HRN en 1998-6 - 2011 PDF

HRVATSKA NORMA ICS: 91.120.
25
Drugo Izdanje,
HRN EN 19986 prosinac 2011.
Zamjenjuje HRN EN 1996-6:2008
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomostl konstrukcija - &. dio:

Tornjevi, jarboli i dimnjaci (EN 1998-6:2005)
Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance- Part 6: Towers, masts and
chimneys (EN 1998-6:2005)
Eurocode 8: Galcul des structures pour leur resistance aux seismes- Partie 6: Tours, mats
at chamineas (EN 1998-6:2005)
Eurocode 8: Auslegung von Bauwerken gegen Erdbeben -Teil 6: Turrne, Maste und
Schornsteine (EN 1998-6:2005)
Eurapaka nonna EN 1998-8:2005 Ima status hrvatske norme
Referencijski broj: HRN EN 1998-6:2011 hr
-= HZN Hrvatski zavod za norme

Croatian Standards Institute Zabranjena je umnohvanje hrvatskih norma ili njihovih dijelova
HRN EN 1998-6:2011
Napomena o autorskom pravu
HZN 2011
Sva prava pridrava HZN na temelju Zakona o normizaciji (NN 16312003). Ako drugaije nije utvreno, ni
jedan dio ovoga dokumenta ne smije se umnoavati ili upotrebljavati u bilo kojem obliku ili na bilo koji nain,
elektroniki ili strojno, ukljuujui fotokopiranje i mikrofilm, bez pisane dozvole HZN-a ija je adresa nie
navedena.
Hrvatski zavod za norme (HZN)

Adresa: Ulica grada Vukovara 78
1O 000 Zagreb, CROATIA
Tel.++ 385 1 610 60 95
Faks: ++ 385 1 610 93 21
a-pota: hzn@hzn.hr
Web: www.hzn.hr
Izjava o odbijanju odgovornosti za PDF
PDF zapis moe sadravati ugraene oblike znakova. U skladu s Adobeovom politikom licenciranja, ovaj se
zapis smije tiskati ili pregledavati, ali se ne smije ureivati osim ako na raunalu, na kojem se obavlja urei
vanje, postoje licencirani i instalirani oblici ugraenih znakova. Preuzimanjem ovog zapisa stranke prihvaaju
odgovomost nekrenja Adobeove politike licenciranja. Hrvatski zavod za norme ne prihvaa nikakvu odgo-
vornost u tome podruju.
Adobe je robni ig tvrtke Adobe Systems lncorporated.
Pojedinosti o programskim proizvodima upotrijebljenim za stvaranje ovog PDF zapisa mogu se nai u opim
informacijama povezanim s ovim zapisom. Parametri stvaranja PDF zapisa optimizirani su za ispis. Poduze.
te su sve mjere da zapis bude prikladan za uporabu. U izuzetnom sluaju otkrivanja problema povezanog s
njim molimo izvijestite HZN na gore navedenoj adresi.
HRN 1998-6:2011
Nacionalni predgovor
Ovu je hrvatsku normu izdao Hrvatski zavod za norme na temelju lanka 9. Zakona o normizaciji (.Narodne
novine", br. 163/2003) i u skladu s Unutranjim pravilima za normizaciju, UPN 3, toka 5.1.3, tako to je
europsku normu EN 1998~:2005, Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance - Part 6:
Towers, masts and chimneys, prihvatio bez ikakvih preinaka.
Ova je hrvatska norma prijevod engleske verzije europske norme EN 1998-6:2005.
Hrvatski tekst norme HRN EN 199~:2011, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija - 6. dio:
Tornjevi, jarboli i dimnjaci, pripremio je tehniki odbor HZNfrO 548, Konstrukcijski eurokodovi, Hrvatskoga za-
voda za norme.
Program konstrukcijskih eurokodova sadrava niz norma od kojih se norme HRN EN 1991 do HRN EN 1999
sastoje od vie dijelova:
HRN EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
HRN EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
HRN EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
HRN EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija
HRN EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija
HRN EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
HRN EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
HRN EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje
HRN EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
HRN EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Prethodno izdanje
Ovo drugo izdanje norme zamjenjuje normu HRN EN 1998-6:2008 na engleskome jeziku.
Upuivanje na druge norme
Ova norma sadrava nedatiranim upuivanjem odredbe drugih norma. Ta su upuivanja navedena na odgo-
varajuim
mjestima u tekstu.
Napomene:
1. Izraz europska norma" u tekstu ove norme razumijeva se kao hrvatska norma".
2. Nacionalne biljeke u tekstu norme oznaene su oznakom NB i odgovarajuim brojem.
3
(prazna stranica)
EUROPSKA NORMA EN 1998-6
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPEENNE
EUROPAISCHE NORM lipanj 2005.
ICS 91.120.25 Zamjenjuje ENV 1996-3:1996
Hrvatska verzija
Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -

6. dio: Tornjevi, jarboli i dimnjaci
Eurocode 8: Design of Eurocode 8: Calcul des Eurocode 8: Auslegung van

structures fer earthquake structures pour leur resistance Bauwerken gegen Erdbeben -
resistance - Part 6: Towers, aux seismes- Partie 6: Tours, Teil 6: TOrme, Maste und
masts and chimneys mats et cheminees Schomsteine
Ovu je europsku normu CEN odobrio 25. travnja 2005. godine.

lanovi CEN-a moraju se pridravati CEN/CENELEC-ovih unutranjih propisa u kojima su utvreni uvjeti pod kojima se
ovoj europskoj normi daje status nacionalne norme bez ikakvih promjena. Najnoviji popisi i bibliografske uputnice koje se
odnose na nacionalne norme mogu se dobiti na zahtjev u Glavnome tajnitvu CEN-a ili od bilo kojega njegova lana.
Ova europska norma postoji u tri slubene verzije (engleskoj, francuskoj i njemakoj). Izdanje na kojemu drugom jeziku
koje je na nacionalni jezik s vlastitom odgovornou preveo koji od lanova CEN-a i o tome obavijestio Glavno tajnitvo
ima isti status kao i slubene verzije.
lanovi su CEN-a nacionalna normima tijela Austrije, Belgije, Cipra, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Fran-
cuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Latv~e. Litve, Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske, Norveke, Njemake,
Poljske, Portugala, Slovake, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACIJU

EUROPEAN COMMITIEE FOR STANDARDIZATION
COMITE EUROPEEN DE NORMALISATION
EUROPAISCHES KOMITEE FUR NORMUNG
Glavno ta,lnlltvo: Avenua Mamlx 17, B-1000 Bruxallas
2005CEN Sva prava iskoritavanja u bilo kojem obliku i na bilo koje Ref. br. EN 1998-6:2005 hr
naine zadravaju u cijelome svijetu nacionalni lanovi CEN-a
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
Sadraj
Predgovor ............................................................................................................................................... 5
1 Openito .......................................................................................................................................... 8
1.1 Podruje primjene .................................................................................................................. 8
1.2 Upuivanja na druge norme ................................................................................................... 8
1.2.1 Upotreba ................................................................................................................... 8
1.2.2 Ope upuivanje na norme ....................................................................................... 8
1.2.3 Dodatna upuivanja na norme za tornjeve, jarbole i dimnjake ................................. 8
1.3 Pretpostavke .......................................................................................................................... 9
1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene ............................................................................... 9
1.5 Nazivi i definicije ..................................................................................................................... 9
1.5.1 Opi nazivi i definicije ................................................................................................ 9
1.5.2 Ostali nazivi i definicije upotrijebljeni u normi EN 1998-6 ....................................... 1O
1.6 Simboli .................................................................................................................................. 10
1.6.1 Openito .................................................................................................................. 10
1.6.2 Ostali simboli upotrijebljeni u normi EN 1998-6 ...................................................... 1O

1.7 Sljedinice ............................................................................................................................. 11
2 Zahtjevi za ponaanje i kriteriji usklaenost! ............................................................................ 11
2.1 Temeljni zahtjevi ................................................................................................................... 11
2.2 Kriteriji usklaenosti ............................................................................................................. 11
2.2.1 Temelji .................................................................................................................... 11
2.2.2 Granino stanje nosivosti.. ...................................................................................... 11
2.2.3 Granino stanje oteenja ...................................................................................... 12
3 Potresno djelovanje ..................................................................................................................... 12
3.1 Definiranje ulaznih podataka za potres ................................................................................ 12
3.2 Elastini spektar odziva ........................................................................................................ 12
3.3 Proraunski spektar odziva .................................................................................................. 12
3.4 Prikaz vremenskim zapisom ................................................................................................ 13
3.5 Dugoperiodine komponente gibanja u toki ....................................................................... 13
3.6 Komponente gibanja temeljnog tla ....................................................................................... 13
4 Proraun potresno otpornih tornjeva, jarbola i dimnjaka ........................................................ 13
4.1 Razredi vanosti i faktori vanosti. ....................................................................................... 13
4.2 Pravila modeliranja i pretpostavke ....................................................................................... 14
4.2.1 Broj stupnjeva slobode ........................................................................................... 14
4.2.2 Mase ....................................................................................................................... 15
4.2.3 Krutost. .................................................................................................................... 15
2
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
4.3 Metode prorauna ................................................................................................................ 16
4.3.1 Primjenjive metode ................................................................................................. 16

4.3.2 Metoda bonih sila .................................................................................................. 17
4.3.3 Modalni proraun primjenom spektra odziva .......................................................... 18
4.4 Kombinacije uinaka komponenata potresnog djelovanja ................................................... 18
4.5 Kombinacije potresnog djelovanja s drugim djelovanjima ................................................... 18
4.6 Pomaci ................................................................................................................................. 18
4. 7 Provjere sigurnosti ............................................................................................................... 19
4.7.1 Granino stanje nosivosti ........................................................................................ 19
4. 7 .2 Uvjet otpornosti konstrukcijskih elemenata ............................................................ 19
4.7.3 Uinci drugoga reda ................................................................................................ 19
4.7.4 Otpornost spojeva ................................................................................................... 19
4. 7 .5 Stabilnost ................................................................................................................ 20
4. 7 .6 Uvjet duktilnosti i troenja energije ......................................................................... 20
4.7.7 Temelji .................................................................................................................... 20
4.7.8 Zatege i spojnice ..................................................................................................... 21
4.8 Toplinski uinci ..................................................................................................................... 21
4.9 Stanje ogranienog oteenja .............................................................................................. 21
4.1 O Faktor ponaanja .................................................................................................................. 21

4.10.1 Openito .................................................................................................................. 21
4.10.2 Vrijednosti faktora prilagodbe k, .............................................................................. 21

5 Posebna pravila za anniranobetonske dimnjake ...................................................................... 22
5.1 Podruje primjene ................................................................................................................ 22
5.2 Proraun na duktilno ponaanje ........................................................................................... 22
5.3 Razrada detalja armature ..................................................................................................... 24
5.3.1 Najmanja armatura (vertikalna i horizontalna) ........................................................ 24
5.3.2 Najmanja armatura oko otvora ............................................................................... 24
5.4 Posebna pravila prorauna i projektiranja ............................................................................ 24
6 Posebna pravila za eline dimnjake ......................................................................................... 25

6.2 Materijali ............................................................................................................................... 26
6.2.1 Openito .................................................................................................................. 26
6.2.2 Mehanika svojstva konstrukcijskih ugljinih elika ................................................ 26
6.2.3 Mehanika svojstva nehrajuih elika ................................................................... 26
6.2.4 Spojevi .................................................................................................................... 26
3
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
6.4 Granino stanje nosivosti ..................................................................................................... 27

7 Posebna pravila za eline tornjeve ........................................................................................... 27
7.3 Materijali ............................................................................................................................... 28
7.4 Proraun tornjeva s centrinim ukruenjima ........................................................................ 28
7.5 Posebna pravila prorauna dalekovodnih stupova .............................................................. 30

7.7 Druga posebna pravila prorauna ........................................................................................ 30
8 Posebna pravila za zategnute jarbole ........................................................................................ 31

8.2 Posebni zahtjevi za proraun ............................................................................................... 31
8.3 Materijali ............................................................................................................................... 32

