1.

Kako djeluju neopterećeni ili slabo opterećeni VN vodovi na naponske prilike i tokove
jalovih snaga u mreži, a kako jako opterećeni vodovi, te kako se nepovoljni uvjeti
kompenziraju?

Kako neopterećeni ili slabo opterećeni visokonaponski vod djeluje kao kondenzator i
proizvodi velike induktivne jalove snage koje teku u mreži, može doći u pojedinim točkama
do nedopuštenog povišenja napona.

Najpovoljnije je ako ove snage mogu preuzeti poduzbuđeni generatori u elektranama, ali to
često nije moguće zbog nepovoljne (daleke) lokacije elektrana i/ili zbog ograničene
mogućnosti da generatori rade u poduzbuđenom području. U takvim se slučajevima u
prikladne točke mreže priključuju poredne priušnice.

Kada su visokonaponski vodovi jako opterećeni, mora postojati mogućnost da dobiju

induktivnu jalovu snagu potrebnu da ne bi došlo do prevelikog gubitka napona ili čak do
naponskog sloma i ispada sustava.

Nepovoljni uvjeti se kompenziraju tako da se u mreži izgrade kompenzacijski uređaji. U

takvim slučajevima su to kondenzatorske baterije, ali ne često jer su promjene potrošnje
suviše brze. Stoga se ugrađuju sinkroni kompenzatori odgovarajučih snaga, koji su skuplji od
kondenzatora, ali je prednost što imaju brzu i kontinuiranu regulaciju.

2. Nacrtajte princijepilni oblik vremenske funkcije struje kratkog spoja u statorskom

namotu sinkronog generatora Φs=Φmax (odnosno ψ=0;u=0) uzimanjem u obzir djelatni
otpor namota?

1
3. Unesite u tablicu zadane i nepoznate veličine za pojedine vrste čvorova pri proračunu
tokova snaga?

4. Vremenski tok promjene napona?

5. Krivulja snaga- kut kada na jednom od vodića dođe do prekida tranzijentne

stabilnosti?

Pm – mehanička snaga koju daje turbina

2
6. Nadomjesna shema za dvopolni kratki spoj?

Dvopolni kratki spoj predstavlja nesimetrično opterećenje sustava.

Električne prilike na mjestu kvara pri dvopolnom kratkom spoju

Na mjestu kvara za napone i struje vrijede slijedeći izrazi:

3
7. Rasklopna struja kratkog spoja?

Rasklopna struja kratkog spoja, pod kojom se podrazumijeva efektivna vrijednost struje
kratkog spoja koja kroz prekidač teče u trenutku razdvajanja njegovih kontakata.

Trenutak razdvajanja kontakata ovisi o minimalnom vremenu zatezanja isklopa (tmin) 

to je ono najkraće vrijeme, koje protekne između trenutka nastanka kvara i trenutka
razdvajanja kontakata u trofaznom prekidaču koji se prvi otvaraju.

4
8. Korištenjem matrične jednadžbe :

Napišite izraz za kompleksnu (prividnu) neto snagu Si nekog čvora i?

𝑺 𝒊=𝑽 𝒊 𝑰 𝒊∗ - izraz za kompleksnu neto snagu čvora i .

Iz matrične jednadžbe :

Kada uvrstimo u izraz za snagu :

5
9. Zemljspoj?

Zemljospoj predstavlja posebnu vrstu kvara u mrežama koje nisu direktno uzemljene.

 radi se o jednopolnom kvaru, tj. o slomu izolacije između faznog vodiča i zemlje.

 uzroci kvara mogu biti isti kao kod jednopolnog kratkog spoja, ali su posljedice različite.

Naime, u ovom slučaju nemamo uvijek galvanski zatvoreni strujni krug, pa su električne
prilike drugačije, i što se tiče napona i što se tiče struje.
Stoga zemljospoj kao vrsta kvara koja se posebno razmatra, predstavlja specijalnu
problematiku srednjonaponskih mreža s neuzemljenim zvjezdištem i sa zvjezdištem
uzemljenim preko malog induktiviteta ili malog djelatnog otpora.

