Metodika

Vol. 8, br. 1, 2007, str. 104-114-

Izvorni znanstveni lanak
Primljeno: 15.04.2007.
UDK: 378.678

AFEKTIVNI PROFIL, ASPIRACIJE I

ZADOVOLJSTVO NASTAVOM ENGLESKOGA
JEZIKA KOD HRVATSKIH UENIKA

Jelena Mihaljevi Djigunovi

Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Saetak Autorica se u radu bavi individualnim razlikama uenika engleskoga

kao stranoga jezika, i to na razini afektivnih uenikih karakteristika. U uvodnome
dijelu kontekstualizira afektivne aspekte uenja stranoga jezika izdvajajui one
koji su relevantni za ovaj rad i referirajui na relevantna istraivanja u ovoj
domeni istraivanja usvajanja drugoga jezika i glotodidaktike. U sredinjem
dijelu rada opisuje istraivanje provedeno na prigodnome uzorku osnovnokolske
i srednjokolske populacije hrvatskih uenika engleskoga kao stranoga jezika.
Rezultate ispitivanja njihova afektivnog prola, aspiracija i zadovoljstva nastavom
razmatra u interakciji s nekoliko drugih vanih varijabli poput uenja engleskoga
jezika izvan kole, spola, veliine mjesta u kojem se polazi kola, upotrebu interneta
i dr. Zakljuuje da su dobiveni rezultati vrijedni ne samo na teorijskoj razini nego
imaju i bitne praktine implikacije, posebno za obrazovanje nastavnika stranih
jezika.
Kljune rijei: afektivni faktori, afektivni prol, aspiracije, motivacija,
stavovi
Istraivanja u podruju usvajanja drugoga jezika i podruju glotodidaktike
upozorila su na vanu ulogu afektivnih karakteristika uenika. Afektivni se fak-
tori najee suprotstavljaju kognitivnim faktorima, a obje vrste faktora u novije
se vrijeme istrauju u sklopu posebnog istraivakog potpodruja poznatoga pod
nazivom individualne razlike. Te dvije skupine faktora imaju utjecaj na proces
uenja putem interakcije s kontekstom u kojem se jezik ui. Istraivanja afekti-
vnih aspekata uenja jezika potaknuta su vjerovanjem da kognitivni faktori ni-
su jedini koji utjeu na proces uenja. Stern (1983) smatra da moemo ustvrdi-
ti kako afektivni faktori, u najmanju ruku, procesu uenja pridonose jednako, a
esto i vie, kao i kognitivni. Schumann (1976) ak tvrdi da bez afektivnih fakto-
ra kognitivni uope ne bi mogli djelovati jer su oni zapravo pokretai kognitivnih
faktora.
104
 Mihaljevi Djigunovi J.: Afektivni prol, aspiracije i zadovoljstvo nastavom