Dodatak A (obavijesni) Linearni dinamiki proraun kojim se u obzir uzimaju rotacijske

komponente temeljnog tla .......................................................................... 33
Dodatak B (obavijesni) Modalno priguenje u modalnom proraunu primjenom
spektra odziva ............................................................................................. 35
Dodatak C (obavijesni) Meudjelovanje tlo - konstrukcija ............................................................. 37
Dodatak D (obavijesni) Broj stupnjeva slobode i broj oblika vibracija .......................................... 39
Dodatak E (obavijesni) Zidani dimnjaci ............................................................................................ 40
Dodatak F (obavijesni) Dalekovodni stupovi ................................................................................... 42
4
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
Predgovor
Ovu europsku nonnu, EN 1998-6, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija - 6. dio: Tornjevi,
jarboli i dimnjaci, pripremio je tehniki odbor CENfTC 250, Structural Eurocodes, ije se tajnitvo nalazi u
BSl-ju. Tehniki odbor CENfTC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne nonne objavljivanjem istovjetnoga teksta ili objavom
obavijesti o prihvaanju najkasnije do prosinca 2005. godine, a proturjene nacionalne nonne moraju se po-
vui najkasnije do oujka 201 O. godine.
Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1998-3:1996.
Prema CEN/CENELEC-ovim unutranjim propisima, ovu europsku nonnu obvezala su se primijeniti nacionalna
nonnima tijela ovih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske,
Grke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske, Norveke, Njemake,
Poljske, Portugala, Slovake, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odluila je, na temelju lanka 95. Ugovora, o programu djelovanja u
podruju graevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehnikih prepreka trgovini i usklaivanje tehnikih
specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaenih tehnikih pravila za
proraun graevina koja bi, u prvoj fazi, sluila kao druga mogunost uz vrijedea nacionalna pravila u dra-
vama lanicama, a u konanoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomo Upravnog odbora s predstavnicima drava lanica razvijala
program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-ih godina.
Godine 1989. Komisija i drave lanice EU-a i EFTA-e odluili su, na temelju sporazuma izmeu Komisije i
1
CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata kako bi im se osigurao
budui status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijinih direktiva
i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim nonnama (npr. s Direktivom Vijea 89/106/EEC o graevnim
proizvodima (CPD) i Direktivama Vijea 93/37/EEC, 92/50/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i
istovrijednim direktivama EFTA-e pokrenutim radi uspostave unutranjeg trita).
Program konstrukcijskih eurokodova sadri sljedee nonne koje se openito sastoje od vie dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
1
Sporazum izmeu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima
za proraun zgrada i inenjerskih graevina (BC/CEN/03/89).
5
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje
EN 1998, Eurokod B: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvruju odgovornost upravnih tijela za donoenje propisa svake drave lanice i osiguravaju
njihovo pravo odreivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razi-
ni kada se ona mijenjaju od drave do drave.
Status i podruje primjene eurokodova
Drave lanice EU-a i EFTA-e potvruju da eurokodovi slue kao referentni dokumenti za sljedee svrhe:
- kao sredstvo potvrivanja usklaenosti zgrada i inenjerskih graevina s bitnim zahtjevima Direktive Vijea
89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanika otpornost i stabilnost i bitnim zahtjevom br. 2 -
Sigurnost u sluaju poara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za graevine i pripadajue inenjerske usluge
- kao okvir za izradu usklaenih tehnikih specifikacija za graevne proizvode (europske norme, EN i eu-
ropska tehnika doputenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same graevine, u izravnom odnosu s temeljnim dokumentima2
navedenim u lanku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukija od usklaenih norma proizvoda3 .
Stoga, tehnika pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno razmotrena na tehnikim odborima
CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama proizvoda radi postizanja pune spojivosti tih
tehnikih specifikacija s eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajednika pravila prorauna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri proraunu
cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobini oblici graenja ili uvjeti
prorauna nisu posebno obuhvaeni pa se u takvim sluajevima projektant upuuje na dodatno savjetovanje
sa strunjacima.
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadrava! e cjelovit tekst eurokoda (ukljuujui sve do-
datke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor, i
iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni).
Nacionalni dodatak smije sadravati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu ostavljen slo-
bodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju nacionalno odreeni parametri (NDP), a upotrebljavaju
se pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u dotinoj dravi, lj. kao:
2
U skladu s lankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja
nune povezanosti izmeu bitnih zahtjeva i mandata za usklaene EN-ove i ETAG/ETA-ove.
3
U skladu s lankom 12. CPD-a, temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaivanjem nazivlja i tehnikih osnova te naznakom razreda ili razina za
svaki zahtjev gdje je to nuno
b) naznaiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehnikim specifikacijama, npr. metode prorauna i
provjere, tehnika
pravila projektiranja itd.
c) posluiti kao osnova uspostave usklaenih norma i smjernica za Europska tehnika doputenja.
Eurokodovi, ustvari, imaju slinu ulogu u podruju bitnog zahtjeva br. 1 i dijela bitnog zahtjeva br. 2.
6
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogunosti
vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
podatke specifine za neku dravu (zemljopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereenja snijegom
postupak koji e se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogui postupci
a smije jo sadravati:
odluke o primjeni obavijesnih dodataka
upuivanja na neoprene dopunske podatke radi pomoi korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze izmeu eurokodova i usklaenih tehnikih specifikacija za proizvode (europskih

norma i europskih tehnikih doputenja}
Postoji potreba za dosljednou izmeu usklaenih tehnikih specifikacija za graevne proizvode i tehnikih
pravila za graevine 4 . Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaivanje znakom CE graevnih proizvoda a
koji upuuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno odreeni parametri uzeti u obzir.
Posebni dodatni podaci za normu EN 1998-6
Za proraun konstrukcija u potresnim podrujima odredbe ove norme primjenjuju se uz odredbe drugih od-
govarajuih eurokodova. Odredbe ove norme posebno dopunjuju odredbe Eurokoda 3, dijela 3-1: Tornjevi i
jarboli i dijela 3-2: Dimnjaci koji ne obuhvaaju posebne zahtjeve za proraun na potres.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1998-6
Napomene naznauju gdje se mora nainiti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se
primjenjuje norma EN 1998-6 mora imati nacionalni dodatak koji sadri vrijednosti svih nacionalno odreenih
parametara koji e se u dravi upotrebljavati pri proraunu. Nacionalni odabir zahtijeva se u ovim tokama:
Toka Predmet
4.3.2.1(2) Podrobni uvjeti koji nadopunjuju one iz toke 4.3.2.1 (2) i koji se primjenjuju u proraunu metodom bonih sila
4.7.2(1)P Parcijalni koeficijenti za materijale
1.1(2) Obavijesni dodaci A, B, C, D, E i F.
3.1 (1) Uvjeti pod kojima u obzir treba uzeti rotacijsku komponentu gibanja temeljnog tla
4.1(5)P Faktori vanosti za jarbole, tornjeve i dimnjake
Donja granica faktora fJ proraunskih spektralnih vrijednosti, ako su provedena posebna istraivanja za
3.5(2)
lokaciju, s posebnim osvrtom na dugoperiodini sadraj potresnoga djelovanja
4.9(4) Faktor smanjenja v za pomake u graninom stanju ogranienog oteenja
Vidjeti lanke 3.3 i 12 CPD-a, kao i toke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1 (ID 1).
4
7
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
1 Openito
1.1 Podruje primjene
(1) Podruje primjene Eurokoda 8 definirano je u toki 1.1.1 norme EN 1998-1:2004 a podruje primjene
ove norme u stavcima (2) do (4). Dodatni dijelovi Eurokoda 8 naznaeni su u toki 1.1.3 norme
EN 1998-1:2004.
(2) Norma EN 1998-6 utvruje zahtjeve, kriterije i pravila prorauna visokih vitkih konstrukcija: tornjeva,
ukljuujui zvonike, ulaznih graevina u hidrotehnici, radio tornjeva i televizijskih tornjeva, jarbola, dimnjaka
(ukljuujui slobodnostojee industrijske dimnjake) te svjetionika. U 5. i 6. poglavlju dane su dodatne odred-
be za armiranobetonske i eline dimnjake. U 7. i 8. poglavlju dane su dodatne odredbe za eline tornjeve i
eline jarbole sa zategama. Takoer su dani zahtjevi za nekonstrukcijske elemente kao to su antene, ma-
terijal obloge dimnjaka i druga oprema.
NAPOMENA 1: Obavijesni Dodatak A daje smjernice i podatke za linearni dinamiki proraun kojim se u obzir uzimaju
rotacijske komponente temeljnoga tla.
NAPOMENA 2: Obavijesni Dodatak B daje podatke i smjernice o modalnom priguenju u modalnom proraunu primje-
nom spektra odziva.
NAPOMENA 3: Obavijesni Dodatak C daje podatke o meUdjelovanju tlo - konstrukcija i smjernice kako to uzeti u obzir
u linearnom dinamikom proraunu.
NAPOMENA 4: Obavijesni Dodatak D daje dodatne podatke i smjernice o broju stupnjeva slobode i broju oblika vibracija
koje u proraunu treba uzeti u obzir.
NAPOMENA 5: Obavijesni Dodatak E daje podatke i smjernice o proraunu na potres zidanih dimnjaka.
NAPOMENA 6: Obavijesni Dodatak F daje dodatne podatke o ponaanju pri potresu i proraunu dalekovodnih stupova.
(3) Odredbe ove norme ne odnose se na rashladne tornjeve i konstrukcije u moru.
(4) Za tornjeve koji nose spremnike primjenjuje se norma EN 1998-4.
1.2 Upuivanje na druge norme
1.2.1 Upotreba
(1)P Ova europska norma ukljuuje datiranim ili nedatiranim upuivanjem odredbe iz drugih publikacija. Ta
su upuivanja navedena na odgovarajuim mjestima u tekstu a publikacije su u nastavku nabrojene. Za dati-
rana upuivanja naknadne izmjene ili prerade tih publikacija odnose se na ovu europsku normu samo ako su
u nju ukljuene njezinom izmjenom ili preradom. Za nedatirana upuivanja primjenjuje se najnovije izdanje te
publikacije (ukljuujui amandmane).
1.2.2 Ope upuivanje na norme
(1) Primjenjuje se toka 1.2.1 norme EN 1998-1 :2004.
1.2.3 Dodatna upuivanja na norme za tornjeve, jarbole i dimnjake
(1) Norma EN 1998-6 sadri upuivanja na druge norme navedena na odgovarajuim mjestima u tekstu.
One su ovdje popisane:
8
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
EN 1990, Basis of structural design -Annex A3: Application far towers and masts
EN 1992-1-1, Design ofconcrete structures- General rules and rules farbuildings
EN 1992-1-2, Design of concrete structures - Structural fire design
EN 1993-1-1, Design of steel structures- General rules and rules far building
EN 1993-1-2, Design of steel structures - Structural fire design
EN 1993-1-4, Design ofsteel structures- stainless steel
EN 1993-1-5, Design of steel structures - Plated structural elements
EN 1993-1-6, Design of steel structures - Strength and stability of shell structures
EN 1993-1-8, Design of steel structures- Design ofjoints
EN 1993-1-1 O, Design of steel structures - Selection of material far fracture toughness and through
thickness properties
EN 1993-1-11, Design of steel structures - Design of structures with tension components made of steel
EN 1993-3-1, Design ofsteel structures- Towers and masts
EN 1993-3-2, Design of steel structures - Chimneys
EN 1994-1-1, Design of composite steel and concrete structures- General rules and rules far buildings
EN 1994-1-2, Design of composite steel and concrete structures- structural fire design
EN 1998-1, Design of structures far earthquake resistance - General rules, seismic actions and rules far
buildings
EN 1998-5, Design of structures far earthquake resistance - Foundations, retaining structures and
geotechnical aspects
EN 1998-2, Design of structures far earthquake resistance - Bridges
EN 13084-2, Free standing chimneys - Concrete chimneys
EN 13084-7, Free standing chimneys - Product specification of cylindrical steel fabrications far use in
single-wall steel chimneys and steel liners
1.3 Pretpostavke
(1)P Primjenjuju se ope pretpostavke iz toke 1.3 norme EN 1990:2002 i toke 1.3(2)P norme EN 1998-1 :2004.
1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene

(1) Primjenjuje se toka 1.4 norme EN 1990:2002.
1.5 Nazivi i definicije
1.5.1 Opi nazivi i definicije

(1) Primjenjuju se toke 1.5.1i1.5.2 norme EN 1998-1:2004.
(2) Primjenjuju se definicije iz toke 1.5 norme EN 1993-3-1 i toke 1.5 norme EN 1993-3-2.
9
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
1.5.2 Ostali nazivi i definicije upotrijebljeni u normi EN 1998-8
skretni stup (en: angle tower)

dalekovodni stup koji se upotrebljava tamo gdje se smjer linije mijenja za vie od 3 u tlocrtu. On preuzima
istu vrstu optereenja kao i nosivi stup
krajnji stup (zvan i sidreni stup) (en: dead-end tower)

dalekovodni stup koji nosi vlane sile svih ica s jedne strane i vertikalna i horizontalna optereenja
nosivi stup (en: tangent tower)

dalekovodni stup koji se upotrebljava na ravnom dijelu linije kabela"" 1> ili kad kut u Hocrtu ne premauje 3. On nosi
vertikalna optereenja, popreno optereenje prouzroena vlanim icama pod kutom, uzduno optereenje
prouzroena nejednakim rasponima i sile koje nastaju pri napinjanju ica ili pri prekidu ice
teleskopski spoj (en: telescope joint)

spoj cijevnih elemenata bez pojasnice pri emu je unutarnji promjer jednoga jednak vanjskom promjeru
drugoga
dalekovodni stup (en: transmission tower)

stup koji nosi elektrine kabele niskog ili visokog napona
reetkasti toranj (en: trussed tower)

toranj kod kojeg spojevi nisu proraunani za preuzimanje plastinoga momenta spojenih elemenata
1.6 Simboli
1.6.1 Openito
(1) Primjenjuju se toke 1.6.1i1.6.2 norme EN 1998-1:2004.
(2) Radi lake upotrebe, ostali simboli koji se upotrebljavaju u vezi s proraunom na potres tornjeva, jarbola
i dimnjaka definirani su u tekstu gdje se pojavljuju. Meutim, u toki 1.6.2 su osim toga popisani i definirani
najuestaliji simboli upotrijebljeni u normi EN 1998-6.
1.6.2 Ostali simboli upotrijebljeni u normi EN 1998-8
E,. istovrijedni modul elastinosti
M, proraunska modalna masa za i-ti oblik vibracije
R" omjer najveeg momenta opruge oscilatora koji se zaokree (rotira) kao sustav s jednim stupnjem slobode i
momenta tromosti rotacije oko osi rotacije. Dijagram R" - vlastiti period predstavlja rotacijski spektar odziva

