Professional Documents
Culture Documents
Osnovnipojmovi,istorijatimeunardnoekolokipravniokvir
praenjaaerozagaenja
PredavanjeI
JelenaBeloica,februar2017
Silabus
Predavanje_1
Istorijatpraenjaaerozagaenja
Ekolokapolitika
Meunardnoekolokipravniokvir
Zagaivanjeatmosfere:
izvori,
tipovipolutanata,
praenjedepozicijaitrendovi
Efektidepozicija
ISTORIJAT
16611665; XVII vek Evelyn, 1661; Graunt, 1665
tetan uticaj aerozagaenja emitovanih iz industrijskih postrojenja na
zdravle ludi i vegetaciju, kao i transport emitovanih zagaivaa na vee
udalenosti (izmeu Engleske i Francuske) prvi put se pominje 1661.
godine (Evelyn, 1661; Graunt, 1665).
Identifikacijaipraenjekiselihdepozicijakaoproblemaglobalnihrazmeratrajeod60
ihgodinaXXveka
1955:Gorham(CanadaandUnitedKingdom)
1955:Rossby andEriksson(Sweden)
1967:Odn (Sweden)
1975: Helsinki Conference on Security and Cooperation in Europe results in an agreement
concerned about reduction of air pollution as supranational effort.
1980: Ulrich, Association of forest decline with acid deposition.
1982 The Conference on Acidification of the Environment, Stockholm.
1985: The Protocol to LRTAP on Reduction of Sulfur Emissions by 30 percent is concluded,
Helsinki.
5/29/2017 6
CLRTAP/ WORKIN GROUP ON EFFECTS
Internacionalni kooperacioni programi za praenje i procenu
uticaja aerozagaenja
ICP Forests: ICP on Assessment and Monitoring of Air Pollution Effects on Forests
ICP Waters: ICP on Assessment and Monitoring of Acidification of Rivers and Lakes
ICP Materials: ICP on Effects of Air Pollution on Materials, Including Historic and
Cultural Monuments
ICP Vegetation: ICP on Effects of Air Pollution on Natural Vegetation and Crops
*ICP Modelling and Mapping: ICP on Modelling and Mapping of Critical Loads and
Levels and Air Pollution Effects, Risks and Trends
5/29/2017 7
MCPFE MinistarskakonferencijazazatituumauEvropi
(TheMinisterialConferenceontheProtectionofForestsinEurope)
Indikator2.1:DEPOZICIJAVAZDUNIHZAGAIVAA(aeropolutanata)
DepozicijavazdunihpolutanatauumskimekosistemimaseodnosinaN,S,baznekatjone
(Ca,Mg,K,Na,Cl) itekemetale
Obrazloenje: Depozicija vazdunih polutanata je glavni faktor stresa iz spoljne sredine koji se
odraava preko promena uslova u zemljitu i tako utie na stabilnost umskih ekosistema.
Direktni ili indirektni nepovoljni efekti depozicije se, takoe, odravaju na zdravstveno stanje
umskog drvea i sastav prizemne vegetacije. Vazduni zagaivai, takoe, predstavljaju
predisponirajui faktor nepovoljnih efekata na umsko drvee u pogledu sue, napada insekata
i gljivinih oboljenja.
Meunarodnabazapodataka:
ICPzaume(nivoII)
EMEP(Kooperativniprogramzamonitoringievaluacijuprenosaaerozagaenjau
Evropi)
Indikator 2.2: STANJE ZEMLJITA
Defolijacija jedne ili vie glavnih vrsta drvea u umama i umskim podrujima
klasifikovana je po klasama defolijacije: "srednja", "jaka" i "suenje mrtvo".
otvaranje gubitak
stoma vitalnosti
poveanje
transpiracije gubitak lia i etina
smanjenje asimilacije
smanjenje otpornosti
na mraz i tetoine poveanje
transpiraci
je
vodni stres
ispiranje
hranljivih debalans i
materija nedostatak
hranljivih materija
nekroza
kore
promene u
populaciji zemljinih UMA
organizama
ispiranje naruavanje naruavanje
hranljivih uzimanja uzimanja
materija
viak hranljivih materija vode
acidifikacija azota tete na
zemljita osloba|anje mikorizi sua izazvana
patogeni acidifikacijom
toksinih
na
metalnih jona
korenu
Forest Policy in the European Union
2014 Council conclusions on the new EU Forest Strategy, Brussels, 19 May 2014, 9944/14
The Commission adopted a Communication on a new EU Forest Strategy,
2013 accompanied by a Staff Working Document and took note of a Blueprint for the EU
forest-based industries
The Arsenis Report of the environmental committee of the European Parliament gave
2011 a series of recommendations on the follow up of Commission's Green Paper on forest
protection and information.