Uvidom u literaturu moe se uoiti da su, usprkos velikom broju dosad pro-
vedenih istraivanja u afektivnoj domeni uenja, neki aspekti ostali potpuno za-
nemareni.
U nas se u posljednje vrijeme dosta pozornosti pridaje uenikim pogledi-
ma na uenje i nastavu. Vjerojatno je jedan od razloga i svijest, s jedne strane, o
vanosti uenikih stavova a, s druge, o tome kako zapravo malo znamo o priro-
di tih stavova, o razlikama u pogledima kod razliitih specinih skupina uenika
ili, pak, o tome kako ueniki pogledi na uenje utjeu na odabir strategija uenja.
Iskustvo nam, takoer, pokazuje da uenik pri uenju ima tekoa kada nastavne
aktivnosti, kojima je izloen na nastavi, nisu u skladu s njegovim pogledima na
uenje i nastavu ili s njegovim oekivanjima. Taj sudar interesa moe rezulti-
rati sniavanjem motivacije za uenje (Mihaljevi, 1991; Mihaljevi Djigunovi,
1998).
Horwitz (1987) tvrdi da ueniki pogledi na nastavu mogu snano utjecati
na krajnji uspjeh u uenju, ak i onda kada se ne uoava otvoreno ueniko neza-
dovoljstvo na samoj nastavi.
Dok Lambert i Gardner (1972) stavove prema izvornim govornicima dru-
gog1 jezika smatraju glavnom komponentom motivacije za uenje tog jezika, neki
autori (npr. Drnyei, 2005) dre da ti stavovi nemaju bitnog utjecaja na motivaciju
za uenje stranog jezika. Kod uenika stranog jezika vaniju ulogu imaju stavovi
povezani s obrazovnom i osobnom razinom procesa uenja.
U psihologiji se motivacija esto povezuje s nivoom aspiracije. Nivo aspi-
racije denira se kao standard koji ovjek sam sebi postavlja u nekoj aktivnosti
usmjerenoj cilju. Openito se smatra da prethodni uspjeh u nekoj aktivnosti podie
nivo aspiracije, dok je prethodni neuspjeh snizuje. Nivo aspiracije pod utjecajem
je i mnogih drugih faktora, kao to su teina i priroda zadatka, vrijednost koja se
pridaje zadatku, oekivanja uspjeha i neuspjeha na zadatku itd. Rezultati koji e
se postii u nekoj aktivnosti ovise i o tome kakve rezultate drugi (npr. nastavnici)
oekuju da e odreena osoba postii.
Vanu komponentu motivacije za uenje predstavlja i uenikova procjena
vrijednosti zadatka i vjerojatnosti uspjeha. Jo se u starijim istraivanjima (npr.
Atkinson, 1957) ispitivala potreba za postignuem kao rezultatom dviju tenden-
cija: motivacije usmjerene k uspjehu i motivacije usmjerene k izbjegavanju neu-
spjeha. Na temelju rezultata istraivanja u tom podruju moe se zakljuiti da
e, na primjer, uenici kod kojih dominira tenja za uspjehom, postizati velike
uspjehe u homogenim grupama, a u programiranoj nastavi skinerijanskog tipa ne
e nalaziti dovoljno izazova.

1
Pod drugim se jezikom smatra jezik koji u odreenom kontekstu predstavlja i slubeni jezik
zemlje; strani jezik je nematerinski jezik uenika koji nema status slubenoga jezika nego se
najee ui u koli kao kolski predmet.

105
 METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 104-114

Cilj
U ovom istraivanju eljeli smo ispitati ulogu individualnih razlika meu
hrvatskim uenicima engleskoga jezika u afektivnim karakteristikama. Pritom smo
kao relevantne afektivne karakteristike odabrali sljedee: stavovi prema engleskom
jeziku, stavovi prema uenju i pouavanju engleskog jezika, motivacija za uenje,
strah od jezika, pojam o sebi kao ueniku engleskog jezika i aspiracije. Zanimala
nas je povezanost afektivnih karakteristika ispitanika i njihove komunikacijske
kompetencije u engleskome jeziku te prediktivna mo afektivnih aspekata za
uspjeh u uenju engleskoga jezika.

Uzorak
Ukupan uzorak bilo je 2137 ispitanika2, a sastojao se od dvaju poduzoraka.
Poduzorak osnovnokolaca ukljuio je 1481 uenika osmih razreda, a poduzorak
srednjokolaca 656 uenika zavrnoga razreda srednje kole. U pojedinim anali-
zama broj ukljuenih odgovora mijenja se jer neki ispitanici nisu ispunili sve dije-
love upitnika.

