You are on page 1of 44
HRVATSKA NORMA ies 91.120.25 Drugo izdane, HRN EN 1998-5 prosinac 2011 Zamjenjuje HRN EN 1998.5:2008 Euroked 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukci; Temelji, potporne konstrukcije i geotehniéka pitanja (EN 1998-5:2004) Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance — Part 5: Foundations, retaining structures and geotechnical aspects (EN 1998-5:2004) Eurocode 8: Calcul des structures pour leur résistance aux séismes — Partie 5: Fondations, ouvrages de souténement et aspects géotechniques (EN 1998-5:2004) Eurocode 8: Ausiegung von Bauwerken gegen Erdbeben ~ Teil 5: Griindungen, Stiitzbauwerke und geotechnische Aspekte (EN 1998-5:2004) Europska norma EN 1998. Referenciski broj: HRN EN 1998-5:2011 hr SEZ tse cova nme = Crean Starcarss aut Zabranjno je umnozavane hrvatskh norma ili njhovin dielova HRN EN 1998-5:2011 A Napomena o autorskom pravu @HZN 2011 ‘Sva prava prid2ava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 163/203). Ako drugaéije nije utvrdeno, ni jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnoZavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nacin, elektroniski ili strojno, ukliuéujuéi fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a éija je adresa nize navedena, Hrvatski zavod za norme (ZN) Adresa: Ulica grada Vukovara 78 10 000 Zagreb, CROATIA Tel, ++ 385 1610 60 95 Faks: ++ 385 1 610 93 21 e-posta: hzn@hzn.hr Web: www.hzn.hr Izjava 0 odbijanju odgovornosti za PDF PDF zapis moZe sadrZavali ugradene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj se zapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije uredivati osim ako na raéunalu, na kojem se obavija uredi- vanije, postoje licencirani i instalirani oblici ugradenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvacaju ‘adgovorost nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaéa nikakvu odgo- vornost u tome podrugju. Adobe je robni zig tvrtke Adobe Systems Incorporated, Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se naéi u opéim informacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri svaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze- te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluéaju otkrivanja problema povezanog s 1njim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresi, HRN EN 1996-5:2011 Nacional redgovor (Ovu je hrvatsku normu izdao Hrvatski zavod za norme na temelju élanka 9. Zakona o normizaciji (.Narodne novine", br. 163/2003) i u skiadu s UnutraSnjim pravilima za normizaciju, UPN 3, totka 5.1.3, tako sto je eu- ropsku normu EN 1998-5:2004, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance ~ Part 5: Foun- dations, retaining structures and geotechnical aspects, prihvatio bez ikakvih preinaka. (Ova je hrvatska norma prijevod engleske verzije europske norme EN 1998-5:2004 Hrvatski tekst norme HRN EN 1998-5:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukeija ~ 5. dio: Temelj, potpome konstrukcije i geotehni¢ka pitanja, pripremio je tehnicki odbor HZNITO 548, Konstrukciski eurokodovi, Hrvatskoga zavoda za norme. Program konstrukeijskih eurokodova sadrZava niz norma od kojih se norme HRN EN 1991 do HRN EN 1999 sastoje od vige dijelova: HRN EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukciia HRN EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije HRN EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija HRN EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje Geliénih konstrukcija HRN EN 1994, Eurokod 4: Projeltiranje spregnutin éeliéno-betonskih konstrukcija HRN EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukeija HRN EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija HRN EN 1997, Eurokod 7: Geotehni¢ko projektiranje HRN EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija HRN EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminiskih konstrukcija Prethodno izdanje (Ovo drugo izdanje norme zamjenjuje normu HRN EN 1998-8:2008 na engleskome jeziku. Upuéivanje na druge norme (Ova norma sadrzava nedatiranim upuéivanjem odredbe drugih norma. Ta su upucivanja navedena na odgo- varajucim mjestima u tekstu. Napomene: 1) lzraz .europska norma’ u tekstu ove norme razumijeva se kao .hrvatska norma 2) Nacionaine biljeske u tekstu norme oznagene su oznakom NB i odgovarajugim brojem. (prazna stranica) EUROPSKA NORMA EN 1998-5 EUROPEAN STANDARD NORME EUROPEENNE EUROPAISCHE NORM studeni 2004. Ics 91.120.25 Zamjenjuje ENV 1998-5:1994 Hrvatska verzija Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija — 5. dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnicka pitanja Eurocode 8: Design of Euracode 8: Calcul des Eurocode 8: Auslegung von structures for earthquake structures pour leur résistance aux Bauwerken gegen Erdbeben resistance ~ Part §: Foundations, séismes Partie 5: Fondations, = Teil 5: Grundungen, retaining structures and ‘ouvrages de souténement et aspects Stitzbauwerke und geotechnical aspects ‘géotechniques geotechnische Aspekte (Ou je europsku normu CEN odobro 16. ravnja 2004. godine. Clanovi CEN-a moraju se pridréavati CENICENELEC-ovih unutragnjih propisa u kojima su utvrdeni uyjeti pod kojima se (v0) europsko| normi daje status nacionalne norme bez ikakvih promjena. Najnovii popisi| biblografske uputnice koje se ‘odnose na nacionaine norme mogu se dobit na zahijev u Glavnome tajnistvu CEN-a li od bilo kojega njegova élana, va europska norma posto uti sluzbene verije (engleskoj,francuskoj I njematko).Izdanje na kojemu drugom jeziku koje je na nacionalni jezik s viastitom odgovomo8éu preveo oj ad élanova CEN-a i o tome obavijestio Giavno tanistvo ima ist status kao i sludbene verzie. Gianovi su CEN-2 nacionaina normima tjela Austr, Belgie, Cipra, Geske Repubike, Danske, Estonie, Finske, Francuske, Gréke, Irske, islanda, Italie, Lat, Litve, Luksemburga, Madarske, Malte, Nizozemske, Norveske, Niematke, Poliske, Portugala, Siovaéke, Siovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjenog Kraljevstva a! COMITE EUROPEEN DE NORMALISATION Glavno tjnistve: Avenue Marnix 17, B-1000 Bruxelles ©2004 CEN ‘Sva prava iskoristavanja u bilo kojom oblixu i na bilo koje Re br. EN 1998-6:2004 he natine zadréavaju u cjelome svjelu nacionalniélanovi CEN-a HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 Sadréaj Predgovor 4 1 Opéenito 8 1.1. Podrugje primjene 8 1.2 Upuéivanja na druge norme 8 1.2.1. Uputivanja na opée norme... 