1

1.

UVOD
Depresija je mentalna bolest koja ukljuuje osjeaje tuge, beznaa ili bespomonostiu
trajanju od dva tjedna ili vie. Depresiju esto prati gubitak interesa za ivot, smanjena
energija, osjeaj bezvrijednosti ili nemogunost da obavljate poslove
koje
ste prije s lakoom obavljali zbog nedostatka koncentracije. Neke depresivne osobeuope ne
osjeaju tugu nego apatiju. Sve im postaje sivo i isto. Niti dobre niti loevijesti ih vie ne
uzbuuju.
2.

DEPRESIJA
Depresija se moe nazvati boleu osjeaja. Njezina klasifikacija kao mentalne bolesti neini
je manje stvarnom ili bolnom. To je uobiajena bolest svih vremena od koje obolijeva
jedan od dvadeset ljudi.
Depresija je poremeaj u raspoloenju ije su znaajke razliiti stepeni tuge,
razoarenja,osamljenosti, beznaa, sumnje u samoga sebe i krivnje. Ovi osjeaji mogu biti
vrlointenzivni i mogu trajati due vremensko razdoblje. Svakodnevne aktivnosti mogu
postatioteane, ali pojedinac jo uvijek moe biti u mogunosti nosit
i se s njima. Ipak, na ovoj
razini osjeaji bespomonosti mogu postati tako intenzivni da se samoubojstvo moe initikao
jedino rjeenje.

Osoba koja prolazi kroz jaku depresiju moe doivjeti ekstremne promjene raspoloenja iliak
elju za potpunim povlaenjem iz svakodnevice i/ili vanjskog svijeta. Depresije se netreba
sramiti i ona nije znak slabosti. Ona se moe lijeiti, bilo s lijekovima, terapijom i
savjetovanjem, bilo kombinacijom ovoga dvoje. Bog odgovara na molitve i ustrajna molitva
olakava proces emocionalnog lijeenja.

esto ujemo tinejdere ili ak odrasle ljude kako govore u depresiji sam i sutradan suopet
normalni. Depresija nije privremeni osjeaj da ste u bedu zbog nekog nesretnogdogaaja u
vaem ivotu. Ona nije PMS ili stres. Ni
je niti lijenost ili slabost karaktera. Ona
je jedna jako opasna mentalna bolest koja vau kvalitetu ivota moe znatno unazaditi akose
ne lijei na vrijeme. Jako depresivni ljudi esto skrivaju svoje osjeaje i nastoje da ih
drugi vide kao normalne, dok
unutra pate i osjete samou i nerazumjevanje.

3
3.

SIMPTOMI
DEPRESIJE
Ako se identificirate s veinom sljedeih znakova i simptoma, a on
i nikako da vas
napuste, mogue
je da patite od depresije:
ne moete spavati ili spavate previe

zadaci koji su
nekad bili lagani sada su vam teki (letargija)

osjeate se beznadeno i bespomono

koncentracija vam je opala i imate problema s donoenjem odluka

izgubili ste interes za gotovo sve aktivnosti

ne moete kontrolisati svoje negativne misli koliko god se tru

dili

izgubili ste apetit ili ne moete prestati jesti

imate smanjenu seksualnu elju ili ste je potpuno izgubili

usporeni ste i razdraljivi

imate misli da ivot nije vrijedan ivljenja (ako je ovo sluaj, potraite pomo
hitno)
4.

UZROCI DEPRESIJE
Jeste li se ikad zapitali to to uzrokuje depresiju? Moda ste dobili dijagnozudepresije i to je
uinilo da se zapitate zato neki ljudi dobiju depresiju, dok
drugi ne.Depresija je jako
kompleksna

bolest i deava iz vie razliitih razloga. Nekiljudi dobiju depresiju kao rezultat neke ozbiljne
fizike bolesti. Drugi mogudobiti depresiju zbog velikih ivotnih promjena kao to je
preseljenje i
ostavljanje prijatelja ili smrt voljenog, a neki ljudi
imaju porodinu povijest
depresije i mogu je dobiti bez nekog posebnog razloga.
4.1.Glavni uzroci depresije

Zlostavljanje
. Fiziko, seksualno ili emocionalno zlostavljanje u prolosti moerezultirati depresijom
kasnije u ivotu.