Instrument i postupak
Za mjerenje afektivnih karakteristika ispitanika upotrijebljen je upitnik ko-
ji se sastojao iz triju dijelova. Prvi je dio (afektivni prol) sadravao 13 tvrdnji.
One su se odnosile na stavove prema engleskome jeziku, uenju i nastavi engles-
koga, prema sebi kao ueniku engleskoga, na motivaciju za uenje te na strah od
jezika. Uz svaku se tvrdnju nalazila Likertova ljestvica slaganja od pet stupnjeva
(1=neistinito, uope nije tako; 5=istinito, uvijek je tako). Drugi je dio (aspiraci-
je) sadravao tri pitanja kojima se od ispitanika trailo da procijeni vjerojatnost
svoga uspjeha na imaginarnome testu engleskoga jezika te stupanj vlastitog i ro-
diteljskog zadovoljstva takvim rezultatom. Trei dio (zadovoljstvo nastavom)
sastojao se od dvaju otvorenih pitanja o tome to se ispitaniku najvie svia, a to
mu se najvie ne svia u nastavi engleskoga jezika.
Upitnik je bio na hrvatskome jeziku, a ispitanici su ga popunjavali tijekom
redovite nastave engleskoga jezika.

Rezultati i diskusija
AFEKTIVNI PROFIL
Pouzdanost ovog dijela upitnika iznosila je .834 za osnovnokolski uzo-
rak i .787 za srednjokolski.
Deskriptivna statistika za opi afektivni prol ispitanika prikazana je u ta-
blici 1.
2
Detaljnije o uzorku vidi u prilogu J. Mihaljevi Djigunovi i V. Bagari u ovome broju
asopisa.

106
 Mihaljevi Djigunovi J.: Afektivni prol, aspiracije i zadovoljstvo nastavom
Tablica 1: Afektivni prol ispitanika

Valid N M SD Minimum Maximum

Osnovna kola 1316 48,59 9,19 17 65
Srednja kola 531 49,51 7,59 24 65

Srednje vrijednosti, prikazane u tablici 1, pokazuju relativno visok poziti-

vni afektivni prol naih ispitanika. Usporedba rezultata za poduzorke pokazuje
pozitivniji prol kod srednjokolaca, kod kojih je i rasprenje rezultata manje
nego u osnovnokolaca. Pretpostavljamo da vanu ulogu u afektivnome prolu
osnovnokolaca imaju emocionalne i bioloke promjene kroz koje uenici prola-
ze u doba puberteta.
Kako su nas zanimale razlike u afektivnom prolu s obzirom na spol,
pomou t-testa ispitali smo znaajnost razlika u oba poduzorka (tablica 2).
Tablica 2: Razlike u rezultatima za afektivni prol prema spolu

spol N M SD t p
muko 600 47,34 9,08 -4,56 <.05
Osnovna kola
ensko 713 49,64 9,15
muko 220 48,63 7,37 -2,28 <.05
Srednja kola
ensko 308 50,14 7,72

T-test je pokazao da i kod osnovnokolaca i kod srednjokolaca postoji

znaajna razlika u afektivnom prolu izmeu uenica i uenika. U oba sluaja
uenice imaju pozitivniji prol. T-vrijednosti upozoravaju da je razlika vea u
osnovnokolskome poduzorku.
Ispitali smo i znaajnost razlika u afektivnome prolu uenika s obzirom na
to je li rije o gradskoj ili seoskoj osnovnoj koli, odnosno s obzirom na to kakav
tip srednje kole uenici polaze. U ovom drugom sluaju kole smo grupirali na
sljedei nain: u prvoj su kategoriji bili uenici ugostiteljskih, ekonomskih i medi-
cinskih srednjih kola, u drugoj polaznici elektrotehnikih, graditeljskih, strojar-
sko-tehnikih, strukovnih i strukovno-umjetnikih kola, a u treoj gimnazijalci.
Rezultati se mogu vidjeti u tablicama 3 i 4.
Tablica 3: Razlike u afektivnome prolu osnovnokolaca s obzirom na veliinu mjesta u
kojemu je osnovna kola (selo/grad)

grad-selo N M SD t p
grad 729 49,14 8,88 2,44 <,05
selo 587 47,90 9,51

107
 METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 104-114

Utvrena je statistiki znaajna razlika: polaznici gradskih kola imaju

znaajno pozitivniji afektivni prol od uenika seoskih kola.
Tablica 4: Razlike u afektivnome prolu srednjokolaca s obzirom na tip srednje kole