8 1.3 Pretpostavke 8 1.4 Razlika izmedu naéela | pravila primjene 9 1.5. Nazivi i definigje....n. on 4.5.1. Zajedni¢ki nazivi u svim eurokodovima 9 4.5.2. Dodatni nazivi upotrijebljeni u ovoj normi 9 1.6 SIMbOM... sere or) 17 Sljedinice. " 2 Potresno djelovanj " 2.1 Definicija potresnog djelovanja "1 2.2 Prikaz pomoéu vremenskog zapisa " 3 Svojstva temeljnog tla... 3.1. Parametri évrstoée " 3.2 Parametri krutostl i priguSenja. 2 4 Zahtjevi za lokaciju i tlo temelja. 4.1 Lokacija 12 41.1 Opéenito. 2 4.1.2. Blizina potresno aktivnih rasjeda..... 4.1.3 Stabilnost kosina 4.1.4 Tla potencijaino sklona likvefakeiji 14 4.1.5 Prekomjera slijeganja tala pri cikiiékim optere¢enjima .. 4.2 Istradivanja i prougavanja temeljnog tla, 424 Opéi kriterii 16 4.2.2 Odredivanje vrste temelinog tla za definiranje potresnog djelovanja oo 16 4.2.3 Ovisnost krutosti tla i priguSenja o razini deformacif. 7 5 Sustavi temelja "7 5.1. Opéi zahtjevi. 7 5.2 Pravila za idejni projektiproraéun 18 5.3. Proraéun unutamjih sita 18 5.3.1. Ovisnost o proraéunu konstrukeje. 18 5.3.2. Prijenos unutarnih sila na temeljno tlo 18 5.4 Kriteriji provjera i dimenzioniranja.... 5.4.1 Plitki li ukopani temelji 5.4.2. Pilotii stupista 2 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 Medudjelovanje tlo ~ konstrukcija. 2 Potporne konstrukelje. 23 74 Opéi zahtevi 128 7.2. Odabir i opéa razmatranja 23 7.3. Metode proraéuna 23 7.3.1 Opée metode... 23 7.3.2 Pojednostavnjene metode: pseudostati¢kl proraéun 24 7.4 Provjere stabilnosti i évrstoée. 26 7.4.1 Stabiinost tla temelja. 26 74.2 Sidra 26 743 CVrst06a on 26 Dodatak A (obavijesni) Faktori topografskog povecanja 27 Dodatak B (normativni) Empirijski dijagrami za pojednostavnjeni proraéun likvefakeije.n.n0.. 28 Dodatak C (obavijesni) Statiéke krutosti glave pilota... 30 Dodatak D (obavijesni) Dinamiéko medudjelovanje tlo — konstrukcija. Opéi uéinei i znaéenje....31 konstrukelja. 32 1 36 Dodatak E (normativni) Pojednostavnjeni proraéun potpor Dodatak F (obavijesni) Nosivost plitkih temelja u potresu HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 Predgovor (Ovu europsku normu, EN 1998-5, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukcija ~ Temelji, pot- porne konstrukcije i geotehnicka pitanja, pripremio je tehni¢ki odbor CENITC 250, Structural Eurocodes, éije se tajni8tvo nalazi u BSI-Ju. CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove. Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavijivanjem istovjetnoga teksta ili objavom obavijesti o prihvaéanju najkasnije do svibnja 2005. godine, a proturjeéne nacionalne norme moraju se po- vuéi najkasnije do oZujka 2010. godine, (Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1998-5:1994. Prema CEN/CENELEC-ovim unutraSnjim propisima ovu europsku normu obvezala su se primijeniti nacio- naina normima tela ovih zemalja: Austrje, Belgie, Cipra, Ceske Republike, Danske, Estonie, Finske, Fran- cuske, Gréke, Irske, Isianda, Italje, Latvje, Litve, Luksemburga, Madarske, Malte, Nizozemske, Norveske, Njemaéke, Poljske, Portugala, Slovacke, Slovenije, Spanjolske, Svedske, Svicarske i Ujedinjenog Kraljev- siva Povijest programa eurokodova Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlutila je, na temelu éianka 95. Ugovora, o programu djelova- nja u podrugju gradevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehnigkih prepreka trgovini i uskladivanje teh- niékih specifikacija, U okviru tog programa djelovanja, Komisija je pokrenula uspostavu skupine uskladenih tehniékih pravila za proraéun gradevina koja bi, u prvoj fazi, sluzila kao druga moguénost uz vrijedeéa nacionalna pravila u dréa- vama élanicama, a u konaénoj ih fazi zamijenila. Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoé Upravnog odbora s predstavnicima dréava élanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-ih godina, Godine 1989. Komisija i dréave élanice EU-a i EFTA-e odluéili su, na temelu sporazuma’” izmedu Komisije i CEN-a, da pripremu i objaviivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata kako bi im se osigurao budué! status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijnih direktiva ili Odluka Komisije povezanin s europskim normama (npr. $ Direktivom Vijeéa 89/106/EEC 0 gradevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeca 93/37/EEC, 92/50/EEC i 89/440/EEC 0 javnim radovima i uslugama i islovejednim direktivama EFTA-e pokrenutim radi uspostave unutragnjeg tr2ista) Program konstrukeijskih eurokodova sadrdi sljedeée norme koje se opéenito sastoje od vige dijelova EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukeija EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje éeliénih konstrukcija EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih éeliéno-betonskih konstrukcija EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija, * Sporazum izmedu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraGun 2grada i inzenjerskin gradevina (BC/CEN/03/89). HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukeija EN 1997, Eurokod 7: Geotehnicko projektiranje EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomosti konstrukcija EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukejja Eurokodovi potvrduju odgovornost upravnih tijela za donogenje propisa svake dréave élanice i osiguravaju njihovo pravo odredivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigumosnih pitanja na nacionalnoj razi- ni kada se ona mijenjaju od drzave do drzave. Status | podrugje primjene eurokodova Dréave dlanice EU-a i EFTA-e potvrduju da eurokodovi sluze kao referentni dokumenti u siiedeée svrhe: — kao sredstvo potvrdivanja uskladenosti zgrada i inZenjerskih gradevina s bitnim zahtjevima Direktive \Vijeéa 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 — Mehanicka otpomost i stabiinost i bitnim zahtjevom br. 2 ~ Sigumost u sluéaju pozara — kao osnova pri specificiranju ugovora za gradevine i pripadajuée inZenjerske usluge — kao okvir za izradu uskladenih tehniékih specifkaaija za gradevne proizvade (europske norme, EN i europska tehniéka dopustenja, ETA). Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same gradevine, u izravnom odnosu s temeljnim dokumentima?” navedenim u élanku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukélja od uskladenih norma proizvoda’’ ‘Stoga, tehniéka pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno razmotrena na tehniékim odborima CEN-a iili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama proizvoda radi postizanja pune spojivosti tih tehni¢kih specifikacija s eurokodovima Eurokodovi osiguravaju zajednicka pravila proraéuna konstrukclja za svakodnevnu upotrebu pri proragunu cijelih konstrukcia i dijelova proizvoda tradicionaine i inovativne prirode. Neobiéni oblici gradenja ili uvjeti proraéuna nisu posebno abuhvaéeni pa se u takvim sluéajevima projektant upuéuje na dodatno savjetovanje sa struénjacima, Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadrZavat 6e cjeloviti tekst eurokoda (ukljuéujuél sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor, | za kojh smije sljediti nacionalni dodatak (obavijesni). 