Odreeni lijekovi
. Neki lijek
ovi koji se koriste za lijeenje visokog krvnog pritiska, kao to su beta
-blokatori ili

Rezerpin, mogu poveati rizik za depresiju.

Konflikt
. Depresija moe nastati kao rezultat sukoba ili neslaganja s lanovima
obitelji ili s prijateljima.

Smrt ili gubitak voljenog

. Tuga i alost zbog smrti ili gubitka voljenog, iako jenormalan dio ivota, moe doprinjeti
depresiji.

Genetika
. Vjeruje se da se sklonost depresiji jednim dijelom prenosi genetski na
sljedeu generaciju ali nain na koji se ovo deava je jo u
vijek nepoznat.

Velike promjene i dogaaji u ivotu

. ak i pozitivne promjene kao to jezavrenje kolovanja, dobivanje posla ili ulazak u brak
mogu prouzrokovatidepresiju, a to mogu uiniti i loi dogaaji kao to je gubitak posla ili
razvod.

Drugi osobni problemi

. Problemi kao to su drutvena izolacija ili izbaenje izneke grupe u kojoj elite biti.

Ozbiljnije bolesti
. Mnoge ozbiljnije fizike bolesti vam mogu oduzeti energiju iuiniti vas depresivnim.

Ovisnosti o alkoholu ili drugim tetnim

supstancama
. Oko 30% osoba s ovim
problemom ima i teku ili kliniku depresiju.
Naunici su pronali razlike u mozgovima ljudi koji su depresivni i onih koji nisu. Na primjer,
hipokampus, maleni dio mozga vitalan za uvanje sjeanja je esto manji kod
osoba sa historijom depresije. Manji hipokampus ima manje receptora za serotonin
(neurotransmiter koji nam daje osjeaj smirenosti i zadovoljstva). U igri su i mnogi
drugineurotransmiteri kao to je dopamin ili norepenefrin.

Iako jo nije jasno zato depresiv

ni ljudi imaju manji hipokampus (postoji nekolikoteorija), jedna stvar je jasna

depresija je kompleksna bolest na koju utjeu mnogi faktori,a istraivanjem biolokih i

hemijskih procesa koji stoje iza stanja depresije emo doi douinkovitijih naina
za borbu protiv ove bolesti.
5.

LIJEENJE DEPRESIJE

Depresija je jedno ozbiljno stanje koje moe ostaviti drastine posljedice nava drutveni,
ljubavni, pa i poslovni ivot. Ako mislite da e depresijuizlijeiti neko udo bez vae
intervencije grdno se varate. ekanje iodgaanje lijeenja je najgora stvar koju moete
uraditi.

Iako se tako ne ini depresivnim umovima, depresija je vrlo izljeiva bolest.Do 90%
pacijenata reagiraju pozitivno na razne oblike lijeenja. Nekada je
psihoterapija ili odlazak psihologu na savjetovanje sve sto je potrebno, ali
pored toga postoji iroka lepeza antidepresiva i drugih alternativa za lijeenjedepresije.
Najsigurniji put ka izlijeenju je odlazak psihijatru ili psihologuto je ujedno i pre
poruka ove web stranice, no postoje i alternative.
Ovdje u opisati
6 koraka

s kojima moete pokuati prirodno izlijeiti depresiju. To su uveini sluajeva stvari koje
depresivni ljudi ne rade nikako ili ne rade u dovoljnoj mjeri zbogtoga to nas moderni nain
ivota sve vie udaljava od stvari koje smo nekada radilisvakodnevno. Sljedeih 6 koraka su
razlog zato ljudi u Afrikim plemenima nisudepresivni iako ive u viestruko gorim
uslovima nego mi.
1. Konzumacija omega 3 masnih kiselina