Prikaz ar. sredina preko

vrsta skole N homogenih substova - Scheffe F p
(Alpha =,05)
ugo/eko/med 173 48,44 4,11 <,05
el/struk/gradit 74 48,93
gimnazija 270 50,47

Utvrena je statistiki znaajna razlika. Iako rezultati nisu svrstani u tri

grupe, moe se vidjeti da su u pozitivnim afektivnim karakteristikama prednjaili
gimnazijalci, a najmanje pozitivan prol pokazali su uenici ugostiteljskih, eko-
nomskih i medicinskih srednjih kola. Mogue je pretpostaviti da su gradski
uenici u veoj mjeri izloeni engleskome jeziku u svakodnevnome ivotu pa su,
stoga, i motiviraniji za uenje od seoskih uenika. Rezultate za srednjokolce je
teko objasniti i bilo bi zanimljivo u nekom buduem istraivanju detaljnije ispi-
tati afektivni prol uenika razliitih tipova srednjih kola.
Zanimljive smo rezultate dobili i ispitivanjem znaajnosti razlika u afek-
tivnome prolu s obzirom na to da li su ispitanici uili jo neki strani jezik. Kod
osnovnokolaca golema veina uenika nije uila ni jedan drugi jezik osim engle-
skoga, dok su srednjokolci koji su uili samo engleski bili u manjini (tablica 5).
Tablica 5: Razlike u afektivnom prolu s obzirom na uenje jo nekog stranog jezika

ucenje drugog
N M SD t p
stranog jezika
ne 1033 47,80 9,30 -6,45 <,05
Osnovna kola
da 283 51,45 8,15
ne 194 47,40 7,49 -4,47 <,05
Srednja kola
da 293 50,47 7,40

U oba poduzorka utvrene su statistiki znaajne razlike izmeu uenika

koji ue samo engleski i onih koji uz engleski ue jo jedan ili vie stranih je-
zika. Potonji imaju znaajno pozitivniji afektivni prol. Moemo pretpostaviti da
se uenjem vie jezika poveava uenikova jezina svjesnost, razvijaju strategije
uenja i smanjuje strah od jezika pa to pridonosi pozitivnijem stavu prema uenju
engleskoga jezika i boljem pojmu o sebi kao ueniku stranoga jezika.
Ispitujui izloenost formalnom pouavanju engleskoga jezika i izvan
kole (npr. na teajevima ili privatnim satima) utvrdili smo da je uenje engles-

108
 Mihaljevi Djigunovi J.: Afektivni prol, aspiracije i zadovoljstvo nastavom

kog izvan kole statistiki znaajno povezano s pozitivnijim afektivnim prolom

uenika u oba poduzorka (tablica 6). Vjerojatno je rije o poveanom samopouz-
danju uenika koji, uei engleski i izvan kole, tako stjeu vie kompetenciju od
svojih vrnjaka u razredu. Ovdje svakako treba imati na umu i ulogu ekonoms-
kog i socijalnog statusa takvih uenika: njihovi roditelji oito imaju dovoljno eko-
nomskih sredstava za dodatno obrazovanje svoje djece i, takoer, smatraju da je
vrlo vano stei dobro znanje engleskoga jezika. Naravno, mogue je ove rezulta-
te interpretirati i na sasvim suprotan nain: uenici koji engleski ue i izvan kole
ine to upravo zato to su motivirani, pa je to uenje posljedica pozitivnoga afek-
tivnog prola, a ne njegov uzrok. Tek bi eksperimentalno istraivanje moglo po-
uzdano rei koja je interpretacija tona.
Tablica 6: Test znaajnosti razlika u afektivnom prolu s obzirom na uenje engleskog
jezika izvan kole
uenje eng. N M SD t p
izvan skole
ne 1196 48,19 9,16 -5,10 <,05
Osnovna kola
da 109 52,84 8,68
ne 493 49,27 7,55 -2,89 <,05
Srednja kola
da 24 53,83 7,25