2) U skladu s élankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja ‘nuzne povezanosti izmedu bitnih zahfjeva i mandata za uskladene EN-ove | ETAG/ETA-ove, ®) U skiadu s éiankom 12. CPD-2, temelini dokumenti moraju 4) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima uskladivanjem nazivja | tehniékih osnova te naznakom razreda ili razina za ssvaki zahijev ggje je to nudno ») naznaéiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahijeva s tehnickim specifkacijama, npr. metode proratuna i provjere, tehnicka pravila projektranja itd. ©) posluditi kao osnova uspostave uskiadenih norma i smjernica 2a Europska tehnitka dopustenja, Eurokodovi, ustvari,imaju siénu ulogu u podruéju bitnog zahtjeva br.1 i djeta bitnog zahtjeva br. 2. HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 Nacionalni dodatak smije sadrZavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu ostavijen slo- bodan odabir na nacionainoj razini i koji se nazivaju .nacionalno odredeni parametri" (NDP), a upotrebliavaju se pri proraéunu zgrada i inZenjerskih gradevina koje se grade u dotiénoj drzavi, t. kao: vrijednosti ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguénosti vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol podatke specifiéne za neku drzavu (zemijopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereéenja snijegom postupak koji ée se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi moguéi postupci a smiju jo8 sadréavati — odluke o primjeni obavijesnih dodataka — upuéivanja na neopreéne dopunske podatke radi pomoéi korisniku pri primjeni eurokoda, \Veze izmedu eurokodova i uskladenih tehnigkih specifikacija za proizvode (europskih norma i europskih tehniékih dopustenja) Postoji potreba za dosljednoséu izmedu uskladenih tehniékih specifkacija za gradevne proizvode | tehniékih pravila za gradevine’). Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznativanje znakom CE gradevnih proizvoda, a koji upucuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno odredeni parametri uzeti u obzir. Posebni dodatni podaci za normu EN 1998-5 Podruéje primjene Eurokoda 8 definirano je u toéki 1.1.1 norme EN 1998-1:2004, a podruéje primjene ovoga dijela u toéki 1.1. Ostali djelovi Eurokoda 8 popisani su u tocki 1.1.3 norme EN 1998-1:2004. Norma EN 1998-5:2004 predvidena je za: — investitore (npr. pri formuliranju njihovih posebnih zahtjeva o razinama pouzdanosti i trajnosti) = projektante i izvodaée = odgovarajuée viasti, Pri proragunu konstrukeija u potresnim podrugjima odredbe ove europske norme primjenjuju se uz odredbe drugih odgovarajucih dijelova Eurokoda 8 i drugih eurokodova. Posebno se odredbe ove europske norme dopunjuju s odredbama norme EN 1997-1:2004 koje ne obuhvaéaju posebne zahtjeve proraéuna na potres. Zbog kombinacije nesigurnosti potresnih djelovanja i svojstava materijala temelinog tla*® "'5. dio ne obuhva- €a pojedinosti svih moguéih proraéunskih situacija pa njegova pravilna upotreba moze zahtijevati specijalizi ranu ingenjersku prosudbu i iskustvo. * vigjati Glanke 3.3 1 12 CPD-a, kao i totke 4.2, 4.3.1, 4.3.215.2 Temelinog dokumenta broj 1 (ID 1) "© Nacionaina bijeSka: Zbog dosljednosti s nizom norma EN 1997, u prijevodu ove norme prihvaéeni su pri prevodenju rnazivi temeljno tio (en: ground), to (en: sol) to temelia (en: foundation soil. Nacional jodatak uz normu EN 1998-5 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 (Ova norma daje u toékama™® ”!s napomenama druge postupke, vrijednosti i preporuke naznatujuél gdje se smije naéiniti odabir na nacionalnoj razini, Stoga nacionaina norma kojom se primjenjuje norma EN 1998-5 treba imal Gunu zgrada | inZenjerskih gradevina koje se grade u odgovarajuéoj zemij Nacionalni odabir dopusten je u normi EN 1998-5:2004 u ovim to¢kama: facionalni dodatak koji sadrzi sve nacionaino odredene parametre koji Ce se upotrjebiti pri prora- Toska Predmet 4.104) Obavijesni Dodaci A, ©, DIF. 3.43) Parcijani koeficjenti za svojstva materijala 4.1.4(11)P™9__ [Gomja granica naprezanja za skionostlikvefakclji 5.2(2}0) ‘Smanjenje vrénog ubrzanja temelinog tla s dubinom od povrsine temeljnog tla *2) Nacionalna biljeska: U izvorniku je pogreno navedeno ,classes" umjesto ,clauses toske). "9. Nacionalna biljeska: U izvorniku nedostaje slovo 'P'&to je ovdje dodano. HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 1 Opéenito 1.1 Podruéje primjene (1)P Ovaj dio Eurokoda 8 utvrduje zahtieve, krterie i pravila odabira lokacife i tla temelia konstrukcija otpornih nna potres. On obuhvaéa proraéun raziiith sustava temelja, proraéun potpomih konstrukelja i medudjelovanje tlo — konstrukcija pri potresnim djelovanjima, On se dopunjuje s Eurokodom 7 koji ne obuhvaca posebne zahijeve potresnog djelovanja. (2)P Odredbe 5. diola primjonjuju se na zgrade (EN 1998-1), mostove (EN 1998-2), tomjeve, stupove i dimnjake {EN 1998-6), silose, spremnike i cjevovode (EN 1998-4) (3)P Posebni proraéunski zahtjevi za temelje nekin tipova konstrukoija, gdje su nuzni, nalaze se u odgovarajucim dijelovima Eurokoda 8. (4) Dodatak B ovoga eurokoda sadr2i empirijske dijagrame pojednostavnjenog vrednovanja potencijala likvefakcije, dok Dodatak E daje pojednostavnjeni postupak potresnog proraéuna potpornih konstrukcija. NAPOMENA 1: Obavijesni Dodatak A sadrzi podatke o faktorima topografskog povetania. NAPOMENA 2: Obavijesni Dodatak C sadrti podatke o statiko) krutost pilot NAPOMENA 3: Obavijesni Dodatak D sadrai podatke o dinami¢ko) interakej to ~ konstrukeja NAPOMENA 4: Obavijesni Dodatak F sadr2i podatke o nosivostipikih tomolja u potresu. 