Grafički model mreže s zemljospojem

Vektorski dijagram

6
10. Dan je spoj dvonamotnog transformatora prema slici, cije je primarno zvjezdište
uzemljeno preko impedancije ZE. Nacrtajte nadomjesnu shemu nultog sustava?

Nulti sustav

11. Nadomjesna shema mreže?

Nadomjesni izvor napona na mjestu kratkog spoja:

a) Jednopolna shema mreže

b) Nadomjesna shema direktnog sustava
c) Nadomjesna shema direktnog sustava s rezultantnom impedancijom k

7
12. Nacrtajte shemu pojednostavljenog strujnog kruga za ispitivanje uspostavljanja
struje kratkog spoja i napisite diferencijalnu jednadzbu napona u kratkospojnoj petlji
pri trenutnoj vrijednosti struje kratkog spoja ik(t).

13. U istom vektorskom dijagramu prikažite naponske prilike na VN vodi prije i poslje
kompenzacije za slučaj kada je poslje kompenzacije jalova potrošnja Qv na vodu veća
od generirane jalove snage kompenzacije Qc?

8
14. Nacrtati shemu kompenzacije struje zemljospoja petersenovim svitkom s crtkano
ucrtanim putovima zatvaranja struja u pojedinim fazama?

9
15. Regulacija napona na vodu posredstvom serijskog kondenzatora:skicirajte shemu
takvog voda,krivulju napona bez i sa serijskim kondenzatorom,ekvivalentnu shemu
voda sa serijeskim kondenzatorom,te vektorski dijagram uz induktivno i djelatno
opterećenje?

10
16. Regulacija napona na vodu ?

Zahvatima na vodu s ciljem promjene parametara može se također vršiti regulacija napona,
odnosno utjecati na režim napona.
Ti su zahvati sljedeći:

 promjena broja vodova

 promjena valnog otpora voda
 upotreba serijskih kondenzatora

Promjena broja vodova odnosi se na slučaj kada se ima više paralelnih vodova između dvije
stanice. U pogonu može se mijenjati broj vodova, npr. kod velikog tereta ukopčat će se svi
raspoloživi vodovi u svrhu smanjenja pada napona zbog induktivnih struja, a kod malog tereta
iskopčat će se svi vodovi osim jednog da bi se smanjio Ferrantijev efekt (ne samo u vodu
nego i u transformatoru ispred voda).

Promjena valnog otpora odaje u stvari prilagođenje prirodne snage voda snazi prijenosa.
Vrši se postavljanjem porednih prigušnica, kondenzatora, odnosno sinkronih kompenzatora
duž voda.
Poredne prigušnice smanjuju poprečni kapacitet voda, pa tako povećavaju valni otpor i
smanjuju prirodnu snagu, sukladno poznatim izrazima:

11
17. Regulacija napona na transformatoru ?

Regulacija napona na transformatoru vrši se promjenom broja zavoja, tako da se na nekom

namotu uzme veći ili manji broj zavoja.
Obično se takva regulacija vrši na namotu višeg napona, koji ujedno redovito predstavlja
primarni namot.
Mijenjanje broja zavoja može se vršiti:
 u beznaponskom stanju (dakle kod potpuno iskopčanog transformatora), pri čemu se
govori o transformatoru s odvojcima;
 pod teretom (dakle transformator je ne samo ukopčan nego i opterećen), pri čemu se
govori o regulacijskom transformatoru.

Regulacijska preklopka može biti smještena:

• u zvjezdištu transformatora, gdje se može jednostavnije izvesti, jer tu između tri faze
nema napona, pa je lakše tri pola preklopke međusobno izolirati, i čitava je izvedba preklopke
potpuno kompaktna;
• na faznim priključcima, što je potrebno ako iz bilo kojeg razloga nije moguće smjestiti
preklopku u zvjezdište (npr. kod štednog spoja transformatora), pa se u tom slučaju preklopka
izvodi s tri odvojena pola.