Uporaba interneta takoer je povezana s pozitivnim afektivnim prolom

uenika. Dok je na razini osnovne kole utvrena znaajna razlika izmeu svih
triju kategorija uestalosti uporabe (ne koristim, rijetko koristim i esto koristim),
srednjokolci su se grupirali u dvije grupe pa oni koji se internetom koriste esto
imaju znaajno pozitivniji prol od svih ostalih. Ovi su rezultati prikazani u ta-
blici 7.
Tablica 7: Razlike u afektivnome prolu s obzirom na uporabu interneta

Prikaz ar. sredina preko

Koritenje N homogenih substova - F p
Interneta Scheffe (Alpha =,05)
ne 428 45,17 72,39 <,05
Osnovna rijetko 390 48,20
kola
cesto 477 52,12
ne 75 46,77 13,73 <,05
Srednja rijetko 180 48,39
kola
cesto 263 51,14

109
 METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 104-114

Pretpostavljamo da je interes za uporabu interneta vei kod srednjokolaca

te da upravo taj interes motivira uenika i za uenje engleskog jezika, smanjuje
strah od jezika i podie uenikovo samopouzdanje.
Jedno od sredinjih pitanja u ovome dijelu istraivanja odnosilo se na po-
vezanost afektivnog prola uenika s uspjehom na komunikacijskim testovima.
Izraunali smo korelacije s ukupnim rezultatom na svim testovima3 i odvojeno na
testovima pojedinih jezinih djelatnosti (tablica 8).
Tablica 8: korelacija afektivnog prola s uspjehom na testovima

govo- Ukupni rezultat

pisanje itanje sluanje
renje (bez govorenja)

Osnovna Pearson r ,58* ,57* ,46* ,34* ,57*

kola N 1188 175 1130 1274 1019

Srednja Pearson r ,39* ,50* ,28* ,25* ,38*

kola N 365 71 531 531 365

Iako su u oba poduzorka svi koecijenti statistiki znaajni, zanimljivo je

da se razlikuju u visini za pojedine jezine djelatnosti, kao i po tome kod kojih
je vjetina povezanost vea unutar poduzorka. Kao to se moe vidjeti iz tablice,
povezanost svih rezultata s afektivnim prolom uenika dosljedno je vea kod
osnovnokolaca. Visoka povezanost kod srednjokolaca postoji tek s rezultatima
na govornome testu. U oba poduzorka povezanost rezultata na receptivnoj razi-
ni (sluanje, itanje) manja je od onih na testovima produktivnih vjetina (govo-
renje, pisanje). Kako objasniti ovaj fenomen? Jedno od moguih objanjenja bi-
lo bi sljedee. Na niem stupnju uenja i u ranijoj dobi uenici jo ne percipiraju
svoju kompetenciju diferencirano po jezinim vjetinama i, ako su motivirani,
motivirani su za uenje engleskoga globalno. Na vioj razini uenja, u kasnijoj
dobi, tj. na kraju srednjokolskoga obrazovanja, ini se da im je cilj da mogu tim
jezikom govoriti, a pri tome jo uvijek osjeaju odreene tekoe i nesigurnost. Tu
tee za postizanjem uspjeha koji se ogleda u mogunosti konkretne usmene upo-
trebe engleskoga u ivotu. Kod preostale tri vjetine vjerojatno se slue strategija-
ma izbjegavanja neuspjeha, a u konkretnim situacijama jezine upotrebe mogu se
snai na razliite naine (npr., pri itanju se mogu koristiti rjenikom, pri pisanju
elektronikih poruka moe se koristiti simplicirani jezik i sl.).
Kako se na temelju korelacija ne moe zakljuivati o uzrono-posljedinoj
povezanosti izmeu ispitivanih varijabli, moemo ponuditi tek pretpostavke o
moguim objanjenjima dobivenih nalaza.
Naa se posljednja analiza rezultata odnosi na ulogu afektivnoga prola u
uspjenosti predvianja ukupnog uspjeha u uenju engleskoga jezika mjerenoga