R 6v R6 R6, rotacijski spektar odziva oko osi x, y iz u rad/s
2
1
"" > Nacionalna biljeka: Engleski naziv cab/e ovdje je preveden kao kabel jer se odnosi na elektrine kabele dalekovoda.
10
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
r jedinina teina kabela
u vlane naprezanje u kabelu
<;j istovrijedni modalni omjer priguenja j-toga oblika
1.7 SI jedinice
(1)P Primjenjuje se toka 1.7(1)P norme EN 1998-1:2004.
(2) Primjenjuje se toka 1.7(2) norme EN 1998-1:2004.
2 Zahtjevi za ponaanje i kriteriji usklaenosti
2.1 Temeljni zahtjevi
(1)P Za tipove konstrukcija obuhvaene ovim eurokodom primjenjuje se zahtjev ruenje ne smije nastupiti"
iz toke 2.1(1)P norme EN 1998-1:2004 kako bi se zatitila sigurnost ljudi, susjednih zgrada i oblinjih gra-
evina.
(2)P Za tipove konstrukcija obuhvaene ovim eurokodom primjenjuje se zahtjev ogranienog oteenja iz
toke 2.1(1)P norme EN 1998-1:2004 kako bi se u sluaju potresa odrala neprekinutost rada tvornica, indu-
strije i komunikacijskih sustava.
(3)P Zahtjev ogranienog oteenja odnosi se na potresno djelovanje ija je vjerojatnost premaaja vea od
onoga u potresnoj proraunskoj situaciji. Konstrukciju se mora proraunati i konstruirati tako da se odupre
tom djelovanju bez oteenja i ogranienja upotrebe, i tako da je troak oteenja mjerljiv s obzirom na uinke
na ugraenu opremu i ogranienje upotrebe prouzroene smetnjama u radu graevine.
(4) U sluaju male seizminosti definirane u tokama 2.2.1(3) i 3.2.1(4) norme EN 1998-1:2004, smiju se
temeljni zahtjevi ispuniti proraunom neduktilne konstrukcije za potresnu proraunsku situaciju ne uzimajui
u obzir troenje histerezne energije i zanemarujui pravila ovoga eurokoda koja se odnose posebno na spo-
sobnost troenja energije. U takvom sluaju ne treba faktor ponaanja uzeti vei od 1,5 uzimajui u obzir
poveanu vrstou (vidjeti toku 2.2.2(2) norme EN 1998-1 :2004).
2.2 Kriteriji usklaenosti
2.2.1 Temelji
(1)P Proraun temelja mora biti sukladan s normom EN 1998-5.
2.2.2 Granino stanje nosivosti
(1) Primjenjuje se toka 2.2.2 norme EN 1998-1 :2004.
11
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
2.2.3 Granino stanje oteenja

(1) Ako vlasnik ne postavlja neke posebne zahtjeve, primjenjuju se pravila navedena u toki 4.9, kako bi se
osiguralo da e u samoj konstrukciji, u nekonstrukcijskim elementima i ugraenoj opremi biti sprijeena ote-
enja koja se smatraju neprihvatljivim za to granino stanje. Ogranienja deformiranja utvrena su s obzirom
na potresno djelovanje ija je vjerojatnost pojave vea od one za potresno proraunsko djelovanje, u skladu
s tokom 2.1(P) norme EN 1998-1:2004.
(2) Ako se ne poduzimaju posebne mjere opreza, odredbe ovog eurokoda ne osiguravaju posebnu zatitu
od oteenja opreme i nekonstrukcijskih elemenata za potresnu proraunsku situaciju, kako je to definirano
u toki 2.1(1)P norme EN 1998-1:2004.
3 Potresno djelovanje
3.1 Definiranje ulaznih podataka za potres
(1) Osim translacijskih komponenata potresnoga gibanja definiranog u tokama 3.2.2 i 3.2.3 norme
EN 1998-1:2004 u obzir treba uzeti i rotacijsku komponentu (komponentu zaokretanja) temeljnog tla za viso-
ke konstrukcije u podrujima velike seizminosti.
NAPOMENA 1: U nacionalnom dodatku, nalaze se uvjeti za koje u dravi u obzir treba uzeti rotacijsku komponentu te-
meljnoga tla. Preporuuje se to uiniti za konstrukcije vie od 80 m u podrujima u kojima umnoak a,s premauje vrije-
dnosti 0,25 g.
NAPOMENA 2: U obavijesnom Dodatku A, navedena je mogua metoda definiranja rotacijskih komponenata rotacijskih
gibanja, a dane su i smjernice kako to u proraunu uzeti u obzir.
3.2 Elastini spektar odziva
(1)P Elastini spektar odziva izraen ubrzanjem definiran je u toki 3.2.2.2 norme EN 1998-1:2004 za hori-
zontalne translacijske komponente, a u toki 3.2.2.3 norme EN 1998-1 :2004 za vertikalnu translacijsku kom-
ponentu.
3.3 Proraunski spektar odziva
(1) Proraunski spektar odziva definiran je u toki 3.2.2.5 norme EN 1998-1 :2004. Vrijednost faktora pona-
anja, q, odraava, osim sposobnosti histereznog troenja energije u konstrukciji, i utjecaj viskoznoga prigu-
enja koje se razlikuje od 5 % kao i priguenje prouzroena meudjelovanjem tlo - konstrukcija (vidjeti toke
2.2.2(2) i 3.2.2.5(2) i (3) norme EN 1998-1 :2004).
(2) Za tornjeve, jarbole i dimnjake, ovisno o presjeku elemenata, prikladan je proraun s elastinim pona-
anjem do graninog stanja nosivosti. Tada faktor q ne treba premaiti vrijednost q =1,5.
(3) Osim mogunosti iz stavka (2), proraun elastinog ponaanja smije se temeljiti i na elastinom spektru
odziva uz q = 1,0 i vrijednostima priguenja odabranim tako da su prikladne za posebnu situaciju u skladu s
tokom 4.2.4.
12
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
3.4 Prikaz vremenskim zapisom

(1) Toka 3.2.2.5 norme EN 1998-1 :2004 primjenjuje se za prikaz potresnog djelovanja u obliku vremen-
skih zapisa ubrzanja. U sluaju rotacijskih komponenata temeljnog tla, jednostavno se umjesto translacijskih
ubrzanja uzimaju rotacijska ubrzanja.
(2) Za svake dvije razliite komponente gibanja temeljnog tla treba uzeti neovisne vremenske zapise (uklju-
ujui
translacijske i rotacijske komponente).
3.5 Dugoperiodine komponente gibanja u toki

(1) Tornjevi, jarboli i dimnjaci esto su osjetljivi na dugoperiodini sadraj gibanja temeljnog tla. Meka tla ili
posebni topografski uvjeti mogu dati neobino velika poveanja dugoperiodinog sadraja gibanja temeljnog
tla. Po potrebi takvo poveanje treba uzeti u obzir.
NAPOMENA: Smjernice za ocjenjivanje tipa tla radi odreivanja prikladnog spektra temeljnog tla dane su u toki 4.2.2
norme EN 1998-5:2004 i u toki 3.1.2 norme EN 1998-1:2004. Smjernice za sluajeve kad topografska poveanje giba-
nja moe biti znatno dane su u obavijesnom Dodatku A norme EN 1998-5:2004.
(2) Ako su provedena istraivanja vezana za lokaciju, s posebnim osvrtom na dugoperiodini sadraj giba-
nja, prikladne su donje vrijednosti faktora p u izrazu (3.16) norme EN 1998-1 :2004.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku za primjenu u dravi, moe se ustanoviti vrijednost dodijeljena za Pza sluajeve
kad su istraivanja vezana za lokaciju provedena s posebnim osvrtom na dugoperiodini sadraj gibanja. Preporuena
vrijednost u takvom sluaju je P= O, 1.
3.6 Komponente gibanja temeljnog tla

(1) Treba uzeti da dvije horizontalne i vertikalna komponenta potresnog djelovanja djeluju istodobno.
(2) Ako se u obzir uzimaju rotacijske komponente gibanja, treba uzeti da one djeluju istodobno s translacij-
skim komponentama.
4 Proraun potresno otpornih tornjeva, jarbola i dimnjaka
4.1 Razredi vanosti i faktori vanosti

(1)P Tornjevi, jarboli i dimnjaci razvrstavaju se u etiri razreda vanosti ovisno o posljedicama ruenja ili o-
teenja i njihove vanosti za javnu sigurnost i civilnu zatitu neposredno nakon potresa i na drutvene i gos-
podarske posljedice ruenja ili oteenja.
(2) Definicije razreda vanosti dane su u tablici 4.1.
13
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
Tablica 4.1 - Razredi vanosti za tornjeve, jarbole i dimnjake
Razred
vanosti
I Toranj, jarbol ili dimnjak male vanosti za javnu sigurnost
li Toranj, jarbol ili dimnjak koji ne pripada razredima I, Ili ili IV
Toranj, jarbol ili dimnjak ije ruenje moe uljecati na okolne zgrade ili podruja koja bi vjerojatno
Ili
mogla biti puna ljudi
Tornjevi, jarboli ili dimnjaci ija je cjelovitost od ivotne vanosti za ouvanje slubi civilne zatite u
IV operativnom stanju (sustavi vodoopskrbe, elektrane, telekomunikacije, bolnice)
(3) Faktor vanosti ri = 1,0 dodjeljuje se potresnom dogaaju ije je poredbeno povratno razdoblje nazna-
eno u toki 3.2.1(3) norme EN 1gg8-1:2004.
(4)P Vrijednost ri za razred vanosti li mora prema definiciji bitjednaka 1,0.
(5)P Razredi vanosti oznauju se razliitim faktorima vanosti y1 kako je opisane u toki 2.1 (3) norme
EN 1998-1:2004.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku za dravu, smiju se ustanoviti vrijednosti dodijeljene za l'i Vrijednosti J'i smiju biti
razliite za razliita potresna podruja u dravi, ovisno o uvjetima potresne opasnosti i razmatranjima javne sigurnosti
(vidjeti napomenu u toki 2.1(4) norme EN 1998-1:2004). Preporuene vrijednosti za 1f za razrede vanosti I, Ili i IV jesu
0,8, 1,2 i 1,4.
4.2 Pravila modeliranja i pretpostavke
4.2.1 Broj stupnjeva slobode
(1) Matematiki model treba:
- uzeti u obzir translacijsku i rotacijsku krutost temelja
- obuhvatiti dovoljan broj stupnjeva slobode (i pridruenih masa) radi odreivanja odziva svih vanih kon-
strukcijskih elemenata, opreme ili dodataka
- obuhvatiti krutost kabela i zatega
- uzeti u obzir relativne pomake oslonaca opreme ili strojeva (primjerice, meudjelovanje izolacijskog sloja i
vanjske cijevi dimnjaka)
- u obzir uzeti meudjelovanje cjevovoda, vanjskih upetosti konstrukcije, hidrodinamikih optereenja

(uinke mase i krutosti, ako je to prikladno).
(2) Modeli dalekovodnih trasa trebaju biti reprezentativni za cijelu trasu. Najmanje to je potrebno jest da se
u model ukljue tri uzastopna stupa, tako da su masa i krutost kabela reprezentativni za uvjete sredinjeg
stupa.
(3) U dinamikim modelima zvonika u obzir treba uzeti oscilacije zvona ako je masa zvona znatna u odnosu
na masu vrha zvonika.
14
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
4.2.2 Mase
(1 )P Diskretizacija masa u modelu mora biti reprezentativna za raspodjelu inercijskih uinaka potresnoga
djelovanja. Ako se upotrebljava diskretizacija translacijskih masa s malo toaka, rotacijske inercije moraju se
dodijeliti odgovarajuim rotacijskim stupnjevima slobode.
(2)P U mase se moraju ukljuiti svi stalni dijelovi, prikljurei, dimovodi, izolacije, sva praina ili pepeo koji prianja
na povrinu, sadanji i budui premazi, obloge (uzimajui sve kratkorone ili dugorone uinke kapljevina ili
vlage na gustou obloge) i oprema. U obzir se moraju uzeti stalne vrijednosti mase konstrukcija ili stalnih dije-
lova itd., nazovistalne vrijednosti mase opreme i optereenja ledom ili snijegom i nazovistalna vrijednost upora-
bnog optereenja na platformama (uzimajui opremu za odravanje i privremenu opremu).
(3)PFaktori kombinacije Mi; navedeni u izrazu (3.17), u toki 3.2.4(2)P norme EN 1998-1:2004 za proraun
inercijskih uinaka potresnoga djelovanja uzimaju se jednakima faktorima kombinacije ~ za nazovistalnu
2
vrijednost promjenjivog djelovanja Q, kako je navedeno u Dodatku A3 norme EN 1990:2002. NB >
(4)P U model se mora ukljuiti masa kabela i zatega.
(5) Ako je masa kabela ili zatega znatna u odnosu na masu tornja ili jarbola, njih treba modelirati kao sus-
tav s koncentriranim masama.
(6)P Ukupna proraunska masa uronjenih dijelova ulaznih tornjeva (hidrotehnikih graevina) mora biti jed-
naka zbroju:
- stvarne mase okna tornja (bez uzgona)
- mase vode obuhvaene u tornju (za uplje tornjeve)
- dodanoj masi ukljuene vode izvana.