12
Regulacija na transformatoru može biti uzdužna i poprečna.

• Kod uzdužne regulacije broj zavoja mijenja se na istom namotu. Određenom osnovnom
broju zavoja, koji daje osnovni napon, regulacijom se dodaje ili oduzima još neki broj zavoja,
čime se osnovni napon povećava ili smanjuje.

• Kod poprečne regulacije osnovnom naponu se dodaje regulacijski dio napona, koji stoji
okomito na osnovni napon. Prema smjeru tog dodatnog napona, vektor napona se zakreće u
smjeru pozitivnog ili u smjeru negativnog kuta. Kod trofaznog transformatora ovaj dodatni
poprečni napon dobije se tako da ako se npr. za osnovni napon ima fazni napon faze R, onda
se za proizvodnju poprečnog napona uzme dio linijskog napona S – T. Poprečna regulacija
napona postavljanjem posebnih transformatora u tu svrhu (s prijenosnim omjerom 1:1), čime
bi se moglo utjecati na raspodjelu djelatnih snaga u granama zatvorene petlje, razmjerno se
malo koristi.
Postoje slučajevi u praksi, gdje npr. transformatori 220/110 kV imaju i uzdužnu i poprečnu
regulaciju, pa se tako može utjecati na raspodjelu snaga u 220, odnosno 110 kV-nim
vodovima.

13
18. Regulacija napona na potrošaču ?

Smanjenje induktivne struje može se postići postavljanjem porednih kondenzatora na kraj

voda  ovo se u tehničkoj praksi zove kompenzacija jalove snage potrošača.
Vektorski dijagram kompenzacije u odnosu na mjesto ugradnje kondenzatorskih baterija dan
je na sl. a:

Za popravak faktora snage od cosφ1 na cosφ2 i smanjenje prividne snage od S1 na S2

potrebna je jalova snaga kondenzatora QC = Q1 – Q2 (sl. a), odnosno:

𝑄𝐶 = 𝑃 (tan 𝜑1 − tan 𝜑2).

Ako se pri istoj prividnoj snazi potrošača S želi povećati djelatna snaga potrošača s P1 na P2
= P1 + ΔP, to se postiže kompenzacijom u iznosu sl. b):

𝑄𝐶 = 𝑃1𝑡𝑎𝑛𝜑1 − 𝑃2𝑡𝑎𝑛𝜑2

Ako se želi uz poznati potrošak jalove energije Wq (očitan na brojilu jalove energije) naći
potrebnu snagu QC kondenzatora koji treba ugraditi da se postigne određeni srednji
(obračunski) faktor snage cosφ2 za vrijeme t pogonskih sati, ona se može izračunati iz
relacije:

, gdje je W djelatna energija očitana na brojilu.

14
19. Na primjeru voda koji je predstavljen samo uzdužnom impedancijom, prikazati
određivanje kompleksnog pada napona, te dati odgovarajući dijagram?

20. Regulacija napona na generatoru (shema, kratki opis)?

 vrši se promjenom uzbude

 primjenjuje se uvijek
 karakteristike regulacije: - samo uzdužna regulacija
- regulacija kontinuirana
- regulacija pod teretom

 opseg regulacije - obično je ±5 % u odnosu na nazivni napon generatora, koji je pak

redovito za 5 % viši od nazivnog napona mreže.

Gledajući u užem smislu, na generatoru postoji mogućnost samo uzdužne regulacije

napona. Regulacija napona na generatoru bez daljnjega se može vršiti pod teretom i uvijek
stoji na raspolaganju. Gledajući u širem smislu, može se reći da generator ima i mogućnost
poprečne regulacije, time što se djeluje na punjenje pogonske turbine. Ako se poveća punjenje
turbine, ubrzat će se rotor generatora dok se ne postigne veći kut ispred okretnog polja statora.
Budući da je za položaj rotora vezan položaj vektora unutarnjeg napona, to ovo ima iste
posljedice kao zakretanje unutarnjeg napona generatora po faznom kutu. Generator se,
međutim, ne koristi za poprečnu regulaciju napona, već promjena punjenja turbine ima
primjenu u regulaciji frekvencije, odnosno djelatne snage.