Nai preci su
imali dijetu bogatu omega 3 masnim kiselinama i odnos omega-3 i omega-6
masnih kiselina im je bio priblino 1:1 dok mi danas uzimamo otprilike 17:1 omega
-6 uodnosu na omega-
3. Iako je jo u fazi istraivanja, omega
-
3 pokazuje obeavajue rezultate
u lije
enju depresije. Paljivo birajte omega
-
3 suplemente jer nisu svi uinkoviti.

2. Prestanite razmiljati o negativnim stvarima kad ste sami

Umjesto toga naite neto ime ete korisno okupirati svoj mozak: itanje,
sviranjeinstrumenta, kuhanje, slikanje
3. Izlaite se prirodnom svjetlu u dovoljnoj mjeri

Ovo je vano da bi na tjelesni sat bio sinhroniziran. To je ujedno i razlog zato se

mnogiljudi zimi osjeaju puno loije nego ljeti. Suneva svijetlost je desetine puta jaa od
umjetne
i ako provodim
o cijele dane unutar zatvorenog prostora na bioloki sat e postati zbunjen.Suneva svijetlost
je takoer zasluna i za produkciju vitamina D. Svaki dan, bez obzirakoliko je hladno,
provedite pola sata vani jer ak i na oblaan dan prirodna svijetlost j
e oko
10 puta jaa nego ona u naim domovima.

4. Stimuliite kljune kemikalije u mozgu putem vjebe

Nai preci su provodili 3

-
4 sata svaki dan u napornom fizikom radu ili pjeaenju po vodu.To je moda nerealistino
danas ali ak i 30 minuta etnje tri
puta tjedno jednako je
uinkovito u lijeenju depresije kao i uzimanje antidepresiva Zoloft. Vjeba
poveavaaktivnost neurotransmitera dopamina i serotonina koji su odgovorni za osjeaj sree
i
smirenosti. Vjerovatno ste i sami primjetili da se nakon napo
rne vjebe ili rada, iako stefiziki umorni, osjeate psihiki dobro. Ovaj korak je vjerovatno
najvaniji jer iza sebe ima
mnogo dokaza i znanstvenih studija.
5. Provodite vrijeme u drutvu i uspostavite pozitivne veze s ljudima

Naune studije su pokazale

da ljudi koji imaju irok krug poznanstava imaju bolju memorijui sretniji su u prosjeku nego
ljudi koji imaju ui krug poznanstava ili provode mnogo
vremena sami.
6. Spavajte dovoljno i u regularnim intervalima

Potrebna koliina sna dnevno ovisi od osobe

do osobe ali odrasli ljudi bi trebali ciljati na 8sati sna dnevno.

13
7.

ZAKLJUAK

S obzirom da sam uzeo temu za seminarski koja je veoma opirna, u ovomseminarskom radu
smo se dotakli samo nekih najbitnijih stvari to se tie
depresije.U ovom seminarskom radu sm
o se pitali ta je to depresija, koji su simptomidepresije, koji su uzroci depresije i kako se
depresija lijei.

Kroz istraivanje ove teme dotakli smo se i jednog testa koji donekle moe
pokazati koliko smo i da li smo depresivni.Biti depresivan, danas,
u ovom sistemu i ovakvom drutvu je lako mogue.Po mom laikom miljenju, u naoj dravi
glavni uzrok depresije je
finansijska situacija, koja je sve gora i gora.
Zahvaljujui testu koji sam uradio na sebi, nakon jedne situacije, zakljuio
sam da sa umjereno depresivan.
Mi kao drutvo trebamo pomagati depresivnoj omladini koje je sve vie ivie.

Nadam se da kroz ovaj seminarski rad, bar malo pribliio temu kao to je
depresija.