NAPOMENA: Ako se ne provodi strogi proraun, dodana masa ukljuene vode smije se procijeniti u skladu s obavijes-
nim Dodatkom F norme EN 1998-2:2005.
4.2.3 Krutost
(1) U betonskim elementima krutost treba odrediti uzimajui u obzir uinak raspucavanja. Ako je proraun
utemeljen na vrijednosti faktora q veoj od 1, uz odgovarajui proraunski spektar, ta svojstva krutosti trebaju
odgovarati poetnom poputanju i smiju se odrediti u skladu s tokom 4.3.1 (6) i (7) norme EN 1998-1 :2004.
Ako se proraun temelji na vrijednosti q = 1 i elastinom spektru odziva ili na odgovarajuem vremenskom
zapisu gibanja temeljnog tla, krutost betonskih elemenata treba proraunati za raspucali presjek to je spojive s
razinom naprezanja pri potresnom djelovanju.
(2) U elinim i betonskim dimnjacima u obzir treba uzeti uinak poviene temperature na krutost i vrstou
elika odnosno armiranog betona.
(3) Ako se cijeli kabel modelira kao pojedinana opruga umjesto niza koncentriranih masa povezanih opru-
gama, krutou pojedinane opruge treba obuhvatiti prevjes kabela. To se smije uiniti primjenom sljedee
ga istovrijednog modula elastinosti:
E = E, (4.1)
oq ( R.)2
1+-y-E
3
12u '
2
NB > Nacionalna biljeka: U izvorniku se upuuje na EN 1990:2002, Annex A3. Taj dodatak ne postoji.
15
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
gdje je:
E,. istovrijedni modul elastinosti
r jedinina teina kabela koja ukljuuje teinu leda na kabelu u potresnoj proraunskoj situaciji
u vlane naprezanje kabela
e duljina kabela
E, modul elastinosti materijala kabela.
(4) Za uad koja se sastoji od ovijene uadi ili ica, openito je E, manji od modula elastinosti E pojedi-
nanog ueta (ice). Ako nema posebnih podataka proizvoaa smije se uzeti sljedee smanjenje:
E 3
- ' =COS ft (4.2)
E
gdje je p kut ovijanja pojedinane ice.
(5) Ako je predoptereenje kabela takvo da je prevjes zanemariv ili ako je toranj nii od 40 m, smije se ka-
bel modelirati kao linearna opruga.
NAPOMENA: U skladu s tokom 4.2.2(4)P, masu kabela treba u cijelosti uzeti u obzir.
4.2.4 Priguenje
(1) Ako se proraun provodi u skladu s tokom 3.3(3) na temelju elastinog spektra odziva iz toke 3.2.2.2
norme EN 1998-1:2004, moe se uzeti viskozne priguenje razliito od 5 %. Tada se modalni proraun prim-
jenom spektra odziva smije provesti s omjerom priguenja koji je razliit za svaki oblik vibracija.
NAPOMENA: U obavijesnom Dodatku B, dan je postupak kako se modalna priguenje uzima u obzir u modalnom prora-
unuprimjenom spektra odziva.
4.2.5 Meudjelovanje tlo - konstrukcija
(1) Za uinke meudjelovanja tlo - konstrukcija za konstrukcije temeljene na nanosima mekog tla primje-
njuje se toka 4.3.1(9)P norme EN 1998-1:2004.
NAPOMENA 1: U obavijesnom Dodatku C dane su smjernice kako u proraunu u obzir uzeti meudjelovanje Uo - kon-
strukcija.
NAPOMENA 2: U visokim konstrukcijama, npr. kojih je visina vea od peterostruke najvee dimenzije u podnoju, uskla-
njihanja tla je vana i moe znatno poveati uinke drugoga reda.
enost
4.3 Metode prorauna
4.3.1 Primjenjive metode
(1) Unutarnje sile prouzroene potresom i drugim djelovanjima u potresnoj proraunskoj situaciji smiju se
odrediti na temelju linearno - elastinog ponaanja konstrukcije.
(2) Primjenjuje se toka 4.3.3.1 (2)P, (3), (4) i (5) norme EN 1998-1 :2004.
NAPOMENA: Primjenjuje se napomena uz toku 4.3.3.1 (4) norme EN 1998-1 :2004.
16
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
(3)P Da bi se na eline tornjeve primijenila pretpostavka .krute dijafragme", mora se predvidjeti horizontalni
sustav ukruenja sposoban osigurati zahtijevana djelovanje krute dijafragme.
(4)P Da bi se na eline dimnjake primijenila pretpostavka .krute dijafragme" na malim razmacima, moraju
se osigurati horizontalni prstenovi za ukruenje.
(5) Ako uvjeti za primjenu pretpostavke krute dijafragme" nisu postignuti, treba provesti trodimenzijski di-
namiki proraun koji e obuhvatiti deformaciju konstrukcije u horizontalnim ravninama.
4.3.2 Metoda bonih sila
4.3.2.1 Openito
(1) Ova vrsta prorauna primjenjiva je za konstrukcije koje ispunjavaju oba od ovih uvjeta:
(a) bona krutost i raspodjela mase su priblino simetrini u tlocrtu s obzirom na dvije okomite horizontalne
osi tako da se za svaku od tih dvaju ortogonalnih osi moe upotrijebiti neovisan model
(b) na odziv znatno ne utjeu doprinosi viih oblika vibracije.
(2) Da bi uvjet (1)b) bio ispunjen, osnovni period za svaki od dvaju horizontalnih smjerova iz stavka (1)a)
treba ispuniti uvjet iz toke 4.3.3.2.1(2)a norme EN 1998-1:2004. Osim toga, bona krutost, masa i horizon-
talne dimenzije konstrukcije trebaju biti konstantne ili se mogu postupno smanjivati od podnoja do vrha bez
naglih promjena.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku za dravu, smiju se ustanoviti podrobni ili dodatni uvjeti za primjenu prorauna
metodom bonih sila. Preporueni dodatni uvjeti su da ukupna visina, H, nije vea od 60 m i da je razred vanosti I ili li.
(3) Ako je relativno gibanje izmeu oslonaca cijevi i opreme oslonjene u razliitim tokama vano za provje-
ru cjevovoda ili opreme, treba upotrijebiti modalni proraun primjenom spektra odziva kojim e se u obzir
uzeti doprinos viih oblika vibracija na veliinu takvog relativnog gibanja.
NAPOMENA: Proraunom metodom bonih sila moe se podcijeniti veliina diferencijalnog gibanja izmeU razliitih to-
konstrukcije.
aka
4.3.2.2 Potresne sile
(1) Proraun kojim se odreuju unutarnje potresne sile provodi se tako da horizontalne sile F,, i = 1, 2, ... n
djeluju na n koncentriranih masa na koje je konstrukcija razloena, ukljuujui mase temelja. Zbroj tih sila
jednak je poprenoj sili u podnoju koja iznosi:
(4.3)
gdje je:
s.(T) ordinata proraunskog spektra odziva definirana u toki 3.2.2.5 norme EN 1998-1 :2004 za osnovni
period vibracija T u horizontalnomu smjeru djelovanja bonih sila. Ako se period T ne odreuje kao u toki
4.3.3.2.2(2) norme EN 1998-1:2004, spektralnu vrijednost s.(Tc) treba uzeti iz izraza (4.3).
(2) Raspodjelu horizontalnih sila F, na n koncentriranih masa treba uzeti u skladu s tokom 4.3.3.2.3 norme
EN 1998-1:2004.
NAPOMENA: Metoda bonih sila obino precjenjuje potresne unutarnje sile kod tornjeva klinastog oblika kod kojih se
raspodjela masa bitno smanjuje s visinom.
17
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
4.3.3 Modalni proraun primjenom spektra odziva
4.3.3.1 Openito
(1) Ova se metoda prorauna smije primijeniti na svaku konstrukciju uz potresno djelovanje definirano
spektrom odziva.
4.3.3.2 Broj oblika vibracija
(1)P Primjenjuje se toka 4.3.3.3.1(2)P norme EN 1998-1 :2004.
(2) Smije se smatrati da su zahtjevi specificirani u stavku (1 )P ispunjeni ako zbroj proraunskih modalnih
masa za oblike vibracija koji su uzeti u obzir iznosi najmanje 90 % ukupne mase konstrukcije.
NAPOMENA 1: U obavijesnom Dodatku D, navedeni su ostali podaci i smjernice za primjenu stavka (2).
NAPOMENA 2: Nuan broj oblika vibracija za proraun potresnih djelovanja na vrhu konstrukcije openito je vei od
onoga dovoljnog za odreivanje momenta prevrtanja ili ukupne poprene sile u podnoju konstrukcije.
NAPOMENA 3: Konstrukcije koje su gotovo osnosimelrine imaju obino vrlo blizu rasporeene oblike vibracija, to zah-
tijeva posebno razmatranje.
4.3.3.3 Kombinacija oblika vibracija
(1) Za kombinaciju najveih modalnih odziva primjenjuje se toka 4.3.3.3.2(1 ), (2) i (3)P norme EN 1998-1 :2004.
4.4 Kombinacije uinaka komponenata potresnog djelovanja
(1) Uinci neke rotacijske komponente gibanja temeljnoga tla oko horizontalnoga smjera smiju se kombinirati
s translacijskom komponentom ortogonalnog horizontalnog smjera prema pravilu drugog korijena iz zbroja
kvadrata (en: SRSS).
(2) Kombinaciju uinaka komponenata potresnog djelovanja treba uzeti u skladu s jednim od dvaju postu-
paka specificiranih u toki 4.3.3.5.2(4) norme EN 1998-1 :2004. Za primjenu postupka iz toke 4.3.3.5.2(4)
norme EN 1998-1 :2004 utemeljenog na izrazima (4.20) do (4.22), sve rotacijske komponente za horizontalni
smjer prvo treba kombinirati s translacijskim komponentama ortogonalnog horizontalnog smjera u skladu sa
stavkom (1 ).
4.5 Kombinacije potresnog djelovanja s drugim djelovanjima
(1) Za kombinaciju potresnog djelovanja s drugim djelovanjima u potresnoj proraunskoj situaciji primjenjuju
se toka 6.4.3.4 norme EN 1990:2002 i toka 3.2.4(1)P i (4) norme EN 1998-1:2004.
4.6 Pomaci
(1) Za proraun pomaka prouzroenih potresnom proraunskom situacijom primjenjuje se toka 4.3.4(1)P i
(3) norme EN 1998-1:2004.
18
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
4. 7 Provjere sigurnosti
4. 7 .1 Granino stanje nosivosti
(1 )P Smatra se da je zahtjev .ne smije doi do ruenja" (granino stanje nosivosti) ispunjen u potresnoj
proraunskoj situaciji ako su ispunjeni uvjeti specificirani u narednim tokama u vezi otpornosti elemenata
i spojeva, duktilnosti i stabilnosti.
4. 7 .2 Uvjet otpornosti konstrukcijskih elemenata
(1)P Za sve konstrukcijske elemente i spojeve mora biti zadovoljena jednadba:
(4.4)
gdje je:
R proraunska otpornost elementa proraunana u skladu s mehanikim modelima i pravilima koja vrijede
za materijal (s karakteristinim vrijednostima svojstava materijala, J., i parcijalnim koeficijentima JM)
E proraunska vrijednost unutarnjih sila za potresnu proraunsku situaciju (vidjeti toku 6.4.3.4 norme
EN 1990:2002) uzimajui u obzir, ako je nuno, uinke drugoga reda (vidjeti toku 4.7.3) i toplinske
uinke (vidjeti toku 4.8). Preraspodjela momenata savijanja doputena je u skladu s normama
EN 1992-1-1:2004, EN 1993-1-1:2004 i EN 1994-1-1:2004.
NAPOMENA: U odgovarajuem nacionalnom dodatku ovoj normi, mogu se nai vrijednosti dodijeljene u dravi parcijal-
nim koeficijentima za elik, beton, konstrukcijski elik, zide i druge materijale. U normi EN 1998-1 :2004 napomene uz
toke 5.2.4(3), 6.1.3(1), 7.1.3(1) i 9.6(3) odnose se na vrijednosti parcijalnih koeficijenata za elik, beton, konstrukcijski
elik i zide za proraun novih zgrada u razliitim dravama.
4.7.3 Uinci drugoga reda
(1)P U obzir se moraju uzeti uinci drugoga reda, osim ako je ispunjen uvjet iz stavka (2).
(2) Uinke drugoga reda ne treba uzeti u obzir ako je ispunjen uvjet:
M1/M0 <0,10 (4.5)
gdje je:
MI moment prevrtanja zbog uinka drugoga reda (uinak P -1!.)