15
21. Detaljno opišite do kakvih promjena napona dolazi u mreži tijekom vremena?

Tijekom vremena dolazi do promjene napona, pri čemu se radi o dva tipična slučaja:

a) Polagane, spore promjene napona  mogu biti:

 predvidive (ako su ove promjene uvjetovane predvidivim promjenama opterećenja)

 nepredvidive (ako dođe do poremećaja regulacije napona u cijeloj mreži ili u njenom
većem dijelu)

b) Nagle promjene napona  do njih dolazi zbog naglih promjena opterećenja:

- na strani potrošača: uključivanje i isključivanje trošila velike snage, pokretanje velikih

motora, pogon trošila s promjenjivim opterećenjem, kratki spojevi u razdjelnoj mreži i sl.

- na strani mreže: kratki spojevi, ispad generatora značajne snage, neuredna sinkronizacija
generatora, uključivanje i isključivanje kondenzatorskih baterija i prigušnica, uključivanje i
isključivanje jako opterećenih vodova i sl.

Ovisno o uzroku smetnje, nagle promjene napona mogu biti:

 rijetke
 učestale s određenom periodičnošću (tzv. flickeri)

16
22. Za sve vrste kratkih spojeva skicirajte grafički model mjesta kvara i navedite izraze
za napone i struje na tom mjestu(s osvrtom na uzemljenje mreže) ?

23. Na slici je prikazana jednopolna shema generatora G koji se preko transformatora

TR i dvostrukog dalekovoda (V1 i V2) prikljucuje na sabirnice krute mreže K.M?

17
24. Napišite izraz s kojim se definira koeficijent dozemnog kvara fE s kojim se
procjenjuje efikasnost uzemljenja i skicirajte odgovarajuću vektorsku sliku.Teoretski
između kojih se vrijednosti može kretati koeficijent dozemnog kvara,te kad se može
govoriti o efikasnom uzemljenju?

Za ocjenu djelotvornosti uzemljenja zvjezdišta mreža njemački propisi VDE 0111 koriste
koeficijent dozemnog kvara fE :

Teoretski, koeficijent dozemnog kvara može imati vrijednost između :

 fE=1 (odnosno ZE = 0,577) – pri čemu se govori o kruto uzemljenoj mreži i

 fE=1,73 (odnosno ZE=1) - što vrijedi za neuzemljenu mrežu.

Za neku mrežu vrijedi da je efektivno uzemljena, ako ni na jednom mjestu u mreži koeficijent
dozemnog kvara ne premašuje vrijednost 1,4 (odnosno ZE ≤ 0,8 ), bez obzira na to da li je
zvjezdište uzemljeno posredno ili neposredno.

18
25. Za slučaj kratkog spoja blizu generatora, u dijagramu „struja kratkog spoja –
vrijeme“ princijijelno prikazati vremenska trajanja pojedinih intervala pri promjeni
struje kratkog spoja s naznacenim karakterističnim strujama u pojedinim vremenskim
intervalima?

t1 - interval subtranzijentnih promjena;

Ik''- efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja

t2 - interval tranzijentnih promjena;

Ik'- efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja

t3 - vremenski interval nakon prigušenja prijelaznih procesa;

Ik - efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja

19
26. Dana je jednopolna shema mreze prema slici:

Nacrtajte nadomjesnu shemu te mreze za tropolni kratki spoj na jednom od paralelnih

vodova (na mjestu K), nadomjesnu shemu nakon transfiguracije nastalog trokuta
impedancije vodova, te krivulju snaga – kut za slucaj odrzanja tranzijentne stabilnosti.

20
27. Što opisuje kut sklapanja napona ψ prilikom promatranja struje kratkog spoja u
VN mrežama, te pri kojoj vrijednosti koga kuta nastupa najveća istosmjerna
komponenta struje kratkog spoja, odnosno pri kojoj vrijednosti nema istosmjerne
komponente?