3
Detaljnije o upotrijebljenim testovima vidi u ostalim prilozima u ovome broju asopisa.

110
 Mihaljevi Djigunovi J.: Afektivni prol, aspiracije i zadovoljstvo nastavom

kolskom ocjenom iz engleskoga jezika. Pritom smo, zbog mnogo manjeg broja
ispitanika koji su usmeno testirani, kao prediktore uz afektivni prol ispitanika
ukljuili samo rezultate testova sluanja, itanja i pisanja. Rezultati dviju prove-
denih regresijskih analiza, jedne za osnovnokolski poduzorak a druge za sredn-
jokolce, prikazani su u tablicama 9a i 9b.
Tablica 9a: Uspjenost predvianja ocjene iz engleskog jezika na temelju rezultata na te-
stovima sluanja, itanja i pisanja i afektivnoga prola (osnovnokolci)

Korelacije ocjene i Standard. regre-

N=1015 testova sijski koecijenti
R R2 F r Beta
,76 ,57 334,54*
Test pisanja ,68* ,36*
Test itanja ,57* ,17*
Test sluanja ,36* ,00*
Afektivni prol ,64* ,35*

Kao to je vidljivo iz gornje tablice, rezultati triju testova i afektivni pro-

l mogu zajedno objasniti 57 % varijance u ocjeni iz engleskoga jezika kod
osnovnokolskog poduzorka. Najbolji je prediktor test pisanja, a odmah potom
slijedi afektivni prol. Mnogo je slabiji prediktor uspjeh na testu itanja, dok se na
temelju testa sluanja uope ne moe predvidjeti ocjena iz engleskog jezika.
Tablica 9b: Uspjenost predvianja ocjene iz engleskog jezika na temelju rezultata na te-
stovima sluanja, itanja i pisanja i afektivnoga prola (srednjokolci)

Korelacije ocjene i Standard. regre-

N=379 testova sijski koecijenti
R R2 F r Beta
,64 ,41 59,52*
Test pisanja ,48* ,28*
Test itanja ,29* ,06*
Test sluanja ,38* ,16*
Afektivni prol ,54* ,39*

Ukljuene etiri varijable mogu zajedno objasniti 41 % varijance u ocjeni

iz engleskog jezika. Kod srednjokolaca se afektivni prol pokazao kao najbolji
prediktor ocjene.
Na temelju dobivenih rezultata moemo zakljuiti da je afektivni prol
uenika vrlo vaan prediktor uspjeha u uenju engleskog jezika kod hrvatskih

111
 METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 104-114

uenika. Ovo je, svakako, vrijedan podatak i za nastavnike praktiare i za teore-

tiare nastave.

ASPIRACIJE
U drugome dijelu upitnika ispitanici su procjenjivali vjerojatnost svoga
uspjeha na imaginarnome testu iz engleskog jezika, zadovoljstvo takvim rezul-
tatom te zadovoljstvo svojih roditelja takvim rezultatom. Ispitali smo povezanost
rezultata u ovim varijablama s rezultatima na primijenjenim komunikacijskim te-
stovima. Koecijenti su prikazani u tablici 10a i 10b.
Tablica 10a: Povezanost procjene uspjeha te vlastitoga i roditeljskoga zadovoljstva
uspjehom s rezultatima na komunikacijskim testovima (osnovnokolci)

pisanje govorenje itanje sluanje

Pearson r ,55* ,50* ,45* ,35*
procjena uspjeha na testu
N 1194 178 1139 1282
procjena broja bodova u Pearson r ,44* ,38* ,35* ,24*
testu s kojim bi ucenik
bio zadovoljan N 1215 179 1155 1304
procjena broja bodova u Pearson r ,20* ,23* ,19* ,14*
testu s kojim bi roditelji
bili zadovoljni N 1140 166 1083 1228