1.2 Upu anja na druge norme (1)P Ova europska norma ukijuéuje datiranim ii nedatiranim upucivanjem odredbe iz drugih publikacija. Ta Su uputivanja navedena na odgovarajucim miestima u tekstu, a publikacijle su u nastavku nabrojene. Za dati- rana upucivanja naknadne izmijene ili prerade tih publikacija odnose se na ovu europsku normu samo ako su nju ukljuéene njezinom izmjenom ili preradom. Za nedatirana upuéivanja, primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (ukljuéujuéi amandmane), 4.2.4 Upuéivanja na opée norme EN 1990, Eurocode: Basis of structural design EN 1997-1, Eurocode 7: Geotechnical design - Part 1: General rules EN 1997-2, Eurocode 7: Geotechnical design — Part 2: Ground investigation and testing EN 1998-1, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance — Part 1: General rules, seismic ac- fons and rules for buildings EN 1998-2, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance ~ Part 2: Bridges EN 1998-4, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance ~ Part 4: Silos, tanks and pipelines EN 1998-6 Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance — Part 6: Towers, masts and chimneys 1.3. Pretpostavke (1)P Primjenjuju se opée pretpostavke toéke 1.3 norme EN 1990:2002 14 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 Razlika izmedu naéela i pra primjene (1)P Primjenjuju se pravila tozke 1.4 norme EN 1990:2002, 15 154 Nazivi i definicije Zajedniéki nazivi u svim eurokodovima (1)P Primjenjuju se nazivi i defincije navedeni u toski 1.5 norme EN 1990:2002. (2)P Za zajedni¢ke nazive u svim eurokodovima primjenjuje se totka 1.5.1 norme EN 1998-1:2004, 15.2 Dodatni nazivi upotrijebljeni u ovoj normi (1) Primjenjuju se definicije o temelinom tlu dane u totki 1.5.2 norme EN 1997-1:2004, a one koje se odno- se na druge geolehnicke nazive posebno povezane s potresima, kao &to je likvefakclja, dane su u tekstu. (2) U ovoj se normi primjenjuju nazivi definirani u toéki 1.5.2 norme EN 1998-1:2004, 16 Simbol (1) U ovo] se europskoj normi primjenjuju nize navedeni simboli. Svi simboli upotrjebljeni u 5. dijelu definirani Su, zbog lakSe upotrebe, u tekstu kad se prvi puta pojavijuju. Osim toga je popis simbola naveden u nastavku. Neki simboli koji se javijaju samo u dodacima navedeni su ovdje. Es Ex ER proraéunska unutarnja sila boéna otpomost na strani temelja zbog pasivnog tlaka zemlje omjer energie u standardnom penetracijskom pokusu (SPT) proraéunska horizontaina potresna inercijska sila proraéunska vertikalna potresna inercijska sila proraéunska otpomost izmedu horizontalne donje plohe temelja i temeljnog tla posmiéni modul prosjeéni posmiéni modul pri maloj deformacij razmak sidara od zida u dinami¢kim uvjetima razmak sidara od zida u stati¢kim uyjetima proragunsko djelovanje momenta savijanja (60) broj udaraca SPT-a normaliziran na uéinke predoptereéenja i omjer energie Nea Newt PI Rs 8 proraéunska uzduzna sila na horizontalnoj osnovici broj udaraca pri standardnom penetraciiskom pokusu (SPT) indeks plastiénosti tla proraéunska otpomost tla faktor tla definiran u tofki 3.2.2.2 norme EN 1998-1:2004 HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 Sr faktor topografskog poveéanja Veg proraéunska horizontalna popretna sila W tezina klizeée mase a, proraéunsko ubrzanje temeljnog tia na temelinom tly tipa A (a, = 71 dye) ax poredbeno vrSno ubrzanje temelinog tla za temelno tlo tipa A a,g poredbeno vrSno ubrzanje temelinog tla u vertikalnom smjeru c’_kohezija tla izrazena proraéunskim naprezanjem ¢. — posmiéna évrstoéa nedreniranog tla 4 promjer pilota 4. pomak potpornih zidova £ — gravitacisko ubrzanje , _potresni koeficijent za horizontalni smjor k, _potresni koeficjent za vertikalni smjer 4. tlaéna évrstoéa uz nesprijeéenu boénu deformaciju 1 faktor za proraéun potresnog koeficijenta za horizontalni smier (tablica 7.1) 1, brzina gibanja popretnog vala Yen —Prosjeéna brzina v, pri maloj deformaciji (<10°) @ _omjer proraéunskog ubrzanja temelinog tla za temelino tlo tipa 4, a, i gravitacijskog ubrzanja, eX“) y— obujamska tezina tla y4 obujamska teZina tla u suhom stanju yy faktor vaznosti yu parcijalni koeficjent svojsiva materijala yes parcijalni koeficijent modela Jw obujamska teZina vode 5 _kut trenja izmedu temelinog tla i temelja ili potpornog zida %' —kut posmigne otporostiizraZen efektivnim naprezanjem p— obujamska masa 2 ukupni tak predopteretenja jednak ukupnom vertikalnom naprezanju o' _efektivni tak predopterecenja jednak efektivnom vertikalnom naprezanju tow posmigna évrsto¢a ciklitki opterecenog nedreniranog tla fe _ posmigno naprezanje pri potresu "© Nacionaina biljeSka: U ovo) je normi gravitacijsko ubrzanje g ~ 9,81 mis* pisano u kurzivu (g), 8to je pogre8no jer se radi o konstanti. Stoga je u prijevodu g pisano ravno (‘normal’). 10 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 1.7 Sljedinice (1)P Sl jedinice upotrebljavaju se u skiadu s normom ISO 1000. (2) Osim toga, primjenjuju se jedinice preporuéene u totki 1.7 norme EN 1998-1:2004. NAPOMENA: Za geotehnitke proraéune upucuje se na to&ku 1.6(2) norme EN 1997-1:2004, 2 Potresno djelovanje 24 Defi potresnog djelovanja (1)P Potresno djelovanje mora biti spojivo s temelinim idejama i definicijama navedenim u totki 3.2 norme EN 1998-1:2004 uzimajuéi u obzir odredbe totke 4.2.2. (2)P Kombinacije potresnog djelovanja s drugim djelovanjima moraju se provesti u skladu s toékom 6.4.3.4 norme EN 1990:2002 i to¢kom 3.2.4 norme EN 1998-1:2004, (3) Gdje god je to bilo prikladno u ovoj su europskoj normi pri odabiru potresnog djelovanja uvedena po- jednostavnjenja 2.2 Prikaz pomoéu vremenskog zapisa (1)P Ako se provodi proraéun u vremenskom podruéju (en: time — domain), smiju se upotrjebiti umjetni akce- lerogrami i zapisi stvamih jakih potresa. Njlhove vrSne vrijednosti i frekvencijski sadrZaj moraju bili onakvi kako je specificirano u tocki 3.2.3.1 norme EN 1998-1:2004, (2) Pri provjeri dinamiéke stabiinosti koja ukjuéuje proraéune stalnih deformiranja temeljnog tla, prednost ima uzbuda koja se sastoji od akcelerograma zabiljezenih na tlima u stvarnim potresima jer ona ima realni niskofrekvencijski sadrZaj | ispravnu vremensku korelaciju horizontalne i vertikalne komponente gibanja. Tra- janje jakog gibanja treba odabrati tako da je spojivo s tockom 3.2.3.1 norme EN 1998-1:2004. 