Mo moment prevrtanja prvoga reda.
4.7.4 Otpornost spojeva
(1 )P Otpornost zavarenih ili vijanih neduktilnih spojeva odreuje se u skladu s nonmom EN 1993-1-1.
(2)P Predviena
otpornost zavarenih ili vijanih duktilnih spojeva mora biti vea od plastine otpornosti priklju-
enih duktilnih elemenata koja se temelji na proraunskoj granici poputanja materijala kako je to definirano u
nonmi EN 1993-1-1, uzimajui u obzir faktor poveane vrstoe (vidjeti toke 6.1.3(2) i 6.2 norme EN 1998-1).
(3) Na zahljeve i svojstva vijaka i potronih materijala za zavare primjenjuje se nonma EN 1993-1-8:2004.
19
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
(4) Neduktilni spojevi duktilnih elemenata izvedeni potpunim provarivanjem eonih zavara smatraju se za-
dovoljavajuim za kriterij poveane vrstoe.
4.7.5 Stabilnost
(1 )P Za potresnu proraunsku situaciju mora se provjeriti ukupna stabilnost konstrukcije uzimajui u obzir
uinak meudjelovanja cjevovoda i hidrodinamikih optereenja, gdje je to prikladno za potresnu proraun
sku situaciju.
(2) Smije se smatrati da je ukupna stabilnost provjerena ako su ispunjena pravila za odgovarajuu provjeru
stabilnosti iz norma EN 1992-1-1, EN 1993-1-1, EN 1993-1-5, EN 1993-1-6, EN 1993-3-1iEN1993-3-2.
(3) Upotreba profila razreda 4 doputena je za elemente od konstrukcijskog elika uz uvjet da su ispunjeni
svi ovdje navedeni uvjeti:
(a) ispunjena su posebna pravila iz toke 5.5 norme EN 1993-1-1:2004
(b) vrijednost faktora ponaanja, q, ograniena je na 1,5 (vidjeti posebna pravila u 6. i 7. poglavlju za kon-
strukcije od profila razreda 4 ), i
(c) vitkost 1 nije vea od
- 120 za elemente nogu (tornjeva)
- 180 za primame elemente potresnog ukruenja
- 250 za sekundarne elemente potresnog ukruenja,
pri emu su primarni i sekundarni potresni elementi definirani u toki 4.2.2 norme EN 1998-1 :2004.
4.7.6 Uvjet duktilnosti i troenja energije
(1 )P Konstrukcijski elementi i konstrukcija kao cjelina moraju imati sposobnost duktilnosti i troenja energije
koja je dovoljna za zahtjeve u potresnoj proraunskoj situaciji. Vrijednost faktora ponaanja koji se upotreb-
ljava u proraunu treba biti usporeena sa sposobnou duktilnosti i troenja energije konstrukcije.
(2) Smatra se da je zahtjev iz stavka (1 )P ispunjen jednim od nie navedenih pristupa:
(a) proraunom konstrukcije na duktilno ponaanje, upotrebom vrijednosti faktora ponaanja veeg od 1,5 i
primjenom posebnih pravila navedenih u 5., 6., 7. i 8. poglavlju o sposobnosti troenja energije razliitih
tipova konstrukcija opisanih u tim poglavljima
(b) proraunom konstrukcije kao neduktilne (ili maloduktilne), upotrebom vrijednosti faktora ponaanja ne
veeg od 1,5 i primjenom toke 2.1(4).
4.7.7 Temelji
(1)P Primjenjuje se toka 2.2.2(4)P norme EN 1998-1:2004.
(2) Proraun i provjera temelja trebaju biti u skladu s tokom 4.4.2.6 norme EN 1998-1:2004. Ako je unu-
tarnja sila iz prorauna za potresnu proraunsku situaciju, E, . u izrazu (4.30) norme EN 1998-1 :2004 verti-
kalna sila prouzroena potresom, NM, smije se zanemariti doprinos vertikalne komponente potresnog djelo-
vanja u vrijednosti NM ako ono uzrokuje odizanje temelja.
20
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
4.7.8 Zatega i spojnice
(1) Za zahtjeve i svojstva uadi, ica i spojnica primjenjuje se norma EN 1993-1-11.
4.8 Toplinski uinci
(1) Toplinske uinke uobiajene radne temperature na mehanika svojstva konstrukcijskih elemenata, kao
to su modul elastinosti i granica poputanja, treba u obzir uzeti u skladu s normama EN 1992-1-2:2004,
EN 1993-1-2:2004 i EN 1994-1-2:2004. Toplinski uinci temperature manje od 100 C na konstrukcijske
elemente smiju se zanemariti. Za slobodnostojee eline dimnjake vidjeti normu EN 13084-7.
4.9 Stanje ogranienog oteenja
(1) Zahtjev ogranienog oteenja utvruje ogranienje pomaka pri potresnom djelovanju. U 5., 6., 7. i 8.
poglavlju navedena su ogranienja ovisno o tipu konstrukcije.
(2) Ako je funkcioniranje konstrukcije osjetljivo na deformiranja (primjerice kod telekomunikacijskih tornjeva,
gdje deformiranje moe dovesti do trajnog oteenja opreme ili gubitka signala), mogu se upotrebljavati stro-
a ogranienja pomaka.
(3) Pomaci u vezi zahtjeva za ogranienim oteenjem smiju se proraunati kao oni dobiveni u skladu s
tokom 4.6(1) za proraunsko potresno djelovanje koje odgovara .zahtjevu graninog stanja" pomnoeno
faktorom smanjenja v kojim se u obzir uzima krae povratno razdoblje potresnog djelovanja vezano uz zah-
tjev ogranienog oteenja (vidjeti toku 4.4.3.1 norme EN 1998-1 :2004).
(4) Vrijednosti faktora smanjenja vsmiju ovisiti i o razredu vanosti konstrukcije.

NAPOMENA: U nacionalnom dodatku za dravu, smiju se ustanoviti vrijednosti dodijeljene za v. Mogu se definirati razli-
ite vrijednosti za razliita potresna podruja u dravi, ovisno o uvjetima potresne opasnosti i predmetu ogranienog o-
teenja, koji moe biti razliit za tornjeve, jarbole i dimnjake. Preporuene vrijednosti za v su v = 0,4 za razrede vanosti
Ili i IV i v= 0,5 za razrede vanosti I i li.
4.1 O Faktor ponaanja
4.10.1 Openito
(1 )P Vrijednost faktora ponaanja q odreuje se iz jednadbe:
q=%k,<::1,5 (4.6)
gdje je:
q0 osnovna vrijednost faktora ponaanja koja odraava duktilnost sustava otpornog na bono optereenje,
s vrijednostima definiranim za svaki razliiti tip konstrukcije u 5., 6., 7. i 8. poglavlju
k, faktor prilagodbe koji odraava otklon od pravilne raspodjele masa, krutosti ili vrstoe, s vrijednostima
definiranim u toki 4.10.2.
4.10.2 Vrijednosti faktora prilagodbe k,
(1 )P Vrijednost k, uzima se 1,0 osim ako nije prilagoena zbog postojanja neke od nie navedenih nepravil-
nosti konstrukcije:
21
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
a) horizontalna ekscentrinost masa u horizontalnoj ravnini u odnosu na teite krutosti elemenata u toj
ravnini premauje 5 % usporedne dimenzije konstrukcije pa je le,= 0,8
b) otvori u tijelu ili nosivoj ljuski (stijenkama) uzrokuju smanjenje momenta tromosti presjeke 30 % ili vie
pa je le,= 0,8
c) koncentrirana masa u gornjoj treini visine konstrukcije doprinosi momentu prevrtanja u podnoju 50 %
ili vie pa je le,= 0,7.
(2)P Ako postoji vie navedenih nepravilnosti, mora se le, uzeti 0,9 puta najmanja vrijednost le,.
5 Posebna pravila za armiranobetonske dimnjake
(1)P Ovo se poglavlje odnosi na betonske dimnjake prstenastog (upljeg krunog) presjeka.
(2)P Betonski dimnjaci proraunani u skladu s ovim eurokodom moraju biti sukladni s normama EN 1992-1-1 :2004
i EN 1992-1-2:2004 i dodatnim pravilima specificiranim u ovom poglavlju. Za slobodnostojee betonske dimnjake
primjenjuju se i pravila norme EN 13084-2:2001 kao dopunska i neoprena, uz pravila svih EN-eurokodova.
(3) Beton mora biti razreda ne manjeg od C20/25 kako je definirano u normi EN 1992-1-1:2004.
5.2 Proraun na duktilno ponaanje
(1) Betonski se dimnjaci smiju proraunati na duktilno ponaanje uz osnovnu vrijednost faktora ponaanja
q0 = 2,5 primjenom pravila ove toke 5.2 u podruju kritinih presjeka definiranih u stavku (2).
(2) Kritina podruja treba uzeli ovako:
- od podnoja dimnjaka do visine D iznad podnoja
- od nagle promjene presjeka do visine D iznad takve nagle promjene
- za visinu D iznad i ispod presjeka dimnjaka u kojem postoji vie od jednog otvora,
pri emu je D vanjski promjer dimnjaka u sredini kritinoga podruja.
(3) U proraunu duktilnoga ponaanja treba u kritinim presjecima iz stavka (2) osigurali najmanju vrijed-
nost lokalnog koeficijenta duktilnosti zakrivljenosti, ,.. Koeficijent lokalne duktilnosti zakrivljenosti treba biti
osiguran ovijanjem armature u skladu sa stavkom (4) i tokom 5.4.3.2.2(10)P i (11) norme EN 1998-1:2004.
(4) Mehaniki obujamski omjer armature ovijanja, ~. definiran u toki 5.4.3.2.2(8) norme EN 1998-1 :2004
treba biti vezan za lokalni koeficijent duktilnosti zakrivljenosti, ,., nakon odlamanja zatitnog sloja betona na
temelju ope metode koja se temelji na:
a) definiciji koeficijenta duktilnosti zakrivljenosti kao omjera zakrivljenosti u graninom stanju i pri poputa-
nju, tj. ., = (Pu/(Py
b) proraunu~ iz izraza (Pu =Ecu2.c/x. i (PY iz izraza >, =1,5f,/(E,D), gdje je D promjer definiran u
stavku (2)
22
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
c) visini neutralne osi, x.. utvrenoj iz ravnotee presjeka u graninim uvjetima
d) modelu naprezanje - deformacija navedenom u toki 3.1.9 norme EN 1992-1-1:2004 i vrstoi i najve-
oj deformaciji ovijenoga betona, f "'' i l;,a., kao funkciji proraunskog bonog naprezanja pri ovijanju u
skladu s tokom 3.1.9 norme EN 1992-1-1:2004, i
e) utvrenom proraunskom bonom naprezanju pri ovijanju 0,5 lliw uz faktor uinkovitosti ovijanja a
uzet iz toke 5.4.3.2.2(8)b) ili c) norme EN 1998-1 :2004.
(5) Vrijednost koeficijenta duktilnosti zakrivljenosti, JJ<>, koja e se uzeti u stavcima (3) i (4) smije se odrediti
iz koeficijenta duktilnosti pomaka, ,,, iz izraza:
-1
., = tll =1+-~i-"-~--~
__.!!. (5.1)
q;y 4L.i(1-0 5LP1)
Ly ' Ly
gdje je:
41 duljina plastinoga zgloba
Ly =MEd/VEd posmini raspon dimnjaka u podnonom presjeku kritinoga podruja proraunan iz momenta i
poprene sile dobivene proraunom.
(6) Vrijednost koeficijenta duktilnosli pomaka, /Ja, koja e se uzeli u izrazu (5.1) smije se izvesti iz sljedeih
odnosa izmeu,, i q0 :
(5.2)
(5.3)
gdje je T1 osnovni period dimnjaka, Te period na gornjoj granici podruja konstantnog spektra u skladu s to
kom 3.2.2.2(2)P norme EN 1998-1:2004.
(7) Duljina plastinog zgloba, LP1, koja se uzima u izrazu (5.1) smije se uzeti iz izraza:
~1 =0,5D (5.4)
gdje je D vanjski promjer dimnjaka kako je definiran u stavku (2).
(8) Kako bi se izbjegla implozivno odlamanje betona na unutarnjem licu, u kritinim podrujima definiranim
u stavku (2) ne treba vrijednost omjera vanjskoga promjera, definiranog u stavku (2) i debljine presjeka sti-
jenke premaiti 20.
(9) Treba izbjei horizontalne radne spojnice u kritinim presjecima definiranim u stavku (2).
(10) U kritinim podrujima definiranim u stavku (2) primjenjuje se toka 6.2.3 norme EN 1998-2:2005.
23
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
5.3 Razrada detalja armature
5.3.1 Najmanja armatura (vertikalna i horizontalna)
(1 )P U dimnjacima vanjskoga promjera D = 4 m ili veem vertikalna i horizontalna armatura mora se postaviti
u dva sloja: jedan sloj po smjeru u blizini unutarnjeg, a drugi u blizini vanjskoga lica s ne manje od polovine
ukupne vertikalne armature postavljene u sloju blizu vanjskog lica.
(2) U dimnjacima vanjskoga promjera 4 m ili veem najmanji omjer vertikalne armature i plotine poprenog
presjeka ne treba biti manji od 0,003.
(3) U dimnjacima vanjskoga promjera 4 m ili veem najmanji omjer horizontalne armature i plotine popre
nog presjeka ne treba biti manji od 0,0025. Za slobodnostojee dimnjake primjenjuju se i odgovarajua pravila
norme EN 13084-2:2001.
(4)P U dimnjacima iji je vanjski promjer manji od 4 m smije se ukupna vertikalna ili horizontalna armatura
postaviti u jednom sloju po smjeru u blizini vanjskoga lica. U tom sluaju omjer armature u vanjskom sloju i
plotine poprenog presjeka ne treba biti manji od 0,002 po smjeru.
(5) U blizini vrha dimnjaka, gdje su naprezanja zbog stalnih optereenja mala, najmanji omjer vertikalne
armature smije se uzeti jednakim kao za horizontalnu armaturu.
(6) Razmak vertikalnih ipki ne treba biti vei od 250 mm a horizontalnih vei od 200 mm.
(7) Horizontalne armaturne ipke treba postaviti izmeu vertikalnih ipki i lica betona. Izmeu vanjskoga i
unutarnjeg sloja armature treba predvidjeti poprene spone na horizontalnim i vertikalnim razmacima ne ve-
im od 600 mm.
5.3.2 Najmanja armatura oko otvora
(1) Po opsegu i oko uglova otvora treba postaviti dodatnu armaturu, osim one predviene izvan otvora. Dodatna
armatura treba biti u obliku dijagonalnih, vertikalnih i horizontalnih ipki na uglovima i treba biti postavljena u
blizini vanjskoga lica otvora, koliko to uobiajene izvedbene okolnosti doputaju. ipke se trebaju protezati
od opsega otvora za punu duljinu sidrenja.
(2) Plotina dodatne horizontalne i vertikalne armature u svakom smjeru ne treba biti manja od plotine ipke
koje su prekinute zbog prisustva otvora. Na horizontalnom razmaku, sa svake vertikalne strane otvora, jed-
nakom polovini irine otvora, omjer vertikalne armature ne treba biti manji od 0,0075.
5.4 Posebna pravila prorauna i projektiranja
(1) U obzir treba uzeti samo jednu horizontalnu komponentu gibanja temeljnog tla, osim u sluajevima spe-
cificiranim u stavku (2)P.
(2)P Obje horizontalne komponente gibanja temeljnoga tla treba uzeti u obzir kod dimnjaka s otvorima u kri-
tinimpresjecima definiranim u toki 5.2(2) ija je horizontalna veliina vea od debljine stijenke dimnjaka.
(3) Vertikalna se komponenta gibanja temeljnoga tla smije zanemariti.
(4) Ako je obloga (koja se sastoji od opeke, elika ili drugih materijala) bono pridrana nosivom stijenkom
dimnjaka u gusto rasporeenim tokama, tako da se pomak obloge u odnosu na stijenku moe smatrati za-
nemarivim, masa obloge smije se ukljuiti u masu nosive stijenke, ne raunajui s posebnim stupnjevima
slobode obloge.
24
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
(5) Ako oslonci obloge dimnjaka pri vrhu dimnjaka, a mogue i u meutokama, doputaju pomak izmeu
obloge i nosive stijenke, oblogu u proraunu dinamikog modela treba ukljuiti odvojeno od betonske nosive
stijenke. U takvom sluaju, ako se provodi proraun s elastinim spektrom odziva u skladu s tokama 3.3(2) i
4.2.4, vrijednost omjera priguenja obloge zavisi o njezinoj gradnji.
NAPOMENA: U obavijesnom Dodatku B, predloene su vrijednosti omjera priguenja za tipine materijale obloge.
(1) Dimovode otpadnih plinova u dimnjacima treba provjeriti na prisilna deformiranja izmeu toaka osla-
njanja i slobodnog prostora izmeu unutarnjih elemenata tako da se sauva nepropusnost za plinove i da
postoji dovoljna zaliha s obzirom na ruenje cijevi dimovoda uz pomake proraunane u skladu s tokom 4.9(3).
(2) Zahljevi koji se odnose na ogranieno oteenje smatraju se ispunjenim ako boni pomak vrha kon-
strukcije, proraunan u skladu s tokom 4.9(3) ne premauje 0,5 % visine konstrukcije.
(3) Relativni pomak izmeu razliitih toaka oslonaca obloge, proraunan u skladu s tokom 4.9(3) treba
biti ogranien radi ogranienja oteenja obloge. Ako u odreenom projektu nisu specificirana stroa ograni-
enja, treba u obzir uzeti nie navedena ogranienja o relativnim bonim pomacima susjednih toaka osla-
njanja obloge:
a) ako su doputeni relativni pomaci izmeu odvojenih dijelova obloge (npr. izvedbom obloge od meusobno
neovisnih cijevi uz prikladni razmak):
d,:s;0,020M (5.5)
b) u svim drugim sluajevima
d,:s;0,012M (5.6)
gdje je Mvertikalni razmak susjednih platforma koje nose oblogu.
6 Posebna pravila za eline dimnjake
(1) eline okvirne ili reetkaste konstrukcije koje osiguravaju boni oslonac dimovodima dimnjaka smiju se
proraunati na duktilno ponaanje u skladu s odgovarajuim pravilima 6. poglavlja norme EN 1998-1 :2004.
Tada se njihov proraun temelji na vrijednostima osnovnog faktora ponaanja q0 koji ne premauje sljedee
vrijednosti:
(a) za okvire ili okvire s ekscentrinim ukruenjima q0 = 5
(b) za okvire s centrinim ukruenjima q0 uzeti iz slike 7.1.
(2) elini dimnjaci koji se sastoje od eline stijenke (ljuske) proraunane na duktilno ponaanje trebaju
ispuniti zahtjeve toaka 5.4.3 i 5.6 norme EN 1993-1-1 :2004 za opi plastini proraun. Tada se njihov pro-
raun smije temeljiti na vrijednosti osnovnog faktora ponaanja q0 = 2,5.
25
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
(3) Ovisno o odabranom presjeku, osnovna vrijednost faktora ponaanja ograniena je vrijednostima danim
u tablici 6.1.
NAPOMENA: elini dimnjaci sa zategama obino su lagani. Stoga je za njihov proraun na bona djelovanja obino
mjerodavan vjetar, osim ako imaju velika proirenja ili druge mase u blizini vrha.
Tablica 6.1 - Ogranienja osnovne vrijednosti faktora ponaanja,