Uenikove samoprocjene rezultata na imaginarnome testu znaajno kore-

liraju s rezultatima svih testova, a te su korelacije vee s testovima produktivnih
vjetina nego receptivnih. Najvea je korelacija utvrena s rezultatima testa pi-
sanja. Vrlo slian nalaz, ali uz nie vrijednosti koecijenata, dobiven je i kad je
rije o vlastitom i roditeljskom zadovoljstvu bodovima postignutim na imaginar-
nome testu. Korelacije koje se odnose na roditeljsko zadovoljstvo znaajne su, ali
vrlo niske.
Tablica 10b: Povezanost procjene uspjeha, svoga i roditeljskog zadovoljstva uspjehom i
rezultata na komunikacijskim testovima (srednjokolci)

pisanje govorenje itanje sluanje

Pearson r ,29* ,53* ,28* ,27*
procjena uspjeha na testu
N 360 70 527 527
procjena broja bodova u Pearson r ,28* ,39* ,28* ,19*
testu s kojim bi ucenik bio
zadovoljan N 367 71 537 537
procjena broja bodova u Pearson r ,01* ,10* ,03* ,05*
testu s kojim bi roditelji
bili zadovoljni N 340 65 491 491

112
 Mihaljevi Djigunovi J.: Afektivni prol, aspiracije i zadovoljstvo nastavom

Za srednjokolski uzorak utvrdili smo, openito, nie vrijednosti koecije-

nata, a najvea je povezanost utvrena s testom govorenja. Pritom su koecijen-
ti etiriju testova s procjenom broja bodova na imaginarnome testu, kao i kod
osnovnokolaca, vii od onih s kojima bi uenik bio zadovoljan. Ni jedan koe-
cijent s procjenom roditeljskoga zadovoljstva nije statistiki znaajan.

ZADOVOLJSTVO NASTAVOM
U ovom dijelu upitnika ispitanici su zamoljeni da opiu to smatraju dobrim
na nastavi engleskog jezika, tj. to im se najvie svia te to smatraju loim, tj. to
im se ne svia. Kako su postavljena pitanja bila otvorenoga tipa, u obradi ovoga
dijela upitnika primijenili smo kvalitativni pristup analizi prikupljenih podataka.
Zanimljiv opi zakljuak koji se nametnuo jest da se u odgovorima na oba
pitanja provlae vrlo slini aspekti nastave.
Ovisno o percepciji nastave kojoj su izloeni, nai su ispitanici kao po-
zitivne aspekte nastave engleskoga jezika istaknuli komunikacijski pristup
pouavanju, mogunost da izraavaju vlastite stavove i miljenja, priliku da bu-
du izloeni autentinim jezinim situacijama (npr. gledanje lmova na engles-
kome bez prijevoda) u razredu te organizacijske oblike koji zahtijevaju aktivni
angaman (npr. grupni rad, rad na projektima). Kao negativno u izvoenju nastave
ocjenjuju suvie tradicionalni pristup pouavanju, premalo komunikacijskih aktiv-
nosti te previe provjera znanja, posebno testova znanja gramatike. Zanimljivo je
da uenici elektrotehnikih, graditeljskih, strojarsko-tehnikih, strukovnih i stru-
kovno-umjetnikih kola posebno kritiziraju nastavne postupke koji bi se mogli
okarakterizirati kao dio gramatiko-prijevodnoga pristupa: itanje dugih strunih
tekstova i prevoenje.
Kad je rije o nastavnim sadrajima, ispitanici posebno istiu zanimljivost
kulturalnih sadraja te, u negativnome smislu, nezanimljive tekstove prepune ne-
potrebnih detalja i dosadne gramatike sekvence.
Zanimljivo je da ispitanici imaju malo primjedbi na nastavne materijale.
Osnovnokolci praktiki spominju udbenike samo u pozitivnome tonu, a kod
srednjokolaca se primjedbe uglavnom odnose za stupanj zanimljivosti tekstova.
I jedni i drugi posebno pohvalno istiu upotrebu dodatnih nastavnih materijala.
Nastavnik engleskog jezika esto se navodi kao uzrok zadovoljstva i neza-
dovoljstva nastavom. Dok su kod mlaih ispitanika izvor zadovoljstva nastavni-
kove ljudske osobine i metodika strunost, kod srednjokolaca je vie izraena
vanost jezine i metodike kompetencije.
Ovi nalazi imaju i veliku praktinu vrijednost. Oni upozoravaju da je ono
na emu se insistira u teorijskoj izobrazbi buduih nastavnika engleskoga jezika
doista bitno. Tamo gdje se takve ideje i pristupi primjenjuju, uenici su zadovo-
ljni nastavom; tamo gdje nastavnici pouavaju na isti nain kao to su i sami bi-
li pouavani, njihov pristup nastavi postaje kontraproduktivan. Sve ovo govori u