3 Svojstva temeljnog tla 3.1 Parametri évrstoée (1) Opéenito se smiju upotrjebiti vrjednosti parametara évrstoce tla koji se upotrebljavaju za stalicke nedreni- rane uvjete. Za koherentna tla prikladan parametar évrstoée je nedrenirana posmitna évrstoéa, c,, prilagodena za veéu brzinu optereéenja i uéinke cikliékog pogorSanja pri potresnim optereéeniima, ukoliko je takva prilagod- ba potrebna i opravdana odgovarajuéim eksperimentainim padacima. Za nekoherentno tlo prikladni parametar Evrsto¢e je ciklicka nedrenirana posmiéna évrstoéa r.,. kojom u obzir treba uzeti moguci porast pomog tlaka, (2) Druga je moguénost da se uzmu parametti évrstoée s odgovarajucim pomim tlakom vode koji nastaje pri cikliékom optereéenju. Za stijene se moze uzeli tlaéna évrsto¢a uz nesprijegenu boénu deformaciju, 4, (3). Parcijaini koeficjenti (p0) za svojsiva materijala c,, raul gu OZNAGENI SU S J, fey Y—s @ KO@ficilenti za tan oznaéeni su kao yo. NAPOMENA: U nacionalnom dodatku, smiju se ustanovit vijednosti dodijeene 28 ray Yay Ze! vijednost su yau= 164 Yuy= 1,25, Y= 1.4 170 = 1,28, za drZavu. Preporuéene 1" HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 (1) Glavni parametar krutosti temeljnog ta pri potresnom optereéenju koji uljete na proraéunska potresna djelovanja posmiéni je modul G dan izrazom Ga=pw (3.1) {die je p obujamska masa a v, brzina Sirenja popreénog vala u temeljnom tl. (2) U toékama 4.2.2 i 4.2.3 navedeni su kriterji odredivanja v, kao i njegova ovisnost o razini deformacija tia. (3) PriguSenje treba smatrati dodatnim svojstvom temelinog tla u sluéajevima kad se u obzir uzimaju udinci medudjelovanja tlo — konstrukeija, kako je specificirano u 6. poglaviju (4) Unutarnje prigusenje prouzroéeno neelastiénim ponaSanjem tla pri potresnom optereéeniu i radijacijsko priguSenje prouzrogeno potresnim valovima koji se Sire od temelja treba razmotriti odvojeno. 4 = Zahtjevi za lokaciju i tlo temelja 41 Lokacija 44.4 Opéenito (1)P Mora se provesti ocjenjivanje lokacije za gradenje kako bi se odredila priroda temeljnog tla i za sluéaj potresa na najmanju mjeru svele opasnosti sloma, nestabilosti kosina, likvefakcije i velike stiSjivosti. (2)P Moguénost nastanka tih nepovolinih pojava mora se ispitati kako je specificirano u idugim to&kama. 4.1.2 Blizina potresno aktivnih rasjeda (1)P Zgrade razreda vaznosti lI, Illi IV definiranih u tozki 4.2.5 norme EN 1998-1:2004 ne smiju se graditi u neposrednoj blizini tektonskih rasjeda koji su poznato potresno aktivni prema sluzbenim dokumentima koje je izdala mjerodavna nacionaina viast. (2) Ako u kasnom kvartaru nije bilo gibanja, smije se smatrati da su takvi rasjedi neaktivni za veéinu kon- strukcija koje nisu kritiéne za javnu sigurnost. (3)P Za potrebe urbanog planiranja i za vazne konstrukcije koje ée se graditi u blizini potencijaino aktivnih rasjeda u podrugjima velike seizmiénosti moraju se provesti posebna geologka istrazivanja kako bi se odredi- la moguéa buduéa potresna opasnost slomova temeljnog tla i Zestina potresanja temeljnog tla, 441.3. Stabilnost kosina 441.31 Opéizahtjevi (1)P Provjera stabilnosti temelinog tla mora se provesti za konstrukcije koje ¢e se graditi na prirodnim ili um- jetnim kosinama ili njihovoj biizini kako bi se utvrdilo da za proraéunski potres postoji oguvana sigurnost iil uporabljivost konstrukcija. 12 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 (2)P Pri potresnom optereéenju, za kosine je graniéno stanje ono nakon kojeg dolazi do neprihvatlivo velikih trajnih pomaka mase temelinog tla na dubini koja je znatajna za konstrukciju i funkeiju gradevina, (3) Provjera stabilnosti smije se ispustiti za zgrade razreda vaznost | ako je iz usporedivog iskustva poznato da je temeljno tlo na lokaciji gradenja stabilno, 441.32 Potresno djelovanje (1)P Proraéunsko potresno djelovanje za provjeru stabilnosti mora biti sukladno definicijama iz totke 2.1 (2)P Za konstrukcije razreda vaznosti j; veéeg od 1,0 na kosinama ili u njihovoj blizini mora se pri provjerama stabilnosti temeljnog tla uvesti poveéanje proraéunskog potresnog djelovanja faktorom topografskog pove- éanja, NAPOMENA: U obavijesnom Dodatku A, navedene su neke smjemnice za vrijednostifaktora topografskog poveéania. (8) Potresno se djelovanje smije pojednostavniti kako je specificirano u totki 4.1.3.3. 4.1.3.3 Metode proraéuna (1)P Odziv kosina temeljnog tla na proraéunski potres mora se proraéunati utvrdenim metodama dinamiskog proraguna kao Sto su konaéni element! ili modell s krutim blokovima, ili pojednostavnjenim pseudostatiékim metodama za koje vrijede ograniéenja iz stavaka (3) i (8) ove togke. (2)P Pri modeliranju mehaniékog ponasanja tla u obzir se mora uzeti omekSanje (en: softening) odziva s po- rastom razine deformacija | moguél uéinci povetanja pornag tlaka pri ciklickom optere¢enju, (3) Provjera stabilnosti smije se provesti pojednostavnjenim pseudostatiékim metodama ako topografiia povréine i stratigrafija tla nemaju nenadane nepravilnosti (4) Pseudostatitke metode proraéuna stabilnosti sliéne su onima navedenim u tocki 11.5 norme EN 1997-1:2004 osim pri ukijuéenju horizontalnih i vertikalnih inercijskih sila koje djeluju na svaki dio mase tla ina sva gravitacijska optereéenja koja djelyju na vrhu kosine, (6)P Proraéunske potresne inercijske sile Fi Fy koje djeluju na masu temelinog tia u horizontalnom odnosno vertikalnom smjeru u pseudostati¢kom proraéunu uzimaju se prema izrazima: Fu =0,5axSxW (4.1) Fy=40,5 Fu ako je omjer ayia, vedi od 0,6 (42) Fy=+0,33 Fir ako omer aula, nije ve6i od 0,6 (43) gdje je: @ _ omjer proraéunskog ubrzanja temeljnog tla za temelino tlo tipa A, a,, i gravitacijskog ubrzanja g 4g proraéunsko ubrzanje temelinog tla u vertikalnom smjeru aq proraéunsko ubrzanje temelinog tla za temelino to tipa A .2.2.2 norme EN 1998-1:2004 S_ parametar tla prema tock’ W tezina klizeée mase. Faktor topografskog povetanja za a, uzima se u obzir u skladu s toskom 4.1.3.2(2), 13 HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 (6)P Uvjet graniénog stanja (nosivosti) mora se kontrolirati za potencijalno najmanje sigurnu kliznu povrsinu. (7). Uyjet graniénog stanja uporabijvosti smije se kontrolirati proraéunom stalnog pomaka klizne mase upo- trebom pojednostavnjenog dinamiékog modela koji se sastoji od krutog bloka koji KliZe protivno od sile trenja na kosini. U tom modelu potresno djelovanje treba bili dano vremenskim zapisom potresa u skladu s togkom 2.2 i proraéunskim ubrzanjem bez smanjenja. (8)P Pojednostavnjene metode kao pseudostatiéke pojednostavnjene metode navedene u stavcima (3) do (6)P ove tocke ne smiju se upotrijebiti za tla u kojima moze do¢i do velikih pomih tlakova vode ili znatnog pogorSanja krutosti pri cikliékom optereéenju (8) Porast pornoga tlaka treba odrediti prikiadnim ispitivanjima. Ako takvih isptivanja nema, za potrebe idejnoga rojekta smije se porast pornoga tlaka procijeniti empirijskim formulama, 4.1.3.4 Provjera sigunosti za pseudostatiéku metodu (1)P Za zasiena tla u podruéjima s a x 5 > 0,15 mora se razmotriti moguée pogorSanje évrstoée i povecanje ornoga tlaka zbog cikliékog optere¢enja uz ograni¢enja navedena u toski 4.1.3.3(8). (2) Za mime kosine gdje su moguénosti njihova ponovnog aktiviranja u potresu vete, treba uzeti velike vri- Jednosti deformacija parametara évrsto¢e temeljnog tla. U nekoherentnim materijalima skionim poveéanju pornog tlaka pri ciklickom opterecenju u granicama tocke 4.1.3.3, ono se smije uzeti u obzir smanjenjem otporne sile trenja preko prikladnog koeficijenta pornog tlaka koji je srazmjeran najveem poveéanju pornoga tlaka. Takvo se poveéanje smije procijeniti kako je naznaéeno u totki 4.1.3.3(9). (3) Ne treba primijeniti smanjenje posmigne évrsto¢e na jako deformabina (en: dilatant) nekoherentna tla kao &to su gusti pijesci. (4)P Provjera sigumosti kosine temeljnog tla mora se provesti u skladu s naéelima norme EN 1997-1:2004. 