ovisno o razredu poprenog presjeka elinih elemenata
Osnovna vrijednost faktora ponaanja q0 Doputeni razred poprenog prasjaka

qoS1,5 Razred 1, 2, 3 ili 4 (u skladu s tokom 4.7.5(3))
1,5 < q0 s 2 Razred 1, 2 ili 3
2 < q0 s 4 Razred 1ili2
q,> 4 Razred 1
6.2 Materijali
6.2.1 Openito
(1)P Konstrukcijski elik mora biti sukladan s europskim normama navedenim u toki 1.2.2 norme
EN 1993-1-1:2004 i u normi EN 1993-3-2.
(2)P Konstrukcijski elik mora biti sukladan s tokom 3.2 norme EN 1993-1-1 :2004.
(3) Debljina elinih elemenata treba biti sukladna sa zahtjevima tablice 2.1 norme EN 1993-1-10:2004,
ovisno o udarnoj ilavosti (Charpy) i drugim odgovarajuim parametrima i s normom EN 1993-3-2.
(4) Ako se na ugljini elik spajaju dijelovi od nehrajueg elika ili legiranog elika, prednost imaju vijani
spojevi. Radi izbjegavanja ubrzane korozije zbog galvanskog djelovanja takvi spojevi trebaju imati izolacijske
brtve. Zavarivanje je doputeno uz uvjet da se provodi specijalizirana metalurka kontrola postupka zavari-
vanja i odabira elektroda.
6.2.2 Mehanika svojstva konstrukcijskih ugljinih elika
(1 )P Mehanika svojstva konstrukcijskih ugljinih elika S 235, S 275, S 355, S 420 i S 460 uzimaju se iz
norme EN 1993-1-1:2004 a svojstva pri viim temperaturama iz norme EN 13084-7.
6.2.3 Mehanika svojstva nehrajuih elika
(1)P Mehanika svojstva nehrajuih elika uzimaju se iz norme EN 1993-1-4 za temperaturu do 400 C a za
vie temperature iz norme EN 13084-7.
6.2.4 Spojevi
(1) Za materijale spojeva, potroni materijal za zavarivanje itd. upuuje se na normu EN 19g3-1-8:2004 i
tamo specificirane odgovarajue norme proizvoda.
NAPOMENA: Upuuje se i na obavijesne Dodatke C i E u normi EN 1993-3-2:2005.
26
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
(1) Primjenjuje se toka 5.5(1 ).
(2) Primjenjuje se toka 5.5(2).
6.4 Granino stanje nosivosti

(1) Smatra se da proraun u skladu s ovom normom s vrijednostima faktora ponaanja specificiranim za
duktilno ili neduktilno ponaanje osigurava da niskociklini zamor konstrukcijskih detalja (posebno spojeva)
nee pridonijeti graninom stanju nosivosti.
(2) Pri proraunu detalja kao to su pojasnice u obzir treba uzeti plastinu raspodjelu naprezanja.
(3) Pri provjeri dimnjaka za potresnu proraunsku situaciju u obzir treba uzeti poveanu debljinu vezanu na
koroziju u skladu s normom EN 1993-3-2, osim ako nisu poduzete posebne mjere korozijska zatite iz norme
EN 1993-1-1 :2004.
(4) Oslabljenja presjeka izrezima ili otvorima (revizijska okna, mjesto uvoenja dimovoda) moraju se prev-
ladati lokalnim pojaanjem eline stijenke (npr. ukruenjima oko rubova otvora) uzimajui u obzir lokalnu
stabilnost (vidjeti normu EN 1993-3-2).
7 Posebna pravila za eline tornjeve

(1)P elini tornjevi proraunani u skladu s ovim eurokodom moraju biti sukladni s odgovarajuim dijelovima
norme EN 1993, ukljuujui norme EN 1993-1-1 i EN 1993-3-1 i dodatnim pravilima specificiranim u ovom
poglavlju.

(1) Proraun elinih tornjeva na duktilno ponaanje treba biti u skladu s odgovarajuim pravilima 6. poglavlja
norme EN 1998-1 :2004. Tada se njihov proraun treba temeljiti na vrijednostima osnovnog faktora ponaanja
q0 koji ne premauje sljedee vrijednosti:
(a) za okvire ili okvire s ekscentrinim ukruenjima q0 = 5
(b) za okvire s centrinim ukruenjima q0 uzeti iz slike 7.1.
(2) Primjenjuje se toka 6.1 (3).
(3) Ako se za glavne dijagonale tornjeva upotrebljavaju reetkaste cijevi, osnovnu vrijednost faktora ponaa-
nja treba ograniiti na 2.
27
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
7.3 Materijali
(1)P Konstrukcijski elik mora biti sukladan europskim normama navedenim u toki 1.2.2 norme
EN 1993-1-1:2004 i u normi EN 1993-3-1.
(2)P Primjenjuje se toka 6.2.1 (2)P.
(4) Primjenjuju se zahtjevi iz toke 6.2 norme EN 1998-1 :2004.
(5) Debljina hladnooblikovanih elemenata za tornjeve treba biti najmanje 3 mm.
NAPOMENA: elini se tornjevi ponekad projektiraju tako da su u upotrebi bez odravanja 30 do 40 godina pa i dulje.
Tada se smije upotrijebiti elik otporan na atmosferilije, osim ako nije primijenjena korozijska zatita kao to je vrua gal-
vanizacija.
7.4 Proraun tornjeva s centrinim ukruenjima
(1) Slika 7 .1 pokazuje vrijednosti q0 koje se upotrebljavaju u proraunu tipinih oblika elinih tornjeva s
centrinim ukruenjima za duktilno ponaanje.
(2) U okvirima na slici 7.1 (a) do (e) i (h) u elastinom proraunu konstrukcije na potresno djelovanje u obzir
se uzimaju i vlane i tlane dijagonale.
(3) Okviri na slici 7.1 (a) do (c) pripadaju ukruenjima tipa K i nisu doputeni za duktilno ponaanje. Vrijed-
nost q za taj tip okvira ograniena je na 1,5.
(4) Okviri na slici 7.1 (d) i (h) smiju se smatrati slinim okvirima s ukruenjima u obliku V s dijagonalama
koje se sijeku s neprekinutim horizontalnim elementima. Proraun na duktilno ponaanje treba biti u skladu s
pravilima navedenim u toki 6.7 norme EN 1998-1:2004 koja se odnose na okvire s ukruenjima u obliku
slova V.
(5) Proraun na duktilno ponaanje okvira iz slike 7.1 (e) treba biti u skladu s pravilima toke 6.7 norme
EN 1998-1 :2004 koja se odnose na okvire s dijagonalnim ukruenjima u kojima dijagonale nisu postavljene u
obliku slova X.
(6) Okviri na slici 7 .1 (f) i (g) mogu se smatrati okvirima s ukruenjima u obliku slova X. U proraunu na
duktilno ponaanje u elastinom proraunu konstrukcije na potresno djelovanje u obzir treba uzeti samo vla-
ne dijagonale. Takav proraun treba biti u skladu s pravilima navedenim u toki 6.7 norme EN 1998-1 :2004
koja se odnose na okvire s ukruenjima u obliku slova X.
(7) Ako se u proraunu upotrebljava vrijednost osnovnog faktora ponaanja vea ili jednaka 3,5, treba pre-
dvidjeti puna trokutna horizontalna ukruenja kao na slici 7.2.
28
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
(a) qo = 1,5 (b) qo =1,5 (c) qo = 1,5 (d) qo =2
(e) qo =3 (f) qo = 4 (g) qo = 4 (h) qo =2

Sllka 7.1 - Osnovne vrijednosti faktora ponaanja za obllke eenenlh okvira s centrlenlm ukrueenjlma
Slika 7.2- Primjeri potpunih trokutnih horizontalnih ukruenja koja se upotrebljavaju

u tornjevima s q 0 ~ 3,5
29
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
7.5 Posebna pravila prorauna dalekovodnih stupova
(1) U proraunu stupa u obzir treba uzeti nepovoljne uinke kabela izmeu susjednih stupova.
(2) Zahtjevi u stavku (1) smiju se ispuniti ako su potresne unutarnje sile stupa proraunane jednostavnim
zbrajanjem sljedeih sila (ne treba upotrebljavati pravilo kombinacije drugog korijena iz zbroja kvadrata ili
slina):
- potresnih unutarnjih sila nastalih zbog sila koje djeluju u kabelima, uz pretpostavku da se stup giba statiki u
odnosu na susjedne stupove, u najnepovoljnijem smjeru. Pretpostavljeni relativni pomak treba biti jednak
dvostrukom proraunskom pomaku temeljnog tla specificiranom u toki 3.2.2.4 norme EN 1998-1 :2004.
Treba analizirati skup svih fizikalno moguih relativnih pomaka izmeu stupova uz pretpostavku da su
stupovi u podnoju upeti;
- potresnih unutarnjih sila nastalih zbog inercijskih optereenja iz dinamikoga prorauna u skladu s to
kom 4.2.1 (2). U modelu s tri stupa, za dva susjedna stupa smije se nainiti ograniavajua pretpostavka,
ako su oni nosivi stupovi. Tada se inercijske sile smiju proraunati uz pretpostavku da su susjedni stupovi
elastino oslonjeni u razini kabela u njihovu smjeru.
(1) Za stanje ogranienog oteenja, ovisno o funkciji stupa, za odreeni projekt treba specificirati ograni-
enjapomaka proraunana u skladu s tokom 4.9(3).
7.7 Druga posebna pravila prorauna
(1) .Teleskopski spojevi" smiju se upotrebljavati samo u elinim tornjevima od cijevi ako su provjereni eks-
perimentalno.
(2) Sidrenje na temelju treba predvidjeti u podnoju stupova za vlanu silu koja je vea od sljedeih dvaju
vrijednosti, ako su vlane:
(a) silu proraunanu u skladu s tokom 4.2.1 (2)
(b) silu proraunanu za potresnu proraunsku situaciju uz primjenu vrijednosti faktora ponaanja koja nije
vea od q=2.
(3) Spojeve tornjeva treba proraunati i detalje razraditi tako da se ispune odgovarajui zahtjevi 6. poglavlja
norme EN 1998-1 :2004 za spojeve konstrukcijskih sustava slinog tipa i oblika proraunanih na istu osnovnu
vrijednost faktora ponaanja q0 kao i toranj.
30
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
8 Posebna pravila za zategnute jarbole