113
 METODIKA:Vol. 8, br. 14 (1/2007), str. 104-114

prilog potrebe za cjeloivotnim obrazovanjem koje bi omoguilo i osiguralo kon-

tinuirano upoznavanje sa suvremenim spoznajama do kojih se dolazi sustavnim
istraivanjima na razliitim uenikim populacijama.

Zakljuak
Na temelju provedenoga istraivanja i iznijetih rezultata doli smo do
sljedeih spoznaja o afektivnim karakteristikama hrvatskih uenika engleskoga
kao stranoga jezika i njihovoj interakciji s uspjehom u uenju.
Srednjokolci imaju povoljniji opi afektivni prol od osnovnokolaca, a
isto se odnosi i na uenice u odnosu na uenike. Razlike u korist uenica vee
su, meutim, kod osnovnokolaca. Znaajno pozitivniji afektivni prol karakte-
rizira i gradske osnovnokolce u odnosu na seoske, kao i gimnazijalce u odnosu
na uenike drugih srednjih kola. Uenje drugih stranih jezika, uz engleski, ini
se da ima blagotvoran efekt na opi afektivni prol uenika, a isto se odnosi i na
uenje engleskoga jezika i izvan kole. Vanost izloenosti engleskome i u nefor-
malnim uvjetima pokazala se takoer znaajnom jer je, na primjer, upotreba inter-
neta takoer povezana s pozitivnim afektivnim prolom: u osnovnokolaca ak je
i rijetka upotreba interneta povezana s pozitivnijim prolom.
Kad je rije o povezanosti afektivnih aspekata uenika i njihova uspjeha u
uenju, nae je istraivanje pokazalo da su oni vrlo vani. Openito, utvrena je
znaajnija povezanost s uspjehom u produktivnim nego receptivnim vjetinama,
posebno kod osnovnokolaca. Kod srednjokolaca je afektivni prol ujedno
i najbolji prediktor opeg uspjeha u engleskome jeziku, a kod osnovnokolaca
je drugi najbolji prediktor, iza rezultata pisanja. Rezultati samoprocjene poten-
cijalnoga uspjeha na imaginarnome testu pokazuju kako hrvatski uenici ugla-
vnom realno procjenjuju svoje mogunosti, posebno na razini produktivnih
vjetina: u osnovnoj se koli to posebno vidi kod percepcije uspjeha u pisanju, a
kod srednjokolaca kod vjetine govorenja. Zanimljivo je da se, openito, i zado-
voljstvo potencijalnim uspjehom poklapa s uspjehom na primijenjenim testovima
komunikacijske kompetencije, i to na isti nain kao i u sluaju samoprocejene:
najvea povezanost zadovoljstva kod osnovnokolaca postoji upravo s vjetinom
pisanja, a kod srednjokolaca s vjetinom govorenja. Procjene zadovoljstva ro-
ditelja potencijalnim uspjehom pokazuju vrlo malu (osnovnokolci) ili sasvim
neznaajnu (srednjokolci) povezanost s uspjehom na stvarnim testovima.

LITERATURA: vidi popis literature u inaici lanka na engleskom jeziku.

114