4.1.4 Tia potencijaino sklona likvefakeiji (1)P Ovdie se likvefakcijom naziva smanjenje posmiéne évrstoée ilili Krutosti prouzroteno povetanjem pornog tlaka vode u zasiéenim nekoherentnim materijalima tjekom potresnog gibanja temelnog tla, éime nastaju znatna staina deformiranja ili éak stanje efektivnog naprezanja u tlu blizu nule. (2)P Utvrdivanje skionosti ikvefakciji mora se provesti kad tio temelja sadri deblje slojeve ili debele le¢e rahlog pljeska s finim Gesticama prahaigline li bez njih, Ispod razine podzemne vode i kada je razina podzemne vode blizu povrSine terena. To se utvrdivanje mora provesti za uyjete slobodne lokacije (engl. free-feld site condition) (kota povrsine terena, kota podzemne vode) koji previadavaju tiiekom uporabnog vijeka konstrukcie. (3)P Istrazivanja koja se zahtijevaju u tom smislu moraju obuhvatiti najmanje provedbu na terenu standardnoga penetracijskog pokusa (SPT-a) il ispitivanja penetracijom sto&ca (en: cone penetration test) (CPT-a) te od- redivanje krivulja granulometrijskog sastava u laboratoriju. (4)P Za SPT, moraju se izmjerene vrijednosti broja udaraca Nsrr izrazene brojem udaraca/30 cm normalizira- tina poredbeni efektivni tlak predoptereGenja od 100 kPa i na omjer udame energie i teoriske energie slobod- nog pada od 0,6. Za dubine manje od 3 m izmjerene vrijednosti Neer treba smanijiti za 25 %. (5) Normalizacija u odnosu na udinke predoptereéenja smije se provesti mnoZenjem izmjerene vrljednost Nepr faktorom (100/c’,..)°*, gdje je o',, (kPa) efektivni tlak predopterecenja koji djeluje na dubini gdje je na- Ginjeno mjerenje SPT-a u vrjeme izvodenja, Faktor normalizacije (100/e.,.)"° treba uzeti takav da nije mani 0d 0,5 i da nije vedi od 2 14 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 (6) Normalizacija energije zahtijeva mnozenje vrijednosti broja udaraca dobivenih u stavku (5) ove tocke faktorom ER/60, gdje je ER omjer energie ispitne opreme pomnozen sa sto. (7) Za zgrade na plitkim temeljima smije se utvrdivanje sklonosti likvefakciji ispustiti ako se zasiéeno pjes- kovito tlo nalazi na dubinama vecim od 15 m od povraine temeljnog tla, (8) Opasnost likvefakcije smije se zanemariti ako je « x $< 0,15 | ako je ispunjen bar jedan od ovih uvjeta: sadrZaj gine u pijesku vedi je od 20 % s indeksom plastiénosti Pr > 10 — sadréaj praha u pijesku veti je od 35 % a istodobno je vrijednost udaraca SPT-a normalizirana za utinke predopterecenja i za omjer energie ,(60) > 20 — pijesak je éist s vrijednoSéu udaraca SPT-a normaliziranih na uéinke predoptere¢enja | na omjer energije 1Nj(60) > 30. (9)P Ako opasnost likvefakclje ne treba zanemarit, mora se bar utvrditi dobro uspostavijenim metodama geo- tehniGkog inzenjersiva utemeljenim na terenskim korelacjjama mjerenja in situ I kritiékin cikliékin posmicnih naprezanja koja su prouzrotila likvefakeiju tiekom ranijih potresa, (10) U Dodatku B dani su empirijski dijagrami za likvefakeiju koji pokazuju vezu razliéitin tipova terenskih mjerenja i terenskog pristupa za uvjete horizontalnog temelinog tla. U tom se pristupu potresno posmiéno aprezanje r. smije procijeniti iz pojednostavnjenog izraza = 0,65 aX SX ao (4.4) gdje je cx. ukupni tlak predoptereéenja a druge su varijable kao u izrazima (4.1) do (4.3). Taj izraz ne treba upotriebiti za dubine veée od 20 m. (11)P Ako se upotrebljava pristup s terenskom korelacijom, tlo se mora smatrati sklonim likvefakeiji za uvjete horizontalnog temelinog tla kadgod je potresnom prouzraéeno posmigno naprezanje veée od odredenoga dijela 2 kritiénog naprezanja za koje je poznato da je u ranijim potresima prouzrotilo likvefakciju. NAPOMENA: U nacionalnom dodatku, smije se ustanovit vijednost dodijeliena za J u dréavi. Preporuéena vrjednostje 40.8 koja podrazumijeva koefiijent sigurnost 1,25. (12)P Ako je utvrdeno da su tia sklona likvefakcij' i ako se smatra da budu¢i uéinci mogu utjecati na nosivost il stabilnost temelja, moraju se poduzeti mjere osiguranja stabilnosti temelja, kao Sto su poboljSanje temelj- nog tla i pilotiranje (radi prijenosa optere¢enja u slojeve koji nisu skloni ikvefakcj. (13) PoboljSanjem temeljnog tla radi spre€avanja likvefakcije treba tlo zbiti kako bi se poveéala olpornost na Penetraciju i tlo udalilo od opasnog podruéja, ili uvesti drenazu radi smanjenja prekomjernog pomnog tiaka vode pri potresanju temeljnog tla. NAPOMENA: Moguénost zbijanja uglavnom ovisi o sadréaju fih zma i dubini tia. (14) Upotrebu samo temelja na pilotima treba razmotriti s oprezom zbog velikih sila koje nastaju u pilotima gubitkom osionca tla u sloju Ili slojevima sklonim likvefakeiji| neizbjeznih nesigurnostl pri odredivanju mjesta i debijine takvog sloja ili slojeva, 8 HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 44.5 Prekomjerna slijeganja tala pri cikliékim optereéenjima (1)P Sklonost tala temelja zbijanju i prekomjernim sljeganjima prouzrotenim potresom unijetim cikliékim napre- zanjima moraju se u obzir uzeti kad postoje debeli slojevi ili debele leée rahlih, nezasicenih, nekoherentnih ‘materijala na maloj dubini (2) Prekomjera slijeganja smiju nastati i u vrlo mekim glinama zbog cikliénog pogorSanja njlhove posmigne Evrstoée pri dugom trajanju potresanja temeljnog tla (3) Zbijanje i potencijal slijeganja navedenih tala treba utvrditi dostupnim metodama geotehnizkog inzenjer- Siva ako je to nuZno, odgovarajucim statiékim i cikliékim laboratoriskim ispitivanjima na reprezentalivnim ispitnim uzorcima istrazivanih materijala. (4) Ako se éini da slijeganja prouzrotena zbijanjem ili cikliékim pogorSanjem mogu utjecati na stabiinost temelja, treba razmotriti metode poboljSanja temelinog tla, 4.2 Istragivanja i prouéavanja temeljnog tla 424 Opéi kriteriji (1)P Ispitivanja | istrazivanja materijala za temeljenje u potresnim podrugjima moraju se provesti po istim kri- terijima koji su prinvaéeni za nepotresna podrucja, kako je definirano u 3. poglaviju norme EN 1997-1:2004. (2) U terenska isptivanja treba, kad god je to moguée, ukijuéiti pokus prodiranja stoSca uz moguéa mjerenja omoga taka, osim za zgrade u razredu vaznost 1, jer se time dobiva kontinuirani zapis mehaniékih znaéajki ta poo dubini (3)P U sluéajevima naznaéenim u to¢kama 4.1 i 4.2.2 smiju se zahtijevati dodatna potresno orijentirana ispitvanja. 