(1 )P Ovo se poglavlje odnosi na eline jarbole.
(2)P elini jarboli proraunani u skladu s ovim eurokodom moraju biti sukladni s odgovarajuim dijelovima
norme EN 1993, ukljuujui norme EN 1993-1-1 i EN 1993-3-1 i dodatnim pravilima specificiranim u ovom
poglavlju.
8.2 Posebni zahtjevi za proraun
(1) Za zategnute jarbole nije doputen proraun na duktilno ponaanje. Njih treba proraunati na maloduk-
tilno ponaanje uz q = 1,5.
(2)P Naprezanje u zategama zbog proraunskog potresnog djelovanja mora biti manje od naprezanja koje
uzrokuje predoptereenje zatege.
(3) Elastina upetost koju jarbolu daju zatege u obzir se uzima na sljedei nain:
- kod relativno kratkih jarbola (do 30 ili 40 m) smije se smatrati da zatege djeluju kao obine vlane zatege
s krutou koja ostaje konstantna pri savijanju jarbola
- kod viih jarbolaN > prevjes zatega je velik i treba ga uzeti u obzir u krutosti zatege koja zavisi o deformi-
ranjima ovisno o toki 4.2.3(2) i (3).
(4) U potresnoj proraunskoj situaciji u obzir treba uzeti prevjes zatega prouzroen optereenjem leda.
(5) Za provjeene i ravne zatege horizontalna komponenta krutosti zatege treba biti jednaka
(8.1)
gdje je:
A, plotina poprenog presjeka zatege
E,. proraunski modul elastinosti zatege (uzevi u obzir prevjes u skladu s tokama 4.2.3(3) i 4.2.3(4) ako
se zahtijeva u skladu sa stavcima (3) i (4)
t duljina zatege
a kut zatege prema horizontali.
(6) Ako su i prevjes i masa zatega znatni, u potresnoj proraunskoj situaciji u obzir treba uzeti mogunost
impulsnog optereenja zatege na jarbol.
NB 'l Nacionalna biljeka: U izvorniku pie 'towers' umjesto 'masts' tj. jarbola to je ovdje ispravljene.
31
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
8.3 Materijali
(1)P Primjenjuje se toka 7.3(1)P
(4) Primjenjuju se zahtjevi toke 6.2 norme EN 1998-1:2004.
(1) Primjenjuje se toka 5.5(2).
(2) Za stanje ogranienog oteenja, ovisno o funkciji jarbola, za odreeni projekt treba specificirati ograni-
enjarelativnih pomaka izmeu horizontalnih ukrutnih elemenata proraunana u skladu s tokom 4.9(3).
32
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
Dodatak A
(obavijesni)
Linearni dinamiki proraunkojim se u obzir uzimaju

rotacijske komponente temeljnog tla
(1) Kada se u obzir uzimaju rotacijske komponente gibanje temeljnoga tla tijekom potresa, potresno se dje-
lovanje smije prikazati trima elastinim spektrima odziva za translacijske komponente i trima elastinim spek-
trima odziva za rotacijske komponente.
(2) Elastini spektri odziva za dvije horizontalne translacijske komponente (osi x i y) i vertikalnu komponentu
(osz)jesu oni koji su navedeni u tokama 3.2.2.2 i 3.2.2.3 norme EN 1998-1:2004.
(3) Rotacijski spektar odziva definiran je analogno elastinom spektru translacijskih komponenti, tj. pro-
matranjem najveeg odziva na rotacijske gibanje rotacijskog oscilatora s jednim stupnjem slobode koji ima
vlastiti period Ti omjer kritinog priguenja q.
(4) R 9 oznauje omjer najveeg momenta opruge oscilatora i rotacijskog momenta tromosti oko njegove osi
rotacije. Rotacijski spektar odziva je dijagram R 9 - vlastiti period T za dane vrijednosti q.
(5) Ako nisu dostupni rezultati posebnog istraivanja ili dobro dokumentirana terenska mjerenja, smiju se
rotacijski spektri odziva odrediti iz izraza:
R9, (T) =1,71tS, (T)jv,T (A.1)
R", (T) = 1, 71tS, (T)jv,T (A.2)
R"z (T) = 21tS, (T)jv,T (A.3)
gdje je:

R 9 R9 R9, rotacijski spektri odziva oko osi x, y i z u rad/s
2
elastini spektri odziva za horizontalne komponente za lokaciju u m/s

2
S,(1)
T period u sekundama
v, prosjena brzina poprenog vala u m/s u gornjih 30 m profila temeljnog tla. Smije se uzeti vrijednost koja
odgovara vibracijama uz malu amplitudu, tj. posminim deformiranjima reda veliine 10-
9
(6) Veliina
v, izravno se odreuje terenskim mjerenjima ili laboratorijskim mjerenjem posminog modula
elastinosti
G pri maloj deformaciji i obujamske mase p te transformacijom izraza (3.1) iz toke 3.2(1) norme
EN 1998-5:2004 u
(7) Ako se v, ne odreuje eksperimentalnim mjerenjima u skladu sa stavkom (6), smiju se uzeti vrijednosti
iz tablice A.1 koje predstavljaju tipove temeljnog tla na lokaciji.
33
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
Tablica A.1 - Uobiajene vrijednosti brzine poprenog

vala za pet normiranih tipova temeljnoga tla
Tip temeljnoga tla Brzina popranoga vala v, u m/s

A 800
B 580
c 270
D 150
(8) Ako se translacijsko ubrzanje temeljnoga tla x(t) promatra u horizontalnomu smjeru x zajedno s rotacij-
skim ubrzanjem O(t) u vertikalnoj ravnini x-z, tada, uz matricu masa [M], matricu krutosti [K] i matricu prigu-
enja [CJ, jednadba gibanja sustava s vie stupnjeva slobode glasi:
[M]{ii} +[ c]{ li} +[K]{u} =-({m }x+{mh}l'i) (A.4)
gdje je:
{ii} vektor ubrzanja konstrukcije s obzirom na podnoje
{li} vektor brzine konstrukcije
{u} vektor pomaka s obzirom na podnoje

{m} vektor translacijskih masa u horizontalnomu smjeru za horizontalnu uzbudu. Taj se vektor poklapa s
glavnom dijagonalom matrice masa [M] ako vektor {u} ukljuuje samo translacijske pomake u horizon-
talnom smjeru uzbude
x (t) translacijsko ubrzanje temeljnoga tla predstavljena sa s,
O(t) rotacijska ubrzanje u podnoju predstavljena s R'.
(9) Faktor sudjelovanja u modalnom proraunu za oblik vibracija k u izrazu za {m} je:
(A.5)
dok je u izrazu {mh} B faktor sudjelovanja:
(A.6)
gdje je:
{I!>} k-ti modalni vektor
{li> h} vektor umnoka modalne amplitude 9>1 u i-tom stupnju slobode, i razmaka h1 od podnoja.
(10) Unutarnje sile dvaju napadnih djelovanja (en: forcing functions) obino se zbrajaju u vremenskom podru
ju (domeni). Oni openito nisu u fazi pa se stoga unutarnje sile zbog rotacijske uzbude temeljnoga tla smiju
kombinirati s unutarnjim silama zbog translacijske uzbude prema pravilu drugog korijena iz zbroja kvadrata.
34
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
Dodatak B
(obavijesni)
Modalno priguenje u modalnom proraunu