Kut ψ opisuje razliku između trenutka nastajanja KS (t =0) i trenutka kada sinusoida
napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu.
Najveća istosmjerna komponenta nastupa pri kutu ψ = - 45°, a istosmjerne komponente nema
pri kutu ψ ≈ φk - kut za kojim strujna komponenta kasni za naponom

28. Nacrtajte vektorski dijagram struje ostatka gašene mreže. Kakvog je pretežno
karaktera ta struja i sto je u tome povoljno?

Povoljna je okolnost što je struja ostataka pretežno djelatna (𝐼𝑟𝑑 ), pa se njen prolaz kroz nulu
približno poklapa s prolazom napona kroz nulu.
Uslijed toga će se luk moći spontano ugasiti i kod struje ostataka sve do nekih 100 A, dok je
spontano gašenje kapacitivne struje luka preko 5 A već gotovo nemoguće.

21
29. Navedite štetne posljedice zemljospoja?

 oštećenje uslijed topline električnog luka na mjestu kvara,

 termičko djelovanje struje u elementima mreže,
 prenaponi uslijed intermitiranog električnog luka,
 djelovanje strujnog polja u tlu,
 poremećaj napona,
 pad napona u elementima mreže.

 Uslijed topline električnog luka dolazi do termičkog oštećenja izolatorskog lanca i

vodiča nadzemnih vodova na mjestu kvara  luk na nadzemnom vodu može zbog djelovanja
vjetra zahvatiti još jednu ili dvije faze, pa na taj način može doći do dvopolnog, ili čak
tropolnog kratkog spoja.

 Ako na mjestu zemljospoja ne postoji izraziti električni luk, ipak tu redovito dolazi do
termičkog djelovanja, odnosno zagrijavanja.

 Električni luk se pali i gasi intermitirano unutar svake poluperiode i to dovodi do putnih
valova koji se šire duž voda, pa zbog refleksije mogu doseći opasne amplitude i izazvati
oštećenja i na drugom mjestu u mreži. Osim toga, uslijed intermitirane struje zemljospoja
može doći do razmjerno velikih prenapona

 Struja zemljospoja na mjestu kvara teče kroz zemlju, pa se tako zbog strujnog polja u tlu
stvaraju razlike potencijala na površini tla u okolini stupa, gdje je nastao zemljospoj.
Ove potencijalne razlike nisu tako velike kao kod jednopolnog kratkog spoja, ali s druge
strane mogu mnogo duže potrajati, jer često zemljospoj otaje u pogonu satima. Zbog toga
postoji mnogo veća vjerojatnost opasnosti za ljude, koji dolaze u blizinu mjesta kvara.

 Zbog poremećaja napona između faznih vodiča i zemlje (zdrave faze imaju prema zemlji
puta veći napon nego u zdravoj mreži) dolazi do mnogo jačeg naprezanja izolacije, koja zbog
toga mora biti jače dimenzionirana.

 Prilikom točnijeg promatranja prilika kod zemljospoja moramo uzeti u obzir i uzdužnu
reaktanciju vodova na kojoj kapacitivna struja zemljospoja stvara negativni pad napona.
Ako se zemljospoj nalazi razmjerno daleko od izvora, dolazi do velikog povišenja napona
zdravih faza na mjestu zemljospoja, što još više povećava struju zemljospoja, i tako dalje
O tome posebno treba voditi računa kod mreža gdje su duž vodova udaljenosti između
zemljospoja i izvora moguće velike izvora.

22
30. Kako djeluje promjena uzbude na napon sinkronog generatora ako generator radi
sam na vlastitu mrežu, te ako radi paralelno s elektroenergetskim sustavom?

Ako sinkroni stroj radi sam na vlastitu mrežu, promjena uzbude djelovat će na iznos napona,
dakle tada se može govoriti o regulaciji napona.

Ako generator radi na krutu mrežu (na mrežu beskonačno velike snage u odnosu na vlastitu
snagu), promjena uzbude neće promijeniti iznos napona, jer taj iznos čvrsto drže ostali
generatori i mreža. Promijenit će se samo tok jalove snage, jer se promatrani stroj stvarno
nalazi u zatvorenoj zamci, koja se zatvara preko zvjezdišta svih generatora koja se spojenima
slučaju umjesto “regulacije napona” opravdanije smatraju međusobno spojenima.