4.2.2 Odredivanje vrste temeljnog tla za definiranje potresnog djelovanja (1)P Za odredivanje prosjeéne vrste temeljnog tla ili njemu odgovarajueg spektra odziva, kako je definirano u togkama 3.1 i 3.2 norme EN 1998-1:2004, za lokaciju moraju biti u dovolinom opsegu dostupni geotehniéki ili geoloski podaci, (2) Utuse svrhu smiju spojiti terenski podaci susjednih podrudja sliénih geolo&kih znaéajki (3). Treba uzeti u obzir postojeée karte potresnog mikrorajoniranja ili krterje, uz uvjet da su oni sukladni sa stavkom (1)P ove toéke i da su utemeljeni na ispitivanjima temelinog tla na lokaci (4)P Profil brzine popreénog vala, v,, u temeljnom tlu mora se smatrati najpouzdanijim elementom mjesnih znaéajki potresnog djelovanja na stabilnim lokacijama, (5) Za vazne konstrukcije u podruéjima velike seizmiénosti, posebno ako postoje uvjeti za tipave temelinog tla D, S; ili S2, treba upotrijebiti mjerenja profila v, in situ geofizitkim metodama u buSotini (6) _U svim drugim sluéajevima, kad treba odrediti periode viastiin vibracija tia, smije se profil v, procijeniti empirijskim izrazima primjenom in sifu otpomosti na penetraciju ili drugih geotehnickih svojstava, vodesi ra- Guna o disperziji u takvim izrazima, 16 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 (7) Unutarnje priguienje tla treba mjeriti odgovarajucim laboratorijskim ili terenskim ispitivanjima. Ako iz- ravnih mjerenja nema, i ako je umnozak a, x $ mani od 0. 1g (Yj. mani od 0,98 mis) treba uzeti omer prigu- Senja‘* ”' 0,03. Posebno razmatranje iziskuju kompakina (en: structured) i povezana (en: cemented) tla i meke stijene. 4.2.3 Ovisnosti krutosti tla i prigusenja o razini deformacije (1)P U svim proraéunima koji ukijuéuju dinami¢ka svojstva tia pri stabilnim uvjetima, mora se u obzir uzeti razlika izmedu malih vrijednosti deformacija za v,, j. onih koje se mjere u ispitivanjima in situ, i vrijednosti spojivih s razinama deformacija koje prouzroéuje proraéunski potres. (2) Za mjesne uvjete temeljnog tla tipa C ili D s visokom razinom podzemne vode i bez materijala s indek- ‘som plastiénosti P/> 40, ako nema posebnih podataka, to se smije uCiniti primjenom faktora smanjenja za v, danog u tablici 4.1. Za kruée profile tla i dublju podzemnu vodu, veligina smanjenja treba biti srazmjerno ma- ja (a raspon varijacija treba smanjiti). (3). Ako je umnozak a, x S jednak ili veci od 0,1g (tj. jednak ili veci od 0,98 m/s’) i ako nema posebnih mje- renja, treba upotrijebiti omjer unutarnjeg trenja naveden u tablici 4.1 Tablica 4.1 ~ Prosjegni omjer priguéenja tla i prosjeéni faktori smanjenja (+ jedna standardna devijacija) za brzinu popreénog vala », i posmiéni modul G do dubine od 20 m Omjer ubrzanja Omjer 5 0,10 0,03 0,90 (+ 0,07) 0,80 (+ 0,10) 020 0,08 0,70 (+ 0,15) 0,80 (+ 0,20) 0,30 0,10 0,60 (40,15) 0,36 (+ 0,20) je prosjeéna vrijednost v, pri maloj deformaciji (< 10°) koja ne prelazi 360 mis. Gras je prosjeéni posmiéni modul pri maloj deformacij NAPOMENA: Sa # jednom standardnom devijaciiom, projektant moe uvesti razliite velisine opreza, ovisno o takvim faktorima kao Sto su krutost i uslojenost profla ta. Vrijednosti 1 /Gnux Koj Su Veée od prosjeéne mogu se, primje- rice, uzeti za kruée profile, a vrijednosti manje od prosjeénih za mekSe profl 5 Sustavi temelja 5.1 Opéi zahtjevi (1)P Osim opéih pravila iz norme EN 1997-1:2004, temelji konstrukcije u potresnim podrugjima moraju biti sukladni sa sljedeéim zahtjevima: a) odgovarajuée sile konstrukeije iznad temelja moraju se na temelino tlo prenijeti bez bitnih stalnih deformi- ranja u skladu s kriterijima iz tobke 5.3.2 ) potresom prouzroéena deformiranja temeljnog tla spojiva su s bitnim funkeljskim zahljevima konstrukcije "9 Nacionalna bijeska: Omjer priguSenja (en: damping ratio) naziva se jo8 i koeficilent priguéenja, 7 HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 ©) temelji moraju bit zamislieni, projektirani i izgradeni prema pravilima iz togke 5.2, a prema najmanjim mjerama iz totke 5.4 radi ograniéenja rizika povezanih s nesigurnosti odziva na potres. (2)P Mora se voditi briga 0 ovisnosti deformacije o dinamickim svojstvima tala (vidjeti tocku 4.2.3) i udincima ra cikligku prirodu potresnog optereéenia. U obzir se moraju uzeti svojstva in situ poboliSanog tla ili ak zami- jenjenog tla ako su pobolSanje ii zamjena ivomoga tla nuzni zbog njegove skionostilikvefakeij ili zbijanju (3) Ako je to prikladno (ii potrebno), smiju se za materijal temelinog tla ii otpornost upotrijebiti faktori razliiti od onih spomenutih u tocki 3.1(3), uz uvjet da daju istu razinu sigumosti NAPOMENA: Primjer su faktori otpornasti koji se primjenjuju na rezultate pokusnih opteretenja pilata, 5.2 Pravila za idejni proracun (1)P Osim 2a mostove i cjevovode, u konstrukcijama se mjeSoviti temelj, npr. pilot i plitki temelji, smiju upotri- jebiti samo ako posebno istrazivanje pokaze prikladnost takvog rjesenja. MjeSoviti temelii smiju se upotrijebiti kod dinamiki neovisnih jedinica iste konstrukcie. (2)P Pri odabiru tipa temelja moraju se razmotriti ova pitanja: a) temelj mora biti dovoljno krut da jednoliéno prenese lokalizirana djelovanja konstrukcije iznad sebe na temeljno tio ) utinci relativnih horizontainih pomaka vertikalnih elemenata moraju se uzeti u obzir pri odabiru krutosti temelja u njegovoj horizontaingj ravnini ) ako se pretpostavija smanjenje amplitude potresnog gibanja po dubini to mora biti opravdano odgovara- juéim istrazivanjem ali ono ni u kojem sluéaju ne moze biti manje od omjera vrénog ubrzanja koje je neki dio p umnoska a x S na povrsini temeljnog tla. NAPOMENA: U nacionainom dodatku smije se ustanovi vrjednost dodijejena zap u dréavi. Preporuéena vijednost je p = 0,65. 5.3. Proraéun unutarnjih 5.3.1 Ovisnost o proraéunu konstrukclje (1)P Duktiine konstrukeije. Unutarje site za temelie duktiinin konstrukcija moraju se temeliti na proraéunu sposobnosti nosivosti uzimajuéi u obzir postojanje moguée poveéane Evrstoée. Utwrdivanje takvih utinaka mora biti u skladu s pripadajuéim tockama odgovarajuéih dijelova Eurokoda 8. Posebno se za zgrade prim- jenjuju ograni¢avajuée odredbe tocke 4.4.2.6(2)P norme EN 1998-1:2004. (2)P Neduktiine konstrukcije. Unutarnje sile za temelje neduktilnih konstrukelja moraju se dobiti iz proraéuna Za polresnu proraéunsku situaciju bez razmatranja proraéuna sposobnosti nosivosti. Vidjeli i toéku 4.4.2.6(3) norme EN 1998-1:2004. 