2010 The Commission adopted the Green Paper on forest protection and information.
The EU Forest Action Plan was adopted on 15 June 2006. It builds on the report on
2006 implementation of the EU Forestry Strategy and consequent conclusions by the
Council.
The Commission has presented to the Council and the European Parliament
2005 a Communication reporting on the implementation of the EU Forestry Strategy
accompanied by a detailed Staff Working Document.
The European Commission presented a Communication on a Forestry Strategy for the
EU
1998
The EU Council adopted a Resolution on a Forestry Strategy for the EU. This
document is considered to be the basic political charter for Community involvement in
forest issues.
The Thomas Report of the environmental committee of the European Parliament gave
1995 a series of recommendations for the development of an European Union (EU) Forest
Policy.
ZAGAIVANJE ATMOSFERE
Sastav vazduha
Hemizam atmosfere, posebno troposfere (prizemnog sloja atmosfere 10 - 15
km), moe se predstaviti na sledei nanin:
Gas Sasraj %
Azot (N2) 78,08
Kiseonik (O2) 20,95
Argon (Ar) 0,93
Ugljendioksid (CO2) 0,035 0,036
Vodena para (H2O) varira
Pratei gasovi (nalaze se u Ozon (O3), vodonik (H2), azotni oksidi
malim koliinama trace (NOx), amonijak (NH3), vodonikcijanid
gaseous): (HCN), metan (CH4), ugljenmonoksid
(CO), formaldehid (CH2O), vodoniksulfid
(H2S), dimetilsulfid (CH3)2S,
sumpordioksid (SO2),
Hloro fluoro ugljovodonici (CFC)x,
hlorovodonik (HCl), metilhlorid (CH3Cl),
metilbromid (CH3Br), metiljodid (CH3J),
neon (Ne), helijum (He), kripton (Kr),
ksenon (Xs) i neki drugi.
Iako se pratei gasovi nalaze u izuzetno malim koliinama, uticaj nekih od njih na hemizam
atmosfere moe biti veoma znaajan, kao naprimer razaranje ozonskog sloja pod dejstvom
hloro - fluoro - ugljovodonika (CFC)x.
VENUS
Zagaenost vazduha, kao faktor koji optereuje
pojedine umske prostore, u lancu uticaja, javlja se,
prema tome, kao predisponirajui inilac, sve do pojave
suenja.
EMISIJE
TRANSPORT I TRANSFORMACIJA
Primarni zagaivai su, takoe, oni koji su u obliku koji je toksian za biljke od
samog izvora, kao sumpor dioksid (SO2); primeri za sekundarne zagaivae su
ozon (O3), drugi oksidanti i kiseli talozi (Legge i Krupa 1986).
U tabeli su navedeni, prema Smith (1990), najvaniji zagaivai vazduha u
vrstom, tenom i gasovitom stanju i njihova podela.
IZagaivaiuvrstomitenomstanju
A. PRIMARNI
1. Neorganski 2. Organski
a) teki metali i drugi elementi a)Spore
b) soli b)Polen
sulfati c)a(istugljenik)
nitrati
amonijum
hloridi
fluoridi
c) kiseline
d) baze
e) razni (praina, estice zemljita)
B. SEKUNDARNI
1. Neorganski 2. Organski
a)jonivodonika(H+) a)kondenzovanihidrokarbonati
b)sulfati(SO42) (alkoholi,fenoli,etri,aldehidi,
c)nitrati(NO3) ketoni,peroksidi,organske
d)hloridi(Cl) kiseline)
e)amonijum(NH4) b)halokarbonati
f)drugijoni c)dikarboksilnekiseline
d)alifatininitrati
e)ostali
U tabeli su navedeni, prema Smith (1990), najvaniji zagaivai vazduha u vrstom,
tenom i gasovitom stanju i njihova podela.
