tijela.

3. Kavitacija u obliku oblaka (eng. Cloud

cavitation)
Kavitacija u obliku oblaka (Slika c) je
posljedica vrtlonosti koja se unosi u polje
strujanja. Ovaj tip kavitacije stvara najvie
ininjerskih problema poput vibracija, buke i
erozije materijala. Periodino stvaranje
oblaka mjehura pare posljedica je
nestacionarnosti.
4. Superkavitacija (eng. Supercavitation)
Superkavitacija (Slika d) nastaje kada
zavjesa mjehura pare naraste toliko da u
potpunosti okrui cijelo opstrujavano vrsto
tijelo. Veoma otra granica izmeu tekue i
plinovite faze postoji u ovome sluaju.
5. Vrtlona kavitacija (eng. Vortex cavitation)
Vrtlona kavitacija (Slika e i f) obino nastaje
kao rezultat visokih sminih naprezanja u
promatranom podruju. Najee se
pojavljuje na krajevima rotirajuih lopatica ili
ispod glavine vodne turbine.
Kod vodnih turbina kavitacija se javlja na mjestima najnieg tlaka. U pravilu su
to mjesta u blizini izlaznog brida lopatice rotora na podtlanoj strani.
Voda na ovim mjestima ima najnii tlak iz razloga to je kompletnu
energiju (koja je uglavnom bila sadrana u tlaku) predala lopatici rotora.

Pojava kavitacije
1. Ukoliko tlak vode padne ispod tlaka zasienja vodene pare dolazi do
intenzivne promjene iz tekue u plinovito stanje ime se formiraju
diskontinuiteti u toku, upljine (mjehure pare okruene tekuinom). Vii
specifini volumen mjehura pare ne dozvoljava daljnji pad tlaka.
Mjehur pare nakon isparavanja u podruju nieg tlaka tokom fluida dolazi
u podruje vieg tlaka u kojem trenutno implodira pretvarajui se u
tekuinu (kondenzira). Tada dolazi do naglog poveanja tlaka radi sudara
fronta vode sa svih strana mjehura pare.

Kako je tok tekuine konstantan to je i pojava formiranja mjehura pare i

njenog kasnijeg implodiranja takoer konstantna.
2. Strujanje fluida je uglavnom, pogotovo kod vodnih turbina, turbulentno to
je karakterizirano fluktuacijama brzina i tlaka koje su naroito intenzivne u
graninom sloju (uz vrstu stjenku). Ako se ovakve fluktuacije tlaka pojave
pri tlaku koji odgovara lokalnom tlaku zasienja vodene pare doi e do
trenutnog intenzivnog procesa formiranja i gotovo istovremenog kolabiranja
mjehura pare stvarajui vrlo visoke tlakove u centru mjehura kao posljedica
sudara nadolazeih frontova vode sa svih strana kolabirajueg mjehura.

Kao posljedica intenzivnog prelaska iz tekueg u plinoviti stanje i obrnuto

pojavljuju se znaajne pulzacije tlaka (2000Pa 10000bar) vrlo visokih
frekvencija (10 20 kHz)
Kavitacija je naroita nepogodna ako se pojavljuje blizu metalnih povrina.
Tada uslijed naglih promjena tlaka (2000Pa 10000bar) dolazi do otkidanja
metala sa metalnih povrina (kod turbina to su lopatice rotora).
Kavitacija nije karakteristina samo za rotacione strojeve. Ona se pojavljuje
u svim situacijama kada tlak vode padne ispod tlaka zasienja vodene pare
za danu temperaturu (primjer ventili).

Negativni efekti kavitacije

kavitacijska erozija
nagli pad snage radi pada gustoe fluida (dvofazni fluid; voda+para)
pad korisnosti turbine/crpke
vibracije
um
bljeskovi
2. Strujanje fluida je uglavnom, pogotovo kod vodnih turbina, turbulentno to
je karakterizirano fluktuacijama brzina i tlaka koje su naroito intenzivne u
graninom sloju (uz vrstu stjenku). Ako se ovakve fluktuacije tlaka pojave
pri tlaku koji odgovara lokalnom tlaku zasienja vodene pare doi e do
trenutnog intenzivnog procesa formiranja i gotovo istovremenog kolabiranja
mjehura pare stvarajui vrlo visoke tlakove u centru mjehura kao posljedica
sudara nadolazeih frontova vode sa svih strana kolabirajueg mjehura.

Kao posljedica intenzivnog prelaska iz tekueg u plinoviti stanje i obrnuto

pojavljuju se znaajne pulzacije tlaka (2000Pa 10000bar) vrlo visokih
frekvencija (10 20 kHz)
Kavitacija je naroita nepogodna ako se pojavljuje blizu metalnih povrina.
Tada uslijed naglih promjena tlaka (2000Pa 10000bar) dolazi do otkidanja
metala sa metalnih povrina (kod turbina to su lopatice rotora).
Kavitacija nije karakteristina samo za rotacione strojeve. Ona se pojavljuje
u svim situacijama kada tlak vode padne ispod tlaka zasienja vodene pare
za danu temperaturu (primjer ventili).

Negativni efekti kavitacije

kavitacijska erozija
nagli pad snage radi pada gustoe fluida (dvofazni fluid; voda+para)
pad korisnosti turbine/crpke
vibracije
um
bljeskovi
Kavitacijska oteenja
Eksperimentalno ispitivanje kavitacije
6.4.1 Djelovanje kavitacije na konstrukcijske veliine

Mjesto najnieg tlaka u rotoru turbine oznaeno je tokom M.

A
2
B.J., u relativnom koordinatnom sustavu, izmeu M i 2
pM wM2 u M2 p2 w22 u 22
zM z2 hM 2 (1)
g 2 g 2 g g 2 g 2 g

B.J. izmeu toaka 2 i A

p2 v22 p
z2 z A a hgub, 2 A (2)
g 2 g g

Kombinacijom prethodnih izraza dobijemo

vM2 wM2 w22 u22 uM2

z M z A
pM pa
hgub,M 2 hgub, 2 A (3)
g g 2 g

z M zA H S

Udaljenost od toke minimalnog tlaka do slobodne povrine donje vode

oznaava se s HS i naziva se sisnom visinom.
 Za sve dinamiki sline turbine visine brzina (apsolutnih, obodnih i
relativnih) kao i hidrauliki gubici proporcionalni su padu H.

vM2 wM2 w22 u22 uM2 hgub,M 2 hgub, 2 A

2 g H H

- koeficijent kavitacije, jednak za sve dinamiki sline turbo strojeve.

pM p
a Hs H
g g

Iz izraza (3) slijedi da je minimalni tlak to manji to je vea sisna visina HS

(za istu brzohodnost).
Kritina sisna visina odgovara sluaju kada je tlak pM=pisp i tada ona iznosi
pa pisp
H Skrit H
g g

Radi sigurnosti dozvoljena visina sisanja korigira se na sljedei nain

pisp
1.05 1.1 H
pa
H doz

S
g g
Pojednostavljenje izraza raunanja sisne visine

Ovisnost koeficijenta kavitacije o brzohodnosti

pa
10m
g

pisp ovisno o temperaturi vode

0.09 0.24
g Mala vrijednost, moe se zanemariti !!

Konano pojednostavljenje

H Sdoz 10 1.1 H