5.3.2 Prijenos unutarnjih sila na temeljno tlo (1)P Da bi sustav temelja bio sukladan s togkom §.1(1)Pa) za prijenos horizontaine sile i uzduzne si- momenta savijanja na temelino tlo, moraju se prihvatiti sjedeci kriteriji. Za pilote i stupista u obzir se moraju uzeti dodatni kriteriji specificirani u togki 5.4.2. (2)P Horizontaina sila. Proraéunska horizontaina sila V-4 mora se prenijeti sijedecim mehanizmima: a) proraéunskom posmiénom otpomoséu Fz, izmedu horizontalne osnovice temelia ili temeline plode i te- melinog tia, kako je opisano u tocki 5.4.1.1 18 HRN EN 1996-5:2071 EN 1998.5:2004 ) proraéunskom posmiénom ofpomoscu izmedu vertikalnih strana temelja i temeljnog tla ©) proraéunskom otpomoséu tlakova zemije na stranama temelja uz ogranigenja i uvjete opisane u tockama 5.4.1.1, 5:4.1.315.4.2. (3)P Dopustena je kombinacija posmiéne otpomosti s otpornoSéu potpuno mobiliziranih pasivnih tlakova zemije do veligine od 30 %. (4)P Uzduina sila i moment savijanja. Priktadno proraéunana proraéunska uzduina sila zy i moment savijanja ‘Mus moraju se prenijeti na temelino tlo jednim ili kombinacijom sljedeéin mehanizama: a) proraéunskom otpornogéu vertkalnih sila koje djeluju na osnovici temelja b) proraéunskim momentima savijanja koji nastaju iz proraéunske horizontalne posmigne otporosti izmedu strana elemenata dubokoga temelja (sanduéasti temeli, piloti, kesoni) i temeljnog tla uz ograniéenja i uv- jete opisane u to¢kama 5.4.1.3 5.4.2 ¢) proraéunskom vertikalnom posmiénom otpomnoséu izmedu strana ukopanih elemenata i elemenata dubokog temelja (sanduéasti temelji pilot, stupista i kesoni) i temeljnog tla. 5.4 Kriteriji provjera i dimenzioniranja 5.4.1 Plitki ili ukopani temelji (1)P Na plitke ili ukopane temelje izravno oslonjene na temeljno tlo ispod njih primjenjuju se sljededi kriteriji provjera i dimenzioniranja. proraéun graniénog stanja nosivosti) (1)P U skladu s kriterjima proraéuna graniénog stanja nosivosti temelji se kontroliraju na slom klizanjem ina slom nosivosti (2)P Slom klizanjom. Za temelje dja je osnovica iznad razine podzemne vode, takvom se siomu odupire tre- nje a pod uvjetima specificiranim u stavku (5) ove toéke, boéni tlak zemije. (3) Ako nema posebnih istrazivanja, proraéunska otpornost trenja temelja iznad razine podzemne vode, Fes smije se proraéunatl iz izraza: tand Fu New (5.1) Ye adie je: Nes proraéunska uzdugna sila na horizontalnu osnovicu 6 kut trenja na osnovici temelja na spojnoj povréini konstrukcia ~ temelino tlo koji se moze odredit u skladu s toékom 6.5.3 norme EN 1997-1:2004 ym parcijalni koeficjent za svojstvo materijala, uzet s istom vrijednoscu kao za tan # (vidjeti tocku 3.1(3). (4)P Ako je temelj ispod razine podzemne vode, proraéunska posmiéna otpornost mora se odrediti za nedre- niranu évrstocu u skladu s tokom 6.5.3 norme EN 1997-1:2004. 19 HRN EN 1998-5:2011 EN 1998-5:2004 (5) Proraéunska boéna otpornost £,. zbog taka zemije na stranama temelja smije se u obzir uzeti kako je specificirano u tocki 5.3.2, uz uvjet da su na gradilistu poduzete prikladne mjere kao zbijanje nasutog tla uz strane temelja, izvedbom vertikalnog temeljnog zida u tlu ili ugradnjom betonskog temelja izravno na éisto vertikalno lice tla. (6)P Kako ne bi doslo do sloma klizanjem po horizontalnoj osnovici mora biti zadovoljen sijede¢i izraz: Vea Fas + Eps (62) (7) Za temelje iznad razine podzemne vode | uz uvjet da su ispunjena oba od uvjeta, t). da svojstva tla ostaju nepromijenjena tijekom potresa — klizanje nema nepovoljan uljecaj na ponaganje instalacija (npr. vode, plina, pristupnih ili telekomunikaci- skih vodova) spojenih na konstrukeju, smije se dopustiti ograniéeno Klizanje. Veligina Klizanja treba biti prihvalljiva pri razmatranju opéeg ponaSanja konstrukeije. (8)P Slom nosivosti. Nosivost temelja mora se provjeriti za kombinaciju unutamjih sila Nea, Vea 1 Mcs kako bi se ispunili zahtjevi togke §.1(1)Pa). NAPOMENA: Za provjeru nosivosti temelja u potresu smiju se upotrijebitl opét izrazi i kriterji navedeni u obavijesnom Dodatku F koji dopustaju da se u obzir uzme nagib opleretenja i ekscentriénost nastala u konstrukciji zbog inercijskih sila kao i moguéi uéinc! inercjskih sila u samom tl (9) Upozorava se na ginjenicu da kod nekih osjetlivih glina moze doéi do pogorSanja posmigne évrstoée i da su nekoherentni materijali skloni porastu dinamikog pornog tlaka pri cikliékom optereGenju i girenju por- rnog tlaka nakon potresa iz donjih slojeva prema gore. (10) Pri utvrdivanju nosivosti tla kod potresnog opterecenja treba u obzir uzeti moguée mehanizme pogoréa- nja évrstoée i krutosti koje moZe zapoéeti veé pri relativno malim razinama deformacije. Ako se takve pojave uzmu u abzir, smiju se uzeti umanjene vrijednosti parcijalnih koeficijenata za svojsiva materiala, Inaée treba upotrijebiti vrijednosti navedene u tocki 3.1(3). (11) Porast pornog tlaka vode pri cikliékom optereéenju treba uzeti u obzir razmatranjem njegovog udinka na nedreniranu évrstogu (pri proraéunu ukupnog naprezanja) ili na porni tlak (pri proraéunu efektivnog napreza- ja). Za konstrukcije s faktorom vaznosti , vecim od 1,0 nelinearno ponaganje tla treba uzeti u obzir pri od- redivanju moguéeg stalnog deformiranja tijekom potresa, 5.4.1.2 Horizontaino povezivanje temelja (1)P Moraju se odrediti dodatne unutarnje sile nastale u konstrukeij relativnim horizontalnim pomacima te melja te se moraju prikladnim mjerama obuhvatit sijedom pravila iz totke 5.2. (2) Smatra se da su zahtjevi specificirani u stavku (1)P ove toéke ispunjeni za zgrade ako su temelj raspo- redeni u istoj horizontalnoj ravnini i ako su na razini temelja ili glava pilota predvidene vezne grede ili odgo- varajuéa temelina plota, Te mjere nisu nuzne: a) za temeljno tlo tipa A i b) u sluéajevima male seizmiénosti za temelino tlo tipa B. (3) Grede donjeg stropa zgrade smiju se smatrati veznim gredama ako se nalaze unutar 1,0 m od donjeg lica temelja ili glava pilota. Temelina ploga smije zamijeniti vezne grede ako je i ona smjeStena unutar 1,0 m (od donjeg lica temelja ili glava pilota. (4) Nuzna viaéna évrstoéa tih spojnih elemenata smije se procijeniti pojednostavnjenim metodama. 20

You might also like