II Gasoviti zagaivai
A. PRIMARNI
1. Neorganski 2. Organski
a)oksidi a)hidrokarbonati
ugljenika(CO,CO2) b)oksidovanihidrokarbonati
sumpora(SO2) c)halokarbonati
azota(NO,NO2,N2O) d)sulfidi
b)halogeni
brom(Br2)
hlor(Cl2)
vodonikbromid(HBr)
vodonik hlorid(HCl)
fluorovodonik(HF)
c)ostali
iva(Hg2)
amonijak(NH3)
vodoniksulfid(H2S)
B. SEKUNDARNI
1. Neorganski 2. Organski
a)ozon(O3) a)peroksiacetilnitratihomologi
b)vodonik peroksid(H2O2) b)halokarbonati
c)azotnakiselina(HNO3) c)N jedinjenja
d)azotastakiselina(HNO2) d)peracetilnakiselina
Primarni zagaivaiizvori, primeri
Sumpordioksid je najvaniji primarni gasoviti zagaiva vazduha. Sumpor
dioksid se javlja prirodno u atmosferi kao rezultat vulkanske aktivnosti, ali su
vaniji industrijski izvori kao to su topionice bakra i sagorevanje uglja za
proizvodnju energije (Tainter i Baker 1996). Sagorevanje uglja sa visokim
sadrajem sumpora proizvodi velike koliine SO2. Oko topionica bakra u brojnim
podrujima u svetu, vegetacija je kompletno unitena kilometrima unaokolo
zbog direktne izloenosti SO2.
Meutim i drugi gasovi, kao to su NOx, HF, SiF4, NH3, Cl2 i freon takoe su uzroci
problema.
Oksidi azota, prethodnici ozona, potiu iz izduvnih cevi automobila i kamiona
(Treshow i Anderson 1989).
Izvor HF su topionice aluminijuma, a NH3 potie iz fabrika urea ubriva,
izlivanja iz tankera i poljoprivrednih aktivnosti kao to su tovilita, naroito
farme za svinje.
Gas hlor obino je rezultat industrijskog curenja gasa ili iz bazena za kupanje, a
freon potie iz friidera i klima ureaja.
vrste estice su drugi glavni tip primarnih zagaivaa, ali vrste estice
uglavnom ne izazivaju ozbiljne probleme kod biljaka (Legge i Krupa 1986,
Treshow i Anderson 1989).
vrste estice se po veliini kreu otprilike od 0,001 do 100 nm i obino su
rezultat industrijskih aktivnosti kao to su proizvodnja cementa i energane na
ugalj.
Pored autoputeva lie biljaka je obino prekriveno vrstim esticama. estice
takoe nastaju putem interakcije zagaivaa u atmosferi.
Glavni zagaivai vazduha koji utiu na drvee i njihovi izvori (Legge i Krupa,(1986)
Zagaiva Izvor(i)
Primarni zagaivai
Sumpor dioksid (SO2) Sagorevanje uglja, rafinerije i upotreba nafte i prirodnog gasa; topljenje i rafinisanje
ruda: bakra, olova, cinka, nikla; vulkanske erupcije
Vodonik fluorid (HF) i silicijum Redukcija aluminijuma, proizvodnja fosfatnih ubriva ili elika, ciglane, fabrike feroemajl,
tetrafluorid (SiF4) rafinerije nafte
Oksidi azota (NOx) Izduvne cevi maina sa unutranjim sagorevanjem; rafinisanje nafte; sagorevanje
prirodnog gasa, mazut za loenje i ugalj; sagorevanje organskog otpada
Amonijak Fabrike urea ubriva, akcidentno izlivanje tankera, kamiona, eleznike nesree
HCl Rafinerije, proizvodnja stakla, spaljivanje, spaljivanje karpi, akcidentno izlivanje,
Hlor (Cl2) sagorevanje PVC-a
Polivinil hlorid (PVC) Isti izvori kao HCl
Vodonik sulfid (H2S) Proizvodnja materijala za pakovanje i iane izolacije
Anaerobno zemljite, jame sa otpadnom vodom, kolektori otpadnih voda
Etilen Hemijska industrija
Freon Klima ureaji, friideri
vrste estice Sagorevanje uglja, benzina, mazuta za loenje; proizvodnja cementa; kreane;
spaljivanje; spaljivanje u poljoprivredi i umama; putevi, naroito autoputevi
Sekundarni zagaivai
Ozon (03) Fotohemijska oksidacija NOx u prisustvu ugljovodonika, ukljuujui prirodne biljne
terpene; ubrizgavanje stratosferskog ozona udarima groma
Peroksiacetil nitrat (PAN) i Fotohemijska oksidacija NO i olefin ugljovodonika
aldehidi
Kisele kie i suvini azot Reakcija SO2 i NO sa vodom u atmosferi formira sumpornu kiselinu (H2S04) i azotnu
kiselinu (HNO3). ubriva i ivotinjske farme, takoe, proizvode viak atmosferskog
azota.
Sekundarni zagaivai:
Glavni sekundarni zagaivai su ozon (Legge i Krupa 1986, Tainter i Baker
1996), kiseli talozi i viak azota (Aber et al. 1995, 1998).
Ozon je najvaniji gasoviti zagaiva vazduha na svetu. Postoji, meutim,
izvestan nesporazum oko korisnih i negativnih uticaja ozona u atmosferi.
USrbijiuBorukiselostkietakoe
dostieveomamalepHvrednostiizmeu2
~ 3.(Greti,I.)
5/29/2017
TETEKOJEIZAZIVAJUVAZDUNIZAGAIVAI
Hronina teta moe nastati na nivou pojedinanog lista ili etine, stabla ili
ekosistema.
otvaranje gubitak
stoma vitalnosti
poveanje
transpiracije gubitak lia i etina
smanjenje asimilacije
smanjenje otpornosti
na mraz i tetoine poveanje
transpiraci
je
vodni stres
ispiranje
hranljivih debalans i
materija nedostatak
hranljivih materija
nekroza
kore
promene u
populaciji zemljinih UMA
organizama
ispiranje naruavanje naruavanje
hranljivih uzimanja uzimanja
materija
viak hranljivih materija vode
acidifikacija azota tete na
zemljita osloba|anje mikorizi sua izazvana
patogeni acidifikacijom
toksinih
na
metalnih jona
korenu
Zagaivai: Tipini simptomi:
Sumpor-dioksid Izaziva intervenalne nekroze i hloroze liarskih vrsta
drvea i nekroze vrha i etinara; etinari mogu odbacivati
etine pre vremena; visoke koncentracije izazivaju
suenje (uginue)
koncentracijegasa,
izloenostiilidoze,
vrstebiljkenakojudeluje,
makro imikroklimatskihuslovalokaliteta.
U uslovima gde su koncentracije i usvojene doze SO2 veoma visoke na primer, u
blizini topionica bakra moe da doe do akutne tete koja ima za posledicu
suenje (smrtnost).
Sumpordioksid prodire u lie ili etine kroz stome, i, ak i ako su stome
zatvorene, SO2 moe da ue kroz kutikulu (Larcher 1995).
Sa poveanjem usvajanja SO2, javlja se interna acidifikacija, nivo sulfita u
hloroplastima raste i hlorofil se razara.
Visoke koncentracije SO2 dovode do intervenalnih nekroza i, eventualno, do
mortaliteta biljke.
Veina topionica u svetu u ijoj se blizini javljao mortalitet biljaka je zatvorena ili su
redukovane emisije, tako da se dramatini primeri akutnih teta retko javljaju.
U ranoj fazi, istraivanja, kao i mere zatite, bila su usmerena na lokalne zagaivae i
akutne efekte na vegetaciju.
Izvori ovih polutanata su, prvenstveno stacionarnog tipa, nastali u procesu proizvodnje
energije (toplane na fosilna goriva, metalna industrija, proizvodnja olova, nikla, cinka,
elezare, kombinati aluminijuma), kao i druga industrijska postrojenja (cementare,
hemijska industrija, fabrike mineralnih ubriva i dr.)
Uticaji polutanata od ovih objekata na umska podruja ogrniena su na radijus od
desetak kilometara, u smeru preovlaujueg vetra.
Deluju neposredno na biljke, a razmere tih uticaja zavise od izvora polutanta, lokalnih
meteorolokih uslova, reljefa i osetljivosti vegetacije.
U toku poslednjih 40 godina, interes istraivaa je usmeren na kretanje i uticaj
aeropolutanata u regionalnim okvirima. Regionalni karakter je znaajan, pre svega,
zbog toga to polutanti mogu imati uticaj na ume na znatno veem prostoru od
mesta emitovanja.
5/29/2017
What goes up must come down. Isaak Newton,
DEPOZICIJA VAZDUNIH ZAGADJIVANJA XVII vek
Suva depozicija ukljuuje transfer gasova, vrstih estica (1 20 m) i vrlo sitnih estica (<
1m) do ume ili povrine zemljita. Mehanizam suve depozicije, ustvari, podrazumeva
seriju procesa.
Od katjona koji dospevaju u zemljite kiselim talozima, najvaniji su H+ i NH4+
joni; H+ jon moe da zameni bazne katjone adsorbovane na povrini zemljinih
estica.
U periodu intenzivnog vlaenja, kada su izraeni descedentni tokovi vode u
zemljitu, izmenljivi bazni katjoni se ispiraju, to dovodi do smanjenja pH
vrednosti i stepena zasienosti bazama.
Negativne posledice ispiranja baznih katjona u odreenom stepenu mogu biti
umanjene postepenim oslobaanjem baznih katjona u procesima raspadanja
minerala i stena.
Od anjona najznaajniji su oksidi azota i sumpora koji depozicijom, u vidu
razliitih hemijskih jedinjenja, dospevaju u zemljite.
Nitritni i nitratni joni spadaju u grupu anjona koji se vrlo slabo adsorbuju i lako
ispiraju iz zemljita, pri emu zagauju podzemne vode.
Poveana depozicija azota, moe takoe, da povea kiselost zemljita, u okviru
odreenih procesa.
Meutim, istraivanja pokazuju da depozicija oksida sumpora ima mnogo vei
efekat na ispiranje katjona i acidifikaciju zemljita nego oksidi azota.
Trendkiselihdepozicija
Tokom poslednje tri decenije u okviru podruja EMEP mree ostvarene su znaajne
redukcije emisija SO2, NOx, NH3, a samim tim su smanjene koncentracije ovih polutanata
u depozicjama.
Za period od 19802009 belei se redukcija emisija i depozicija S za 73%, i 65% za period
od 19902009 god. (Torseth et al., 2012).
Za period 19801990 nisu zabeleene promene emisija NOx i sadraja u padavinama, dok
su se za period 19902009 emisije smanjile za 31% a depozicije za 2325%. Ukupne
emisije amonijaka u Evropi smanjene su za 29% od 19902009 (EMEP/ Centre on
Emission Inventories et Projections, CEIP, 2011), sa velikim regionalnim oscilacijama.
Sadraj amonijaka u depozicijama smanjen za 2425%, i to 18% za period 19902000
god., a 14% za period 20002009 god. (Torseth et al., 2012).
U okviru EMEP mree zabeleene su i redukcije sardaja baznih katjona u depozicijama
pre svega kalcijuma. Za period 19802009 redukcija CA iznosi 47%, a za period od 1990
2009 26%.
DepozicijaS iN
TrenddepozicijeS iN
IstonaSrbija
1980 1985 1990 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002
0,25
2003 2004 2005 2006 2006 2007 2008 2009 1 2
0,2
0,15
0,1
0,05
0
Ciklus biogeohemijskog kruenja sumpora i azota karakterie "bioloki
redukovan korak", sa odreenim periodom zadravanja u biocenozi, do
ponovnog vraanja u atmosferu.
Sulfatni sumpor
SO 4
Bakterijska
redukcija
Biljni i `ivotinjski Bakterijska
ostaci asimilacija
(imobilizacija) Gubici iz
cilkusa ispiranjem
Usvajanje
biljkama
Ulazi
Atmosferska
Biolo{ka
depozicija azota
N fiksacija
(suva i vla`na)
Mikroorganizmi
Mikroorganizmi
Zemlji{na Rastvorljivi i Rezerve
organska zemlji{ni Biljka
materija izmennjivi azot
Amonifikacija
(Nitrifikacija) (Denitrifikacija)
NH 4 NO 2 NO 3 NO 2 N 2,N 2O Zemlji{ni
procesi
Gubici u Izlaz
Oticaj Volatilizacija Ispiranje
gasovitom stanju
Efekti kiselih taloga
otvaranje gubitak
stoma vitalnosti
poveanje
transpiracije gubitak lia i etina
smanjenje asimilacije
smanjenje otpornosti
na mraz i tetoine poveanje
transpiraci
je
vodni stres
ispiranje
hranljivih debalans i
materija nedostatak
hranljivih materija
nekroza
kore
promene u
populaciji zemljinih UMA
organizama
ispiranje naruavanje naruavanje
hranljivih uzimanja uzimanja
materija
viak hranljivih materija vode
acidifikacija azota tete na
zemljita osloba|anje mikorizi sua izazvana
patogeni acidifikacijom
toksinih
na
metalnih jona
korenu