primjenom spektra odziva
(1) Kad se primjenjuje proraun primjenom spektra odziva vrijednost faktora ponaanja q obuhvaa troenje
energije u elastinom podruju odziva konstrukcije, troenje energije zbog meudjelovanja tlo - konstrukcija i
troenje energije zbog histereznog ponaanja konstrukcije. Kad se u proraunu upotrebljava elastini spektar,
omjer priguenja (u odnosu na kritino priguenje) treba eksplicitno definirati. Kad se provodi modalni proraun,
koeficijenti priguenja trebaju biti definirani za svaki oblik vibracija. Ako je u oblik vibracija ukljuen samo jedan
konstrukcijski materijal, omjer priguenja treba biti sukladan sa svojstvima troenja energije toga materijala i
treba biti spojiv s amplitudom deformiranja.
(2) Na najee konstrukcijske materijale smiju se vrijednosti priguenja uzeti prema toki 4.1.3 norme
EN 1998-2:2005.
(3) Ako se smatra da troenju energije doprinose nekonstrukcijski elementi, smiju se pretpostaviti vee vrijed-
nosti priguenja. Zbog ovisnosti o amplitudi deformiranja za ogranienje oteenja pri potresnom djelovanju
prikladne su openito vrijednosti na donjoj granici priguenja, dok su vrijednosti na gornjoj granici prikladne za
proraunsko potresno djelovanje. Te se granice smiju uzeti ovako:
- za keramiku oblogu 0,015 - 0,05
- za openu oblogu 0,03 - 0, 1O
- za elinu oblogu 0,01 - 0,04
- za oblogu od polimera armiranog vlaknima 0,015 - 0,03.
(4)NB 4 l Reprezentativni rasponi omjera priguenja pri modeliranju troenja energije u tlu s pomou prigui-
vaa (en: dashpot) jesu:
- za horizontalni stupanj slobode (poputanje tla klizanjem) 0, 10 - 0,20
- za rotacijski stupanj slobode (poputanje tla ljuljanjem) 0,07 -0,15
- za vertikalni stupanj slobode (vertikalno poputanje tla) 0, 15 - 0,20.
(5) Mali omjeri priguenja mogu se pripisati priguivaima za temelje na plitkim nanosima tla ispod kojih se
nalazi osnovna stijena ili tlo sline krutosti.
(6) Openito, za tipove konstrukcija obuhvaene ovim eurokodom, svaki oblik vibracije ukljuuje deformiranje
vie od jednog materijala. Tada je prikladno za svaki oblik vibracija uzeti prosjeno modalna priguenje uteme-
ljeno na elastinoj energiji deformiranja toga oblika.
(7) Tako se dobiva
(B.1)
"" l Nacionalna biljeka: Pogreno obrojeno u izvorniku, ovdje ispravljene.
35
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
gdje je:
t;j omjer istovrijednog modalnog priguenjaj-tog oblika vibracija
[ K] matrica krutosti
[i'] prilagoena matrica krutosti s elementima matrice jednakim umnoku odgovarajuih elemenata matrice
krutosti [ K] pomnoenih omjerom priguenja tih elemenata
{li>} j-ti modalni vektor.
(8) Smiju se upotrijebiti i drugi postupci ako su dostupni podrobniji podaci o znaajkama priguenja kon-
strukcijskih podsustava.
(9) Preporuuje se da vrijednost t;j ne premai O, 15, osim ako je to opravdano eksperimentalnim podacima.
36
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
DodatakC
(obavijesni)
Meudjelovanje tlo - konstrukcija
(1) Ovaj dodatak sadri dodatne podatke uz one u obavijesnom Dodatku D norme EN 1998-5:2004.
(2) Proraun potresnog gibanja definiran je na povrini temeljnog tla za uvjete iz slobodnog prostora (en:
free field conditions), lj. kad nema utjecaja inercijskih sila nastalih prisutnou konstrukcije. Kad se konstruk-
cija temelji na nanosima tla ili mekom temeljnom tlu, gibanje u podnoju konstrukcije razlikovat e se od gi-
banja na istoj razini u slobodnom prostoru zbog deformabilnosti tla. Za visoke konstrukcije moe poputanje
tla zbog ljuljanja biti vano i moe znatno poveati uinke drugoga reda.
(3) Metode modeliranja meudjelovanja tlo - konstrukcija trebaju u obzir uzeti:
(a) veliinu ukopanosti zgrade
(b) dubinu mogue osnovne stijene
(c) uslojenost slojeva tla
(d) promjenjivost modula tla u svakom sloju, i
(e) ovisnost svojstava tla o deformaciji (modul posmika i priguenje).
(4) Openito se smije smatrati da se primjenjuje pretpostavka horizontalne uslojenosti.
(5) Sve dok se ispitivanjem tla ne ustanovi odgovarajui raspon promjenjivosti dinamikih modula tla smije
se gornja granica krutosti tla dobiti mnoenjem cijele skupine najboljih procjena modula s 2, a donja granica
mnoenjem cijele skupine s 0,5.
(6) Priguenje i moduli posmika svakog sloja tla koji su ovisni o deformaciji trebaju biti spojivi s proraun
skim intenzitetom posminih deformacija koje se oekuju tijekom promatranog potresnog djelovanja. Prih-
vatljiva je istovrijedna linearna metoda. U takvom sluaju se proraun provodi iterativne. U svakoj je itera-
ciji proraun linearan, ali se svojstva tla od iteracije do iteracije mijenjaju sve dok proraunske deformacije
ne postanu spojive sa svojstvima tla koje je uzeto u proraun. Iterativni se postupak smije provesti za na-
nose tla u slobodnom prostoru, zanemarujui prisustvo konstrukcije.
(7) Proraunske amplitude posmine deformacije u svakom sloju koje se uzimaju za odreivanje dinami
kih modula i priguenja u istovrijednim linearnim metodama smiju se uzeti
yeff = 0,65 Ymox,t (C.1)
gdje je Jfuex. najvea vrijednost posminoga deformiranja sloja tla u slobodnom prostoru tijekom promatranog
potresnog djelovanja.
(8) Ako je za tlo upotrijebljena metoda konanih elemenata, treba opravdati kriterije odreivanja mjesta
donje i bonih granica (rubova) modeliranog podruja. Openito, napadne se sile koje oponaaju potresno
gibanje nanose na tim granicama (rubovima). Tada se zahtijeva generiranje takvog sustava uzbude koji
djeluje na granicama da odziv tla na povrini slobodnoga prostora bude istovjetan gibanju temeljnoga tla
prouzroenog promatranim potresnim djelovanjem. Potrebno je prikazati postupke i teorije koje daju takav
sustav uzbude.
37
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
(9) Ako se upotrebljava metoda modeliranja poluprostora (koncentrirane mase), parametri koji se uzimaju u
proraunu za deformabilnost tla trebaju u obzir uzeti uslojenost. Takoer u obzir treba uzeti promjenjivost
modula tla i svojstva ovisna o deformaciji.
(1 O) Sve druge metode modeliranja za proraun meudjelovanja tlo - konstrukcija trebaju biti jasno objanjene.
(11) Potrebno je opravdati odluku o neuzimanju u obzir u proraunu meudjelovanja tlo - konstrukcija.
38
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
Dodatak D
(obavijesni)
Broj stupnjeva slobode i broj oblika vibracija
(1) Dinamiki se proraun upotrebljava (npr. proraun primjenom spektra odziva ili metoda s vremenskim
zapisom) kad se smatra da metoda bonih sila nije opravdana.
(2) U proraunu je potrebno:
- uzeti u obzir odziv temelja pri ljuljanju i translaciji
- ukljuiti dovoljan broj masa i stupnjeva slobode radi odreivanja odziva svih konstrukcijskih elemenata i
opreme u tvornici
- ukljuiti dovoljan broj oblika vibracija kako bi se osiguralo sudjelovanje (participacija) svih vanih oblika
vibracija
- osigurati najvei relativni pomak izmeu oslonaca opreme ili strojeva (za dimnjake, meudjelovanje unu-
tarnjih i vanjskih cijevi)
- uzeti u obzir vane uinke kao meudjelovanje cjevovoda, vanjske upetosti konstrukcije, hidrodinamika
optereenja (uinke mase i krutosti) i mogue nelinearno ponaanje
- osigurati .spektre odziva stropa" ako se u konstrukciji nalazi vana lagana oprema ili dodaci.
(3) Proraunska modalna masa, M,, u obliku vibracija i, navedena u toki 4.3.3.2(2) definirana je izrazom:
(D.1)
gdje je:
{9)} i-ti modalni vektor
{i} vektor - stupac sa elementima 1 ili O, koji predstavlja pomake koje su prouzroili pridrueni stupnjevi
slobode kad je podnoje izloeno jedininom pomaku u smjeru promatrane komponente potresnoga
djelovanja.
(4) Kriterij naznaen u toki 4.3.3.2(2) ne osigurava odgovarajuu diskretizaciju masa s obzirom na opremu
ili konstrukcijske dodatke. Tada bi se gornji uvjet mogao ispuniti, ali bi matematiki model konstrukcije bio
neprikladan za opis odziva opreme ili dodataka. Ako je proraun opreme ili dodataka nuan, potrebno je iz-
raditi spektar odziva stropa" primjenjiv za razinu stropa na kojem se nalazi oprema odnosno dodatak. Taj se
pristup preporuuje i u sluajevima kada je potrebno neovisno proraunati dio konstrukcije, primjerice, unu-
tarnji zidani dimovod dimnjaka oslonjen na pojedinane oslonce nosive stijenke.
39
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
Dodatak E
(obavijesni)
Zidani dimnjaciNB 5>
E.1 Uvod
(1) Zidani dimnjak je dimnjak izgraen od zidnih elemenata i morta, to se ovdje naziva ziem. Zidane dim-
njake treba konstruirati, sidriti, oslanjati i armirati prema zahtjevima ovog Dodatka.
E.2 Temeljenje i temelji
(1) Temelje zidanih dimnjaka treba izvesti od betona ili punoga zia debljine najmanje 300 mm a temelj
treba biti istaknut najmanje 150 mm od lica dimnjaka ili oslonakog zida na svim stranama. Temelji trebaju
biti postavljeni na prirodnom neporemeenom temeljnom tlu ili nasipu ispod granice zamrzavanja. U podru
jima u kojima nema zamrzavanja temelj treba biti najmanje 300 mm ispod povrine temeljnog tla.
E.3 Faktor ponaanja
(1) Faktor ponaanja q treba uzeti 1,5 to odgovara maloduktilnom ponaanju.
E.4 Najmanja vertikalna armatura
(1) Za dimnjake ija je horizontalna dimenzija do 1 m treba postaviti ukupno etiri kontinuirane vertikalne
ipke promjera 12 mm u beton izmeu stijenki punoga zia ili postavljene i zalivene mortom u upljinama
upljih zidnih elemenata i usidrene u temelj. Mort za zalijevanje ne smije biti povezan s oblogom dimovoda
kako ne bi sprijeio toplinsko irenje. Za dimnjake ija je horizontalna dimenzija vea od 1 m treba predvidjeti
dvije dodatne kontinuirane vertikalne ipke promjera 12 mm na svaki dodatni metar ili dio metra horizontalne
dimenzije.
E.5 Najmanja horizontalna armatura
(1) Vertikalna armatura treba biti obuhvaena sponama promjera 6 mm ili drugom armaturom istovrijedne
plotine presjeka na razmaku ne veem od 400 mm.
E.6 Najmanje sidrenje za potres
(1) Zidani dimnjaci koji prolaze kroz stropove i krov zgrade trebaju biti sidreni na svakom stropu ili krovu koji
je vie od 2 m iznad tla, osim ako se izvode u cijelosti u sklopu vanjskih zidova. U dimnjak je potrebno ugra-
diti dva plona eljeza (pasice) 5 x 25 mm ija je najmanja duljina 300 mm. Njih treba sidriti sponama oko
vanjskih ipki a trebaju se protezati 150 mm iza previnutog dijela spone. Svaka pasica treba biti privrena
na najmanje etiri stropne grede s dva vijka od 12 mm.
"" > Nacionalna biljeka: Ovaj se Dodatak odnosi samo na kune dimnjake.
40
HRN EN 1998-6:2011
EN 1998-6:2005
E.7 Konzole
(1) Zidani dimnjak ne treba strati konzolno iz zida ili temelja vie od polovine debljine stijenke dimnjaka.
Zidani dimnjak ne treba strati konzolno iz zida ili temelja ako mu je debljina manja od 300 mm osim ako stri
jednako na svakoj strani zida. Izuzetno, u drugom katu dvokatnih zgrada konzolni dijelovi dimnjaka izvan
vanjskih zidova smiju biti jednaki debljini zida. lstak jednoslojnog dimnjaka ne treba premaiti polovinu visine
zidnog elementa ili jednu treinu razmaka sljubnica, a mjerodavna je manja vrijednost.
E.8 Promjene dimenzija
(1) Stijenka dimnjaka ili dimovoda ne treba se mijenjati po veliini ili obliku unutar 150 mm iznad ili ispod
razine na kojoj dimnjak prolazi kroz strop ili krov ili njihove dijelove.
E.9 lstaci
(1) Ako je dimnjak izgraen sa amotnom dimovodnom oblogom okruenom jednim slojem zia, najvei
istak treba biti takav da os dimovoda iznad istaka nije izmaknuta od sredita stijenke dimnjaka ispod istaka.
Ako je istak dimnjaka oslonjen na zie ispod istaka onako kako je dimnjak projektiran, ogranienja za najvei
istak se ne primjenjuju.
E.10 Dodatna vertikalna optereenja
(1) Dimnjaci ne trebaju nositi vertikalna optereenja osim svoje vlastite teine, osim ako su za to prorau
nani. Zidani dimnjaci smiju se konstruirati kao dio zia ili betonskih zidova zgrade.
E.11 Debljina stijenke
(1) Stijenke zidanog dimnjaka treba konstruirali od punih zidnih elemenata ili od upljih elemenata ispunje-
nih mortom za zalijevanje nazivne debljine slijenke ne manje od 100 mm.
41
HRN EN 1996-6:2011
EN 1998-6:2005
Dodatak F
(obavijesni)
Dalekovodni stupovi
(1) Za proraun konstrukcija za prijenos i raspodjelu elektrine energije i konstrukcija oslonaca ica uz tra-
fostanice"" 5 > obino je mjerodavno optereenje vjetrom, esto u kombinaciji s optereenjem leda ili neurav-
noteenim uzdunim optereenjima ica. Openito potresna proraunska situacija nije mjerodavna za prora-
un, osim ako je ukljueno veliko optereenje ledom. Ponaanje ovakvih konstrukcija pri potresu pokazuje
da se potresna optereenja mogu preuzeti s tradicionalnim proraunom optereenja konstrukcija za prijenos
i raspodjelu elektrine energije i konstrukcija za oslonce ica uz trafostanice. Teka oprema, kao transforma-
tori u razdjelnim konstrukcijama (en: distribution structure), mogu prouzroiti znatna potresna optereenja i
opasnost.
(2) Oteenje u potresu pri prijenosu elektrine energije i oteenje konstrukcija oslonaca ica uz trafosta-
nice ili razdjelnih konstrukcija esto nastaje zbog velikih pomaka temelja na klizitima, pri slomu temeljnog tla
ili likvefakciji. Te pojave obino dovode do lokalnih slomova ili oteenja konstrukcije ali bez potpunog gubit-
ka cjelovitosti i funkcije konstrukcije.
(3) Osnovna frekvencija ovih tipova konstrukcija obino je u rasponu od 0,5 do 6 Hz. Jednopolni tipovi kon-
strukcija imaju osnovne frekvenciju u rasponu od 0,5 do 1,5 Hz. Okvirne konstrukcije u obliku H imaju os-
novnu frekvenciju u rasponu od 1 do 3 Hz pri emu su manje frekvencije u smjeru okomitom na ravninu kon-
strukcije a vee u ravnini. Reetkaste konstrukcije s etiri noge imaju osnovne frekvencije u rasponu od 2 do
6 Hz. Reetkaste nosive konstrukcije obino imaju manje frekvencije u tom rasponu; skretne i krajnje kon-
strukcije imaju vee frekvencije u tom rasponu. Ti se rasponi frekvencija mogu upotrijebiti da se utvrdi je li
vjerojatno da e potresno optereenje biti mjerodavno za proraun stupa. Ako je to sluaj, potrebno je pro-
vesti podrobnije odreivanje frekvencija konstrukcije i oblika vibracija.
"" > Nacionalna biljeka: To su konstrukcije izmeu dalekovodnog stupa i transformatora u rasklopnom postrojenju.
42
(prazna stranica)
(prazna stranica)
(prazna stranica)
Cjenovni razred Hl

HRN en 1998-6 - 2011 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRN en 1998-6 - 2011 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKA NORMA ICS: 91.120.

Zamjenjuje HRN EN 1996-6:2008

Eurokod 8: Projektiranje potresne otpomostl konstrukcija - &. dio:

Eurapaka nonna EN 1998-8:2005 Ima status hrvatske norme

Referencijski broj: HRN EN 1998-6:2011 hr

-= HZN Hrvatski zavod za norme

Napomena o autorskom pravu

Hrvatski zavod za norme (HZN)

Izjava o odbijanju odgovornosti za PDF

Adobe je robni ig tvrtke Adobe Systems lncorporated.

Ova je hrvatska norma prijevod engleske verzije europske norme EN 1998-6:2005.

HRN EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

HRN EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

HRN EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

HRN EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija

HRN EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija

HRN EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

HRN EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

HRN EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

HRN EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

HRN EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Upuivanje na druge norme

2. Nacionalne biljeke u tekstu norme oznaene su oznakom NB i odgovarajuim brojem.

ICS 91.120.25 Zamjenjuje ENV 1996-3:1996

Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija -

Eurocode 8: Design of Eurocode 8: Calcul des Eurocode 8: Auslegung van

Ovu je europsku normu CEN odobrio 25. travnja 2005. godine.

EUROPSKI ODBOR ZA NORMIZACIJU

Glavno ta,lnlltvo: Avenua Mamlx 17, B-1000 Bruxallas

1.6.2 Ostali simboli upotrijebljeni u normi EN 1998-6 ...................................................... 1O

4.3 Metode prorauna ................................................................................................................ 16

4.3.1 Primjenjive metode ................................................................................................. 16

4.9 Stanje ogranienog oteenja .............................................................................................. 21

4.1 O Faktor ponaanja .................................................................................................................. 21

4.10.2 Vrijednosti faktora prilagodbe k, .............................................................................. 21

6 Posebna pravila za eline dimnjake ......................................................................................... 25

6.2.2 Mehanika svojstva konstrukcijskih ugljinih elika ................................................ 26

6.2.3 Mehanika svojstva nehrajuih elika ................................................................... 26

6.2.4 Spojevi .................................................................................................................... 26

6.3 Stanje ogranienog oteenja .............................................................................................. 27

6.4 Granino stanje nosivosti ..................................................................................................... 27

7.5 Posebna pravila prorauna dalekovodnih stupova .............................................................. 30

7.7 Druga posebna pravila prorauna ........................................................................................ 30

8 Posebna pravila za zategnute jarbole ........................................................................................ 31

8.3 Materijali ............................................................................................................................... 32

Dodatak A (obavijesni) Linearni dinamiki proraun kojim se u obzir uzimaju rotacijske

Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1998-3:1996.

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

EN 1998, Eurokod B: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i podruje primjene eurokodova

- kao osnova pri specificiranju ugovora za graevine i pripadajue inenjerske usluge

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogunosti

vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol