HRN ENV 1998-2 Mostovi PDF

HRN ENV 1998-2
stranica 1
(new1998-2.doc ) rev. 29.1.2001.
HRVATSKA NORMA HRN ENV 1998-2

prvo izdanje
oujak 2001.
=======================================================================
ICS 91.120.20; 93.040
Kljune rijei: graevinarstvo, zgrade, konstrukcije, konstrukcije otporne na potres, proraun

konstrukcija otpornih na potres, mostovi, proraun
EURONORMA ENV 1998

PRORAUN KONSTRUKCIJA OTPORNIH NA POTRES
2. DIO: MOSTOVI
Design provisions for Conception et dimensionnement Auslegung von Bauwerken

earthquake resistance of des structures pour la rsistance gegen Erdbeben -
structures - Part 2: Bridges aux sismes - Partie 2: Ponts Teil 2: Brcken
Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

============================================================================================================
Zabranjeno je umnoavanje hrvatskih norma ili njihovih dijelova Referencijski broj:
HRN ENV 1998-2:2001
HRN ENV 1998-2
stranica 2
Dravni predgovor
Ovu hrvatsku normu je izdao na temelju lanka 9. Zakona o normizaciji ("Narodne novine" br.
55/96) Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo tako to je europsku normu ENV 1998-2:1994
Design provisions for earthquake resistance of structures - Part 2: Bridges prihvatio bez ikakvih
preinaka.
Ova je norma prijevod engleskog teksta europske norme ENV 1998-2:1994.
Hrvatski dio teksta pripremio je Tehniki odbor TO 98 Djelovanja i potres Dravnog zavoda za
normizaciju i mjeriteljstvo.
Sastavni dio ove norme je Dravni dokument za primjenu.
Upuivanje na druge norme
Napomena
Izraz "europska prednorma" ili "europska norma" u tekstu norme razumijeva se kao "hrvatska
norma".
HRN ENV 1998-2
stranica 3
EURONORMA ENV 1998

2. DIO: MOSTOVI
DRAVNI DOKUMENT ZA PRIMJENU

(1) Ovaj dravni dokument za primjenu (DDP) europske norme ENV 1998-2 omoguuje
njezinu primjenu pri proraunu graevina u Republici Hrvatskoj.
(2) Sve brojane vrijednosti koeficijenata, faktora i varijabla koje su u ENV-u 1998-2 dane kao
okvirne vrijednosti a nalaze se u uglatim zagradama, tj. izmeu znakova i utvruju se kao
vrijednosti koje se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, osim ako u ovome DDP-u nije drukije
navedeno.
(3) Razredba je mostova u smislu toke 2.3.7(1) koji se grade u potresnim podrujima sljedea:
a) mostovi na dravnim cestama

b) mostovi na upanijskim cestama
c) ostali mostovi.
Za mostove svrstane pod c) ne postavljaju se posebni zahtjevi na duktilnost te se oni proraunavaju

na ogranieno duktilno odnosno u biti elastino ponaanje.
(4) U smislu toke 4.1.2.(4)P za mostove s jakim prometom umjesto danih okvirnih vrijednosti
uzimaju se ove vrijednosti koeficijenta 21 :
- za cestovne mostove 21 = 0,0

- za eljeznike mostove 21 = 0,0
HRN ENV 1998-2
stranica 4
EUROPSKA NORMA ENV 1998-2:1994

EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPENNE
EUROPISCHE NORM prosinac 1994.
________________________________________________________________________________
ICS 91.120.20; 93.040
Kljune rijei: graevinarstvo, zgrade, konstrukcije, konstrukcije otporne na potres, proraun

konstrukcija otpornih na potres, mostovi, proraun
Hrvatska verzija
EURONORMA ENV 1998
2. DIO: MOSTOVI
Design provisions for Conception et dimensionnement Auslegung von Bauwerken

earthquake resistance of des structures pour la rsistance gegen Erdbeben -
structures - Part 2: Bridges aux sismes - Partie 2: Ponts Teil 2: Brcken
Ovu je europsku prednormu (ENV) 1993-06-04 CEN potvrdio kao buduu normu za privremenu primjenu. Razdoblje valjanosti ove prednorme
ogranieno je u poetku na tri godine. Nakon dvije godine zatrait e se od lanica CEN-a da podnesu svoje primjedbe, osobito o pitanju moe li se
ova prednorma pretvoriti u europsku normu (EN).
lanice CEN-a obvezne su objaviti postojanje ove prednorme na isti nain kao i za europsku normu i uiniti je odmah dostupnom na dravnoj
razini i u odgovarajuemu obliku. Doputeno je zadrati na snazi proturjene dravne norme (usporedno s ENV-om) sve dok ne bude postignuta
konana odluka o moguoj pretvorbi ENV -a u EN.
lanice su CEN-a dravne ustanove za normizaciju Austrije, Belgije, Danske, Finske, Francuske, Njemake, Grke, Islanda, Irske, Italije,
Luksemburga, Nizozemske, Norveke, Portugala, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenoga Kraljevstva.
CEN
Europski odbor za normizaciju
Glavno tajnitvo: rue de Stassart, 36 B-1050 Brussels
______________________________________________________________________________________________________________________
1994 Sva prava umnoavanja i raspaavanja u bilo kojem obliku i bilo kojim nainom pridravaju u svim zemljama CEN i njegove lanice.
Ref. No. ENV 1998-2:1994 E
HRN ENV 1998-2
stranica 5
SADRAJ
PREDGOVOR
1 UVOD
1.1 Predmet
1.2 Pretpostavke, jedinice i oznake
1.3 Upuivanje na druge norme
1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene
1.5 Definicije
2 TEMELJNI ZAHTJEVI I KRITERIJI SUKLADNOSTI

2.1 Proraunski potres
2.2 Osnovni zahtjevi
2.2.1 Granino stanje nosivosti (most se ne smije sruiti)
2.2.2 Granino stanje upotrebljivosti (zahtjev najmanjeg oteenja)
2.3 Kriteriji sukladnosti
2.3.1 Openito
2.3.2 eljeno ponaanje u potresu
2.3.2.1 Duktilno ponaanje
2.3.2.2 Ogranieno duktilno ponaanje - u biti elastino
2.3.3 Provjera nosivosti
2.3.4 Proraun prema kapacitetu nosivosti
2.3.5 Odredbe za duktilnost
2.3.5.1 Opi zahtjevi
2.3.5.2 Duktilnost konstrukcije
2.3.5.3 Mjesna duktilnost u podruju plastinih zglobova
2.3.5.4 Provjera duktilnosti
2.3.6 Spojevi - provjera pomaka, oblikovanje pojedinosti
2.3.6.1 Proraunski pomak pri potresu - proraunska krutost
2.3.6.2 Spojevi
2.3.6.3 Kontrola pomaka, oblikovanje pojedinosti
2.3.7 Pojednostavnjeni kriteriji
2.4 Idejni projekt
3 POTRESNO DJELOVANJE
3.1 Definicija potresnoga djelovanja
3.1.1 Openito
3.1.2 Seizmoloki aspekti
3.1.3 Primjena komponenata potresnoga gibanja
3.2 Prikaz gibanja toke
3.2.1 Openito
3.2.2 Odreivanje jedne komponente
3.2.2.1 Veza s ENV-om 1998-1
3.2.2.2 Elastini spektar odziva ovisan o tlu
3.2.2.3 Spektar snage ovisan o tlu
3.2.2.4 Prikaz vremenskog zapisa
3.2.2.5 Proraunski spektar ovisan o tlu za linearni proraun
3.2.3 Model sa est komponenata
3.2.3.1 Openito
HRN ENV 1998-2
stranica 6
3.2.3.2 Odvajanje komponenata potresnoga djelovanja
3.3 Prikaz prostorne promjenljivosti
4 PRORAUN
4.1 Modeliranje
4.1.1 Dinamiki stupnjevi slobode
4.1.2 Mase
4.1.3 Krutost elementa
4.1.4 Modeliranje tla
4.1.5 Torzijski utjecaji
4.1.6 Faktori ponaanja za proraun prema linearnoj teoriji
4.1.7 Vertikalna komponenta potresnoga djelovanja
4.2 Metode prorauna
4.2.1 Dinamiki proraun po linearnoj teoriji - metoda spektra odziva
4.2.1.1 Definicija, podruje primjene
4.2.1.2 Vani oblici vibracija
4.2.1.3 Kombinacija modalnih odziva
4.2.1.4 Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja
4.2.2 Metoda osnovnog oblika vibracija
4.2.2.1 Definicija
4.2.2.2 Podruje primjene
4.2.2.3 Model s krutom rasponskom konstrukcijom
4.2.2.4 Model sa savitljivom rasponskom konstrukcijom
4.2.2.5 Torzijski uinci u poprenome smjeru
4.2.2.6 Model s pojedinanim stupom
4.2.3 Druge linearne metode
4.2.3.1 Proraun spektra snage
4.2.3.2 Niz prorauna s pomou vremenskoga zapisa
4.2.3.3 Kriterij za primjenljivost rezultata
4.2.4 Proraun prema nelinearnoj teoriji u vremenskom podruju
5 PROVJERA NOSIVOSTI
5.1 Openito
5.2 Proraunska nosivost
5.3 Uinci prorauna prema kapacitetu nosivosti
5.4 Uinci drugog reda
5.5 Potresna proraunska kombinacija
5.6 Provjera nosivosti betonskih presjeka
5.6.1 Proraunski uinci
5.6.2 Konstrukcije ogranienoga duktilnog ponaanja
5.6.3 Konstrukcije duktilnoga ponaanja
5.6.3.1 Nosivost na savijanje presjeka u plastinim zglobovima
5.6.3.2 Nosivost na savijanje presjeka izvan podruja plastinih zglobova
5.6.3.3 Nosivost na poprenu silu elemenata izvan podruja plastinih zglobova
5.6.3.4 Nosivost plastinih zglobova na poprenu silu
5.7 Provjera nosivosti elinih i spregnutih elemenata
5.7.1 Stupovi
5.7.2 Rasponska konstrukcija
5.8 Temelji
5.8.1 Openito
5.8.2 Proraunske unutarnje sile
HRN ENV 1998-2
stranica 7
6 POSEBNA PRAVILA OBLIKOVANJA POJEDINOSTI

6.1 Predmet
6.2 Betonski stupovi
6.2.1 Ovijanje
6.2.1.1 Pravokutni presjek
6.2.1.2 Kruni presjek
6.2.1.3 Potrebna armatura za ovijanje
6.2.1.4 Podruje ovijanja, duljina potencijalnih plastinih zglobova
6.2.2 Izvijanje uzdune tlane armature
6.2.3 Druga pravila
6.3 elini stupovi
6.4 Temelji
6.4.1 Izravno temeljenje
6.4.2 Temeljenje na pilotima
6.5 Konstrukcije ogranienoga duktilnog ponaanja
6.6 Leajevi i potresne spojke
6.6.1 Opi zahtjevi
6.6.2 Leajevi
6.6.2.1 Nepomini leajevi
6.6.2.2 Pomini leajevi
6.6.2.3 Elastomerni leajevi
6.6.3 Potresne spojke
6.6.4 Najmanje duljine prijeklopa
6.7 Betonski upornjaci i potporni zidovi
6.7.1 Opi zahtjevi
6.7.2 Upornjaci slobodno okretno povezani s rasponskom konstrukcijom
6.7.3 Upornjaci kruto povezani s rasponskom konstrukcijom
6.7.4 Potporni zidovi
7 MOSTOVI S UREAJIMA ZA IZOLACIJU

7.1 Predmet
7.2 Proraunsko potresno djelovanje
7.2.1 Proraunski spektar
7.2.2 Prikaz vremenskim zapisom
7.3 Metode prorauna
7.3.1 Potpuna ili djelomina izolacija
7.3.3 Proraun spektrom odziva
7.3.4 Postupak prorauna spektrom odziva
7.3.5 Proraun primjenom vremenskog zapisa
7.4 Modeliranje
7.4.1 Sustav izolacije
7.4.2 Konstrukcija mosta
7.5 Provjera
7.5.1.1 Potpuna izolacija
7.5.1.2 Djelomina izolacija
HRN ENV 1998-2
stranica 8
7.5.2.2 Proraunski pomaci ureaja za izolaciju
7.5.2.3 Ukupni proraunski pomaci
7.5.2.4 Stabilnost pri vertikalnom optereenju
7.5.2.5 Prevrtanje
7.5.2.6 Razmaci
7.6 Elastomerni leajevi
7.6.1 Opi zahtjevi
7.6.2 Ukupna proraunska posmina deformacija
7.6.2.1 Komponente posmine deformacije
7.6.2.2 Posmina deformacija od tlaka
7.6.2.3 Posmina deformacija od posminih pomaka
7.6.2.4 Posmina deformacija od kutnih zaokreta
7.6.3 Proraunski kriteriji za obine elastomerne leajeve
7.6.3.1 Najvee posmine deformacije
7.6.3.2 Stabilnost
7.6.3.3 Privrenje leajeva
7.6.3.4 Razmaci
7.6.4 Proraunski kriteriji za posebne elastomerne leajeve
8 POSEBNI MOSTOVI
8.1 Uvod
8.2 Odabir eljenoga ponaanja u potresu
8.2.1 Elastino ponaanje
8.2.2 Duktilno ponaanje
8.2.2.1 Openito
8.2.2.2 Velike uzdune sile
8.2.2.3 Postupno plastino deformiranje stupova
8.3 Izbjegavanje krhkih oblika sloma
DODACI
DODATAK A (OBAVIJESNI)
PRORAUNSKI POTRES ZA MOSTOVE I PREPORUKE NJEGOVA ODABIRA ZA
VRIJEME GRADNJE
A.1 Proraunski potres
A.2 Proraunski potres za razdoblje gradnje
DODATAK B (OBAVIJESNI)
ODNOS DUKTILNOSTI IZRAENE POMAKOM I DUKTILNOSTI IZRAENE
ZAKRIVLJENOU PLASTINIH ZGLOBOVA U BETONSKIM STUPOVIMA
DODATAK C (OBAVIJESNI)
PRORAUN KRUTOSTI DUKTILNIH ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA
C.1 Openito
C.2 1. metoda
C.3 2. metoda
DODATAK D (OBAVIJESNI)
PROSTORNA PROMJENLJIVOST I ROTACIJSKE KOMPONENTE POTRESNOGA
GIBANJA
HRN ENV 1998-2
stranica 9
D.1 Openito
D.2 Promjenljivost potresnoga gibanja
D.2.1 Uvod
D.2.2 Gibanje valova
D.2.3 Pojednostavnjeni model
D.2.3.1 Osnove
D.2.3.2 Spektar odziva
D.2.3.3 Spektar snage
D.2.3.4 Prikaz vremenskim zapisom
D.2.4 Model relativnoga statikog pomaka
D.2.4.1 Openito
D.2.4.2 Relativni statiki pomaci
D.2.4.3 Proraunske unutarnje sile
D.3 Rotacijske komponente
D.3.1 Uvod
D.3.3 Spektri odziva
D.3.4 Spektri snage
D.3.5 Prikaz vremenskim zapisom
DODATAK E (NORMATIVNI)
SKUPINA AKCELEROGRAMA ZA PRORAUN KONSTRUKCIJE
E.1 Uvod
E.2 Umjetni akcelerogrami
E.3 Stvarni akcelerogrami
E.4 Vrednovanje skupina akcelerograma
E.5 Broj akcelerograma u proraunu
DODATAK F (NORMATIVNI)
DODATNA MASA PRIKLJUENE VODE ZA POTOPLJENE STUPOVE
DODATAK G (NORMATIVNI)
PRORAUN PREMA KAPACITETU NOSIVOSTI
G.1 Opi postupak
G.2 Pojednostavnjenja
DODATAK H (NORMATIVNI)
DUKTILNOST POSEBNIH MOSTOVA
H.1 Utjecaj velikih uzdunih sila
H.2 Postupno plastificiranje stupova
H.2.1 Istodobno i postupno plastificiranje
H.2.2 Postupno plastificiranje u uzdunome smjeru
H.2.3 Postupno plastificiranje u poprenome smjeru
DODATAK J (NORMATIVNI)
PROTOTIPNA ISPITIVANJA SUSTAVA POTRESNE IZOLACIJE
J.1 Predmet
J.2 Zapisi
HRN ENV 1998-2
stranica 10
J.3 Slijed i ciklusi
J.4 Uzorci ovisni o brzini optereenja
J.5 Utorci ovisni o dvosmjernome optereenju
J.6 Statiki pokus s ukupnim proraunskim pomakom
J.7 Odreivanje svojstava sila - pomak
J.8 Prikladnost sustava
J.9 Proraunska svojstva sustava izolacije
J.9.1 Proraunska krutost
J.9.2 Proraunsko priguenje
J.10 Utjecaj drugih imbenika
J.10.1 Temperatura
J.10.2 Starenje
J.10.3 Optereenja u prolosti
HRN ENV 1998-2
stranica 11
PREDGOVOR
Predmet euronorma
(1) Konstrukcijske euronorme skupina su norma za konstrukcijske i geotehnike proraune

zgrada i inenjerskih graevina.
(2) One obuhvaaju izvedbu i provjeru samo u mjeri koja je nuna za oznaivanje kakvoe
graevnih proizvoda i razinu izvedbe potrebnu za usklaivanje s pretpostavkama proraunskih
pravila.
(3) Dok ne budu na raspolaganju potrebne cjeline usklaenih tehnikih specifikacija za

proizvode i za metode ispitivanja njihovih svojstava, neke od konstrukcijskih norma obuhvaaju
neke od tih aspekata u obavijesnim dodacima.
Povijest programa euronorma
(4) Europsko povjerenstvo (CEC) potaknulo je rad na izradbi cjeline usklaenih tehnikih
pravila za proraun zgrada i inenjerskih graevina koja bi sluila kao alternativa razliitim
pravilima koja su na snazi u raznim dravama lanicama i koja bi ih na kraju zamijenila. Ta
tehnika pravila postala su poznata kao konstrukcijske euronorme.
(5) Godine 1990. nakon savjetovanja s odgovarajuim dravama lanicama, CEC je prenio rad
na daljnjemu razvoju, izdavanju i obnovi konstrukcijskih euronorma na CEN, a Tajnitvo EFTA-e
sloilo se da podupre rad CEN-a.
(6) Tehniki odbor CEN/TC250 CEN-a odgovoran je za sve konstrukcijske euronorme.
Program euronorma
(7) Rad je podijeljen na nie navedene konstrukcijske euronorme, od kojih se svaka sastoji od
vie dijelova:
EN 1991 Eurokod 1 Osnove prorauna djelovanja na konstrukcije

EN 1992 Eurokod 2 Proraun betonskih konstrukcija
EN 1993 Eurokod 3 Proraun elinih konstrukcija
EN 1994 Eurokod 4 Proraun spregnutih elino-betonskih konstrukcija
EN 1995 Eurokod 5 Proraun drvenih konstrukcija
EN 1996 Eurokod 6 Proraun zidanih konstrukcija
EN 1997 Eurokod 7 Geotehniki prorauni
EN 1998 Eurokod 8 Proraun konstrukcija otpornih na potres
EN 1999 Eurokod 9 Proraun konstrukcija od aluminijskih slitina
(8) CEN/TC250 osnovao je posebne pododbore za gore navedene euronorme.
(9) Ova prednorma objavljena je kao europska prednorma (ENV) s poetnim trajanjem od tri
godine.
(10) Ova prednorma predviena je za pokusnu primjenu i za podnoenje primjedaba.

HRN ENV 1998-2
stranica 12
(11) Nakon priblino dvije godine lanice CEN-a bit e pozvane da daju formalne primjedbe koje
e se uzeti u obzir pri iduim koracima.
(12) U meuvremenu se reakcije i primjedbe na ovu prednormu mogu slati Tajnitvu

CEN/TC250/SC8 na adresu: IPQ c/o LNEC, Avenida do Brasil 101, P-1799 Lisboa, Codex,
Portugal, ili svojoj dravnoj organizaciji za normizaciju.
Dravni dokumenti za primjenu (DDP)
(13) Kako je odgovornost vlasti u dravama lanicama s obzirom na sigurnost, zdravlje i druga
pitanja utvrena bitnim zahtjevima u Smjernici za graevne proizvode, neke vrijednosti u ovoj
europskoj prednormi (ENV) utvrene su kao okvirne vrijednosti i oznaene znakom (okvirne
vrijednosti). Oekuje se da e vlasti u svakoj dravi lanici pregledati okvirne vrijednosti i
zamijeniti ih drugim konanim vrijednostima radi uporabe u vlastitoj dravi.
(14) Mogue je da neke od prateih europskih ili meunarodnih norma nee biti na raspolaganju
u vrijeme izdavanja ove prednorme. Stoga se pretpostavlja da e svaka drava lanica ili njezina
organizacija za normizaciju izdati dravni dokument za primjenu (DDP) dajui neke zamjenske
konane vrijednosti te sukladne pratee norme i upute za primjenu ove prednorme.
(15) Predvieno je da se ova prednorma upotrebljava uz DDP koji vrijedi u zemlji u kojoj se
nalazi zgrada ili inenjerska graevina.
Posebnosti ove prednorme
(16) Predmet ENV-a 1998 odreen je u ENV-u 1998-1-1 u toki 1.1.1, a predmet ovog dijela u
toki 1.1. Dodatni dijelovi ENV-a 1998 koji se planiraju navedeni su u ENV-u 1998-1-1 u 1.1.3.
(17) Ova prednorma izraena je prema postupku CEN-a iz ranijega prvog nacrta (1990) pod
naslovom EC8, 2. dio Mostovi koji je nastao pod nadzorom EEC-a.
(18) Pri primjeni ove prednorme u praksi posebnu pozornost valja obratiti na pretpostavke
navedene u toki 1.3 dijela 1-1.
(19) Valja obratiti pozornost na injenicu da se ovaj dio upotrebljava zajedno s dijelom 1-1 i kao
dodatak odredbama drugih mjerodavnih euronorma.
(20) Ako se ovdje naelno slijede odredbe o potresnom djelovanju prikazanom u dijelu 1-1,
utvreno je da su potrebne neke izmjene i prilagoivanja kako bi se obuhvatila posebnost mostova a
posebno velik razmak izmeu podupora mosta i njegova ukupna duljina.
(21) U nekim sluajevima ova prednorma doputa druge mogunosti:

- mogunost odabira duktilnoga ili ogranienoga duktilnog ponaanja mosta u potresu izbor je
koji nude mnogi potresni propisi i ona je ukljuena u sve dijelove ENV-a 1998
- potrebni su razliiti modeli za prikaz potresnoga djelovanja kako bi se obuhvatili svi mogui
sluajevi koji se pojavljuju u irokome podruju prorauna mostova na potres
- razliite metode prorauna odraavaju potrebnu profinjenost prorauna ovisnu o posebnosti
vrste mosta.
Kriteriji i/ili preporuke za odabir najprikladnije od gornjih mogunosti prikazane su u moguemu

opsegu u tekstu ove prednorme. S druge strane DDP moe biti odreeniji u primjenljivosti svake
HRN ENV 1998-2
stranica 13
mogunosti, a dravna vlast moe navesti jednu mogunost za koju smatra da je najprikladnija u
konkretnome sluaju (mostovi su javne graevine i stoga su podlone posebnim ugovornim
uvjetima).
(22) Ova prednorma ima pet normativnih i etiri obavijesna dodatka.

HRN ENV 1998-2
stranica 14
1 UVOD
1.1 Predmet
(1)P Ovaj dio euronorme sadri naela prorauna, kriterije i pravila primjene prorauna mostova
otpornih na potres u okviru opih zahtjeva navedenih u dijelu 1-1.
(2)P Euronorma obuhvaa u prvome redu proraun otpornosti mostova na potres kod kojih se
horizontalna potresna djelovanja preuzimaju na upornjacima ili savijanjem stupova, tj. proraun
mostova koji se sastoje od vertikalnih ili priblino vertikalnih sustava stupova koji nose rasponsku
konstrukciju. Euronorma se moe primijeniti i pri proraunu otpornosti na potres mostova drugih
vrsta kao to su luni mostovi, okvirni mostovi ili mostovi sa zategama i zavjeeni mostovi (vidi 8.
poglavlje, Posebni mostovi).
(3)P Odredbe koje se nalaze u ovoj prednormi ne obuhvaaju u cijelosti visee mostove, pokretne
mostove ili mostove posebnih oblika (npr. jako kose mostove ili mostove s velikom horizontalnom
zakrivljenou). Drveni i pontonski mostovi nisu obuhvaeni ovom prednormom.
(4)P Za takve posebne sluajeve moraju se prihvatiti odgovarajui pristupi kojima se postie
poveana sigurnost, utemeljeni uglavnom na naelu prorauna prema kapacitetu nosivosti, kako bi
se obuhvatili rizici koji proizlaze iz posebnosti svakog sluaja i izbjegla pojava krhkih oblika sloma.
(5)P Na kraju, ovaj dio ENV-a 1998 obuhvaa posebno poglavlje o potresnoj izolaciji s
odredbama koje obuhvaaju primjenu ove metode potresne zatite.
1.2 Pretpostavke, jedinice i oznake
(1)P Primjenjuju se odredbe dijela 1-1. Posebne oznake esto upotrijebljene u 2. dijelu prikazane
su u toki 1.2.1.
1.2.1 Oznake koje se nalaze samo u 2. dijelu
x faktor poveanja za uinke pri proraunu izolacijskih ureaja

0 faktor poveane nosivosti (u vezi s proraunom prema kapacitetu nosivosti)
faktor smanjenja zbog priguenja
k bezdimenzijska uzduna sila (NEd / (Ac.fck))
c duktilnost izraena zakrivljenou
d duktilnost izraena pomakom
viskozno priguenje u %
' omjer viskoznog priguenja (nije u %) = /100
I proraunsko priguenje izolacijskog sustava
kut krianja (prometnice kod kosog mosta)
wd koeficijent armiranja (definira armaturu za ovijanje)
Ac brutoplotina presjeka betona
Acc plotina presjeka ovijene betonske jezgre
AE potresno djelovanje
cP brzina irenja uzdunog vala
Cu granina (najvea) zakrivljenost
HRN ENV 1998-2
stranica 15
Cy zakrivljenost pri poetku poputanja elika
dE proraunski pomak (samo od potresnih sila)
dEd ukupni proraunski pomak pri potresu
dEe pomak prouzroen potresnim silama odreen proraunom prema linearnoj teoriji
deg proraunski pomak prouzroen diferencijalnim potresnim pomakom tla
des proraunski pomak leaja pri potresu zbog deformacije konstrukcije
dEx proraunski pomak pri potresu na spojnoj povrini izolacijskog ureaja
dExd ukupni proraunski pomak na spojnoj povrini izolacijskog ureaja pri potresu
dg najvei pomak tla
dG pomak zbog dugotrajnih uinaka stalnih i nazovistalnih djelovanja
E uinak potresnoga djelovanja (potresna unutarnja sila)
Ed proraunska unutarnja sila prouzroena potresom
FC unutarnja sila pri proraunu prema kapacitetu nosivosti
FRd proraunska nosivost na potres
Jeff proraunski moment tromosti stupa
keff proraunska krutost izolatora
lov najmanja duljina prijeklopa
ma dodana masa izvana prikljuene vode po jedinici duljine potopljenog stupa
Mo poveana nosivost na savijanje presjeka s plastinim zglobom
Mt torzijski moment prouzroen potresom
NEd uzduna sila koja odgovara potresnoj proraunskoj kombinaciji
S elastini ili proraunski spektar odziva (ubrzanja) ovisan o tlu
Sa prosjeni spektar odziva za neko tlo
Sd proraunsko spektralno ubrzanje za proraun prema linearnoj teoriji duktilnih konstrukcija
Se elastini spektar odziva ovisan o tlu
td ivotni vijek (trajanje) konstrukcije
tr povratni period potresa
TI osnovni period izolirane konstrukcije
1.3 Upuivanje na druge norme
(1)P 2. dio sastavni je dio ENV-a 1998 i po sadraju - iako je prikazan na neto izravniji nain,
kako bi se prevladala openitost a dobilo na posebnosti - u skladu je s naelima ENV-a 1998-1-1
"Opa pravila - Potresna djelovanja i opi zahtjevi za konstrukcije".
(2)P Nadalje, ovaj je dio u bliskoj vezi i sukladan s drugim dijelovima ENV-a 1998 kao to su
odredbe o gradivima dijela 1-3 i 5. dijela koji se odnosi na temeljenje i geotehnika pitanja. Ako
drukije nije navedeno, u ovome se dijelu primjenjuju odgovarajue odredbe tih dijelova.
(3)P U skladu s pravilima cijelog ENV-a 1998 za primjenu ovoga dijela moraju se pogledati i
druge srodne euronorme i njihovi dodaci koji se odnose na mostove.
HRN ENV 1998-2
stranica 16
1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene
(1)P Ovisno o vanosti pojedine odredbe, postoji razlika u ovoj euronormi izmeu naela i
pravila primjene.
(2)P Naela sadre:

- ope odredbe i definicije za koje nema zamjene
- zahtjeve i proraunske modele za koje nisu doputene zamjene, osim ako to nije izriito
navedeno.
(3)P Pravila primjene opepriznata su pravila koja slijede naela i ispunjavaju njihove zahtjeve.
(4) Doputena je primjena drugih pravila prorauna koja se razlikuju od pravila primjene danih
u ovoj prednormi, ako se moe pokazati da su ta pravila u skladu s odgovarajuim naelima i da su
najmanje istovrijedna s obzirom na sigurnost i upotrebljivost koja se postie u konstrukciji koja je
projektirana u skladu s pravilima primjene ove prednorme.
(5) Naela su oznaena slovom P iza broja stavka. Ostalo su (bez P) pravila primjene, npr. kao u
ovome stavku.
(Napomena prevodioca: (4) i (5) su uzeti iz dijela 1-1, jer je dio 2 starija verzija istog teksta, pa tih stavaka nema)
1.5 Definicije
(1)P U 2. dijelu nie navedeni nazivi imaju ova znaenja:
Proraun prema kapacitetu nosivosti: proraunski postupak koji se upotrebljava za konstrukcije s

duktilnim ponaanjem kako bi se osigurao redoslijed dostizanja nosivosti razliitih konstrukcijskih
elemenata potreban za dobivanje eljenog rasporeda plastinih zglobova i izbjegli krhki oblici
sloma.
Potresna izolacija: posebni ureaji za izolaciju u konstrukciji mosta koji smanjuju odziv pri
potresu.
Prostorna promjenljivost: prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja znai da je gibanje tla

na razliitim poduporama mosta razliito, pa se radi toga potresno djelovanje ne moe osnivati na
prikazu gibanja jedne toke kako je to obino sluaj.
Ponaanje pri potresu: ponaanje mosta pri proraunskome potresu koje moe biti duktilno ili
ogranieno duktilno (u biti elastino) to ovisi o obliku globalnog odnosa sila-pomak nosivog
sustava.
Potresna spojka: graninik koji moe prenijeti dio ili cjelokupno potresno djelovanje.
Upotrebljavaju se u kombinaciji s leajevima a obino su labavi pa se aktiviraju tek ako se premai
proraunski potresni pomak.
Najmanja duljina prijeklopa: sigurnosna mjera u obliku najmanjeg razmaka izmeu unutarnjeg
ruba poduprtog elementa i vanjskog ruba podupirueg elementa. Najmanji prijeklop ima svrhu da
osigura da i pri najveim potresnim pomacima leaj ostane u funkciji.
HRN ENV 1998-2
stranica 17
Proraunski pomak pri potresu: pomak koji prouzrouju proraunska potresna djelovanja.
Ukupni proraunski pomak pri potresu: pomak kojim se odreuje dostatni razmak za zatitu
kritinih ili glavnih konstrukcijskih elemenata. On ukljuuje proraunski potresni pomak, pomak
zbog dugotrajnih uinaka stalnih i nazovistalnih djelovanja i prikladni dio toplinskoga pomaka.
Posebni elastomerni leajevi: slojeviti elastomerni leajevi predvieni za potresnu izolaciju

mostova koji odgovaraju prototipnim ispitivanjima u dodatku J.
2 TEMELJNI ZAHTJEVI I KRITERIJI SUKLADNOSTI
2.1 Proraunski potres
(1)P Naela prorauna potresne otpornosti mostova prema ovoj prednormi temelji se na opemu
zahtjevu da i nakon to doe do proraunskoga potresa najvanije prometnice moraju biti
upotrebljive i dovoljno pouzdane.
(2) Ciljane pouzdanosti odabiru se na temelju toke 2.1 (2) dijela 1-1 (vidi i dodatak A ovoga
dijela).
(3) Razlikovanje u ciljanoj pouzdanosti moe se u nedostatku pouzdane statistike procjene

seizmolokih podataka dobiti mnoenjem proraunskog potresnog djelovanja faktorom vanosti I
koji ima ove vrijednosti:
Razred vanosti mosta Faktor vanosti I
Vea od prosjene 1,30

Prosjena 1,00
Manja od prosjene 0,70
(4) U razred vanosti "vea od prosjene" pripadaju mostovi od najvaniji za ouvanje prometa,
posebno nakon potresa, mostovi ije bi ruenje vjerojatno prouzroilo velik broj rtava, te veliki
mostovi za koje se zahtijeva trajanje dulje od obinoga.
(5) U razred vanosti "manja od prosjene" pripadaju mostovi koji nisu nuni za promet i za
koje nije ekonomski opravdano usvajanje standardne vjerojatnosti premaaja proraunskog potresa
a ni obino projektirano trajanje mosta.
(6) Preporuke za izbor proraunskog potresa koji je prikladan za primjenu za vrijeme gradnje
mosta dane su u dodatku A.
HRN ENV 1998-2
stranica 18
2.2 Temeljni zahtjevi
(1)P U odnosu na vjerojatnost pojave potresa tijekom trajanja mosta definiraju se ova dva
osnovna zahtjeva:
2.2.1 Granino stanje nosivosti (most se ne smije sruiti)
(1)P Nakon pojave proraunskoga potresa most mora zadrati svoju konstrukcijsku cjelovitost i
prikladnu preostalu nosivost, iako u nekim dijelovima mosta mogu nastati velika oteenja.
(2)P Most mora biti nosiv i nakon oteenja, tj. oni dijelovi mosta koji su podloni oteenju
zbog svojega doprinosa troenju energije pri proraunskome potresu moraju biti proraunani tako da
konstrukcija moe preuzeti djelovanja (optereenja) prouzroena prometom nakon nepogode te da
se pregledi i popravci mogu lako obaviti.
(3)P Zasad, plastino deformiranje pri savijanju odreenih presjeka (tj. stvaranje plastinih
zglobova) doputeno je u stupovima te je openito potrebno u podrujima jake seizminosti, kako bi
se smanjilo proraunsko potresno djelovanje do razine koja zahtijeva razumne dodatne trokove
gradnje.
(4)P Openito, mora se osigurati da na rasponskoj konstrukciji ne doe do stvaranja plastinih

zglobova i pada s leajeva pri najveim potresnim pomacima.
2.2.2 Granino stanje upotrebljivosti (zahtjev najmanjeg oteenja)
(1)P Nakon potresa koji e se s velikom vjerojatnou pojaviti tijekom trajanja mosta, dijelovi
mosta namijenjeni troenju energije za vrijeme potresa smiju biti samo manje oteeni, pri emu ne
smije doi ni do kakvog smanjenja prometa ni potrebe urnoga popravka.
2.3 Kriteriji sukladnosti
2.3.1 Openito
(1)P Radi zadovoljenja osnovnih zahtjeva iz toke 2.2 projekt mora zadovoljiti kriterije navedene
u narednim tokama. Openito kriteriji koji izriito zadovoljavaju zahtjeve protiv ruenja (toka
2.2.1) obuhvaaju i zahtjev za najmanjim moguim oteenjem (toka 2.2.2).
(2)P Kriteriji sukladnosti ovise o ponaanju koje je predvieno za most pri proraunskome
potresnom djelovanju. To se ponaanje moe odabrati prema nie navedenim tokama.
HRN ENV 1998-2
stranica 19
2.3.2 eljeno ponaanje u potresu
(1)P Most mora biti tako proraunan da njegovo ponaanje pri proraunskome potresnom
djelovanju bude duktilno ili ogranieno duktilno (u biti elastino) to ovisi o opoj ovisnosti sila-
pomak konstrukcije (vidi sliku 2.1).
sila ponaanje
idealno elastino
u biti elastino
ogranieno duktilno
duktilno
pomak
Slika 2.1 Ponaanje u potresu
2.3.2.1 Duktilno ponaanje
(1)P U podrujima umjerene do jake seizminosti obino je bolje radi ekonomskih i sigurnosnih
razloga projektirati most za duktilno ponaanje tj. predvidjeti pouzdana sredstva za troenje znatne
koliine ulazne energije u jakome potresu. To se postie tako to se predvidi stvaranje plastinih
zglobova od savijanja ili to se upotrijebe izolacijski ureaji u skladu sa 7. poglavljem. U nastavku
se raspravlja o duktilnome ponaanju koje se postie plastinim zglobovima pri savijanju.
(2)P Most treba projektirati tako da se u konstrukciji moe stvoriti relativno stabilan plastini
mehanizam stvaranjem plastinih zglobova prouzroenih savijanjem, obino u stupovima, koji
djeluju kao glavni elementi troenja energije.
HRN ENV 1998-2
stranica 20
(3)P Po mogunosti, mjesto plastinih zglobova treba odabrati tako da ono bude dostupno za
pregled i popravak. Openito, rasponska konstrukcija mora ostati u elastinome podruju
naprezanja.
(4)P Nije doputeno stvaranje plastinih zglobova u armiranobetonskim presjecima u kojima je

bezdimenzijska vrijednost uzdune sile k definirana u toki 5.3 (3) vea od 0,6.
(5)P Globalni odnos sila-pomak mora pokazati izraeni ravni dio pri poputanju koji mora biti
reverzibilan (koji se moe ponavljati) kako bi se osiguralo histerezno troenje energije u najmanje
pet ciklusa deformiranja (vidi slike 2.1, 2.2 i 2.3).
Napomena: Elastomerni leajevi upotrijebljeni na nekim osloncima mogu prouzroiti odreeno poveanje otporne sile s
poveanim pomacima nakon to su se plastini zglobovi stvorili na drugim nosivim elementima. Ipak, brzina poveanja
otporne sile mora se jako smanjiti nakon stvaranja plastinih zglobova.
(6) Zglobovi se ne moraju obvezatno stvoriti u svim stupovima. Ipak, optimalno poslijeelastino
potresno ponaanje mosta postignuto je ako se plastini zglobovi stvore priblino istodobno u to
veemu broju stupova.
(7) Potporni elementi (stupovi, upornjaci) koji su s rasponskom konstrukcijom vezani kliznim
ili savitljivim ureajima (klizni leajevi ili savitljivi elastomerni leajevi) trebaju, openito, ostati u
elastinome podruju.
(8) Istaknuto je da je stvaranje zglobova pri savijanju potrebno kako bi se osiguralo troenje
energije, a zatim i duktilno ponaanje (vidi toku 4.1.6 (2)). Deformacija obinoga elastomernog
leaja uglavnom je elastina i ne daje duktilno ponaanje (vidi toku 4.1.6 (10)). Ako nema
stvaranja plastinog zgloba, ne moe se razmatrati ni duktilno ponaanje.
2.3.2.2 Ogranieno duktilno ponaanje - u biti elastino
(1)P Pri proraunskome potresu nema znatnoga plastinog deformiranja. Izriito plastino
deformiranje se ne zahtijeva, a odstupanje od idealnoga elastinog ponaanja daje odreeno
histerezno troenje energije. Takvo ponaanje odgovara faktoru ponaanja q 1,5 i naziva se prema
ovoj normi "ogranieno duktilno".
(1)P Kod mostova s duktilnim ponaanjem podruja plastinih zglobova provjeravaju se na

dostatnu nosivost na savijanje za proraunske potresne unutarnje sile definirane u toki 5.5.
Nosivost na poprenu silu plastinih zglobova kao i nosivost na poprenu silu i savijanje svih
drugih podruja proraunava se prema kapacitetu nosivosti kako je to definirano u toki 2.3.4 (vidi i
toku 5.3).
(2)P Za mostove s ogranienim duktilnim ponaanjem u svim se presjecima mora provjeriti

nosivost na proraunske potresne unutarnje sile.
HRN ENV 1998-2
stranica 21
2.3.4 Proraun prema kapacitetu nosivosti
(1)P Za mostove s duktilnim ponaanjem radi osiguranja redoslijeda (hijerarhije) nosivosti

razliitih konstrukcijskih elemenata mora se provjeriti proraun prema kapacitetu nosivosti kako bi
se dobilo eljeno stvaranje plastinih zglobova i sprijeili krhki oblici sloma.
(2)P To e se ostvariti za elemente za koje se predvia da ostanu u elastinome podruju

"proraunom prema kapacitetu nosivosti". Takav proraun proizlazi iz uvjeta ravnotee i
namjeravanoga plastinog mehanizma kad je u svim namjeravanim plastinim zglobovima pri
savijanju dostignuta gornja granica fraktile njihove nosivosti na savijanje (poveana nosivost), kako
je to definirano u toki 5.3.
2.3.5 Odredbe za duktilnost
(1)P Radi osiguranja zahtijevane ope duktilnosti konstrukcije eljeni plastini zglobovi moraju
imati prikladnu duktilnost.
Napomena: Definicije duktilnosti konstrukcije i mjesnih duktilnosti dane u tokama 2.3.5.2 i 2.3.5.3 imaju za cilj da
daju teorijsku osnovu duktilnoga ponaanja. One nisu potrebne pri praktinoj provjeri duktilnosti koja se ostvaruje u
skladu s tokom 2.3.5.4.
2.3.5.2 Duktilnost konstrukcije
(1)P Promatra se istovrijedan sustav s jednim stupnjem slobode koji ima idealiziranu
elastoplastinu ovisnost sila-pomak kao na slici 2.2. Proraunska vrijednost duktilnosti konstrukcije
(raspoloiva duktilnost izraena pomakom) definira se kao omjer granine vrijednosti pomaka (du) i
pomaka koji odgovara granici poputanja elika (dy) pri emu se oba mjere u sreditu mase, tj. d =
du / dy.
(2)P Pretpostavlja se da je konstantna najvea sila opega elastoplastinog dijagrama jednaka

proraunskoj otpornoj sili FRd. Pomak na granici poputanja kojim se definira elastini dio odabire
se tako da se najvie pribliava proraunskoj krivulji sve do FRd (za izmjenino optereenje).
(3)P Granina vrijednost pomaka du odreuje se kao najvei pomak koji zadovoljava ove uvjete:
- konstrukcija moe podnijeti najmanje pet punih ciklusa deformacija pri graninome pomaku
- nema poetka sloma armature za ovijanje armiranobetonskih presjeka i nema mjesnog izvijanja za
eline presjeke
- nema pada sile otpora za eline duktilne elemente i nema pada veeg od 0,20 F Rd za
armiranobetonske duktilne elemente (vidi sliku 2.3).
HRN ENV 1998-2
stranica 22
poetni dijagram sila -

elastoplastini
pomak
proraunski peti ciklus
Slika 2.2 Opi dijagram sila - pomak Slika 2.3 Ciklusi sila - pomak
2.3.5.3 Mjesna duktilnost u podruju plastinih zglobova
(1)P Duktilnost konstrukcije ovisi o raspoloivoj mjesnoj duktilnosti plastinih zglobova (vidi
sliku 2.4) izraenoj koeficijentom duktilnosti izraenu zakrivljenou presjeka:
c = Cu / Cy (2.2)
ili kao duktilnost preko zaokreta zgloba
= u / y = 1 + (u - y ) / y = 1 + R (2.3)
R je kapacitet zaokreta plastinog zgloba.
(2)P U gornjemu izrazu granine su deformacije definirane prema uvjetima u toki 2.3.5.2 (3).
2.3.5.4 Provjera duktilnosti
(1)P Radi osiguranja dostatne mjesne i ope duktilnosti konstrukcije, mora se zadovoljiti posebna
pravila dana u 6. poglavlju.
(2)P U posebnim sluajevima pretpostavljena se duktilnost moe izravno provjeriti iz

raspoloivih duktilnosti izraenih zakrivljenou i duljine plastinih zglobova ili iz duktilnosti
izraene zaokretom (vidi dodatak B).
(3)P Ako se provodi nelinearni dinamiki proraun, moraju se zahtjevi za duktilnou provjeriti u
odnosu na raspoloivi kapacitet mjesne duktilnosti plastinih zglobova.
(4)P Za mostove ogranienoga duktilnog ponaanja moraju se primijeniti odredbe iz toke 6.5.
HRN ENV 1998-2
stranica 23
2.3.6 Spojevi, provjera pomaka, oblikovanje pojedinosti
2.3.6.1 Proraunski pomak pri potresu - proraunska krutost
(1)P U okviru istovrijednoga linearnog prorauna koji doputa ova norma mora se krutost svakog
elementa uzeti takvom da se primjereno priblii njegovim deformacijama pri najveim
naprezanjima koja uzrokuje proraunsko potresno djelovanje. Za elemente koji imaju plastine
zglobove to odgovara sekantnoj krutosti na teoretskoj granici poputanja (vidi sliku 2.4).
sekantna krutost sekantna krutost
armirani beton konstrukcijski elik

Moment - zakrivljenost presjeka Moment - zaokret plastinog zgloba
Slika 2.4 Dijagram moment - deformacija za plastini zglob
(2) U armiranobetonskim elementima mostova duktilnoga ponaanja, u nedostatku tonijeg

postupka, proraunska se krutost moe proraunati ovako:
- za duktilne elemente (stupove) uzima se vrijednost proraunana sa sekantnom krutou na

teoretskoj toki granice poputanja plastinog zgloba (vidi dodatak C).
- za armiranobetonske i/ili prednapete elemente koji ostaju u elastinome podruju uzima se
krutost neraspucalog presjeka.
(3)P Za mostove ograniene duktilnosti uzima se krutost neraspucalih presjeka u cijeloj

konstrukciji.
Napomena: Primijeeno je da precjenjivanje proraunske krutosti daje poveanu sigurnost za potresne sile. U
takvome sluaju mora se, nakon prorauna, popraviti samo pomak na temelju dobivene razine stvarnih naprezanja (vidi
dodatak C). S druge strane, ako je poetna pretpostavka proraunske krutosti znatno nia od one koja odgovara stvarnim
naprezanjima, proraun valja ponoviti s tonijom vrijednou proraunske krutosti.
(4)P Pomaci dEe odreeni linearnim proraunom za djelovanje potresa, statikim ili dinamikim,
moraju se pomnoiti faktorom ponaanja q upotrijebljenim u proraunu (vidi toku 4.1.6) kako bi se
dobili proraunski pomaci pri potresu dE.
dE = q . dEe (2.4)
(5)P Ako je osnovni period vibracija mosta T manji od T0=1,5TC, gdje TC ima vrijednosti dane u
tablici 4.1 u ENV-u 1998-1-1 (vidi i toku 3.2.2.2.1(5)), proraunski se pomak za potres prorauna
iz
HRN ENV 1998-2
stranica 24
dE = d . dEe (2.5)
dok se duktilnost preko pomaka d prorauna iz
d = (q - 1 ) . (T0 / T) + 1 (2.6)
gdje je T osnovni period vibracija mosta u promatranome smjeru.
(6)P Ako se proraun provodi u nelinearnome vremenskom podruju, moraju se deformacijska

svojstva elemenata koji poputaju dostatno pribliiti stvarnomu poslijeelastinom ponaanju i u
uzlaznoj i u silaznoj grani histerezne petlje kao i moguemu uinku slabljenja (degradacije).
2.3.6.2 Spojevi
(1)P Spojevi izmeu podupiruih i poduprtih elemenata moraju biti proraunani na odgovarajui
nain kako bi se osigurala cjelovitost i sprijeilo padanje s leaja pri najveim pomacima tijekom
potresa.
(2)P Leajevi, spojke i ureaji koji pridravaju rasponsku konstrukciju, s pomou kojih se
osigurava konstrukcijska cjelovitost, moraju se proraunati primjenom metode prorauna prema
kapacitetu nosivosti (vidi toke 5.3 i 6.6.2.1). Izmeu podupiruih i podupiranih elemenata
pominih spojeva moraju se predvidjeti dostatne duljine prijeklopa kako bi se izbjeglo padanje s
leajeva.
(3) Druga je mogunost da se upotrijebi djelotvorno spajanje elemenata (vidi toku 6.6.3) kao
druga linija obrane nakon dostizanja proraunskih potresnih djelovanja i pomaka.
2.3.6.3 Kontrola pomaka, oblikovanje pojedinosti
(1)P Kao dodatak za osiguranje zadovoljavajue ope duktilnosti mora konstrukcijsko i

nekonstrukcijsko oblikovanje pojedinosti osigurati prikladno ponaanje mosta i njegovih elemenata
pri proraunskim potresnim pomacima.
(2)P Radi zatite kritinih ili glavnih konstrukcijskih elemenata moraju se predvidjeti prikladni
razmaci. Takvi razmaci moraju obuhvatiti ukupni proraunski pomak pri potresnim uvjetima dEd
koji se odreuje formulom:
dEd = dE + dG dTs (2.7)
gdje je:
dE proraunski pomak pri potresu iz jednadbe (2.4)
dG pomak prouzroen stalnim i nazovistalnim djelovanjima mjerenim u dugome razdoblju (npr.
naknadno napinjanje, skupljanje i puzanje rasponske konstrukcije)
dTs pomak prouzroen toplinskim djelovanjima koji odgovara reprezentativnoj vrijednosti
promjene temperature Ts koja se uzima u kombinaciju s potresnim djelovanjem i koja je
definirana u odgovarajuemu dijelu ENV-a 1991. Dok nema tako definiranoga podatka
moe se primijeniti ova formula:
HRN ENV 1998-2
stranica 25
dTs = 0,4 dT
gdje je dT proraunski pomak radi toplinskoga djelovanja.
Ukupni proraunski pomak pri potresu mora se poveati zbog pomaka prouzroenih uincima
drugoga reda ako takvi uinci imaju vei doprinos.
(3) Relativni pomak pri potresu dE izmeu dvaju neovisnih dijelova mosta moe se proraunati
kao drugi korijen zbroja kvadrata vrijednosti proraunanih za svaki dio.
(4)P Velike udarne sile prouzroene nepredvienim sudarom izmeu glavnih konstrukcijskih
elemenata moraju se sprijeiti duktilnim/odbojnim elementima ili posebnim ureajima za apsorpciju
energije (odbojnicima). Takvi elementi moraju imati hod najmanje jednak ukupnome proraunskom
pomaku dEd.
(5)P U spojevima eljeznikih mostova razliiti popreni pomak mora biti sprijeen ili ogranien
na vrijednost koja spreava iskliznue vlaka.
(6) Oblikovanje pojedinosti konstrukcijskih elemenata koji nisu presudni za nosivost (npr.
razdjelnice rasponske konstrukcije), za koje se oekuje da e biti oteeni u potresu mora biti takvo
da se ako je to mogue predvidi nain oteenja i mogunost popravka. Dostatnom se irinom
razdjelnice mora omoguiti dio proraunskog pomaka pri potresu i dio toplinskoga pomaka kao i svi
dugotrajni pomaci prouzroeni puzanjem i skupljanjem, tako da se izbjegne oteenje pri uestalim
potresima.
(7) Dostatne vrijednosti takvih dijelova pomaka ovise o tehniko-ekonomskim razmatranjima.

U nedostatku izriite optimizacije preporuuju se ove vrijednosti:
40% od proraunskog pomaka u potresu

50% od toplinskoga pomaka.
2.3.7 Pojednostavnjeni kriteriji
(1) U podrujima niske i srednje seizminosti (ag 0,10g ) moe se u dravnome dokumentu
za primjenu (DDP) ustanoviti prikladna razredba mostova i navesti pojednostavnjeni kriteriji
sukladnosti koji se odnose na pojedini razred. Ti pojednostavnjeni kriteriji mogu se temeljiti na
ogranieno duktilnom/u biti elastinome ponaanju mosta u potresu za koji se ne postavljaju
posebni zahtjevi za duktilnou.
2.4 Idejni projekt
(1) Razmatranje potresnih uinaka u fazi idejnoga projekta mosta vano je ak i u podrujima
niske i srednje seizminosti.
(2) U podrujima od niske do srednje seizminosti (ag 0,10g ) mora se donijeti odluka o
eljenome ponaanju mosta u potresu (vidi toku 2.3.2). Ako je odabrano ogranieno duktilno (ili u
biti elastino) ponaanje, primjenjuju se ovi zahtjevi:
HRN ENV 1998-2
stranica 26
- zahtjev u toki 6.5 koji se odnosi na dostupnost potencijalnim plastinim zglobovima

- zahtjev u toki 6.6 koji se odnosi na projektiranje leajeva i spojki (spojeva) i zahtijevanih
duljina nalijeganja.
(3) U podrujima od srednje do visoke seizminosti openito je uputan odabir duktilnoga

ponaanja. Mora se donijeti odluka postie li se ono predvianjem stvaranja plastinog mehanizma
ili primjenom ureaja za izolaciju vibracija ili za troenje energije. Kad se odabere duktilno
ponaanje, moraju se razmotriti ova glavna pitanja:
(4) Mora se donijeti odluka o broju podupiruih elemenata (stupova ili upornjaka) koji e
preuzimati potresne sile u uzdunome i u poprenome smjeru. Openito se neprekinute
(kontinuirane) konstrukcije ponaaju bolje od mostova koji imaju mnogo razdjelnica. Optimalno
poslijeelastino ponaanje u potresu postie se ako se plastini zglobovi stvore priblino istodobno
u to vie stupova. Ipak, broj stupova koji preuzimaju potresnu silu mora se smanjiti primjenom
savitljivih ureaja izmeu rasponske konstrukcije i stupova u jednome ili oba smjera kako bi se
izbjegle velike reakcije zbog sprijeenoga deformiranja ili kako bi se izbjegla neeljena raspodjela
potresnih sila i/ili proraun prema kapacitetu nosivosti (vidi i toku (6)).
(5) Mora se zadrati ravnotea izmeu zahtjeva za nosivou i horizontalne savitljivosti

podupora. Velika savitljivost umanjuje razinu proraunske potresne sile ali poveava pomake u
spojevima i pominim leajevima i moe dovesti do velikih uinaka drugog reda.
(6) Kod mostova s neprekinutom rasponskom konstrukcijom kod kojih je poprena krutost
upornjaka i susjednih stupova vrlo velika u odnosu na krutost drugih stupova (to se javlja kod
dolina sa strmim stranama) moe nastati vrlo nepovoljna raspodjela poprene potresne sile na te
elemente, kako je to pokazano na slici 2.5. U takvome sluaju bolje je upotrijebiti popreno
pomine ili savitljive leajeve nad upornjacima ili kratkim stupovima.
(7) Mjesta troenja energije moraju se odabrati tako da budu dostupna za pregled i popravak.
(8) Mjesta drugih podruja potencijalnih ili oekivanih oteenja u jakome potresu moraju se
ustanoviti, a tekoe njihova popravka svesti na najmanju moguu mjeru.
(9) Kod izvanredno dugih mostova ili kod mostova koji prelaze preko nehomogenoga tla mora
se donijeti odluka o broju i mjestu razdjelnica.
(10) Ako mostovi prelaze potencijalno tektonski aktivne rasjede, mora se procijeniti vjerojatni
diskontinuitet u tlu i predvidjeti dostatna savitljivost konstrukcije ili pogodne razdjelnice.
(11) Potencijal likvefakcije temeljnoga tla mora se ispitati u skladu s odgovarajuim odredbama
ENV-a 1998-5.
HRN ENV 1998-2
stranica 27
pogled
tlocrt
Slika 2.5 Nepovoljna razdioba poprenih potresnih sila
3 POTRESNO DJELOVANJE
3.1 Definicija potresnoga djelovanja
3.1.1 Openito
(1)P Potresno se djelovanje moe definirati razliitim modelima ija sloenost mora biti
prilagoena odgovarajuemu potresnom gibanju i primjerena proraunskome modelu mosta.
(2)P Pri utvrivanju potresnoga djelovanja ovdje se razmatra samo vibracijska uzbuda koja se iz
tla prenosi na konstrukciju. Ipak, potres moe uzrokovati i stalne pomake tla (slomove, likvefakciju
pjeskovitih slojeva i uinke zbog rasijedanja) koji mogu uzrokovati prisilne deformacije s tekim
posljedicama na mostove. Te vrste opasnosti moraju se procijeniti posebnim studijama, a njihove se
posljedice moraju svesti na najmanju mjeru prikladnim odabirom konstrukcijskog sustava. U ovoj
se normi ne razmatraju uinci tsunamija.
3.1.2 Seizmoloki aspekti
(1)P U definiciji potresnoga djelovanja mora se razmotriti i ovo:
- prikaz potresnoga gibanja toke

- prikaz prostorne promjenljivosti potresnoga gibanja.
3.1.3 Primjena komponenata potresnoga gibanja
(1)P Openito uzimaju se u obzir samo tri komponente potresnoga djelovanja. Ako se
upotrebljava metoda spektra odziva, most se moe proraunati posebno za vibracije u uzdunome,
poprenome i vertikalnome smjeru. Tada se potresno djelovanje prikazuje s tri jednokomponentna
HRN ENV 1998-2
stranica 28
djelovanja, po jedno za svaki smjer, odreeno u skladu s tokom 3.2.2 i 3.2.3.2. Unutarnje se sile
kombiniraju prema toki 4.2.1.4.
(2)P Ako se provodi linearni proraun u vremenskome podruju ili ako se uzima u obzir model sa
est komponenata ili prostorna promjenljivost potresa, most se proraunava uzimajui u obzir
istodobno djelovanje razliitih komponenata.
3.2 Prikaz gibanja toke
3.2.1 Openito
(1)P Prikaz gibanja toke provodi se u dva dijela:
- odreivanjem veliine svake komponente gibanja

- konstrukcijom prostornog modela gibanja s tri komponente pomaka ili modela sa est
komponenti gibanja, pri emu su tri komponente pomaka a tri zaokreta.
(2) Potresno djelovanje openito djeluje na dodiru temelja i tla. Ako su temelji izvedeni na
pilotima ili u sluaju pilota-stupova, potrebno je razmotriti krutost pilota (u skladu s 5. dijelom).
Openito nema potrebe uzeti svih est komponenata gibanja tla.
3.2.2 Odreivanje jedne komponente
3.2.2.1 Veza s ENV-om 1998-1
(1)P Veliina jedne komponente potresa odreuje se iz spektra odziva ili iz spektra snage ili iz
vremenskog zapisa kako je to prikazano u 4. poglavlju dijela 1-1, Opa pravila i zahtjevi, koje valja
pogledati jer sadri osnovne definicije.
3.2.2.2 Elastini spektar odziva ovisan o tlu
3.2.2.2.1 Horizontalna komponenta
(1)P Horizontalna se komponenta uzima u skladu s tokom 4.2.2 dijela 1-1.
(2) Ako se primjenjuje elastini spektar kao proraunski spektar (vidi toku 3.2.2.5), vrijednosti
eksponenata k1 i k2 jednake su kao za kd1 i kd2 iz toke 4.2.4 dijela 1-1.
3.2.2.2.2 Vertikalna komponenta
(1)P Ako je potrebno, spektar odziva ovisan o tlu za vertikalnu komponentu potresa uzima se u
skladu s tokom 4.2.1(3) dijela 1-1.
HRN ENV 1998-2
stranica 29
3.2.2.2.3 Prosjeni spektar odziva ovisan o tlu
(1)P Ako se radi o mostovima iji se upornjaci i stupovi nalaze na razliitim tlima, kod kojih se
ne zahtijeva prostorno promjenljiv model za potresno djelovanje, mogu se spektri odziva ovisni o
tlu zamijeniti s prosjenim spektrom odziva.
(2)P Prosjeni spektar odziva Sa definiran je kao teinski prosjek usvojenih spektara odziva
ovisnih o tlu i odreen je jednadbom:
Sa(T) = Si (T) . ri / rj (3.1)

i j
gdje je ri reakcija pri podnoju stupa "i" kad je rasponska konstrukcija izloena jedininomu
pomaku, dok je podnoje nepomino; Si je spektar odziva ovisan o tlu za tlo pod temeljem stupa
"i".
Napomena: prosjek se prorauna odvojeno za svaku horizontalnu i za vertikalnu komponentu.
(3) Prosjeni spektar odziva ovisan o tlu moe se zamijeniti obvojnicom spektara koja se dobiva
uzimanjem u obzir, za svaki period, najvee vrijednosti spektra odziva ovisnog o tlu za razne uvjete
tla kod temelja mosta.
3.2.2.3 Spektar snage ovisan o tlu
(1)P Potres se moe opisati kao stohastiki stacionaran Gaussov proces definiran spektrom snage
u trajanju ogranienom za zadani interval. Taj opis gibanja (tla) mora biti usklaen sa spektrom
odziva ovisnim o tlu. Usklaenost izmeu spektra snage i spektra odziva definira se kao jednakost
izmeu vrijednosti spektra odziva i srednje vrijednosti vjerojatnosti raspodjele najveih vrijednosti
(za promatrano trajanje) odziva oscilatora s jednim stupnjem slobode s odgovarajuom vlastitom
frekvencijom i viskoznim priguenjem.
Napomena: Naziv najvea vrijednost odnosi se na apsolutnu vrijednost najvee i najmanje vrijednosti. Treba
napomenuti da katkad (mjesne) najvee vrijednosti mogu imati negativnu vrijednost, a (mjesne) najmanje vrijednosti
mogu imati pozitivnu vrijednost.
3.2.2.4 Prikaz vremenskog zapisa
(1)P Potres se moe opisati kao skup umjetno proizvedenih ili stvarnih akcelerograma. Takav
skup mora sadravati dovoljno velik broj akcelerograma tako da se dobije pouzdana procjena
uinaka potresnoga djelovanja i da je ona u skladu s odgovarajuim spektrom odziva ovisnim o tlu.
Posebne su odredbe dane u dodatku E.
(2)P Usklaenost izmeu skupa akcelerograma i spektra odziva definira se kao jednakost u
okviru prikladnog intervala pouzdanosti izmeu spektra odziva i odabrane srednje vrijednosti
najveih vrijednosti odziva sustava s jednim stupnjem slobode, s odgovarajuom vlastitom
frekvencijom i viskoznim priguenjem.
HRN ENV 1998-2
stranica 30
3.2.2.5 Proraunski spektar ovisan o tlu za linearni proraun
(1)P I duktilne i ogranieno duktilne konstrukcije proraunavaju se po linearnoj teoriji primjenom

reduciranog spektra odziva koji se naziva proraunski spektar kako je to navedeno u toki 4.2.4
dijela 1-1.
3.2.3 Model sa est komponenata
3.2.3.1 Openito
(1)P Model sa est komponenata potresa u jednoj toki stvara se od vjerojatnoga doprinosa P, S,
Rayleighovih i Loveovih valova ukupnoj vibraciji u potresu. Ipak, mogu se upotrijebiti i
pojednostavnjeni modeli objanjeni u dodatku D ako nema geolokih diskontinuiteta.
3.2.3.2 Odvajanje komponenata potresnoga djelovanja
(1)P Za odvajanje komponenata potresnoga djelovanja primjenjuju se odgovarajue odredbe iz

toke 3.1.3. Ipak, vertikalna se komponenta moe openito zanemariti ako most nije posebno
osjetljiv na vibracije u tome smjeru; nadalje, rotacijske se komponente mogu isto zanemariti jer
obino nisu vane.
3.3 Prikaz prostorne promjenljivosti
(1)P Prostorna se promjenljivost potresa mora razmotriti ako:
- postoje geoloki diskontinuiteti (npr. meko tlo koje granii sa stijenom) ili izrazita
topografska obiljeja
- je duljina mosta vea od 600 m, ak i ako nema geolokih diskontinuiteta ili izrazitih
topografskih obiljeja.
(2) U dodatku D prikazani su modeli kojima se uzima u obzir prostorna promjenljivost

potresnoga gibanja.
(3)P Prostorna promjenljivost koja se ovdje promatra odnosi se na neprekinute deformacije tla u
elastinome ili poslijeelastinome podruju. Ipak, pri jakim potresima mogu se pojaviti prekidi u
deformacijama zbog povrinskih rasjeda ili slomova tla. Moraju se poduzeti mjere radi spreavanja
rizika od te vrste opasnosti, kao npr. usvajanje konstrukcijskog sustava koji te uinke svodi na
najmanju mjeru (vidi i toku 2.3 (9)).
HRN ENV 1998-2
stranica 31
4 PRORAUN
4.1 Modeliranje
4.1.1 Dinamiki stupnjevi slobode
(1)P Model mosta i odabir dinamikih stupnjeva slobode mora prikazati na odgovarajui nain
raspodjelu krutosti i masa tako da se pri proraunskoj potresnoj uzbudi aktiviraju svi znaajni oblici
deformacija i inercijskih sila.
(2) U najeim sluajevima dovoljno je da se u proraunu upotrijebe dva odvojena modela,

jedan za modeliranje ponaanja u uzdunome a drugi u poprenome smjeru. Sluajevi u kojima je
potrebno razmatrati vertikalnu komponentu potresnoga djelovanja definirani su u toki 4.1.7.
4.1.2 Mase
(1)P Pri proraunu masa uzimaju se u obzir srednje vrijednosti stalnih masa i nazovistalne
vrijednosti masa koje odgovaraju promjenljivim djelovanjima.
(2) Raspodijeljene mase mogu se uzeti kao koncentrirane u vorovima u skladu s odabranim
stupnjevima slobode.
(3)P Za proraun srednje vrijednosti stalnih djelovanja odreene su njihovim karakteristinim

vrijednostima; nazovistalne vrijednosti promjenljivih djelovanja dane su s 21.Q1k, gdje je Q1k
karakteristina vrijednost prometnog optereenja (vidi toku 4.4 dijela 1-1). Openito, u skladu s
ENV-om 1991-3 uzima se vrijednost 21 = 0 za mostove s obinim prometom i za pjeake
mostove.
(4)P Za mostove s jakim prometom preporuuju se ove vrijednosti 21 :

- za cestovne mostove 21 = 0,2
- za eljeznike mostove 21 = 0,3
Gornje se vrijednost primjenjuju na model ravnomjerno raspodijeljenog optereenja (LM1) u skladu

s ENV-om 1991-3.
(5) Ako su stupovi potopljeni u vodi, u nedostatku stroe procjene hidrodinamikog

meudjelovanja, to se djelovanje procjenjuje tako da se u obzir uzme dodana masa prikljuene vode
po jedinici duljine potopljenog stupa, kako je to opisano u dodatku F.
4.1.3 Krutost elementa
(1) Za proraun krutosti elemenata vidi toku 2.3.6.1. Openito, dobivaju se vee potresne sile
ako se uzmu krutosti koje odgovaraju neraspucalomu presjeku.
(2) Za uinke drugog reda vidi toke 2.4(5) i 5.4(1). Veliki uinci drugog reda mogu nastati kod
mostova sa vitkim stupovima i kod posebnih mostova kao to su luni i zavjeeni mostovi (vidi i
dodatak H).
HRN ENV 1998-2
stranica 32
4.1.4 Modeliranje tla
(1)P Openito se smatra da su podupirui elementi koji prenose potresno djelovanje od tla na
most vrsto povezani s tlom (vidi toku 3.2.1(2)a). Ipak se meudjelovanje tlo-konstrukcija moe
uzeti u obzir u skladu s 5. dijelom uzimajui odgovarajua vertikalna deformacijska svojstva tla ili
prikladno definirane krune opruge za tlo.
(2) Meudjelovanje tlo-konstrukcija mora se uzeti u obzir kad je pomak zbog savitljivosti tla
vei od 30% ukupnoga pomaka u sreditu masa rasponske konstrukcije.
(3) U sluajevima u kojima je teko procijeniti pouzdanu vrijednost mehanikih svojstava tla
proraun se provodi primjenom procijenjenih vjerojatnih najveih i najmanjih vrijednosti. Velike se
vrijednosti krutosti tla upotrebljavaju pri proraunu unutarnjih sila, a male vrijednosti u proraunu
pomaka.
4.1.5 Torzijski utjecaji
(1)P Kosi mostovi (s kutom presijecanja od <70) i mostovi s omjerom L/B<2,0 imaju svojstvo
da se zaokreu oko vertikalne osi unato teorijskom podudaranju sredita masa i krutosti. (L je
ukupna duljina neprekinute rasponske konstrukcije, a B irina rasponske konstrukcije).
- kut presijecanja
Slika 4.1 Kosi most
(2) Jako ukoeni mostovi (<45) u podrujima visoke seizminosti moraju se openito
izbjegavati. Ako to nije mogue, mora se provesti prikladno modeliranje stvarne horizontalne
krutosti leajeva uzimajui u obzir koncentraciju vertikalnih reakcija u blizini iljastoga kuta. Inae,
moe se uzeti i poveana sluajna ekscentrinost. Slian je pristup i kod mostova s velikom
horizontalnom zakrivljenou.
(3) Kad se primjenjuje metoda prvog oblika vibracija (vidi toku 4.2.2) za proraun takvih
mostova uzima se da oko vertikalne osi u sreditu masa rasponske konstrukcije djeluje statiki
torzijski moment:
Mt = F.e (4.1)
gdje je:
HRN ENV 1998-2
stranica 33
F horizontalna sila odreena prema jednadbi (4.8)
e=ea + ed
ea = 0,03L ili 0,03B sluajna ekscentrinost mase
ed = 0,05L ili 0,03B dodatna ekscentrinost koja se odnosi na dinamiki uinak istodobnih
poprenih i torzijskih vibracija; za proraun ea i ed uzimaju se izmjere L ili B popreno na smjer
uzbude.
(4) Kada se primjenjuje pravi dinamiki model (prostorni model), dinamiki udjel torzijske
uzbude uzima se u obzir ako je sredite masa pomaknuto za sluajnu ekscentrinost e a u
najnepovoljnijemu smjeru i predznaku. Ipak, torzijski se uinci mogu proraunati i primjenom
statikoga torzijskog momenta iz jednadbe (4.1).
(5)P Torzijska nosivost mosta ne smije ovisiti o torzijskoj krutosti jednoga jedinog stupa. Kod
mostova s jednim rasponom leajevi se moraju proraunati na torzijske uinke.
4.1.6 Faktori ponaanja za proraun prema linearnoj teoriji
(1)P Standardni je postupak ove norme istovrijedan dinamiki proraun prema linearnoj teoriji.
Faktori ponaanja odraavaju duktilnost konstrukcije, tj. sposobnost stupova mosta da bez sloma
preuzmu potresna djelovanja u poslijeelastinome podruju. Raspoloive razine duktilnosti
definirane su u toki 2.3.2.
Napomena: Metoda prorauna prema linearnoj teoriji uz primjenu prikladnog faktora ponaanja openito se smatra
razumnim kompromisom izmeu nesigurnosti koje proizlaze iz potresa i dopustivih pogreaka s jedne strane te
zahtijevanoga truda za proraun i projektiranje s druge strane.
(2)P Pojava plastinih zglobova prouzroenih savijanjem u duktilnim elementima bitan je zahtjev
za primjenu faktora ponaanja q definiranih u tablici 4.1 za duktilno ponaanje.
Ta mogunost postoji samo ako je dostignuta ili premaena vlana granica poputanja u kritinim
presjecima duktilnih elemenata pri odreivanju zahtijevane nosivosti zbog naprezanja momentom
savijanja i uzdunom silom dobivena primjenom proraunske kombinacije za potresno optereenje
(vidi i toku 2.3.2.1). Kod armiranobetonskih presjeka pri odreivanju se zahtijevane armature u
skladu s tokom 5.6.3.1 mora dostii ili premaiti deformacija koja odgovara granici poputanja.
(3)P Faktori ponaanja vei od 1,2 ne smiju se upotrijebiti bez posebnog razmatranja ako
stvaranje plastinih zglobova u stupovima nije vjerojatno jer naprezanje u armaturi stupova ne
dostie granicu poputanja pri proraunskoj potresnoj kombinaciji djelovanja. Vjerojatno je da e se
to dogoditi ako cjelokupno potresno djelovanje preuzimaju jedan ili dva vrlo kruta elementa
(upornjaci ili stupovi) koji ostaju u elastinome podruju.
(4) U podrujima visoke seizminosti kad je troenje energije koncentrirano na upornjacima

preporuuje se uporaba ureaja za troenje energije.
(5) U stupovima koji su za promatrani smjer popustljivo povezani s rasponskom konstrukcijom

nee se openito stvoriti plastini zglob. Slina situacija nastaje kod pojedinanog stupa koji ima
vrlo malu krutost u usporedbi s drugim stupovima (vidi toke 2.3.2.1(6) i (7)).
(6)P Najvee vrijednosti faktora ponaanja q koje se mogu upotrijebiti za dvije horizontalne
komponente potresa dane su u tablici 4.1, a ovise o poslijeelastinome ponaanju duktilnih
HRN ENV 1998-2
stranica 34
elemenata u kojima se najvie troi energija. Ako most ima razliite vrste duktilnih elemenata (to
se ne preporuuje), mora se uzeti najmanja vrijednost faktora q. Ipak, za svaki horizontalni smjer
mogu se uzeti razliiti faktori q.
Napomena: Uporaba faktora ponaanja manjih od najveih vrijednosti danih u tablici 4.1 obino vodi do smanjenih
zahtjeva za duktilnou, a to openito uzrokuje smanjenje mogueg oteenja. Stoga takva uporaba ovisi o odluci
projektanta.
(7)P Za armiranobetonske elemente vrijednosti faktora q dane u tablici 4.1 vrijede kad
bezdimenzijska uzduna sila k definirana u toki 5.3(3) ne premauje 0,30. Mostovi koji imaju
0,30<k<0,6 smatraju se posebnim te se odgovarajui faktori q moraju smanjiti u skladu s
dodatkom H (vidi toku H.1).
(8)P Vrijednosti faktora q za duktilno ponaanje dane u tablici 4.1 mogu se upotrijebiti samo ako
su mjesta svih plastinih zglobova dostupna za pregled i popravak. U protivnome se vrijednosti iz
tablice 4.1 moraju podijeliti s 1,4; ipak, ne treba za konane vrijednosti q uzimati iznose manje od
1,0. Ako je predvieno da do troenja energije doe u plastinim zglobovima pilota koji su
proraunani za duktilno ponaanje i na mjestima koja nisu dostupna, moe se uzeti konana
vrijednost q=2,5 za vertikalne pilote a q=1,5 za nagnute.
Tablica 4.1 Najvee vrijednosti faktora ponaanja q
Duktilni elementi Ponaanje tijekom potresa

Ogranieno duktilno Duktilno
Armiranobetonski stupovi
Vertikalni stupovi pri savijanju (as* 3,5) 1,5 3,5
Kratki stupovi (as=1,0) 1,0 1,0
Nagnute razupore pri savijanju 1,2 2,0
elini stupovi
Vertikalni stupovi pri savijanju 1,5 3,5
Nagnute razupore pri savijanju 1,2 2,0
Stupovi s obinim ukruenjem 1,5 2,5
Stupovi s ekscentrinim ukruenjem - 3,5
Upornjaci 1,0 1,0

Lukovi 1,2 2,0
* as=H/L je posmina vitkost stupa: za 1,0<as<3,5 faktori q mogu se dobiti linearnom interpolacijom
(9)P Faktor ponaanja u proraunu za vertikalni smjer mora uvijek biti jednak 1,0.
(10)P Ako se ukupna proraunska potresna sila preuzima elastomernim leajevima, savitljivost
leajeva namee praktiki elastino ponaanje sustava tj. q 1,0 (vidi dodatak B, napomenu). Takvi
se mostovi proraunavaju u skladu sa 7. poglavljem.
(11)P Za procjenu faktora ponaanja posebnih mostova vidi i 8. poglavlje.

HRN ENV 1998-2
stranica 35
4.1.7 Vertikalna komponenta potresnoga djelovanja
(1) Uinci vertikalne komponente potresa na stupove mogu se u pravilu zanemariti u

podrujima niske i srednje seizminosti. U podrujima visoke seizminosti te uinke treba ispitati
samo u iznimnim sluajevima kad su stupovi izloeni velikim naprezanjima prouzroenim
savijanjem zbog stalnih djelovanja rasponske konstrukcije.
(2)P Uvijek se moraju ispitati uinci vertikalne komponente potresa u smjeru prema gore kod
prednapetih betonskih rasponskih konstrukcija.
(3)P Uvijek se moraju proraunati uinci vertikalne komponente potresa na leajeve i spojke.
(4) Proraun uinaka vertikalne komponente moe se provesti metodom osnovnog oblika
vibracija i modelom sa savitljivom rasponskom konstrukcijom (vidi toku 4.2.2.4).
4.2 Metode prorauna
4.2.1 Dinamiki proraun prema linearnoj teoriji - metoda spektra odziva
4.2.1.1 Definicija, podruje primjene
(1)P Proraun spektrom odziva, kojim se uzimaju ordinate proraunskog spektra ovisne o tlu
(vidi toku 3.2.2.5), proraun je prema teoriji elastinosti najveega dinamikog odziva svih vanih
oblika vibracija konstrukcije. Ukupni odziv dobiva se kao statistika kombinacija najveih
doprinosa pojedinih oblika. Takav se proraun moe primijeniti u svim sluajevima u kojima je
doputen proraun prema linearnoj teoriji.
(2)P Uinci potresnoga djelovanja mogu se odrediti iz prikladnoga diskretnog linearnog modela
(potpuni dinamiki model) koji je idealiziran prema zakonima mehanike i naelima prorauna
konstrukcija i koji je primjeren idealizaciji potresnoga djelovanja.
(3)P Za nie navedene vrste mostova koji su definirani kao posebni mostovi moraju se razmotriti
i preporuke iz 8. poglavlja:
zavjeeni mostovi, luni mostovi, mostovi s nagnutim razuporama, mostovi iznimnih izmjera,
mostovi kod kojih se znatno razlikuje poputanje u stupova itd. (vidi i toku 1.1).
4.2.1.2 Vani oblici vibracija
(1)P Moraju se uzeti u obzir svi oblici vibracija koji imaju vaan doprinos u ukupnome odzivu
konstrukcije.
(2) Za mostove kod kojih se ukupna masa moe uzeti kao zbroj "proraunskih masa oblika
vibracija" smatra se da je gore navedeni kriterij ispunjen ako zbroj proraunskih masa svih oblika
vibracija uzetih u obzir iznosi najmanje 90% ukupne mase mosta.
HRN ENV 1998-2
stranica 36
4.2.1.3 Kombinacija modalnih odziva
(1)P Openito se uzima da je vjerojatna najvea vrijednosti E uinaka djelovanja (sila, pomaka
itd.) jednaka drugomu korijenu zbroja kvadrata modalnih odziva Ei (pravilo SRSS, engl. square root
of the sum of the squares)
------------
E = Ei2 (4.2)
Uzima se da taj uinak djelovanja djeluje u oba smjera.
(2)P Ako dva oblika vibracija imaju bliske vrijednosti vlastitih perioda Tj Ti s omjerom =Tj /
Ti koji premauje vrijednost 0,1/ (0,1 + '), gdje je ' omjer viskoznoga priguenja (vidi stavak (3),
pravilo iz stavka (1)P daje umanjenu sigurnost te se mora primijeniti tonije pravilo.
(3) U tome se sluaju primjenjuje metoda potpune kvadratne kombinacije (metoda CQC, engl.
complete quadratic combination):
---------------------------
E = Ei rij Ej (4.3)
i j
uz i = 1.....n, j = 1.....n
i uz faktor korelacije:
rij = 8 '2 (1 + ) 2/3 / (1 - 2)2 + 4 '2 (1 + )2 (4.4)
gdje je:
= Tj / Ti
' omjer viskoznog priguenja (ne u %) = /100
(4) Kad razliiti pomaci uzdu podnoja mosta mogu u konstrukciji prouzroiti znatna
naprezanja, moe se vrijednost uinaka potresnoga djelovanja odrediti u sluaju primjene pravila
SRSS iz jednadbe:
-----------------------------------------
E = Ei2 + (km dm) 2 (4.5)
i m
a u sluaju primjene metode CQC iz jednadbe:
------------------------------------------------
E = Ei rij Ej + (km dm )2 (4.6)
i j m
gdje je km uinak m-toga neovisnog gibanja, a dm je asimptotska vrijednost spektra za m-to gibanje
za duge periode izraene u pomacima.
4.2.1.4 Kombinacija komponenata potresnoga djelovanja
(1)P Vjerojatna najvea vrijednost uinka djelovanja zbog istodobne pojave potresnih djelovanja
uzdu horizontalnih osi X, Y i vertikalne osi Z moe se procijeniti iz najveih vrijednosti uinaka
HRN ENV 1998-2
stranica 37
djelovanja Ex, Ey i Ez koji se dobivaju od neovisnih potresnih djelovanja uzdu svake osi iz
jednadbe:
------------------------------
E = Ex2 + Ey2 + Ez2 (4.7)
(2) Ako se to ne upotrijebi, dovoljno je kao proraunsko potresno djelovanje AEd uzeti
najnepovoljniju kombinaciju od ovih triju:
AEx "+" 0,30 AEy "+" 0,30 AEz
0,30 AEx "+" AEy "+" 0,30 AEz (4.8)
0,30 AEx "+" 0,30 AEy "+" AEz
gdje su AEx , AEy i AEz potresna djelovanja u svakome smjeru X, Y i Z. AEz se uzima u skladu sa
zahtjevima u toki 4.1.7.
Napomena: Znak "+" znai "kombinira se".
4.2.2.1 Definicija
(1)P Istovrijedne statike potresne sile dobivaju se iz inercijskih sila koje odgovaraju osnovnomu
periodu vibracija konstrukcije u promatranome smjeru uz primjenu odgovarajuih ordinata
proraunskog spektra odziva. Metoda ukljuuje pojednostavnjenja u odnosu na oblik prvog oblika
vibracija i proraun osnovnoga perioda.
(2)P Ovisno o posebnim svojstvima mosta, ta se metoda moe primijeniti za tri razliita naina
modeliranja i to za:
- krute rasponske konstrukcije

- savitljive rasponske konstrukcije
- model s pojedinanim stupom.
(3)P Moraju se primijeniti pravila iz toke 4.2.1.4 za kombinaciju komponenata potresnoga

djelovanja.
4.2.2.2 Podruje primjene
(1)P Metoda se moe primijeniti u svim sluajevima u kojima se dinamiko ponaanje

konstrukcije moe zadovoljavajue prikazati sustavom s jednim stupnjem slobode. Smatra se da je
taj uvjet zadovoljen u ovim sluajevima:
(a) U uzdunome smjeru priblino ravnih mostova s neprekinutom rasponskom konstrukcijom

kada potresne sile preuzimaju stupovi ija je ukupna proraunska masa manja od 1/5 mase
rasponske konstrukcije.
HRN ENV 1998-2
stranica 38
(b) U poprenome smjeru za sluaj (a) ako je konstrukcijski sustav priblino simetrian oko
sredita rasponske konstrukcije, tj. kad je teoretska ekscentrinost e0 izmeu sredita krutosti
podupiruih elemenata i sredita masa rasponske konstrukcije manja od 5% njezine duljine (L).
(c) Kad stupovi nose slobodno oslonjene grede te nema znatnoga meudjelovanja izmeu
stupova, a ukupna proraunska masa stupova manja je od 1/5 mase rasponske konstrukcije koju nosi
stup.
4.2.2.3 Model s krutom rasponskom konstrukcijom
(1)P Taj se model moe primijeniti samo ako je deformacija rasponske konstrukcije u
horizontalnoj ravnini pri djelovanju potresa zanemariva u usporedbi s pomacima vrhova stupova.
To uvijek vrijedi u uzdunome smjeru priblino ravnih mostova s neprekinutim rasponskim
konstrukcijama. U poprenome smjeru moe se pretpostaviti da je rasponska konstrukcija kruta ako
je L/B 4,0 ili, openito, ako je zadovoljen uvjet:
d / da 0,20 (4.9)
gdje je:
L ukupna duljina neprekinute rasponske konstrukcije
B irina rasponske konstrukcije
d i da najvea razlika pomaka i prosjeni pomak u poprenome smjeru svih glava stupova
pri poprenome djelovanju potresa ili pri djelovanju poprenog optereenja sline
raspodjele.
(2)P Uinak potresa odreuje se primjenom istovrijedne horizontalne statike sile F na rasponsku
konstrukciju veliine:
F = M Sd(T) (4.10)
gdje je:
M ukupna proraunska masa konstrukcije jednaka masi rasponske konstrukcije uveane za
masu gornje polovice stupova
Sd(T) spektralno ubrzanje proraunskog spektra (vidi toku 3.2.2.5) koje odgovara osnovnomu
periodu T mosta koji se proraunava iz:
---------------
T=2M/K (4.11)
gdje je K = Ki krutost sustava jednaka zbroju krutosti nosivih elemenata (stupova).
(3)P U poprenome se smjeru sila F mora raspodijeliti uzdu rasponske konstrukcije srazmjerno
raspodjeli proraunskih masa.
4.2.2.4 Model sa savitljivom rasponskom konstrukcijom
(1)P Model sa savitljivom rasponskom konstrukcijom primjenjuju se kad nije zadovoljen uvjet iz
toke (4.9).
HRN ENV 1998-2
stranica 39
(2) U nedostatku stroega prorauna, osnovni period vibracija konstrukcije u promatranome
smjeru moe se proraunati Rayleighovom metodom primjenom generaliziranog sustava s jednim
stupnjem slobode iz jednadbe:
------------------------------------
T = 2 mi di2 / fi di (4.12)
gdje je:
mi masa koncentrirana u i-tom voru
di pomak u promatranome smjeru kad na konstrukciju djeluju sile fi = mi.g u svim
vorovima u istome smjeru.
(3)P Uinci potresa odreuju se iz horizontalnih sila Fi u svim vorovima s pomou jednadbe:
Fi = (4 2 / T2 ) . (Sd(T) / g ) . di mi (4.13)
gdje je:
T period osnovnoga oblika vibracija u promatranome smjeru
mi masa koncentrirana u toki "i"
di pomak i-tog vora oblika koji priblino odgovara obliku prvog oblika vibracija (moe se
uzeti da je jednak vrijednosti odreenoj u stavku (2)
Sd(T) spektralno ubrzanje proraunskog spektra (vidi toku 3.2.2.5)
g ubrzanje sile tee
4.2.2.5 Torzijski uinci u poprenome smjeru
(1)P Kada se primjenjuje model s krutom ili savitljivom rasponskom konstrukcijom za popreni
smjer mosta, proraunavaju se torzijski uinci primjenom statikoga torzijskog momenta Mt u
skladu s jednadbom (4.1) iz toke 4.1.5 (3). Odgovarajua se ekscentrinost proraunava iz:
e = e0 + ea + ed (4.14)
gdje je:
e0 teoretska ekscentrinost (vidi sluaj (b) u toki 4.2.2.2)
ea = 0,03L sluajna ekscentrinost
---------------------
ed = 0,03L . 1 + e0 / ea priblino uzeta ekscentrinost zbog dinamikoga djelovanja
(2)P Sila F odreuje se u skladu s jednadbom (4.8) ili kao Fi u skladu s jednadbom (4.3).
Moment Mt moe se raspodijeliti na podupirue elemente primjenom modela s krutom rasponskom
konstrukcijom.
4.2.2.6 Model s pojedinanim stupom
(1) esto se u poprenome smjeru mosta potresne sile preuzimaju uglavnom sa stupovima te
nema jakog meudjelovanja izmeu susjednih stupova. U takvim se sluajevima uinak potresa na
i-tom stupu moe priblino utvrditi promatranjem istovrijedne statike sile:
Fi = Mi Sd(Ti) (4.15)
HRN ENV 1998-2
stranica 40
gdje je:
Mi proraunska masa pridruena stupu "i", a
--------------
Ti = 2 Mi / Ki osnovni period oscilacija istog stupa.
(2) To se pojednostavnjenje moe primijeniti kao prvo priblienje za preliminarni proraun ako
je zadovoljen uvjet za susjedne stupove "i" i "i+1"
0,95 < Ti / Ti+1 1,05 (4.16)
U suprotnome sluaju zahtijeva se preraspodjela proraunskih masa pridruenih svakomu stupu

kojom e se postii zadovoljenje gornjeg zahtjeva.
4.2.3 Druge linearne metode
4.2.3.1 Proraun spektra snage
(1)P Linearni stohastiki proraun konstrukcije moe se provesti primjenom modalnoga

prorauna ili matricama odziva ovisnim o frekvenciji kad se za ulazni podatak uzme spektar gustoe
snage za ubrzanje (vidi toku 3.2.2.3).
(2)P Elastini uinci djelovanja definiraju se kao srednja vrijednost vjerojatnosti raspodjele
najvee ekstremne vrijednosti odziva za vrijeme pretpostavljenog trajanja u modelu potresa.
(3)P Proraunska se vrijednost odreuje dijeljenjem elastinih uinaka prikladnim faktorom

ponaanja q.
(4)P Metoda ima isto podruje primjene kao i proraun spektrom odziva.
4.2.3.2 Niz prorauna s pomou vremenskoga zapisa
(1)P U nizu prorauna s pomou vremenskoga zapisa uinci potresnog djelovanja odreuju se iz
prosjenog uzorka najveeg odziva proraunanog za svaki akcelerogram uzorka. Za definiciju
vremenskih zapisa vidi toku 3.2.2.4, a za podrobnosti dodatak E.
4.2.3.3 Kriterij za primjenljivost rezultata
(1)P Primjenjuju se kriteriji navedeni u dijelu 1-2 u toki 3.3.4.1.
4.2.4 Proraun prema nelinearnoj teoriji s pomou vremenskoga zapisa
(1)P Odziv konstrukcije u vremenu moe se dobiti izravnom numerikom integracijom njezinih
nelinearnih diferencijalnih jednadba gibanja. Ulazni se podaci sastoje od vremenskog zapisa
gibanja tla (akcelerograma, vidi i toku 3.2.2.4) koji se odnosi na odreeno gradilite (lokaciju) i po
mogunosti prikazuje stvarni potres.
HRN ENV 1998-2
stranica 41
(2)P Ako nije drukije navedeno u ovome dijelu, ta se metoda moe primijeniti jedino u
kombinaciji sa standardnim proraunom odzivnog spektra kako bi se dobio uvid u poslijeelastini
odziv i usporedba izmeu zahtijevane i raspoloive mjesne duktilnosti. Osim za mostove na
izolacijskim ureajima (7. poglavlje) i posebne mostove (8. poglavlje) rezultati prorauna prema
nelinearnoj teoriji ne smiju se upotrijebiti da bi se umanjili zahtjevi koje postavlja proraun
odzivnim spektrom. Moraju se potivati pravila za provjeru nosivosti presjeka (toke 5.6.3 i 5.7),
pravila za proraun temelja (toka 5.8) i posebna pravila oblikovanja pojedinosti koja osiguravaju
mjesnu duktilnost.
5 PROVJERA NOSIVOSTI
5.1 Openito
(1)P Pravila ovoga poglavlja primjenjuju se na nosivi sustav mosta koji preuzima potres. Za
mostove koji imaju ureaje za izolaciju vibracija primjenjuju se odredbe 7. poglavlja.
5.2 Proraunska nosivost
(1)P Za provjeru nosivosti za potresnu kombinaciju djelovanja i proraun prema kapacitetu

nosivosti primjenjuju se isti parcijalni koeficijenti sigurnosti za gradiva M kao i za osnovnu
kombinaciju djelovanja definirani u ENV-u 1992, ENV-u 1993 i ENV-u 1994.
Napomena: Radi preglednosti ovdje se navode ti parcijalni koeficijenti
Armirani beton
beton C = 1,5
betonski elik S = 1,15
elik
??? M0 = 1,1
nosivost pri plast. def. brutopresjeka M1 = 1,1
nosivost netopresjeka kod rupa za vijke M2 = 1,25
vijci, zakovice, trnovi, zavari, vezice M = 1,25
5.3 Uinci prorauna prema kapacitetu nosivosti
(1)P Za konstrukcije s duktilnim ponaanjem uinci prorauna prema kapacitetu nosivosti (FC)
proraunavaju se s pomou eljenoga plastinog mehanizma za stalna djelovanja i za onu razinu
potresnoga djelovanja pri kojem se u svim eljenim plastinim zglobovima stvaraju momenti
savijanja jednaki odgovarajuoj gornjoj fraktili njihove nosivosti na savijanje, to se naziva
poveanom nosivou M0.
(2)P Moment savijanja poveane nosivosti presjeka prorauna se iz:
M0 = 0 . MRd (5.1)
gdje je:
0 faktor poveane nosivosti
HRN ENV 1998-2
stranica 42
MRd proraunska nosivost na savijanje u odabranome smjeru i predznaku koja se dobiva iz
stvarne geometrije presjeka te rasporeda i koliine armature (s vrijednostima M za osnovnu
kombinaciju djelovanja). Pri odreivanju MRd mora se uzeti u obzir meudjelovanje s uzdunom
silom i moda s momentom savijanja iz drugog smjera, to je sve rezultat kombinacije stalnih
djelovanja (vlastite teine i prednapinjanja) i proraunskog potresnog djelovanja u istome smjeru i
predznaku.
(3)P Openito se vrijednost faktora poveane nosivosti uzima
0 = 0,7 + 0,2 q (5.2)
gdje je q odgovarajui faktor ponaanja.
U sluaju armiranobetonskih presjeka s posebnom armaturom za ovijanje u skladu s tokom 6.2.1, u

kojima je vrijednost bezdimenzijske uzdune sile
k = NEd / (Ac . fck) (5.3)
vea od 0,1, vrijednost faktora poveane nosivosti mora se poveati na
0 = 1 + 2 (k - 0,1)2 . (0,7 + 0,2 q) (5.4)
gdje je:
NEd vrijednost uzdune sile u plastinome zglobu koja odgovara proraunskoj potresnoj
kombinaciji, pozitivan je predznak za tlak
Ac plotina presjeka
fck karakteristina vrstoa betona.
(4)P U elementima koji imaju plastini zglob (ili zglobove), momenti savijanja proraunani
prema kapacitetu nosivosti (MC) u blizini zgloba (vidi sliku 5.1) ne smiju biti vei od mjerodavne
proraunske nosivosti na savijanje MRd zgloba proraunane u skladu s tokom 5.6.3.1.
rasponska konstrukcija
stup
- plastini zglob
Slika 5.1 Momenti iz prorauna prema kapacitetu nosivosti u elementu koji ima
plastini zglob (ili zglobove)
Napomena: Krivulje MRd pokazane u slici 5.1 odgovaraju stupu promjenljiva presjeka (koji se poveava prema
dolje). U sluaju stalnoga presjeka i MRd je stalan.
HRN ENV 1998-2
stranica 43
(5)P Uinci iz prorauna prema kapacitetu nosivosti proraunaju se openito za svaki predznak
potresnoga djelovanja u uzdunome i poprenome smjeru mosta. Odgovarajui postupak i
pojednostavnjenja dani su u dodatku G.
(6)P Kad u mehanizmu s plastinim zglobovima sudjeluju klizni leajevi sila koju oni preuzimaju
proraunava se prema izrazu 0f Rdf, gdje je:
0f =1,30 faktor poveanja trenja zbog uinaka starenja

Rdf najvea proraunska sila trenja leaja.
(7)P U sluaju elemenata kod kojih nije predvieno stvaranje plastinih zglobova, a elementi
prenose poprene sile preko elastomernih leajeva, proraun prema kapacitetu nosivosti provodi se
na osnovi najvee deformacije elastomernih leajeva koja odgovara proraunskom pomaku
rasponske konstrukcije. U tome se sluaju moe uzeti 30 %-tno poveanje krutosti leajeva. Ako se
u takvome elementu ipak predvia stvaranje plastinog zgloba, proraun prema kapacitetu nosivosti
provodi se na osnovi poveane nosivosti na savijanje zgloba.
5.4 Uinci drugoga reda
(1) U linearnome se proraunu uinci drugog reda mogu proraunati iz pomaka
dE = 0,5 (1 + q) dEe (5.5)
gdje je q faktor ponaanja, a dEe su pomaci prouzroeni potresnim silama dobiveni proraunom
prema teoriji elastinosti prvog reda.
5.5 Potresna proraunska kombinacija
(1)P Proraunske unutarnje sile Ed za potresnu proraunsku situaciju mogu se izvesti iz ove
kombinacije djelovanja:
Gk "+" Pk "+" AEd "+" 21 Q1k (5.6)
gdje je:
Gk stalno optereenje sa svojim karakteristinim vrijednostima
Pk karakteristina vrijednost prednapinjanja nakon svih gubitaka
AEd najnepovoljnija kombinacija komponenata potresnoga djelovanja u skladu s tokom 4.2.1.4
Q1k karakteristina vrijednost prometnog optereenja
21 faktor kombinacija prema toki 4.1.2 (3).
(2)P Unutarnje sile prouzroene potresom ne trebaju se kombinirati s unutarnjim silama

prouzroenim prisilnim deformacijama (promjene temperature, skupljanja, slijeganja leajeva,
zaostalih pomaka tla zbog rasijedanja u potresu).
(3)P Iznimka od gornjega pravila sluaj je mostova kod kojih se potresno djelovanje preuzima
slojevitim elastomernim leajevima (vidi i toku 6.6.2.3(3)).
HRN ENV 1998-2
stranica 44
U tome sluaju rauna se s elastinim ponaanjem sustava, a moraju se uzeti u obzir unutarnje sile
prouzroene prisilnim deformiranjem. Zasad se proraun podupiruih elemenata (stupova i/ili
upornjaka) s elastomernim leajevima provodi proraunom prema kapacitetu nosivosti u skladu s
tokom 5.3(7). Proraunski pomak rasponske konstrukcije odreuje se u skladu s tokom 2.3.6.3(2).
Napomena: Napominje se da u gornjemu sluaju pomaci prouzroeni puzanjem obino ne uzrokuju dodatna
naprezanja u sustavu pa se stoga mogu zanemariti. Puzanje takoer smanjuje stvarnu vrijednost dugotrajnih prisilnih
deformacija (npr. skupljanja).
(4)P Za vjetar i snijeg uzima se vrijednost 21 = 0.
5.6 Provjera nosivosti betonskih presjeka
5.6.1 Proraunski uinci
(1) Kad nosivost presjeka znatno ovisi o meudjelovanju vie od jedne unutarnje sile (npr.
momenata savijanja i uzdune sile), dovoljno je zadovoljiti uvjet graninog stanja nosivosti
odvojeno za najveu (ili najmanju) vrijednost svakoga djelovanja, uzimajui u obzir
meudjelovanje s pripadajuom vrijednou drugoga djelovanja.
5.6.2 Konstrukcije ogranienoga duktilnog ponaanja
(1)P Mora biti zadovoljen uvjet:
Ed R d (5.7)
gdje je:
Ed proraunska unutarnja sila za potresnu kombinaciju djelovanja, ukljuujui uinke drugoga
reda
Rd proraunska nosivost presjeka.
(2)P U podrujima od srednje do visoke seizminosti (ag 0,10g) provjerava se nosivost na

poprenu silu potencijalnih plastinih zglobova u skladu s tokom 5.6.3.4.
5.6.3 Konstrukcije duktilnoga ponaanja
5.6.3.1 Nosivost na savijanje presjeka u plastinim zglobovima
MEd MRd (5.8)
gdje je:
MEd proraunski moment za potresnu kombinaciju, ukljuujui uinke druga reda
MRd proraunska nosivost na savijanje presjeka, uzimajui u obzir meudjelovanje pridruenih
unutarnjih sila (uzdune sile i moda momenta savijanja u drugome smjeru)
HRN ENV 1998-2
stranica 45
(2)P Uzduna armatura elementa u kojem je plastini zglob mora ostati nepromijenjena i u
cijelosti djelotvorna najmanje na duljini lh to je oznaeno na slici 5.1.
5.6.3.2 Nosivost na savijanje presjeka izvan podruja plastinih zglobova
MC MRd (5.9)
gdje je:
MC moment dobiven proraunom po kapacitetu nosivosti kako je navedeno u toki 5.3
MRd proraunska nosivost presjeka, uzimajui u obzir meudjelovanje s odgovarajuim
unutarnjim silama (uzduna sila i moda moment savijanja u drugome smjeru).
5.6.3.3 Nosivost na poprenu silu elemenata izvan podruja plastinih zglobova
(1)P Provjera dijagonalnog tlaka u hrptu provodi se prema izrazu:
VC VRd2 (5.10)
(2)P Provjera poprene armature provodi se prema:
VC Vcd + Vwd (5.11)

gdje je:
VC poprena sila koja proizlazi iz prorauna prema kapacitetu nosivosti iz toke 5.3
Proraunska nosivost na poprenu silu proraunava se u skladu s ENV-om 1992-1 i to:

VRd2 iz formule 4.19
Vcd=VRd1 iz formule 4.18
Vwd iz formule 4.23.
Napomena: Ovdje se ponavljaju formule (4.19), (4.18) i (4.23) u saetome obliku radi lakeg snalaenja
VRd2 = 0,5 fcd bw 0,9d uz = 0,7 - fck/200 0,5
Vcd = VRd1 = bw d Rd k (1,2+401) + 0,15cp
gdje je:
Rd = 0,035 fck 2/3
k = 1,6-d 1
1 = Asl / (bwd) 0,02 koeficijent uzdune vlane armature
cp = NEd/Ac prosjeno normalno naprezanje pri proraunskoj kombinaciji potresnoga djelovanja
d visina presjeka u metrima
Vwd = (Asw / s ) 0,9 d fywd
gdje su:
Asw i s plotina i razmak stremenova
fywd proraunska granica poputanja poprene armature
bw debljina hrpta presjeka
HRN ENV 1998-2
stranica 46
5.6.3.4 Nosivost plastinih zglobova na poprenu silu
(1)P Provjera dijagonalnoga tlaka provodi se prema:
VC < VRde (5.12)
gdje je:
VRde nosivost na poprenu silu koja odgovara tlanoj vrstoi betona nakon degradacije
VRde = 0,275 fck bwc dc
gdje je:
= 0,7 - fck/200 0,5
bwc, dc irina i visina ovijenoga hrpta
(2)P Provjera poprene armature provodi se prema:
VC Vcde + Vwd (5.13)
gdje je:
Vcde doprinos betona nakon degradacije koji iznosi:
Vcde = 0 ako je k 0,1
Vcde = 2,5 Rd bwc dc ako je k > 0,1
k = NEd / (Acc fck)
Vwd doprinos poprene armature proraunan u skladu s tokom 5.6.3.3(2)
NEd proraunska uzduna sila, tlak ima pozitivan predznak
Acc plotina ovijene jezgre presjeka.
(3) Uzima se da je kod krunih presjeka proraunska posmina plotina bwc dc jednaka ovijenoj
plotini betona Dsp2 / 4, a dc uzima se jednako Dsp, gdje je Dsp promjer spirale.
(4)P Provjera posminoga klienja provodi se prema:
VC Av fyd + min NEd (5.14)
gdje je:
Av ukupna raspodijeljena uzduna armatura s proraunskom granicom poputanja fyd
(5) Gore navedena provjera (5.14) ne vrijedi za kratke zidove s posminim omjerom
s=M/(V.d) <2,0 . U takvim sluajevima, koji su vrlo rijetki kod mostova, primjenjuju se odredbe
ENV-a 1998-1-3.
5.7 Provjera nosivosti elinih i spregnutih elemenata
5.7.1 Stupovi
(1)P Provjera nosivosti i duktilnosti elinih i spregnutih elemenata stupova provodi se prema
navodima u ENV-a 1998-1-3, toke 3.2, 3.5, 3.6 i 3.7. Za duktilne konstrukcije uzimaju se razredi
duktilnosti presjeka 1 ili 2. Za ogranieno duktilne konstrukcije mogu se uzeti razredi duktilnosti 1,
2 ili 3.
HRN ENV 1998-2
stranica 47
5.7.2 Rasponska konstrukcija
(1)P Za provjeru nosivosti rasponske konstrukcije vidi toku 6.1.
5.8 Temelji
5.8.1 Openito
(1)P Temelji mostova moraju se proraunati tako da zadovolje osnovne zahtjeve navedene u
toki 5.1 5. dijela. Tonije, temelji mosta ne smiju se namjerno uzeti kao mjesta histereznoga
troenja energije i stoga moraju biti proraunani da ostanu pri proraunskom potresnom djelovanju
neoteeni.
(2)P Mogui uinci meudjelovanja tlo-konstrukcija procjenjuju se na temelju odgovarajuih

odredaba 6. poglavlja 5. dijela. Za posebne mostove, pri proraunu odgovarajuih nelinearnih
uinaka, moe se primijeniti proraun prema nelinearnoj teoriji.
5.8.2 Proraunske unutarnje sile
(1)P U provjeri nosivosti, proraunske unutarnje sile koje djeluju na temelje proraunavaju se
ovako:
(2)P Mostovi ogranienoga duktilnog ponaanja.

Proraunske unutarnje sile one su sile koje se dobivaju iz prorauna konstrukcije prema teoriji
elastinosti pri proraunskim potresnim djelovanjem definiranim u toki 3.2.2.5 pomnoenim s
upotrijebljenim faktorom ponaanja q.
(3)P Mostovi duktilnoga ponaanja.

Unutarnje se sile dobivaju primjenom prorauna prema kapacitetu nosivosti na stupove u skladu s
tokom 5.3.
(1)P Provjera nosivosti elemenata temelja provodi se u skladu s tokom 5.4.1 (izravno
temeljenje) i u skladu s tokom 5.4.2 (piloti i stupovi) 5. dijela.
6 POSEBNA PRAVILA OBLIKOVANJA POJEDINOSTI
6.1 Predmet
(1)P Pravila ovoga poglavlja primjenjuju se na konstrukcije s duktilnim ponaanjem i moraju

osigurati najmanju razinu duktilnosti izraenu zakrivljenou odnosno zaokretom u plastinim
zglobovima. Primjenjuju se odredbe dijela 1-3, toka 2.2 za razred duktilnosti "H" betonskih
elemenata i toka 3.2 za eline elemente.
HRN ENV 1998-2
stranica 48
(2)P Za konstrukcije ogranienoga duktilnog ponaanja preporuke za oblikovanje pojedinosti
kritinih presjeka dane su u toki 6.5. Gradiva betonskih elemenata moraju odgovarati odredbama
toke 2.2 dijela 1-3 za razred duktilnosti "L".
(3)P Openito, nije doputeno stvaranje plastinih zglobova u rasponskoj konstrukciji. Stoga
nema potrebe da se primijene posebna pravila oblikovanja pojedinosti koja bi bila razliita od onih
koja vrijede za mostove izloene stalnim i promjenljivim nepotresnim djelovanjima (vidi dijelove 2
odgovarajuih euronorma).
6.2 Betonski stupovi
6.2.1 Ovijanje
(1)P Uzdu potencijalnoga plastinog zgloba mora se osigurati duktilno ponaanje tlanoga
podruja betona.
(2)P Openito je potrebno ovijanje tlanoga podruja u skladu s tokom 6.2.1.3 ako u
potencijalnim podrujima zgloba bezdimenzijska uzduna sila (vidi toku 5.3(3)) premauje
vrijednost:
k = NEd / Ac fck > 0,08 (6.1)
(3)P Nije potrebno ovijanje stupova koji imaju pojasove (sanduasti presjeci ili presjeci oblika
"I"), ako se pri proraunskoj potresnoj kombinaciji, duktilnost preko zakrivljenosti:
c = 13 (6.2)
moe postii uz najveu tlanu deformaciju betona koja nije vea od:
cu = 0,35 % (6.3)
(4)P Ako se vei dio presjeka tlano napree, moe se ovijanje ograniiti na visinu u kojoj je
tlana deformacija vea od 0,5 cu.
(5)P Koliina ovijene armature odreena je mehanikim koeficijentom armiranja:
wd = w fyd / fcd (6.4)
gdje je:
w koeficijent poprene armature definiran u tokama 6.2.1.1 ili 6.2.1.2.
6.2.1.1 Pravokutni presjek
(1)P Koeficijent poprene armature definiran je ovako:
w = Asw / (s b) (6.5)
gdje je:
HRN ENV 1998-2
stranica 49
Asw ukupna plotina stremenova ili spona u jednome smjeru ovijanja
s razmak stremenova ili spona u uzdunome smjeru koji podlijee ovim ogranienjima:
s 6 promjera uzdune ipke
s 1/5 najmanje izmjere betonske jezgre
b izmjera betonske jezgre okomito na smjer promatranog ovijanja, mjereno od vanjskog ruba
do vanjskog ruba stremenova.
(2)P Razmak C izmeu krakova stremena ili dodatnih poprenih spona ne smije premaiti 1/3
najmanje izmjere bmin betonske jezgre ni 350 mm. On ne treba biti manji od 200 mm (vidi sliku
6.1).
(3)P Uzima se da ipke nagnute pod kutom >0 prema smjeru ovijanja doprinose ukupnoj
plotini Asw u jednadbi (6.5) svojom plotinom pomnoenom s cos .
6.2.1.2 Kruni presjek
(1)P Obujamski koeficijent w spiralne armature u odnosu na jezgru proraunava se s pomou

formule:
w = 4 Asp / (Dsp . s) (6.6)
gdje je:
Asp plotina krunog stremena ili spirale
Dsp promjer krunog stremena ili spirale
s razmak stremenova uz ova ogranienja:
s 6 promjera uzdune ipke
s 1/5 promjera betonske jezgre
HRN ENV 1998-2
stranica 50
4 stremena koja se preklapaju 3 stremena koja se preklapaju i poprene spone

C1 ili C2 min (b/3 ; 350 mm)
ne treba biti manje od 200 mm
stremenovi koji se preklapaju i poprene spone (element zida)

tipini detalji s preklapajuim stremenovima i poprenim sponama
Tipini detalj preklapajuih spirala
Slika 6.1 Tipini detalji armature za ovijanje
6.2.1.3 Armatura potrebna za ovijanje
(1)P Najmanja koliina armature za ovijanje odreuje se ovako:
a) za pravokutne stremenove i poprene spone
wd,r 1,74 (Ac / Acc) ( 0,009 c + 0,17) k - 0,07 w,min (6.7)
gdje je:
Ac brutoplotina presjeka betona
Acc ovijena plotina presjeka betona (jezgre)
c zahtijevana duktilnost preko zakrivljenosti.
HRN ENV 1998-2
stranica 51
Ovisno o eljenome ponaanju mosta u potresu najmanje vrijednosti dane su u tablici 6.1.
Tablica 6.1 Najmanje vrijednosti c i w,min
Ponaanje kod potresa c w,min
Duktilno 13 0,12
Ogranieno duktilno 7 0,08
b) za krune stremenove (spirale)
wd,c = 1,40 wd,r (6.8)
(2)P Kad se upotrebljavaju pravokutni stremenovi i poprene spone u oba poprena smjera, mora
se zadovoljiti uvjete najmanje armature.
(3)P Spirale koje se preklapaju vrlo su uinkovite za ovijanje priblino pravokutnih presjeka.
Razmak izmeu sredita preklapajuih spirala ne smije prijei 0,6Dsp, gdje je Dsp promjer spirale
(vidi sliku 6.1).
6.2.1.4 Podruje ovijanja, duljina potencijalnih plastinih zglobova
(1)P Ako je k = NEd /(Ac fck) 0,3, proraunska duljina Lh potencijalnoga plastinog zgloba
uzima se vea od ove dvije vrijednosti:
- visina presjeka stupa okomita na os zgloba

- razmak od toke najveeg momenta do toke gdje je moment manji za 20 %.
(2)P Ako je 0,6 k > 0,3, proraunska duljina potencijalnoga plastinog zgloba odreena u (1)P
mora se poveati za 50%.
(3) Proraunska duljina plastinih zglobova (Lh) koja je gore odreena upotrebljava se
iskljuivo za oblikovanje pojedinosti armature u zglobu. Ona se ne smije upotrijebiti za proraun
zaokreta zgloba.
(4)P Kad se zahtijeva armatura za ovijanje, zahtijevana koliina navedena u toki 6.2.1.3 mora se
rasporediti po cijeloj duljini plastinog zgloba. Izvan duljine zgloba mora se poprena armatura
postupno smanjivati do koliine koja se zahtijeva drugim kriterijima. Koliina poprene armature
predviena na dodatnoj duljini Lh koja je u nastavku na teoretski kraj plastinog zgloba ne smije biti
manja od 50% koliine armature za ovijanje.
6.2.2 Izvijanje uzdune tlane armature
(1)P Mora se sprijeiti izvijanje uzdune armature uzdu potencijalnih podruja zgloba ak i
nakon nekoliko ciklusa u plastinome podruju. Zato se svim uzdunim ipkama mora poprenom
armaturom (stremenovima ili poprenim sponama) sprijeiti izvijanje prema van. Najvei je
razmak poprene armature 6dsl, gdje je dsl promjer uzdune ipke.
HRN ENV 1998-2
stranica 52
(2)P Uzdu ravnoga dijela presjeka poprene spone moraju biti usidrene na razmacima koji ne
prelaze 20 cm, s kracima koji se proteu u unutranjost elementa.
(3)P Najmanja koliina poprenih spona odreuje se s pomou formule:
At / s = As fys / (1,6 fyt) (mm2/m) (6.9)
gdje je:
At plotina jednoga kraka spone u mm2
s razmak krakova spone u m
As zbroj plotina uzdunih ipaka pridranih sponama u mm2
fyt granica poputanja spona
fys granica poputanja uzdune armature.
6.2.3 Druga pravila
(1)P Radi moguega gubitka zatitnog sloja u podruju plastinog zgloba, sidrenje armature za
ovijanje mora se izvesti kukama pod kutom od 135 koje obuhvaaju uzdunu ipku te su
produljene za najmanje 10 u jezgru betona.
(2)P Slino se sidrenje ili prijeklopni zavar pune nosivosti zahtijeva kod preklapanja spirala
unutar potencijalnih podruja plastinog zgloba.
(3)P Unutar podruja plastinog zgloba nije doputeno nastavljanje uzdune armature
preklapanjem ili zavarivanjem.
6.3 elini stupovi
(1)P Za duktilne konstrukcije primjenjuju se pravila oblikovanja pojedinosti iz toke 3.5.3 dijela
1-3.
6.4 Temelji
6.4.1 Izravno temeljenje
(1)P Svi temelji, kao temelji samci, ploe, sanduasti kesoni, stupovi itd. ne smiju biti plastino
deformirani pri proraunskom potresnom djelovanju pa stoga ne zahtijevaju posebno oblikovanje
pojedinosti armature.
6.4.2 Temeljenje na pilotima
(1)P Pri temeljenju na pilotima katkad je teko ili ak nemogue izbjei mjestiminu pojavu
zglobova u pilotima. U svakome se sluaju mora osigurati cjelovitost pilota i duktilno ponaanje.
(2)P Potencijalna su mjesta zglobova:

HRN ENV 1998-2
stranica 53
a) u blizini glave pilota, na spoju s temeljnom ploom, kad gornji slojevi tla imaju slaba
mehanika svojstva
b) na spojnoj povrini slojeva tla koji imaju izraenu razliitu posminu deformabilnost.
(3)P Za mjesta pod a) mora se predvidjeti armiranje ovijanjem u koliini navedenoj u toki
6.2.1.3 uzdu vertikalne duljine jednake 5 promjera pilota.
(4)P Za mjesta pod b), ako se ne provodi stroi proraun, mora se predvidjeti uzduna armatura i
armatura za ovijanje u istoj koliini koja se zahtijeva za glavu pilota i to na duljini od dva promjera
pilota sa svake strane spojne povrine.
6.5 Konstrukcije ogranienoga duktilnog ponaanja
(1)P Za konstrukcije ogranienoga duktilnog ponaanja koje su proraunane s q1,5 i koje su

smjetene u podrujima od srednje do visoke seizminosti (ag > 0,10g), za kritine se presjeke
primjenjuju nie navedena pravila ija je svrha da se osigura najmanja ograniena duktilnost.
(2) Preporuuje se primjena istih pravila kao za konstrukcije u podrujima niske seizminosti.
(3)P Smatra se da je presjek kritian, tj. da je to mjesto potencijalnoga plastinog zgloba ako je
MRd / MEd < 1,30 (6.10)
gdje je:
MEd najvei proraunski moment za potresnu kombinaciju djelovanja
MRd najmanja nosivost presjeka na savijanje za istu kombinaciju.
(4) Mjesta potencijalnih plastinih zglobova moraju, to je vie mogue, biti dostupna za
pregled.
(5)P Ako je u skladu s tokom 6.2.1 (3) potrebno ovijanje kako bi se dostigla najmanja duktilnost
preko zakrivljenosti c = 7, mora se predvidjeti armatura za ovijanje kako se to zahtijeva u t.
6.2.1.3 za [=7]. U tome se sluaju zahtijeva i osiguranje uzdune armature protiv izvijanja u
skladu s pravilima u toki 6.2.2.
6.6 Leajevi i potresne spojke
6.6.1 Opi zahtjevi
(1)P Nepotresna horizontalna djelovanja s rasponske se konstrukcije moraju prenijeti do

podupiruih elemenata (upornjaka ili stupova) preko konstrukcijskih spojeva koji mogu biti
monolitni ili preko leajeva. Za nepotresna djelovanja leajevi se provjeravaju u skladu s
odgovarajuim normama (2. dio odgovarajuih euronorma i EN 1337).
(2)P Proraunsko se potresno djelovanje openito prenosi preko leajeva. Potresne spojke koje
imaju predvienu prikladnu labavost koja doputa nepotresne pomake mosta mogu biti
upotrijebljene za prijenos ukupnoga potresnog djelovanja uz uvjet da su mogui udarni uinci
HRN ENV 1998-2
stranica 54
zaustavljeni na prikladan nain. U tome se sluaju proraun potresnoga djelovanja provodi na
prikladnome modelu koji uzima u obzir linearno priblienje ovisnosti sila-pomak za konstrukciju sa
spojkom (vidi sl. 6.2).
Napomena: Uloga potresnih spojki nije primjenljiva za mostove na koje djeluju velika horizontalna nepotresna
djelovanja ili imaju posebna ogranienja pomaka kao npr. eljezniki mostovi.
priblienje
s labavost spojke
dy pomak koji odgovara granici poputanja podupirueg elementa
1 krutost leaja
2 krutost podupirueg elementa
Slika 6.2 Ovisnost sila-pomak za konstrukciju sa spojkom
(3)P Pri najveim potresnim pomacima mora se osigurati cjelovitost konstrukcije mosta. Taj se
zahtjev primjenjuje na nepominim leajevima proraunom po kapacitetu nosivosti obinih leajeva
ili postavljanjem dodatnih spojki kao druge linije obrane. Na pominim leajevima mora se
predvidjeti ili dostatna duljina preklapanja u skladu s tokom 6.6.4 ili se moraju predvidjeti potresne
spojke.
(4)P Sve se vrste leajeva moraju moi zamijeniti bez velikih tekoa.
6.6.2 Leajevi
6.6.2.1 Nepomini leajevi
(1)P Proraunska potresna djelovanja na nepomine leajeve ustanovljuju se proraunom prema

kapacitetu nosivosti; ipak ona ne trebaju premaiti ona koja odgovaraju za q=1.
(2) Nepomini leajevi mogu se proraunati samo s obzirom na uinke proraunske potresne
kombinacije uz pretpostavku da mogu biti zamijenjeni bez velikih tekoa i da su potresne spojke
predviene kao druga linija obrane.
6.6.2.2 Pomini leajevi
(1)P Pomini leajevi moraju preuzeti bez oteenja ukupni proraunski potresni pomak odreen
u skladu s tokom 2.3.6.3 (2).
HRN ENV 1998-2
stranica 55
6.6.2.3 Elastomerni leajevi
(1)P Elastomerni se leajevi mogu upotrijebiti u ovim sklopovima:
a) Na pojedinanim poduporama kako bi preuzeli prisilne deformacije i samo nepotresna

horizontalna djelovanja, dok se nosivost za proraunska potresna djelovanja postie
konstrukcijskim spojevima (monolitnim ili nepominim leajevima) rasponske konstrukcije s
drugim podupiruim elementima (stupovima ili upornjacima)
b) Na svim ili na pojedinim leajevima koji imaju istu ulogu kao u a) zajedno s potresnim
spojkama koje su proraunane s obzirom na potresno djelovanje
c) Na svim leajevima kad preuzimaju nepotresna i potresna djelovanja.
(2)P Elastomerni leajevi upotrijebljeni u sklopovima a) i b) proraunavaju se za najveu

posminu deformaciju koja odgovara proraunskom potresnom djelovanju.
(3)P Ponaanje mostova u potresu pri kojemu potresnu sila preuzimaju u cijelosti elastomerni
leajevi na svim leajevima (sluaj c)) ovisno je o velikoj savitljivosti leajeva. Takvi se mostovi i
leajevi proraunavaju u skladu sa 7. poglavljem.
6.6.3 Potresne spojke
(1)P Potresne spojke mogu se sastojati od svrsishodno rasporeenih posminih modanika,

odbojnika, priguivaa i/ili spojnih vijaka ili natega. Spojevi trenjem ne smatraju se sigurnim
spojevima.
(2)P Potresne spojke zahtijevaju se u ovim sluajevima:
a) zajedno s elastomernim leajevima, ako je potrebno da prenesu proraunsko potresno

djelovanje
b) zajedno s nepominim leajevima koji nisu proraunani prema kapacitetu nosivosti
c) zajedno s obinim elastomernim uslojenim leajevima koji nisu proraunani da prenesu
proraunsko potresno djelovanje (vidi toku 7.6.3).
d) izmeu rasponske konstrukcije i upornjaka ili stupa, na pominim krajnjim leajevima, u
uzdunome smjeru, kada nije zadovoljen zahtjev za najmanju duljinu prijeklopa na leaju u
skladu s tokom 6.6.4
e) Izmeu susjednih dijelova rasponske konstrukcije na razdjelnicama (koje se nalaze u polju).
(3)P Proraunsko djelovanje za potresne spojke odreuje se ovako:
- u sluajevima a) i b) proraunom prema kapacitetu nosivosti (horizontalna nosivost leajeva

uzima se nula)
- u sluajevima c), d) i e), u nedostatku tonijega prorauna, uzevi u obzir dinamiko
meudjelovanje rasponske konstrukcije i podupiruih elemenata, spojni se elementi mogu
proraunati na djelovanje koje je jednako Q, gdje je =ag/g, pri emu je ag proraunsko ubrzanje
tla, a Q teina dijela rasponske konstrukcije oslonjene na stup ili upornjak, ili u sluaju ako su dva
dijela rasponske konstrukcije skupa spojena, uzimaju se dvije teine.
(4)P Spojke moraju imati prikladnu labavost ili krajeve tako da ostanu neaktivne:
HRN ENV 1998-2
stranica 56
- pri proraunskom potresnom djelovanju u sluajevima b), c), d) i e)

- pri nepotresnim djelovanjima u sluaju a).
(5) Pri uporabi potresnih spojki moraju se predvidjeti sredstva za smanjenje udarnih uinaka.
(6)P Ureaji za pridravanje moraju se predvidjeti na svim leajevima kod kojih je ukupna
vertikalna proraunska potresna reakcija suprotnoga predznaka i premauje ove postotke tlane
reakcije prouzroene stalnim optereenjem:
- 80% u konstrukcijama s duktilnim ponaanjem kod kojih je vertikalna proraunska potresna
reakcija odreena proraunom prema kapacitetu nosivosti kod svih plastinih zglobova u kojima je
dostignuta poveana nosivost
- 50% u konstrukcijama s neduktilnim ponaanjem kod kojih je vertikalna proraunska
potresna reakcija odreena samo proraunom proraunskog potresnog djelovanja (ukljuujui
doprinos vertikalne komponente potresa).
(7)P Gornji zahtjev (6)P odnosi se na ukupnu vertikalnu reakciju rasponske konstrukcije koja
djeluje na leajeve i ne primjenjuje se na pojedine leajeve. Ipak, pri proraunskom potresnom
djelovanju ne smije nastupiti ni odizanje pojedinih leajeva.
6.6.4 Najmanje duljine prijeklopa
(1)P Na leajevima na kojima se oekuju relativni pomaci izmeu poduprtih i podupiruih

elemenata u potresnim uvjetima mora se predvidjeti najmanja duljina prijeklopa.
(2)P Ta duljina prijeklopa mora biti takva da osigura da funkcija leaja bude ouvana i pri
najveim potresnim pomacima.
(3) U nedostatku tonijega prorauna najmanja se duljina prijeklopa ov odreuje ovako:
ov = m + deg + des (6.11)
deg = L vg / cP 2 dg (6.12)
gdje je:
m najmanja duljina podupore koja osigurava siguran prijenos vertikalne reakcije, ali nije manja
od 40 cm
deg proraunski pomak dvaju dijelova zbog razliitoga potresnog pomaka tla
dg proraunska vrijednost najveega pomaka tla definirana u toki 4.2.3 u ENV-u 1998-1-1 i
dana u tablici 6.2
vg najvea brzina gibanja tla proraunana iz proraunskog ubrzanja tla ag=g uz uporabu
vrijednosti omjera vg / ag iz tablice 6.2
cP donja granica brzine irenja tlanog vala u tlu. U nedostatku tonijih podataka mogu se
upotrijebiti tipine vrijednosti dane u tablici 6.3
L proraunska duljina rasponske konstrukcije (ili njezina dijela) koja se odreuje ovako:
- Za rasponske konstrukcije koje su spojene na stupove u cijelosti ili potresnim
spojkama, L je razmak izmeu podupora i sljedeeg stupa spojenog na rasponsku
konstrukciju. Ako je na rasponsku konstrukciju spojena skupina stupova, tada je L razmak
izmeu podupora i sredita skupine.
HRN ENV 1998-2
stranica 57
- Za rasponske konstrukcije (ili njezine dijelove) koji su spojeni na upornjake na
drugome kraju potresnom spojkom, L je ukupna duljina rasponske konstrukcije (ili njezina
dijela).
des proraunski potresni pomak podupora zbog deformacije konstrukcije koji se odreuje ovako:
- Za rasponske konstrukcije spojene na stupove monolitno ili putem nepominih
leajeva koji djeluju kao puna potresna spojka, iznosi des=dEd , gdje je dEd ukupni
proraunski uzduni potresni pomak odreen u skladu s jednadbom (2.7) iz toke 2.3.6.3.
- Za rasponske konstrukcije spojene sa stupovima ili na upornjak potresnom spojkom
koja je labava za veliinu "s":
des = dEd + s (6.13)
(4) Ako izmeu dva dijela rasponske konstrukcije postoji razdjelnica na srednjemu stupu ili ako
je ona na krajnjoj podupori dijela rasponske konstrukcije, odreuje se ov tako da se prorauna drugi
korijen zbroja kvadrata vrijednosti ov proraunanih za svaki od dva dijela rasponske konstrukcije
za prvi sluaj, odnosno da se uzme dio rasponske konstrukcije za drugi sluaj.
Tablica 6.2 Parametri gibanja tla
Razred tla A B C
Omjer vg / ag (s) 0,090 0,135 0,160

Omjer dg/ag (s2) 0,06 0,09 0,108
Tablica 6.3 Donja granica brzine irenja uzdunog (tlanog) vala
Vrsta tla cP (m/sec)
Stijena 1000
Gusto zrnato tlo ili krute prekonsolidirane gline 500
(Prainasti) pijesci srednje gusti 300
Srednje do meke gline 150
6.7 Betonski upornjaci i potporni zidovi
6.7.1 Opi zahtjevi
(1)P Svi konstrukcijski elementi upornjaka moraju se proraunati tako da ostanu u elastinome
podruju pri proraunskom potresnom djelovanju. Proraun temelja provodi se u skladu s tokom
5.8. Ovisno o konstrukcijskoj ulozi horizontalnog spoja izmeu upornjaka i rasponske konstrukcije
primjenjuju se ova pravila:
HRN ENV 1998-2
stranica 58
6.7.2 Upornjaci slobodno okretno povezani s rasponskom konstrukcijom
(1)P Kod te vrste upornjaka rasponska konstrukcija oslonjena je na pomine elastomerne

leajeve. Ni elastomerni leajevi ni moebitne potresne spojke nisu proraunane na proraunsko
potresno djelovanje. Takvi upornjaci imaju zanemariv doprinos u prijenosu horizontalne sile
rasponske konstrukcije.
(2)P Pri potresnom proraunu tih upornjaka moraju se razmotriti nie navedena djelovanja koja
djeluju istodobno:
a) Tlak zemlje, ukljuujui potresne uinke, odreuje se u skladu sa 7. poglavljem ENV-a

1998-5.
b) Inercijske sile koje djeluju na masu upornjaka i na masu zemljane ispune koju moe
sadravati upornjak. Openito se ti uinci odreuju uporabom proraunskog ubrzanja tla ag.
c) Djelovanja prouzroena leajevima odreena proraunom prema kapacitetu nosivosti u
skladu s tokama 5.3(5) i 5.3(6).
(3)P Kad je tlak zemlje iz stavka a) odreen u skladu s ENV-om 1998-5 na temelju prihvatljivoga
pomaka upornjaka, moraju se poduzeti prikladne mjere u vezi s tim pomakom pri odreivanju
razmaka izmeu rasponske konstrukcije i stranjeg zida upornjaka. Tada se mora znati da se pomak
proraunan pri odreivanju djelovanja a) moe javiti i prije mogueg sloma upornjaka. Stoga se
proraun tijela upornjaka mora izvesti uzevi u obzir potresni dio djelovanja a) povean za 30 %.
6.7.3 Upornjaci kruto povezani s rasponskom konstrukcijom
(1)P Spoj je upornjaka i rasponske konstrukcije ili monolitan ili je postignut nepominim
leajevima ili spojkama koje su proraunane da prenesu potresno djelovanje. Takvi upornjaci imaju
velik doprinos u potresnoj nosivosti rasponske konstrukcije i u uzdunome i u poprenome smjeru.
(2)P Model koji se primjenjuje za proraun mosta mora ukljuiti na prikladan nain
meudjelovanje tla na upornjake primjenom realnih vrijednosti za odgovarajue parametre krutosti.
(3) Kad je nosivost mosta na potres osigurana jo i doprinosom drugih potpornih elemenata
(npr. stupova), preporuuje se primjena gornje i donje granice vrijednosti za parametre tla kako bi se
dobili rezultati s poveanom sigurnou i za upornjake i za stupove.
(4)P U proraunu mosta uzima se faktor ponaanja q=1,0.
(5)P U uzdunome smjeru uzimaju se u obzir ova djelovanja:
a) inercijske sile koje djeluju na masu konstrukcije koje se proraunaju uporabom osnovnog
oblika vibracija (vidi toku 4.2.2)
b) statiki tlak zemlje koji djeluje na oba upornjaka (Eo)
c) dodatni potresni tlak zemlje
Ed = Ed - E0 (6.14)
gdje je:
HRN ENV 1998-2
stranica 59
Ed ukupni tlak zemlje koji djeluje na upornjak u potresnim uvjetima. Uzima se da tlakovi Ed
djeluju u istome smjeru na oba upornjaka.
(6)P Spoj rasponske konstrukcije i upornjaka (ukljuujui moebitne nepomine leajeve ili
spojke) mora biti proraunan u tome sluaju uzimajui u obzir unutarnje sile koje proizlaze iz
gornjih stavaka.
Napomena: U tome se sluaju ne zahtijeva proraun prema kapacitetu nosivosti jer je u pravilu nosivost upornjaka
stvarno prevelika. S druge strane pretpostavka s q=1,0 daje poveanu sigurnost.
(7) Kako bi oteenje tla ili prilaza iza upornjaka ostalo u prihvatljivim granicama, proraunski
potresni pomak ne smije premaiti 6 cm.
(8) Uzima se da reakcija tla izazvanoga pomakom upornjaka i krila monolitno spojenih na
upornjak djeluje na ove povrine:
- u uzdunome smjeru na vanjsko stranje lica zida onog upornjaka koji se mie prema
zemljanoj ispuni
- u poprenome smjeru na unutarnja lica onih krila koja se miu prema ispuni.
Ti elementi upornjaka moraju se proraunati tako da prenose tu reakciju tla uz statiki tlak zemlje.
6.7.4 Potporni zidovi
(1)P Slobodno stojei potporni zidovi proraunavaju se u skladu s pravilima u tokama 6.7.2(2) i
(3).
7 MOSTOVI S UREAJIMA ZA IZOLACIJU
7.1 Predmet
(1) Proraun mosta s ureajima za izolaciju kojima je svrha smanjenje potresnog odziva mora
biti usklaen s odredbama ovoga poglavlja.
7.2 Proraunsko potresno djelovanje
7.2.1 Proraunski spektar
(1)P Za mostove s ureajima za izolaciju s osnovnim periodom TI veim od 3,0 sekunde

(proraunski period), za mostove smjetene na tlu vrste C ili za mostove koji se nalaze do 15 km od
aktivnog rasjeda, zahtijevaju se za proraun spektri specifini za lokaciju mosta s 5% priguenja. Ti
se spektri ne uzimaju manji od obinoga elastinog spektra ovisnog o tlu definiranog u toki 3.2.2
koji se primjenjuje pri proraunu svih drugih mostova.
HRN ENV 1998-2
stranica 60
7.2.2 Prikaz vremenskim zapisom
(1)P Od najmanje tri zapisa potresa odaberu se parovi horizontalnih komponenata potresnog
zapisa. Za svaki par horizontalnih komponenata koje su prilagoene na eljenu razinu ubrzanja
kvadratni korijen zbroja kvadrata (engl.: SRSS) na spektru koji odgovara priguenju od 5% ne smije
biti manji od 90%-tne vrijednosti koja se dobiva, ako se vrijednosti proraunskog spektra koji
odgovara priguenju od 5% pomnoe faktorom 1,3 i to u podruju perioda od T I-1,0 sekunda do
TI+2,0 sekunde.
(2)P Trajanje vremenskog zapisa mora biti u skladu s magnitudom i svojstvima arita
proraunskog potresa. Vremenski zapisi nastali na mjestima udaljenim do 15 km od glavnoga
aktivnog rasjeda moraju ukljuiti pojave uzrokovane blizinom rasjeda.
7.3 Metode prorauna
7.3.1 Potpuna ili djelomina izolacija
(1)P Puna se izolacija mosta postie ako most pri proraunskome potresnom djelovanju - osim
moda samog izolacijskog sustava - ostaje u elastinome podruju. U suprotnom se sluaju most
smatra djelomino izoliranim. Tada rasponska konstrukcija mora ostati u elastinome podruju a
poslijeelastini odziv mora biti ogranien na stupove.
(2)P U sluaju pune izolacije moe se upotrijebiti istovrijedni proraun linearnog spektra odziva
(proraun s jednim ili vie oblika vibracija) uz primjenu proraunske sekantne krutosti izoliranog
sustava kao spojnice ishodita i toke proraunskog pomaka uz dodatne uvjete navedene u tokama
7.3.2 i 7.3.3. U sluaju djelomine izolacije primjenjuje se proraun prema nelinearnoj teoriji s
vremenskim zapisom.
(1)P Ta se metoda moe upotrijebiti ako se proraun provodi za potpunu izolaciju i ako su
ispunjeni svi ovdje navedeni kriteriji:
a) Opi kriteriji
a1. Razmak izmeu mjesta mosta i najbliega aktivnog rasjeda vei je od 15 km
a2. Tlo je vrste A ili B
a3. Proraunski period TI ne premauje 3,0 sekunde i jednak je najmanje trostrukome periodu za
elastinu konstrukciju upetu u tlo
a4. Zadovoljeni su uvjeti iz toke 4.2.2.2.
b) Kriteriji koji se odnose na sustav izolacije

b1. proraunska krutost sustava izolacije (vidi toku J.7) na proraunskom pomaku (dEd)
jednaka
je najmanje 50% proraunske krutosti pri 0,2dEd.
b2. Proraunsko priguenje sustava izolacije (vidi toku J.9.2) ne prelazi 10%.
b3. Ovisnost sila-pomak sustava izolacije ne ovisi o brzini optereenja i o vertikalnom i
dvosmjernome optereenju.
b4. Sustav izolacije ima otpornu silu koja raste izmeu 0,5 dEd i dEd za najmanje 0,025 od
ukupnoga vertikalnog optereenja nad izolatorima.
HRN ENV 1998-2
stranica 61
7.3.3 Proraun spektrom odziva
(1) Ta se metoda moe upotrijebiti kad se proraunava puna izolacija ako je zadovoljen kriterij
(a2) i svi kriteriji (b) iz prethodnog stavka.
7.3.4 Postupak prorauna spektrom odziva
(1)P Proraun spektrom odziva s prvim i viim oblicima vibracija moe se provesti primjenom
proraunskog priguenja I (u postocima) sustava izolacije, s amplitudom jednakom proraunskom
pomaku, u podruju perioda T 0,8TI . U podruju perioda T<0,8TI upotrebljava se priguenje od
5%.
(2)P Spektralne vrijednosti mnoe se faktorom prilagodbe I za priguenje I koje je razliito od

5%:
I = (7,0 / (2 + I))0,35 (7.1)
(3)P Kombinacija dviju horizontalne komponenata potresnoga djelovanja uzima se prema

pravilima u toki 4.2.1.4.
(4)P Moraju se razmotriti torzijski uinci u skladu s tokama 4.1.5 i 4.2.2.5.
7.3.5 Proraun primjenom vremenskog zapisa
(1)P U svim se sluajevima moe upotrijebiti proraun primjenom vremenskog zapisa.
(2)P Mora se primijeniti istodobno djelovanje svakoga para vremenskih zapisa. Za proraun
potrebnih parametara uzima se najvei odziv iz svih prorauna.
7.4 Modeliranje
(1)P Ako se upotrebljava metoda osnovnog oblika vibracija ili proraun spektrom odziva, sustav
izolacije modelira se primjenom najmanje proraunske sekantne krutosti (Kmin) u toki najveega
proraunskog pomaka. Ta se krutost dobiva primjenom svojstava deformiranja utvrenih i
provjerenih ispitivanjima u skladu s dodatkom J.
(2)P Ako se primijeni proraun spektrom odziva ili vremenski zapis, model sustava izolacije
mora biti prikladan da uzme u obzir:
- prostornu raspodjelu pojedinih izolatora
- pomake u oba horizontalna smjera i zaokretanje oko vertikalne osi
- sile prevrtanja koje djeluju na pojedine izolatore
- uinke vertikalnog optereenja, dvosmjerno optereenje i/ili brzinu optereenja, ako
ovisnost sila-deformacija sustava izolacije bitno ovisi o jednome od navedenih svojstava ili
HRN ENV 1998-2
stranica 62
o vie njih.
(1)P Kad se primjenjuje metoda osnovnog oblika vibracija ili proraun spektrom odziva, linearni
model konstrukcije iznad i ispod izolacije mora odraavati stvarnu raspodjelu krutosti. Za
armiranobetonske stupove i upornjake moe se uzeti krutost neraspucalih presjeka.
(2)P Ako se provodi proraun prema nelinearnoj teoriji s vremenskim zapisom za djelomino
izoliranu konstrukciju, deformacijska svojstva elemenata kojih armatura dostie granicu poputanja
(stupovi) mora na prikladan nain priblino odraavati njihovo stvarno poslijeelastino ponaanje.
7.5 Provjera
7.5.1.1 Potpuna izolacija
(1)P Proraunske potresne unutarnje sile (EId) izolirane konstrukcije iznad i ispod izolatora
odreuju se iz formule:
EId = 0I EI (7.2)
gdje je:
EI uinci djelovanja dobiveni proraunom izolirane konstrukcije
0I = 1,10 Kmax/Kmin faktor poveane nosivosti koji ovisi o omjeru najvee i najmanje proraunske
krutosti sustava izolacije za toku proraunskog pomaka.
7.5.1.2 Djelomina izolacija
(1)P Nosivost na savijanje presjeka projektiranih plastinih zglobova provjerava se s obzirom na

proraunske unutarnje sile odreene jednadbom (7.2) uz 0I = Kmax / Kmin.
(2)P Svi drugi prorauni presjeka provode se u skladu s tokama 5.6.3.2, 5.6.3.3 i 5.6.3.4
primjenom prorauna prema kapacitetu nosivosti uz poveanu nosivost projektiranih plastinih
zglobova u skladu s tokom 5.3.
(3)P Pravila oblikovanja pojedinosti za zahtijevanu duktilnost u podrujima plastinih zglobova

primjenjuju se u skladu s tokom 6.2.
(4)P Zahtijevana duktilnost preko zakrivljenosti ili duktilnost preko zaokreta vea od 13 mora se
posebno dokazati u odnosu na raspoloivu duktilnost.
HRN ENV 1998-2
stranica 63
(1)P Svi mehaniki ureaji upotrebljeni za smanjenje odziva na potres, osim elastomernih
leajeva koji se upotrebljavaju zajedno s potresnim spojkama u skladu s tokom 7.6.3, moraju
zadovoljiti sljedee zahtjeve i moraju se ispitati i vrednovati u skladu s odredbama dodatka J :
(2)P Za izolacijske ureaje zahtijeva se poveana pouzdanost. To se postie primjenom faktora

poveanja x na potresne pomake, kako je to definirano u toki 7.5.5.2.
(3)P Mora se predvidjeti pristup za pregled i zamjenu svih elemenata sustava izolacije . Mora se
ustanoviti i primijeniti redoviti program pregleda i odravanja. Taj program mora potvrditi
mjerodavna dravne vlast.
(4)P Svi izolacijski sustavi moraju udovoljiti kriteriju (b4) u toki 7.3.2.
7.5.2.2 Proraunski pomaci ureaja za izolaciju
(1)P Proraunski pomak na spojnici izolacije i konstrukcije (dEx) odreuje se iz najveega

pomaka koji se dobiva proraunom na potres (dE) iz formule:
dEx = x dE (7.3)
s faktorom x koji se proraunava iz:

-------
x = 0,8 / (7.4)
uz uvjet 1,25 x 3,00 (7.5)
gdje je:
= ag / g , a ag je proraunsko ubrzanje tla.
7.5.2.3 Ukupni proraunski pomaci
(1)P Ukupni proraunski pomak (dExd) za potresne uvjete prorauna se iz:
dExd = dEx + dG + dTs (7.6)
gdje je:
dG pomak od stalnih ili nazovistalnih djelovanja (npr. naknadnoga prednapinjanja, skupljanja i
puzanja betonske rasponske konstrukcije)
dTs kombinacijska vrijednost toplinskih pomaka u skladu s tokom 2.3.6.3.
HRN ENV 1998-2
stranica 64
7.5.2.4 Stabilnost pri vertikalnom optereenju
(1)P Za svaki se izolator mora provjeriti je li stabilan uz koeficijent sigurnosti najmanje jedan pri
ukupnome proraunskom pomaku dtd i za ovu kombinaciju djelovanja:
Gk "" x AEd (7.7)
gdje je:
Gk stalno optereenje mosta
AEd najnepovoljnija kombinacija komponenata proraunskog potresnog djelovanja u skladu s
tokom 4.2.1.4(2).
7.5.2.5 Prevrtanje
(1)P Koeficijent sigurnosti na prevrtanje na spojnoj povrini izolatora na svakome leaju pri
kombinaciji optereenja iz toke 7.5.2.4 ne smije biti manji od 1,0. Doputeno je mjesno odizanje
pojedinih elemenata uz uvjet da ono ne uzrokuje nestabilnost pojedinih izolatora ili poveano
naprezanje drugih elemenata.
7.5.2.6 Razmaci
(1)P Moraju se predvidjeti dovoljni razmaci kako bi se mogli ostvariti ukupni proraunski
pomaci u skladu s tokom 7.5.2.3.
7.6 Elastomerni leajevi
7.6.1 Opi zahtjevi
(1)P Elastomerni se leajevi, koji se primjenjuju za potresnu izolaciju mostova, proraunavaju

uzimajui u obzir potresno djelovanje u skladu s navodima koji sljede. Leajevi se provjeravaju pri
nepotresnim djelovanjima u skladu s odgovarajuim normama (2. dijelovi euronorma).
(2)P Leajevi moraju biti slojeviti, tj. armirani elinim ploama koje su potpuno povezane.
(3)P Posebni elastomerni leajevi

Elastomerni leajevi koji su usklaeni s prototipnim ispitivanjima iz dodatka J za sustave potresne
izolacije nazivaju se u ovoj normi "posebni elastomerni leajevi". Za takve se leajeve proraunsko
priguenje I i sekantni posmini modul G pri proraunskom potresnom pomaku odreuju
ispitivanjima.
(4) Obini elastomerni leajevi

Za potresnu izolaciju mostova mogu se upotrijebiti obini slojeviti leajevi tvrdoe prema Shoreu
605 ako se, u nedostatku posebnih ispitivanja, u proraunu uzmu ove vrijednosti:
I = 5,0%
G = 1,2 N/mm2 za s 1,2 (vidi toku 7.6.2.3)
G = 1,6 N/mm2 za s = 2,0
HRN ENV 1998-2
stranica 65
bu = 4,0 (vidi toku 7.6.3.1)
Napomena: Istaknuto je da mostovi izolirani obinim elastomernim leajevima imaju praktiki elastino ponaanje u
potresu. Stoga se smanjenje proraunskih sila moe postii jedino pomakom osnovnoga perioda uzrokovanog velikom
savitljivou leajeva. Moraju se uzeti u obzir ove vane posljedice:
- smanjenje potresnih sila popraeno je znatnim poveanjem pomaka
- izolacija je manje uinkovita ako je prevladavajui period proraunskog potresnog gibanja visok (period T C
proraunskog spektra odziva, vidi toku 3.2.2.2.1(5)), tj. za vrste tla B i C.
(5)P U skladu s tokom 2.3.6.3 moraju se predvidjeti prikladni razmaci.
7.6.2 Ukupna proraunska posmina deformacija
7.6.2.1 Komponente posmine deformacije
(1)P Ukupna proraunska posmina deformacija (td) odreuje se kao zbroj sljedeih
komponenata:
td = c + s + (7.8)
gdje je:
c posmina deformacija prouzroena tlakom
s posmina deformacija prouzroena ukupnim proraunskim potresnim pomakom u skladu s
tokom 2.3.6.3
posmina deformacija prouzroena kutnim zaokretom.
7.6.2.2 Posmina deformacija prouzroena tlakom
(1)P Posmina deformacija prouzroena tlakom odreuje se ovako:
c = (1,5 / S ) . (e / G) (7.9)
gdje je:
G posmini modul elastomera
e najvee proraunsko normalno naprezanje leaja koje se prorauna iz formule:
e = NSd / Ar (7.10)
gdje je:
NSd najvea uzduna sila na leaju koja proizlazi iz proraunske potresne kombinacije
Ar najmanja umanjena proraunska plotina leaja koja se prorauna:
- za pravokutne leajeve s izmjerama eline ploe bx i by (bez rupa) iz formule:
Ar = (bx - dEdx) . (by - dEdy) (7.11)
- za krune leajeve s promjerom eline ploe D iz formule:
Ar = ( - sin) . D2 / 4 (7.12)
HRN ENV 1998-2
stranica 66
uz
-----------------------------
= 2 arccos (dEd / D) i dEd = dEdx2 + dEdy2
U gornjim jednadbama dEdx i dEdy ukupni su relativni pomaci u potresnim uvjetima u smjeru x i y
dvaju lica leaja, ukljuujui proraunske potresne pomake (s torzijskim uincima) kao i pomake
prouzroene prisilnim deformacijama rasponske konstrukcije (tj. skupljanjem i puzanjem, gdje je to
primjereno, i 50%-tnom vrijednou proraunskih toplinskih uinaka).
S je faktor oblika elastomernog leaja koji je definiran kao omjer proraunske tlane plotine i
bonih plotina koje se slobodno ispupuju, tj.
- za pravokutne leajeve S = bx by / 2(bx + by) ti (7.13)
- za krune leajeve S = D / 4 ti (7.14)
gdje je ti debljina slojeva elastomera.
7.6.2.3 Posmina deformacija prouzroena poprenim pomacima
(1)P Posmina deformacija prouzroena ukupnim proraunskim potresnim pomakom

--------------------------
dEd = dEdx2 + dEdy2 ukljuujui torzijske uinke odreuje se ovako:
s = dEd / tt (7.15)
gdje je:
tt = ti ukupna debljina elastomera.
7.6.2.4 Posmina deformacija prouzroena kutnim zaokretom
(1)P Posmina deformacija prouzroena kutnim zaokretom odreuje se ovako:
- za pravokutne leajeve = (bx2 x + by2y) / 2 ti tt (7.16)
gdje su:
x i y kutni zaokreti leajeva u smjeru bx i by
- za krune leajeve promjera D: = D2 / 2 ti tt (7.17)

---------------------
gdje je = x2 + y2
(2) Obino je kod provjere mostova na djelovanja potresa utjecaj zanemariv.

HRN ENV 1998-2
stranica 67
7.6.3 Proraunski kriteriji za obine elastomerne leajeve
(1)P Moraju se predvidjeti prikladne potresne spojke tamo gdje je potrebno osigurati
konstrukcijsku cjelovitost mosta u skladu s tokom 6.6.1(4). Spojke se proraunavaju u skladu s
tokom 6.6.3.
(2)P Leajevi moraju zadovoljavati ove proraunske kriterije za potres:
7.6.3.1 Najvee posmine deformacije
Ukupna posmina deformacija:
td 0,75 bu (7.18)
gdje je:
bu = 5 za leajeve koji zadovoljavaju ispitivanja u dodatku J
bu = 4 za obine slojevite leajeve u skladu s tokom 7.6.1 (3).
Proraunska potresna deformacija
s 2,0 (7.19)
7.6.3.2 Stabilnost
(1)P Mora biti zadovoljen jedan od ovih kriterija:
bmin / tt 4 (7.20)
ili
e / G 2 bmin . Smin / (3 tt ) (7.21)
gdje je:
bmin najmanja izmjera leaja
Smin najmanji faktor oblika slojeva leaja
tt ukupna debljina elastomera
e najvee proraunsko normalno naprezanje leaja u skladu s tokom 7.6.2.2.
7.6.3.3 Privrenje leajeva
(1)P Moe se smatrati da je klienje leajeva osigurano trenjem ako su zadovoljena dva navedena
kriterija pri najnepovoljnijem proraunskom uvjetu u potresu:
VEd / NEd 0,1 + kf / e (7.22)
e 3,0 N/mm2 (7.23)

HRN ENV 1998-2
stranica 68
gdje je:
kf=0,6 za beton, a 0,2 za sve druge povrine
VEd i NEd poprena i uzduna sila koje se istodobno prenose kroz leaj za proraunsku
potresnu kombinaciju
e = NEd / Ar proraunsko normalno naprezanje u N/mm2
(2)P U suprotnome sluaju moraju se predvidjeti posebna sredstva za privrenje koja e

preuzeti ukupnu najveu proraunsku poprenu silu VEd.
7.6.3.4 Razmaci
(1)P Razmak za zatitu glavnih ili kritinih konstrukcijskih elemenata i labavost potresnih spojka
moraju biti prilagoeni ukupnome proraunskom potresnom pomaku proraunanom u skladu s
tokom 2.3.6.3 uz potresne pomake dE poveane za 20%.
7.6.4 Proraunski kriteriji za posebne elastomerne leajeve
(1)P Takvi leajevi moraju zadovoljiti prototipna ispitivanja dana u dodatku J.
(2)P Leajevi moraju zadovoljiti kriterije definirane u tokama 7.5.2.4 i 7.5.2.5.
(3)P Moraju biti zadovoljeni kriteriji dani u tokama 7.6.3.1 i 7.6.3.2.
(4)P Moraju se predvidjeti posebna sredstva za privrenje koja su sposobna da prenesu ukupnu
najveu proraunsku poprenu silu VEd.
(5) Uporaba potresnih spojka nije obvezatna.
8 POSEBNI MOSTOVI
8.1 Uvod
(1)P Nie navedeni mostovi smatraju se posebnim u smislu da pravila ove norme ne obuhvaaju
sve vidove prorauna na potres:
- luni mostovi
- mostovi s nagnutim stupovima ili sa stupovima u obliku slova V
- zavjeeni mostovi
- mostovi posebnih izmjera (jako kosi mostovi ili mostovi s velikom horizontalnom
zakrivljenou)
- mostovi kod kojih se poetak plastinoga deformiranja armature stupova znatno razlikuje.
(2) Odredbe u ovome poglavlju ope su smjernice a ne konana pravila za projektiranje za svaki
posebni sluaj.
HRN ENV 1998-2
stranica 69
8.2 Odabir eljenoga ponaanja u potresu
8.2.1 Elastino ponaanje
(1) U mnogo je sluajeva bolje odabrati elastino ponaanje u potresu (q=1) tj. proraunati most
tako da ostane u elastinome podruju deformiranja pri proraunskom potresnom djelovanju. To su
sluajevi:
- lunih mostova ili mostova s nagnutim poduporama kod kojih proraun i oblikovanje
pojedinosti za odabranu duktilnost u plastinim zglobovima mogu biti nepouzdani zbog nazonosti
velikih tlanih naprezanja
- zavjeenih mostova kod kojih na potresni odziv mogu bitno utjecati vii oblici vibracija.
(2) U takvim sluajevima mora se provesti proraun viemodalnog spektra odziva te proraunati
uinke prema teoriji drugog reda s dostatnom tonou.
(3) Kritini se presjeci koji se utvrde proraunom prema teoriji elastinosti moraju nalaziti u
elementima koji imaju dostatnu mjeru duktilnosti i prikladno oblikovane pojedinosti s preporukom
da se ta duktilnost pobolja. U skladu s tokom 8.3 moraju se izbjei krhki oblici sloma.
8.2.2 Duktilno ponaanje
8.2.2.1 Openito
(1)P Za posebne mostove doputena je pretpostavka duktilnoga ponaanja ako se odabrani faktori
ponaanja mogu opravdati prikladnim popratnim proraunom prema nelinearnoj teoriji s
vremenskim zapisom u skladu s tokom 4.2.4.
8.2.2.2 Velike uzdune sile
(1)P Ako u plastinim zglobovima prevladavaju velike uzdune sile (k > 0,30) (npr. kod lunih
mostova ili kod mostova s nagnutim poduporama), doputen je istovrijedan viemodalan proraun
prema linearnoj teoriji uz primjenu umanjenih vrijednosti, u skladu s dodatkom H i uz faktore q
definirane u toki 4.1.6 pod ovim uvjetima:
a) rasponska konstrukcija ponaa se elastino
b) potresne pomake uglavnom uzrokuje deformacija podupiruih elemenata konstrukcije (tj.

zanemaruju se deformacije leajeva ili tla)
c) utjecaj viih oblika vibracija na potresni odziv nije velik. Smatra se da je taj uvjet
zadovoljen ako modalna masa osnovnog oblika u promatranome smjeru iznosi najmanje
70% mase rasponske konstrukcije.
HRN ENV 1998-2
stranica 70
8.2.2.3 Postupno plastino deformiranje stupova
(1) Za mostove u pravcu openito se moe za uzduni smjer raunati s duktilnim ponaanjem
pod uvjetima iz stavaka a), b) i c) prethodne toke.
(2) U poprenom se smjeru mora uzeti u obzir utjecaj postupnoga plastinog deformiranja
stupova na popreno savijanje rasponske konstrukcije i na raspodjelu potresnog djelovanja na
stupove. Podrobniji prikaz toga pitanja dan je u dodatku H.
8.3 Izbjegavanje krhkih oblika sloma
(1)P Konstrukcijski elementi, kao to su nepomini leajevi, aice (udubine) i sidra natega i
kosih zatega i drugi neduktilni spojevi, moraju se proraunati prema kapacitetu nosivosti
odreenom iz nosivosti natega pomnoenom faktorom poveanja od najmanje 1,4.
(2)P Ta se provjera moe ispustiti ako se moe dokazati da slom takvih spojeva nema utjecaj na
cjelovitost konstrukcije. Taj dokaz mora obuhvatiti i rizik postupnog sloma kakav moe nastati u
kosim zategama zavjeenih mostova.
(3)P Sline se pretpostavke koje daju poveanu sigurnost kao u stavku (1)P moraju upotrijebiti
radi izbjegavanja drugih vrsta krhkoga sloma kao to su:
- torzijski slom rasponske konstrukcije kod mostova s velikom horizontalnom zakrivljenou-

- kombinirani slom momentom torzije i momentom savijanja stupova kod jako ukoenih
mostova.
HRN ENV 1998-2
stranica 71
DODATAK A (OBAVIJESNI)
PRORAUNSKI POTRES ZA MOSTOVE I PREPORUKE NJEGOVA ODABIRA ZA
VRIJEME GRADNJE
A.1 Proraunski potres
(1) Proraunski se potres moe definirati odabirom prihvatljivo male vjerojatnosti (p) koja e
tijekom projektiranog trajanja mosta (td) biti premaena. Tada je povratni period potresa (tr) dan
formulom:
tr = 1 / (1 - (1 - p) 1/td) (A.1)
(2) Proraunsko potresno djelovanje koje odgovara za I =1,0 obino se odnosi na proraunski
potres s povratnim periodom od priblino 475 godina. Takav dogaaj ima vjerojatnost premaaja
izmeu 0,10 i 0,19 za trajanje konstrukcije izmeu 50 i 100 godina. Ta razina proraunskoga
djelovanja primjenjuje se za veinu mostova za koje se smatra da su prosjene vanosti.
A.2 Proraunski potres za razdoblje gradnje
(1) Uz pretpostavku da je tc trajanje gradnje mosta, a da je "p" prihvatljiva vjerojatnost

premaaja proraunskog potresa u fazi gradnje, povratni je period trC dan jednadbom (A.1)
primjenom tc umjesto td . Za relativno male vrijednosti koje ima tc (tc 5 godina), jednadba (A.1)
moe se zamijeniti priblinom jednostavnijom formulom:
trC tc / p (A.2)
Preporuuje se da vrijednost "p" ne prijee 0,05.
(2) Vrijednost proraunskog ubrzanja tla agc koja odgovara povratnomu periodu trC ovisi o
seizminosti podruja. U mnogim je sluajevima prihvatljivo priblienje daje formula:
agc / ag = (trC / trO)k (A.3)
gdje je:
ag normirano proraunsko ubrzanje tla koje odgovara referentnomu povratnom periodu trO od
475 godina
Vrijednost eksponenta k 0,30 do 0,45 mora se procijeniti uzevi u obzir pouzdanu statistiku
procjenu raspoloivih podataka o potresu.
(3) Neovisno o proraunskim potresnim djelovanjima mora se tijekom gradnje osigurati

robustnost svih dijelova mosne konstrukcije.
HRN ENV 1998-2
stranica 72
DODATAK B (OBAVIJESNI)
ODNOS DUKTILNOSTI IZRAENE POMAKOM I DUKTILNOSTI IZRAENE
ZAKRIVLJENOU PLASTINIH ZGLOBOVA U BETONSKIM STUPOVIMA
(1) Uz pretpostavku da je:
- horizontalni pomak sredita masa rasponske konstrukcije nastao samo zbog deformacije potpuno
upetoga konzolnog stupa duljine L i da je
- Lh duljina plastinog zgloba koji se stvara u podnoju stupa,
zahtijevana duktilnost izraena zakrivljenou c u podruju zgloba koja odgovara duktilnosti preko
pomaka konstrukcije d prema odredbi u 2.3.5.2 iznosi:
c =Cu / Cy = 1 + d - 1 / 3 (1 - 0,5 ) (B.1)
gdje je = Lh / L
(2) Kod armiranobetonskih presjeka (gdje se duktilnost preko zakrivljenosti uzima kao mjera
duktilnosti plastinoga zgloba), na vrijednost omjera utjeu takvi uinci kao produbljenje vlanih
deformacija armature u susjedno podruje, koso raspucavanje zbog meudjelovanja posmik-
savijanje itd. Donje formule daju se samo za orijentaciju jer dosad nema opeprihvatljive metode.
Lh = 0,08L + 0,022 Ds fy (B.2)
ili
Lh = (0,4 do 0,6) h (B.3)
gdje su:
Ds i fy promjer i granica poputanja uzdune armature u m i N/mm2
h visina presjeka.
(3) Kad znatan dio pomaka rasponske konstrukcije nastaje zbog deformacije drugih elemenata
koji nakon stvaranja plastinog zgloba ostaju u elastinome podruju, zahtijevana duktilnost preko
zakrivljenosti cf dana je formulom
cf = 1 + f (c - 1) (B.4)
gdje je f = dtot / dp omjer ukupnoga pomaka rasponske konstrukcije i pomaka prouzroenog

deformacijom stupa, a c se prorauna iz jednadbe (B.1).
Napomena: Ako se potresno djelovanje prenosi izmeu rasponske konstrukcije i stupa kroz savitljive elastomerne
leajeve i uzrokuje npr. vrijednost f=5, te uz pretpostavku da se zahtijeva neka vrijednost c za kruti spoj rasponske
konstrukcije i stupa, npr. c=15, zahtijevana vrijednost cf u skladu s jednadbom (B.4) iznosila bi 71, to sigurno nije
ostvarivo. Stoga je jasno da velika savitljivost elastomernih leajeva, upotrijebljena na istome putu sila s krutim stupom,
zahtijeva praktino elastino ponaanje cjelokupnog sustava.
HRN ENV 1998-2
stranica 73
DODATAK C (OBAVIJESNI)
PRORAUN PRORAUNSKE KRUTOSTI DUKTILNIH ARMIRANOBETONSKIH
ELEMENATA
C.1 Openito
(1) Proraunska krutost duktilnih betonskih elemenata za proraun prema teoriji elastinosti na
potres jednaka je sekantnoj krutosti na teoretskoj toki poputanja. U nedostatku tonije metode
moe se upotrijebiti jedna od ovih priblinih metoda:
C.2 Metoda 1
(1) Proraunski moment tromosti Jeff stupa nepromjenljivoga presjeka utvruje se ovako:
Jeff = 0,08 Jun + Jcr (C.1)
gdje je:
Jun moment tromosti neraspucaloga presjeka stupa
Jcr moment tromosti raspucaloga presjeka na granici poputanja vlane armature. Dobiva se
prema formuli:
Jcr = My / (Ec.Cy) (C.2)
gdje su My i Cy moment i zakrivljenost presjeka u kojemu naprezanje elika dostie granicu

poputanja, a Ec modul elastinosti betona.
(2) Gornje su formule rezultat parametarskoga prorauna pojednostavnjenoga nelinearnog

modela konzolnog stupa upljega pravokutnog presjeka, upljega krunoga i punoga krunog
presjeka.
C.3 Metoda 2
(1) Proraunska krutost utvruje se iz proraunskog momenta nosivosti MRd i zakrivljenosti

koja odgovara granici poputanja elika u presjeku plastinog zgloba prema formuli:
Ec Jeff = MRd / Cy (C.3)
gdje je:
= 1,20 popravni koeficijent koji se odnosi na ukruujui uinak neraspucaloga dijela stupa
Cy = (sy - cy) / d (C.4)

d proraunska visina presjeka
sy deformacija elika kad armatura dostie granicu poputanja
cy tlana deformacija betona kad elik dosegne granicu poputanja.
(2) Valja napomenuti da precjenjivanje proraunske krutosti daje rezultate s poveanom

sigurnou u odnosu na potresna djelovanja, dok se pomaci mogu ispraviti nakon prorauna na
temelju stvarne krutosti.
HRN ENV 1998-2
stranica 74
(3) Npr. uz pretpostavku da je cy = -2.10-3 , sy = 2.10-3 dobiva se:
Ec Jeff = 300 MRd d (C.5)
to openito daje poveanu sigurnost.
(4) Proraun koji je proveden s vrijednostima EcJeff i pretpostavljenom vrijednou MRd treba
popraviti samo ako je zahtijevana vrijednost MRd,req znatno vea od pretpostavljene MRd. Ako je
MRd,req<MRd , pomake se mora pomnoiti omjerom MRd / MRd,req.
HRN ENV 1998-2
stranica 75
DODATAK D (OBAVIJESNI)
PROSTORNA PROMJENLJIVOST I ROTACIJSKE KOMPONENTE POTRESNOG
GIBANJA
D.1 Openito
(1) Prostorna promjenljivost i rotacijske komponente potresa utvruju se razmatranjem

vjerojatnoga doprinosa P, S, Loveovih i Rayleighovih valova ukupnoj vibraciji u potresu i
promjenljivosti uvjeta tla. Ipak, mogu se upotrijebiti i pojednostavnjeni modeli. Ti modeli moraju
uzimati u obzir uvjet da spektar odziva gibanja u svakoj toki ne smije biti manji od odgovarajueg
spektra odziva ovisnog o tlu pomnoenog s 0,75.
D.2 Promjenljivost potresnoga gibanja
D.2.1 Uvod
(1) Openito, prostorna promjenljivost potresnoga gibanja mora se uzeti u obzir jedino tamo
gdje postoji odreena geoloki diskontinuitet ili izraena topografska svojstva koja mogu unijeti
znatne promjene u svojstva gibanja tla ili ako je duljina mosta vea od 600 m.
(2) Prostorna promjenljivost znai da je gibanje razliitih toaka razliito; razlika se moe
mjeriti funkcijom korelacije. Ako je ta funkcija priblino jednaka jedinici, gibanja su vrlo slina;
ako je ona blizu nule, gibanja su vrlo razliita te se smatraju neovisnim. Prostorna promjenljivost
vrlo mnogo ovisi o promatranome podruju frekvencija; za udaljenosti od oko 1000 m postoji mala
promjenljivost u pojasu niskih frekvencija (f < 1 Hz), a velika promjenljivost u pojasu visokih
frekvencija (f>5 Hz). Openito, model prostorne promjenljivosti mora biti takav da dvije toke koje
se nalaze na danome razmaku imaju neovisno gibanje u nekome podruju frekvencija. Ako se
smatra da su dva gibanja neovisna, mogu se njihovi doprinosi odzivu kombinirati po pravilu
"kvadratni korijen zbroja kvadrata".
(3) Pri obinim uvjetima utjecaj je prostorne promjenljivosti potresnoga gibanja na najvee
vrijednosti odziva konstrukcije malen. Stoga se prostorna promjenljivost moe jednostavno
zanemariti ili prikazati vrlo idealiziranim modelom. Mogui model prostorne promjenljivosti dan je
u ovome dodatku. Ipak, mogu se primijeniti i drugi modeli ako zadovoljavaju uvjete dane u toki
D.1.
(1) Gibanje potresnih vibracija ui (t) (i=1,2,3) brzinom "c" izmeu postaje "a" (kao nepomine)
i postaje "b" dano je jednadbom
uib(t) = ri uia (t + d/c) (D.1)
gdje su uib(t) i uia(t) vremenski zapisi vibracija u tokama "b" i "a", ri je omjer amplituda valova u
"b" i "a", a "d" je razmak izmeu "a" i "b" mjeren uzdu puta vala. Omjer r i mjera je disipacije
vibracije (geometrijskim irenjem ili trenjem) uzdu razmaka (d , r ).
HRN ENV 1998-2
stranica 76
(2) Ako sa Spqaa() nazovemo matricu spektralnih funkcija u postaji "a", tada su matrica
funkcije spektralne gustoe u toki "b" i matrice funkcija spektralne gustoe izmeu toaka "a" i "b"
dane formulama:
Spqbb() = rp rq Spqaa() (D.2)
Spqab() = rp exp (id / c ) Spqaa() (D.3)
Spqba() = rp exp (-id / c) Spqaa() (D.4)
U sluaju Rayleighovih valova estice na povrini tla kreu se eliptikom putanjom. Ako su x 1 i x2
horizontalna i vertikalna os i ako je S11aa() spektralna gustoa snage horizontalnih ubrzanja, tada je
matrica funkcija spektralne gustoe za vektor horizontalnog i vertikalnog ubrzanja 1 i 2 T dana
jednadbom:
S11aa() S12aa()
Saa() = (D.5)
S21aa() S22aa()
gdje je:
S22bb() = 2 S11aa() (D.6)
S12aa() = exp (i) S11aa() (D.7)
S21aa() = exp (-i) S11aa() (D.8)
gdje je omjer vertikalne i horizontalne komponente (oko 1,5 za elastini poluprostor).
(3) Da bi se postavio model irenja valova, potrebno je razloiti vibraciju potresa na prikladne
nizove P, S, Loveovih i Rayleighovih valova s prikladnim svojstvima atenuacije (opadanja) i
rasipanja. To razlaganje ovisi bar o udaljenosti epicentra i dubini arita, a podaci o tome jo su
nedovoljni. Zato se matrica funkcija spektralne gustoe za sve toke podloge dobiva primjenom
jednadbi (D.1) do (D.4) za svaki par toaka u podlozi.
D.2.3 Pojednostavnjeni model
D.2.3.1 Osnove
(1) Pojednostavnjeni model prostorne promjenljivosti (bez irenja valova) moe se temeljiti na
skupu neovisnih gibanja koja imaju vrijednosti razliite od nule samo u ogranienome podruju
povrine zemlje. Ta neovisna gibanja moraju zadovoljavati ova pravila:
- Prostorna promjenljivost ista je za sve komponente gibanja

- Svako je neovisno podruje gibanja ogranieno. Najvia frekvencija u svakome podruju ne
smije premaiti tri puta najniu frekvenciju.
- Za svako podruje frekvencija definira se kvadratna mrea. Uzima se da je veliina stranice
kvadrata jednaka duljini vala koja odgovara najnioj frekvenciji podruja. Ta se duljina vala
HRN ENV 1998-2
stranica 77
prorauna iz prosjene brzine S-vala za podruje koje je jednako jednostrukoj ili dvostrukoj duljini
mosta. Ako je veliina stranice kvadrata vea od peterostruke duljine mosta, gibanje se prikazuje
idealizirano kao gibanje krute podloge.
- Svakom se voru pridruuje neovisno gibanje sa svojstvima koja odgovaraju profilu tla u
voru.
- Gibanja na stranicama i unutar kvadrata dobivaju se iz teinskoga prosjeka neovisnih
gibanja u etiri vrha (vora ?) kvadrata. Ukupno je gibanje:
4
u(y1, y2,t) = i uie(t) (D.9)
i=1
gdje je:
i i-ti teinski faktor
ui e i-to neovisno gibanje
Teinski faktor dan je jednadbom:
i = cos (y1 / ) cos ( y2 / ) (D.10)
gdje je duljina stranice , y1 i y2 koordinate promatrane toke, za koordinatni sustav ije osi imaju
isti smjer kao i mrea i ije se ishodite podudara s i-tim vorom.
(2) Kad mjesta vorova imaju isti profil tla, svojstva su gibanja potresa svugdje ista i
odgovaraju svojstvima profila tla.
D.2.3.2 Spektar odziva
(1) Brojano definiranje neovisnih gibanja sa spektrom odziva provodi se s djelominim

spektrom odziva koji se dobiva iz spektra odziva ovisnog o tlu i intervalu perioda neovisnoga
gibanja. Ako su T1i i T2i najnii i najvii period i-toga podruja frekvencije, tada je djelomini
spektar odziva definiran ovim pravilima (izraenim u trilogaritamskom prikazu):
- Djelomini spektar odziva za interval perioda T1i , T2i podudara se sa spektrom odziva
ovisnim o tlu
- Djelomini spektar odziva za interval perioda T1i /2 podudara se s crtom koja prikazuje
vrnu vrijednost ubrzanja tla aig za taj interval i odreuje se iz formule:
----------------------------
aig = Ia(T2i) - Ia(T1i) (D.11)
- Djelomini spektar odziva za periode vee od 2T2i podudara se s crtom koja prikazuje vrnu
vrijednost pomaka tla dig za taj pojas to se odreuje formulom:
HRN ENV 1998-2
stranica 78
---------------------------
dig = Id(T2i) - Id(T1i) (D.12)
- U intervalu perioda T1i/2 , T1i djelomini spektri odziva odreeni su pravcem koji prolazi
kroz vrijednost djelominog spektra u T1i/2 i geometrijsku sredinu koja se proraunava iz
vrijednosti aig vrnog ubrzanja tla za interval T1i , T2i i ordinate vrijednosti odzivnog spektra
ovisnog o tlu u T1i.
- U intervalu perioda T2i , 2T2i djelomini spektar odziva odreen je pravcem koji prolazi
kroz vrijednost djelominog spektra odziva u toki 2T2i i geometrijsku sredinu proraunanu iz
vrijednosti dig najveega pomaka tla u intervalu T1i, T2i i ordinatu vrijednosti spektra ovisnog o tlu
u toki T2i.
(2) Funkcije Ia(T) i Id(T) odgovaraju neodreenomu integralu ubrzanja i pomaka spektra snage
koji odgovara spektru odziva ovisnom o tlu. Ti spektri snage mogu se proraunati iz ovih priblinih
formula:
Sa = 0,2 ' A2T1,4 za T < TB (D.13)
Sa = 6' V2 T -0,74 za TB<T<TC (D.14)
Sa = 300 ' D2 T -3,1 za TC<T (D.15)
gdje je Sa spektar snage ubrzanja, ' vrijednost omjera priguenja (ne u postotku), a A, V i D su
spektralno ubrzanje, brzina i pomak. TB i TC parametri su spektra odziva definirani u tablici 4.1
ENV-a 1998-1-1. Napominje se da je spektar snage pomaka dan jednadbom Sd(T) = (T/2)4 Sa(T).
(3) Ako diferencijalni pomaci temelja mosta mogu uzrokovati znatna naprezanja u konstrukciji,
potresne unutarnje sile odreuju se formulom
----------------------------------------------------
E = mn m n + (kj dj)2 (D.16)
m n j
mn = X / Y (D.17)
---------------
X = 8 r 3/2 ('m + r 'n) 'm 'n
Y = (1-r2)2 + 4 'm 'n r (1+r2) + 4r2 ('m2 + 'n2)
gdje je E potresni uinak, m je uinak m-tog oblika vibracija, kj je uinak j-tog neovisnoga gibanja,
dj je asimptotska vrijednost spektra u j-tom obliku za duge periode izraena u pomacima r=m / n,
a 'm je vrijednost viskoznoga priguenja za m-ti oblik vibracija.
D.2.3.3 Spektar snage
(1) Odreivanje brojanih vrijednosti spektra snage neovisnih gibanja u podruju frekvencija
f1i , f2i provodi se razmatranjem djelominih spektara snage s nultim vrijednostima za frekvencije
nie od f1i i vie od f2i i podudaranjem sa spektrom snage ovisnim o tlu za frekvencije u pojasu f1i ,
f2i.
HRN ENV 1998-2
stranica 79
D.2.3.4 Prikaz vremenskim zapisom
(1) Odreivanje brojanih vrijednosti neovisnih gibanja za umjetno generirane akcelerograme

provodi se u skladu s kriterijem konzistentnosti navedenim u toki 3.2.2.4 koji se primjenjuje na
skupinu akcelerograma koji prikazuju neovisno gibanje i djelominih spektara odziva o kojima se
raspravljalo u stavku o spektrima odziva.
D.2.4 Model relativnoga statikog pomaka
D.2.4.1 Openito
(1) Kod obinih mostova i u nedostatku stroeg prorauna mogu se uinci prostorne
promjenljivosti potresnoga gibanja priblino prikazati primjenom prolaznih relativnih statikih
pomaka izmeu referentne toke leaja "r" i svih drugih toaka leaja "i" mosta na tlu.
D.2.4.2 Relativni statiki pomaci
(1) Relativni horizontalni pomaci dri u uzdunome smjeru izmeu oslonaca "r" i "i" mogu se
proraunati, slino kako je navedeno u toki 6.6.4 za deg iz formule
------
dri = Xri vg / cP 2 . dg (D.18)
gdje su:
Xri horizontalni razmak oslonca "i" od referentnog oslonca "r" mjeren u uzdunome smjeru
mosta
dg i vg proraunske vrijednosti vrnoga pomaka tla i vrne brzine prema definiciji u toki 6.6.4(3)
cP brzina tlanog vala u slojevima tla ispod oslonaca. U nedostatku tonijih podataka, mogu se
upotrijebiti vrijednosti dane u toki 6.6.4(3) poveane za 30%.
(2) Ako su slojevi tla ispod oslonaca "r" i "i" bitno razliiti, moraju se uzeti najnepovoljnije
vrijednosti koje su ipak meusobno konzistentne za vg i za dg . Za cP uzima se teinski prosjek
odgovarajuih vrijednosti pri emu su teinski faktori srazmjerni duljini svakog sloja u odnosu na
ukupni razmak Xri .
D.2.4.3 Proraunske unutarnje sile
(1) Proraunske unutarnje sile izazvane potresom raunaju se iz formule:
------------------------
Ed = Edo2 + Erx2 (D.19)
gdje su:
Ed0 proraunske unutarnje sile proraunane uz zanemarenje prostorne promjenljivosti
potresnoga gibanja
Erx proraunske unutarnje sile prouzroene vektorom pomaka dri u skladu s jednadbom
HRN ENV 1998-2
stranica 80
(D.18) u kojoj su svi pomaci u uzdunome smjeru.
(2) Priblienje definirano u toki D.2.4.2 pretpostavlja da relativni pomaci oslonaca u

poprenome i vertikalnome smjeru ne daju znatne unutarnje sile. Ta pretpostavka vrijedi kao pravilo
jer su odgovarajui vektori pomaka, u najveoj mjeri, sukladni gibanju krutoga tijela rasponske
konstrukcije. U suprotnome se sluaju slino priblienje moe uzeti i za te pomake.
D.3 Rotacijske komponente
D.3.1 Uvod
(1) Rotacijske vibracije nastaju kao posljedica prostornih prolaznih komponenata; njihovo je
ukljuivanje potrebno gdje god se primjenjuje prostorno promjenljiv model zbog suvislosti modela.
to vie, ukljuivanje rotacijskih komponenata u model ne poveava bitno proraun.
(2) Uzimanje u obzir rotacijskih komponenata oko horizontalne osi moe biti vano za
konstrukcije koje su visoke i krute; uzimanje u obzir rotacijske komponente oko vertikalne osi moe
biti vano za uvoenje torzijskih uinaka u simetrinim konstrukcijama. Ipak, u oba sluaja,
najee je doprinos rotacijske komponente ukupnom odzivu malen, tj. ne poveava odziv za vie
od 10%. Stoga, ak i ako se rotacijske komponente ne proraunaju suvie tono, tako nastala
pogreka za ukupan je odziv prihvatljiva.
(3) Zbog openito maloga doprinosa rotacijskih komponenata ukupnom odzivu, preporuuje se
uzeti jednostavan model koji daje poveanu sigurnost, kako je to ovdje prikazano, a ne vrlo
komplicirani model iji se parametri ne mogu obino brojano odrediti bez pretpostavki koje nije, u
velikoj mjeri, mogue strogo opravdati. Valja istaknuti da je usvojeni model isti kinematiki model
u kojemu je pretpostavljeno da su pomaci okomiti na irenje vala; nadalje, pretpostavljene su i
brzine irenja vala. Stoga je model primjenljiv i na Loveove valove.
(1) U izravnome (?) i ortogonalnome koordinatnom sustavu x1, x2 i x3 gdje je x3 vertikalna os,
rotacije i , zbog polja pomaka uj , dane su formulom:
i = 0,5 (uj / xk - uk / xj ) (D.20)
gdje su (i, j, k) parne permutacije od (1,2,3). Promatrajmo val prikazan poljem pomaka uj(xk) koji
putuje uzdu xk brzinom "c" bez promjena u svome profilu, to je prikazano jednadbom
uj(t) = fj(xk - c t) (D.21)
gdje je fj funkcija oblika. Derivacije po vremenu i prostoru uj jesu:
uj / t = - c . fj(xk - ct) / (xk - ct) (D.22)
uj / xk = fj(xk - ct) / (xk - ct) (D.23)
iz ove dvije jednadbe slijedi da je

HRN ENV 1998-2
stranica 81
uj / xk = - (1/c) . (uj / t) (D.24)
to pokazuje kako se derivacija po vremenu pretvara u derivaciju po prostoru koja se moe

primijeniti s jednadbom (18) kako bi se dobio konaan rezultat:
i = - (1/2c) ( uj / t) (D.25)
j = - (1/2c) (ui / (t) (D.26)
k = 0 (D.27)
(2) Odreivanje brojanih vrijednosti rotacijskog spektra prikazano u tokama D.3.3 i D.3.4
pretpostavlja da ukupno potresno gibanje nastaje zbog S valova iako ti valovi ne postoje na
rubovima krutoga elastinog tijela. U nekim sluajevima vrijednost uzeta za "c" nije brzina irenja
S-vala u tlu; uvijek se postie poveana sigurnost uzme li se malu vrijednost za "c" jer su amplitude
rotacije obrnuto srazmjerne brzini "c". Openito se postie poveana sigurnost uzme li se za c
vrijednost irenja S-vala na gornjemu rubu sloja tla jer je tlo openito tu najmeke, a brzina S-vala
dovoljno je blizu donjoj granici fazne brzine Rayleighovih i Loveovih valova. Iako grupna brzina
moe dati znatno nie vrijednosti, to se pojavljuje samo za ograniena podruja frekvencija, obino
na donjemu rubu frekvencija spektra gdje je frekventni sadraj rotacijskog spektra malen.
D.3.3 Spektri odziva
(1) Spektri odziva est komponenata potresnoga djelovanja moraju se sastojati od est
meusobno neovisnih spektara odziva. Tri od njih su spektri odziva ovisni o tlu za dvije
horizontalne komponente (osi x i y) i za vertikalnu komponentu (os z) navedeni u toki 3.2.2.2.
Rotacijske komponente spektara definirane su jednadbama:
Sex = 2,0 Se(T) / (c T) (D.28)
Sey = 2,0 Se(T) / (c T) (D.29)
Sez = 2,0 Se(T) / (c T) (D.30)
gdje su:
Sex , Sey , Sez rotacijski spektri odziva oko osi x, y i z
Se spektar odziva ovisan o tlu za horizontalne komponente
c brzina S-vala
T promatrani period.
Napomena: Meusobno neovisni spektri odziva znae da je primjenljivo kombinacijsko pravilo "kvadratni korijen
zbroja kvadrata".
D.3.4 Spektri snage
Opis spektara snage potresnoga gibanja mora se sastojati od est meusobno neovisnih spektara
snage. Tri od tih spektara spektri su snage ovisni o tlu za dvije horizontalne komponente (osi x i y) i
vertikalnu komponentu (od z). Spektri snage rotacijskih ubrzanja dani su jednadbama:
HRN ENV 1998-2
stranica 82
Sx() = 0,98 2 S() / (4 c2) (D.31)
Sy() = 0,98 2 S() / (4 c2) (D.32)
Sz() = 2 S() / (2 c2) (D.33)
gdje su:
Sx , Sy i Sz rotacijski spektri snage oko osi x, y i z
S spektar snage ovisan o tlu za horizontalne komponente
c brzina S vala
promatrana frekvencija.
(2) Rotacijski spektri snage definirani u ovome stavku skladni su s rotacijskim spektrima odziva
definiranim u prethodnome stavku.
D.3.5 Prikaz vremenskim zapisom
(1) Prikaz potresnoga gibanja vremenskim zapisom mora biti usklaen sa spektrima odziva
definiranim u toki 3.2.2.2 u smislu kriterija danih u toki 3.2.2.4.
HRN ENV 1998-2
stranica 83
DODATAK E (NORMATIVNI)
SKUPINA AKCELEROGRAMA ZA PRORAUN KONSTRUKCIJE
E.1 Uvod
(1) Prikaz potresa vremenskim zapisom ukljuuje odabir skupine akcelerograma koji e biti
ulazni podaci za dinamiki proraun. Rezultati tih prorauna mogu se prikladno vrednovati
statistikim postupcima. Za vrednovanje openito je pogodnija skupina umjetnih akcelerograma od
skupine realnih akcelerograma, jer se ona moe smatrati uzorkom neovisnih i ravnomjerno
raspodijeljenih akcelerograma koji doputaju uporabu dobro poznatih statistikih postupaka.
E.2 Umjetni akcelerogrami
(1) Umjetno generirani akcelerogrami mogu biti stacionarni ili nestacionarni. Stacionarni se
mogu generirati pogodno kao stacionarni Gaussov stohastiki proces ije su brojane vrijednosti
ovisne o spektru snage ovisnom o tlu. Nestacionarni akcelerogrami mogu se izravno stvarati:
a) iz prikladnih nestacionarnih stohastikih procesa

b) mnoenjem stacionarnog akcelerograma funkcijom za prilagodbu vremena m(t)
(2) Oblik funkcije prilagodbe ovisi o seizmotektonskim svojstvima podruja; na slici E.1
prikazan je mogui oblik, prikladan za obine uvjete.
s: ukupno trajanje potresa
Slika E.1 Oblik funkcije prilagodbe
(3) U sluaju b) frekventni je sastav stabilan. Promjenljiv frekventni sastav dobiva se u sluaju
a); u tome sluaju promjenljiv frekventni sastav ne prikazuje svojstva pojedinanog potresa ve
doprinos ukupnoj opasnosti od moguega potresa s razliitim magnitudama i arinim
udaljenostima; to se moe postii modeliranjem sastava viih frekvencija koje odraavaju svojstva
bliskih potresa i modeliranjem sastava niskih frekvencija koje odraavaju svojstva udaljenijih
potresa i potresa veih magnituda.
HRN ENV 1998-2
stranica 84
E.3 Stvarni akcelerogrami
(1) Stvarni akcelerogrami koji e se upotrijebiti kao ulazni podaci u dinamikome proraunu
moraju biti zabiljeeni u podruju ili podrujima slinih seizmotektonskih svojstava kao to je i
mjesto graevine. Ti stvarni akcelerogrami mogu se prilagoditi mnoenjem faktorima koji nisu
manji od 0,5 ni vei od 2.
E.4 Vrednovanje skupina akcelerograma
(1) Skupina akcelerograma mora se vrednovati proraunom prosjenoga odzivnog spektra S za

priguenje ' = 0,05 i za 100 oscilatora s vlastitim periodom Ti u geometrijskoj progresiji sa
zajednikim omjerom 1,064786, tj. s periodima 0,04 s; 0,0426 s; 0,0454 s .... 20,0 s. Skupina je
prihvatljiva ako je, za najmanje 50 razliitih perioda, prosjeni spektar odziva vei ili jednak
spektru odziva ovisnom o tlu Se(Ti). Nadalje geometrijski prosjek omjera Se(Ti) / Se(Ti) za 13
perioda Ti najbliih osnovnom periodu konstrukcije mora biti vei od 1.
E.5 Broj akcelerograma u proraunu
(1) Rezultati prorauna provedenih sa skupinama akcelerograma ovise o broju akcelerograma i

svojstvima pojedinih akcelerograma. Openito je prikladno smatrati te rezultate sluajnim
varijablama i upotrijebiti poznate statistike postupke radi uspostave odnosa broja akcelerograma u
skupini i nesigurnosti rezultata.
(2) Uinci potresnoga djelovanja moraju u naelu biti jednaki prosjeku najveeg odziva
proraunanog za uzorak s beskonanim brojem akcelerograma. Ako se upotrebljava samo konaan
broj akcelerograma, moraju se uzeti u obzir nesigurnosti rezultata.
(3)P Openito se rezultati prorauna moraju ispraviti primjenom formula utemeljenih na

odgovarajuoj statistikoj teoriji koja daje vrijednost potresnih uinaka koji nisu manji od tonih
vrijednosti, uz 80 %-tnu vjerojatnost.
(4) Ako se proraun provede s vie od 10 akcelerograma, moe se srednja vrijednost uzeti bez
ispravljanja. Ako se uzme manji broj akcelerograma, primjenjuje se ovaj ispravak:
-----
E = Ea (1 + 0,352 / N )
gdje je E uinak potresnoga djelovanja, a Ea prosjek najveih odziva proraunanih za N

akcelerograma.
HRN ENV 1998-2
stranica 85
DODATAK F (NORMATIVNI)
DODATNA MASA PRIKLJUENE VODE ZA POTOPLJENE STUPOVE
(1)P Ukupna proraunska masa potopljenog stupa jednaka je zbroju:
- stvarne mase stupa (bez uzgona)

- mase vode koja se moda nalazi unutar stupa (kod upljih stupova)
- dodane mase ma izvana prikljuene vode po jedinici duljine potopljenog stupa
(2) Za stupove krunoga presjeka polumjera R, moe se ma odrediti s pomou formule:
m a = R2 (F.1)
gdje je gustoa vode.
(3) Za stupove eliptinoga presjeka s osima 2ax i 2ay i potresom koji djeluje pod kutom na os x
presjeka, ma iznosi:
ma = (ay2 cos2 + ax2 sin2 ) (F.2)
Slika F.1 Eliptini presjek stupa
(4) Za stupove pravokutnoga presjeka, izmjera 2ax i 2ay, za potres u smjeru x, ma iznosi
ma =k ay2 (F.3)
gdje se vrijednosti "k" uzimaju iz tablice F.1 (doputena je linearna interpolacija).
Tablica F.1 Stup pravokutnoga presjeka
ay/ax k
0,1 2,23
0,2 1,98
0,5 1,70
1,0 1,51
2,0 1,36
5,0 1,21
10,0 1,14
1,00
HRN ENV 1998-2
stranica 86
DODATAK G (NORMATIVNI)
PRORAUN PREMA KAPACITETU NOSIVOSTI
G.1 Opi postupak
(1) Openito se za svaki predznak i za svaki od dva smjera proraunskog potresnog djelovanja
primjenjuje ovaj postupak:
(2)P Prvi korak:

Prorauna se proraunska nosivost presjeka na savijanje MRd,h za eljene plastine zglobove koja
odgovara odabranom predznaku i smjeru potresnoga djelovanja (AE ). Nosivost ovisi o stvarnim
izmjerama presjeka i konanoj koliini uzdune armature. Proraunom se uzima u obzir
meudjelovanje s uzdunom silom i moda s momentom savijanja drugoga smjera, to proizlazi iz
kombinacije G "+" AE, gdje je G zbroj stalnih djelovanja (vlastita teina i naknadno napinjanje), a
AE je proraunsko potresno djelovanje.
(3)P Drugi korak:

Prorauna se promjena unutarnjih sila FC mehanizma s plastinim zglobovima uzrokovana
porastom momenata u plastinim zglobovima (Mh) kao razlika momenta poveane nosivosti
presjeka i momenta prouzroenog stalnim djelovanjima (MG,h) :
Mh = 0 MRd,h - MG,h (G.1)
gdje je 0 faktor poveane nosivosti (vidi toku 5.3).

Unutarnje sile FC mogu se openito odrediti iz ravnotenih uvjeta dok su razumna priblienja u
pogledu spojivosti deformacija prihvatljiva.
(4)P Trei korak:

Konane unutarnje sile pri proraunu prema kapacitetu nosivosti FC dobivaju se kao zbroj promjene
FC i unutarnjih sila prouzroenih stalnim djelovanjima FG
FC = FG + FC (G.2)
G.2 Pojednostavnjenja
(1) Kad je moment savijanja zbog stalnih djelovanja u plastinim zglobovima zanemariv u
usporedbi s momentom poveane nosivosti presjeka (MG,h << 0 .MRd,h), moe se gore navedeni
drugi korak zamijeniti izravnim proraunom unutarnjih sila FC iz unutarnjih sila proraunskog
potresnog djelovanja AE. To je obino sluaj u poprenome smjeru stupova ili u oba smjera kad su
stupovi zglobno spojeni s rasponskom konstrukcijom. Tada se proraun prema kapacitetu nosivosti
poprene sile stupa "i" moe proraunati s pomou formule:
VC,i = Vi = VE,i . 0 MRd,h,i / ME,i (G.3)
a za rasponsku konstrukciju i upornjake
FC = E . VC,i / VE,i (G.4)

HRN ENV 1998-2
stranica 87
Dodatak H (NORMATIVNI)
DUKTILNOST POSEBNIH MOSTOVA
H.1 Utjecaj velikih uzdunih sila (za armiranobetonske stupove)
(1)P Faktori q dani u tablici 4.1 u toki 4.1.6 (koji su ovdje oznaeni s qo ) vrijede kad je
bezdimenzijska uzduna sila
k = NEd / (Ac fck) (H.1)
manja od 0,3. Ako je k > 0,6 plastini zglobovi nisu doputeni. U intervalu 0,3 < k 0,6 moe se
uzeti linearno smanjenje od vrijednosti q = q0 definirano u tablici 4.1 do q=1,0, tj.
za k 0 3 q = q0 (H.2)
za 0,3 < k 0,6 q = q0 - (k / 0,3) - 1 (q0 - 1) (H.3)
Slika H.1 Utjecaj k na vrijednost q
H.2 Postupno plastificiranje stupova
H.2.1 Istodobno i postupno plastificiranje
(1) Istodobno plastificiranje stupova koji preuzimaju potresne sile daje najbolje priblienje
teoretskomu elastoplastinom ponaanju. To se stvarno dogaa kad je armatura svakog stupa
jednaka zahtijevanoj armaturi prema unutarnjim silama za proraunsku potresnu kombinaciju. U
sluaju stupova koji se bitno razlikuju po visini (to moe biti neizbjeno kod strmih dubokih
dolina) potresno se djelovanje, posebno u uzdunome smjeru mosta, koncentrira na krae i krue
stupove koje se onda odgovarajue armiraju. Meutim, kod savitljivijih stupova moe zahtijevana
najmanja armatura biti vea od one potrebne za potresnu kombinaciju djelovanja. Tada je
neizbjeno postepeno plastificiranje s posljedicama istaknutim u narednim stavcima.
HRN ENV 1998-2
stranica 88
H.2.2 Postupno plastificiranje u uzdunome smjeru
(1) Najvee poslijeelastine deformacije nastaju u stupu koji se prvi plastificira i gdje vjerojatno
postoji i najvei zahtjev za mjesnom duktilnou. Poveano armiranje uzrokuje da se neki stupovi
plastificiraju kasnije, ali to openito ne uzrokuje smanjenje u troenju energije unato manjim
plastinim deformacijama, zbog poveanog troenja energije u tim stupovima i njihove vee
nosivosti. Vrlo savitljivi stupovi, koji se ne mogu plastificirati prije nego to je dostignut granini
pomak sustava, uvijek u nosivosti na potres imaju zanemariv doprinos. Stoga se u uzdunome
smjeru mostova u pravcu, duktilno ponaanje moe pretpostaviti ak i pri postupnome
plastificiranju stupova.
(2) U sluaju postupnoga plastificiranja potreban je briljiv proraun krutosti stupova kako bi se
izbjeglo podcjenjivanje ukupne krutosti i dinamikih uinaka. Preporuuje se da se za odreivanje
potresnih uinaka za sve stupove uzme krutost za neraspucale presjeke kao pretpostavka koja daje
poveanu sigurnost. Nakon takvog prorauna mora se nainiti popravak odgovarajuih vrijednosti
pomaka utemeljen na proraunanoj razini deformacija u stupovima.
H.2.3 Postupno plastificiranje u poprenome smjeru
(1) Postupno plastificiranje stupova u poprenome smjeru moe uzrokovati bitna odstupanja
izmeu rezultata "ekvivalentnoga" prorauna po linearnoj teoriji i stvarnog prorauna po nelinearnoj
teoriji mosta. Neki su od uzroka takvih odstupanja ovi:
a) Moebitno progresivno plastificiranje stupova od jednoga kraja mosta do drugoga moe

uzrokovati dodatnu horizontalnu ekscentrinost koja onda uzrokuje nesrazmjerno poveanje
zahtjeva na duktilnost onih stupova koji se prvi plastificiraju.
b) Popreno savijanje rasponske konstrukcije koje je predvieno u proraunu prema linearnoj

teoriji ne moe se nakon plastificiranja stupova ostvariti.
(2) Pouzdani proraun uinaka za sluaj a) mogu je samo ako se provede prikladni proraun po
nelinearnoj teoriji vremenskim zapisom. Ipak se neeljeni uinci mogu izbjei ako je konstrukcijski
sustav mosta po visini simetrian ili ga se takvim moe projektirati.
(3) Ako se ne provodi dinamiki proraun prema nelinearnoj teoriji, uinci sluaja b) na
rasponsku konstrukciju mogu se priblino ustanoviti proraunom uinaka djelovanja prouzroenih
istovrijednim statikim poprenim potresnim optereenjem uzimajui za svaki stup "i" popravljenu
krutost koja je jednaka njegovoj sekantnoj krutosti proraunanoj za pomak njegova vrha prema
izrazu:
di = dEi (H.4)
gdje je:
dEi pomak koji se dobiva za vrh stupa "i" iz prorauna prema linearnoj teoriji
najvea vrijednost omjera
j = dyj / dEj = MRdj / MEj (H.5)
gdje je:
HRN ENV 1998-2
stranica 89
dyj pomak vrha stupa "j" na granici plastificiranja
MRdj i MEj proraunska nosivost na savijanje i proraunski potresni moment u podnoju stupa "j"
(plastini zglob).
HRN ENV 1998-2
stranica 90
DODATAK J (NORMATIVNI)
PROTOTIPNA ISPITIVANJA SUSTAVA POTRESNE IZOLACIJE
J.1 Predmet
(1)P Svrha je ispitivanja navedenih u ovome dodatku da se ustanove i vrednuju proraunska

svojstva izolacijskog sustava. Ona ne zamjenjuju ispitivanja radi nadzora nad kakvoom pri
proizvodnji.
(2)P Deformacijska svojstva i vrijednosti priguenja izolacijskog sustava koji se upotrebljava pri
projektiranju i proraunu potresno izoliranih mostova moraju se temeljiti na ispitivanjima opisanim
o ovome dodatku. Ispitivanja se provode na dva uzorka u pravoj veliini za svaku vrstu i veliinu
leaja.
Napomena: Zahtjevi ovoga dodatka moda e biti uskoro obuhvaeni odgovarajuom europskom normom. Tada e se
ovaj dodatak revidirati.
J.2 Zapisi
(1)P Ovisnost sila-deformacija i histerezno ponaanje mora se zabiljeiti za svaki ciklus

ispitivanja.
J.3 Slijed i ciklusi
(1)P Mora se provesti ovdje navedeni slijed ispitivanja za propisani broj ciklusa, s vertikalnim
optereenjem jednakim prosjenom stalnom optereenju, na svim leajevima iste vrste i veliine:
1. Dvadeset punih izmjeninih ciklusa optereenja s horizontalnom silom jednakom najveoj

nepotresnoj proraunskoj sili.
2. Tri puna izmjenina ciklusa optereenja, svaki s postepenim poveanjem pomaka do

proraunskog potresnog pomaka u koracima: 0,25, 0,50, 0,75 i 1,0.
3. Dvadeset punih izmjeninih ciklusa s optereenjem koje daje pomak jednak ukupnomu
proraunskom pomaku.
(2)P Ako leaj ujedno slui i za prijenos vertikalnog optereenja, tada se 2. toka stavka (1)P
slijeda za cikliko ispitivanje odreuje za ova dva dodatna vertikalna optereenja:
1,2 Gk + FEd Comment [BD1]:
0,8 Gk - FEd
gdje je:
Gk stalno optereenje
FEd vertikalno optereenje prouzroeno potresom pri najveemu odzivu na proraunski potres.
HRN ENV 1998-2
stranica 91
J.4 Uzorci ovisni o brzini optereenja
(1)P Ako je ovisnost sila-pomak izolatora ovisna o brzini optereenja, svaka se cjelina ispitivanja
navedenih u toki J.3 mora provesti pri frekvenciji "f", u podruju od 0,1 do 1,0 od reciprone
vrijednosti proraunskog perioda TI. Frekvencija "f" najmanja je frekvencija ispitivanja pri kojoj su
proraunska krutost i proraunsko priguenje pri proraunskom pomaku jednaki najmanje 85%
odgovarajue vrijednosti kad bi leaj bio ispitan pri frekvenciji jednakoj recipronoj vrijednosti
perioda T1.
(2)P Ako se za utvrivanje brojanih vrijednosti uzorka ovisnih o brzini optereenja ispituju
prototipni uzorci smanjenih izmjera, ti uzorci moraju biti izvedeni od iste vrste i materijala i
proizvedeni istim postupkom i imati istu kakvou kao i leajevi u punoj veliini, a moraju se
ispitati pri frekvenciji koja odgovara brzinama optereenja za leajeve u punoj veliini.
(3)P Smatra se da ovisnost sila-pomak leaja ovisi o brzini optereivanja ako postoji razlika u
proraunskoj krutosti pri proraunskom pomaku koja je vea od 15% pri ispitivanju na frekvenciji
jednakoj recipronoj vrijednosti proraunskog perioda izoliranog mosta i pri ispitivanju na bilo
kojoj frekvenciji u podruju od 0,1 do 2,0 puta reciprona vrijednost proraunskog perioda
izoliranog mosta.
J.5 Uzorci ovisni o dvosmjernome optereenju
(1)P Ako ovisnost sila-pomak izolatora ovisi o dvosmjernom optereenju, ispitivanja navedena u
tokama J.3 i J.4 valja poveati kako bi se ukljuilo dvosmjerno optereenje u koracima od 0,25 i
1,0, 0,50 i 1,0 te 1,0 i 1,0 za svaki smjer u odnosu na ukupni najvei pomak.
(2)P Ako se za utvrivanje brojanih vrijednosti svojstava kod dvosmjernih optereenja

upotrebljavaju uzorci smanjenih izmjera, takvi uzorci moraju biti od iste vrste i materijala te
proizvedeni istim postupkom i imati istu kakvou kao i leajevi u punoj veliini.
(3)P Smatra se da je ovisnost sila-pomak jednog izolatora ovisna o dvosmjernome optereivanju,

ako je razlika izmeu dvosmjernog i jednosmjernog optereenja u proraunskim krutostima, pri
proraunskom pomaku, vea od 15% .
J.6 Statiki pokus s ukupnim proraunskim pomakom
(1)P Izolatori koji prenose vertikalno optereenje moraju se statiki ispitati s obzirom na najvee
i najmanje vertikalno optereenje koje djeluje prema dolje u kombinaciji sa stalnim horizontalnom
optereenjem koje daje ukupni proraunski pomak pri vertikalnom optereenju jednakim nuli.
(2)P Za izolacijske sustave koji se sastoje iskljuivo od elastomernih leajeva, koji se

upotrebljavaju u kombinaciji s potresnim spojkama, odreuje se ukupni proraunski pomak u skladu
s tokom 2.3.6.3, a vertikalna optereenja u skladu s tokom J.3(2).
(3)P Za sve druge sustave izolacije odreuje se ukupni proraunski pomak u skladu s tokama
7.5.2.2 i 7.5.2.3, a vertikalno optereenje najvea je vrijednost odreena u skladu s tokama J.3(2) i
7.5.2.4.
HRN ENV 1998-2
stranica 92
J.7 Odreivanje svojstava sila-pomak
(1)P Ovisnost sila-pomak izolacijskog sustava treba se osnivati na rezultatima ciklikog

ispitivanja svakoga punog izmjeninog ciklusa optereenja.
(2)P Proraunska krutost leaja proraunava se za svaki ciklus optereenja s pomou formule:
Keff = (Fp - Fn ) / ( dp - dn ) (J.1)
gdje su:
Fp i Fn najvea pozitivna i najvea negativna sila
dp i dn najvei pozitivni i najvei negativni pomak u ispitivanju.
Za odreivanje najmanje proraunske krutosti u jednadbi se uzimaju Fp,min i Fn,max.
J.8 Prikladnost sustava
(1)P Svojstva uzoraka smatraju se prikladnim ako su zadovoljeni ovi uvjeti:
a) Crte sila-pomak svih ispitivanja navedenih u toki J.3 ima pozitivan prirast sile.
b) Za svaki prirast pomaka u ispitivanju naveden u 2. toki stavka (1)P toke J.3 i za svaki
sluaj vertikalnog optereenja naveden u istoj toki nema razlike izmeu pojedinane proraunske
krutosti, u tri ciklusa optereenja i prosjene proraunske krutosti, vee od 10%.
c) Za svaki prirast pomaka, u ispitivanju navedenom u 2. toki stavka (1)P toke J.3 i za svaki
sluaj vertikalnog optereenja naveden u J.3, nema razlike izmeu prosjene vrijednosti
proraunske krutosti izmeu dva ispitana uzorka iste vrste i veliine u tri ciklusa ispitivanja vee od
10%.
d) Za svaki uzorak ispitan prema 3. toki stavka (1)P toke J.3 nema u tijeku 20 ciklusa
optereenja razlike vee od 20% u promjeni poetne proraunske krutosti
e) Za svaki uzorak ispitan prema 3. toki stavka (1)P toke J.3 smanjenje poetnoga priguenja
u tijeku 20 ciklusa optereenja nije vee od 20%.
f) Svi uzorci izolacijskog sustava koji preuzimaju vertikalno optereenje ostaju stabilni bez
umanjenja njihove nosivosti u vremenu od 60 sekundi pri statikom ispitivanju propisanom u toki
J.6.
HRN ENV 1998-2
stranica 93
J.9 Proraunska svojstva sustava izolacije
J.9.1 Proraunska krutost
(1)P Najmanja i najvea proraunska krutost izolacijskog sustava odreuje se ovako:
a) Vrijednost Kmin osniva se na najmanjoj proraunskoj krutosti pojedinog leaja kako je to

ustanovljeno ciklikim ispitivanjem u skladu s 2. tokom stavka (1)P toke J.3 pri pomaku
jednakom proraunskome pomaku.
b) Vrijednost Kmax osniva se na najveoj proraunskoj krutosti pojedinog leaja kako je to

ustanovljeno ciklikim ispitivanjem u skladu s 2. tokom stavka (1)P toke J.3 pri pomaku
jednakomu proraunskome pomaku.
c) Kod leajeva za koje se ispitivanjem u skladu s tokama J.3, J.4 i J.5 ustanovi da imaju
ovisnost sila-pomak koja se mijenja s vertikalnim optereenjem, brzinom optereivanja ili
dvosmjernim optereenjem, mora se vrijednost Kmax poveati, a vrijednost Kmin smanjiti kako bi se
povezali uinci izmjerenih promjena proraunske krutosti.
J.9.2 Proraunsko priguenje
(1)P Proraunsko priguenje ( I' ) izolacijskog sustava proraunava se s pomou formule:
I ' = (ukupna plotina) / (2 Kmax dEd2 ) (J.2)
gdje se "ukupna plotina" uzima kao zbroj plotina histereznih petlji svih pojedinih leajeva, a
plotina histerezne petlje svakoga pojedinog leaja kao najmanja plotina od tri histerezne petlje
utvrena iz ciklikih ispitivanja u skladu s 2. tokom stavka (1)P toke J.3 pri pomaku jednakomu
proraunskome pomaku dEd.
J.10 Utjecaj drugih imbenika
J.10.1 Temperatura
(1)P Ako krutost i/ili proraunsko priguenje izolatora ovise o temperaturi moraju se provesti
odvojeni pokusi u skladu s tokom J.3 u podruju temperatura od -5C do 35C kako bi se
proraunali uinci temperature na Kmax, Kmin i I '.
J.10.2 Starenje
(1)P Uinak starenja na krutost leajeva ispituje se izlaganjem uzoraka prikladnom ubrzanom
starenju. Za procjenu najvee proraunske krutosti primjenjuje se prikladna ekstrapolacija rezultata.
HRN ENV 1998-2
stranica 94
J.10.3 Optereenja u prolosti
(1)P Ako se poetna (izvorna) krutost leajeva znatno smanjuje nakon odreenoga broja ciklusa
optereenja (npr. u sluaju gume s velikim priguenjem ili gumenih izolatora s poboljanim
priguenjem), uzima se za proraunsku krutost prosjena krutost prva etiri ciklusa pri
proraunskom pomaku izmjerenom u posebnim pokusima koji se izvode na dva nedirnuta
(nedeformirana) uzorka u skladu s 3. tokom stavka (1)P toke J.3.

HRN ENV 1998-2 Mostovi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRN ENV 1998-2 Mostovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRN ENV 1998-2

HRVATSKA NORMA HRN ENV 1998-2

Kljune rijei: graevinarstvo, zgrade, konstrukcije, konstrukcije otporne na potres, proraun

EURONORMA ENV 1998

Design provisions for Conception et dimensionnement Auslegung von Bauwerken

Dravni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

Ova je norma prijevod engleskog teksta europske norme ENV 1998-2:1994.

Sastavni dio ove norme je Dravni dokument za primjenu.

Upuivanje na druge norme

EURONORMA ENV 1998

DRAVNI DOKUMENT ZA PRIMJENU

a) mostovi na dravnim cestama

Za mostove svrstane pod c) ne postavljaju se posebni zahtjevi na duktilnost te se oni proraunavaju

- za cestovne mostove 21 = 0,0

EUROPSKA NORMA ENV 1998-2:1994

ICS 91.120.20; 93.040

Kljune rijei: graevinarstvo, zgrade, konstrukcije, konstrukcije otporne na potres, proraun

Design provisions for Conception et dimensionnement Auslegung von Bauwerken

2 TEMELJNI ZAHTJEVI I KRITERIJI SUKLADNOSTI

6 POSEBNA PRAVILA OBLIKOVANJA POJEDINOSTI

7 MOSTOVI S UREAJIMA ZA IZOLACIJU

(1) Konstrukcijske euronorme skupina su norma za konstrukcijske i geotehnike proraune

(3) Dok ne budu na raspolaganju potrebne cjeline usklaenih tehnikih specifikacija za

Povijest programa euronorma

(6) Tehniki odbor CEN/TC250 CEN-a odgovoran je za sve konstrukcijske euronorme.

EN 1991 Eurokod 1 Osnove prorauna djelovanja na konstrukcije

(8) CEN/TC250 osnovao je posebne pododbore za gore navedene euronorme.

(10) Ova prednorma predviena je za pokusnu primjenu i za podnoenje primjedaba.

(12) U meuvremenu se reakcije i primjedbe na ovu prednormu mogu slati Tajnitvu

Dravni dokumenti za primjenu (DDP)

Posebnosti ove prednorme

(21) U nekim sluajevima ova prednorma doputa druge mogunosti:

Kriteriji i/ili preporuke za odabir najprikladnije od gornjih mogunosti prikazane su u moguemu

(22) Ova prednorma ima pet normativnih i etiri obavijesna dodatka.

1.2 Pretpostavke, jedinice i oznake

1.2.1 Oznake koje se nalaze samo u 2. dijelu

x faktor poveanja za uinke pri proraunu izolacijskih ureaja

1.3 Upuivanje na druge norme

1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene

(2)P Naela sadre:

(1)P U 2. dijelu nie navedeni nazivi imaju ova znaenja:

Proraun prema kapacitetu nosivosti: proraunski postupak koji se upotrebljava za konstrukcije s

Prostorna promjenljivost: prostorna promjenljivost potresnoga djelovanja znai da je gibanje tla

Posebni elastomerni leajevi: slojeviti elastomerni leajevi predvieni za potresnu izolaciju

2 TEMELJNI ZAHTJEVI I KRITERIJI SUKLADNOSTI

2.1 Proraunski potres

(3) Razlikovanje u ciljanoj pouzdanosti moe se u nedostatku pouzdane statistike procjene

Razred vanosti mosta Faktor vanosti I

Vea od prosjene 1,30

2.2 Temeljni zahtjevi

2.2.1 Granino stanje nosivosti (most se ne smije sruiti)

(4)P Openito, mora se osigurati da na rasponskoj konstrukciji ne doe do stvaranja plastinih

2.2.2 Granino stanje upotrebljivosti (zahtjev najmanjeg oteenja)

2.3 Kriteriji sukladnosti

Slika 2.1 Ponaanje u potresu

2.3.2.1 Duktilno ponaanje

(4)P Nije doputeno stvaranje plastinih zglobova u armiranobetonskim presjecima u kojima je

2.3.2.2 Ogranieno duktilno ponaanje - u biti elastino

2.3.3 Provjera nosivosti

(1)P Kod mostova s duktilnim ponaanjem podruja plastinih zglobova provjeravaju se na

(2)P Za mostove s ogranienim duktilnim ponaanjem u svim se presjecima mora provjeriti

(1)P Za mostove s duktilnim ponaanjem radi osiguranja redoslijeda (hijerarhije) nosivosti

(2)P To e se ostvariti za elemente za koje se predvia da ostanu u elastinome podruju