23
31. Opišite i ilustrirajte vektorskim dijagramom uzdužnu i poprečnu regulaciju napona
i otvorenim i zatvorenim mrežama?

Uzdužna regulacija napona može se primijeniti i u otvorenoj i u zatvorenoj mreži, dok

poprečna regulacija ima smisla samo u zatvorenoj mreži

Uzdužna i poprečna regulacija napona kod otvorenih mreža:

Kod otvorenih (zrakastih) mreža ima smisla jedino uzdužna regulacija napona.

 to se radi zato, da se prevelika odstupanja od nazivne vrijednosti (koja nastaju zbog velikih
padova napona) smanje i dovedu u prihvatljive granice (sl. a), naime za pojedina trošila i za
pojedine elemente mreže nepovoljno je ako rade s naponom koji znatno odstupa od nazivnog.
 dodatni napon je u fazi s osnovnim naponom

Poprečna regulacija napona u otvorenim mrežama nema nikakve svrhe, jer zakretanje
napona po kutu nema utjecaja na rad elemenata mreže, odnosno trošila.

24
Uzdužna i poprečna regulacija napona kod zatvorenih mreža:

Kod uzdužne regulacije u zatvorenim (zamkastim) mrežama dodatni napon je u fazi s

osnovnim naponom  taj će dodatni napon u zamki izazvati struju, koja će (zbog toga što se
impedancija zamke sastoji uglavnom od reaktancija) biti uglavnom po faznom kutu okomita
na napon koji je izaziva.
Tako će dodatna struja po fazi biti uglavnom okomita i na osnovni napon, pa će tome
odgovarati tok jalove snage unutar zamke koji se superponira na postojeće tokove snaga u
pojedinim granama zamke. Uzdužna regulacija napona unutar zamke djeluje dakle na tokove
jalovih snaga.

Kod poprečne regulacije u zatvorenim mrežama dodaje se (npr. pomoću odgovarajućeg

transformatora) poprečna komponenta napona unutar zamke.

Dodatni će napon u zamki izazvati dodatnu struju, koja će - zbog pretežno reaktivnog
karaktera impedancije zamke – biti uglavnom okomita na dodatnu poprečnu komponentu
napona  time će se dodatna struja praktički poklapati po fazi s osnovnim naponom.

 rezultat je dakle tok djelatne snage unutar zamke, koji se superponira na postojeće tokove
snaga u pojedinim granama zamke.
 poprečna regulacija napona unutar zamke djeluje dakle na tokove djelatnih snaga.

25
32. Napisite izraz za subtranzijentnu snagu kratkog spoja. Da li je taj izraz u fizikalnom
smislu realan? U koju se svrhu koristi ta snaga?

Ovaj izraz u fizikalnom smislu ne predstavlja neku realnu snagu, jer na mjestu kvara UN i IK''
nikada ne nastupaju istovremeno.
Tamo je naime, s jedne strane napon praktički jednak nuli sve dok kratki spoj postoji, a s
druge strane napon se ponovno uspostavlja čim se kratki spoj odnosno struja kratkog spoja
eliminira.

Usprkos tome, subtranzijentna snaga kratkog spoja ima važnu ulogu u proračunu kratkog
spoja i to se da sažeti u sljedećem:

Mreža se, kako je već ranije spomenuto, u odnosu na bilo koju svoju točku može nadomjestiti
ekvivalentnim naponskim izvorom, unutarnje impedancije koja odgovara rezultantnoj
impedanciji mreže u odnosu na tu točku.
Na taj se način za svaku točku mreže može izračunati subtranzijentna struja, pa tako i
subtranzijentna snaga.

Iz subtranzijentne snage, koristeći izraz za subtranzijentnu struju, dobije se rezultantna

mrežna impedancija Zekv koja sadrži djelatni otpor i subtranzijentnu reaktanciju generatora,
dakle odgovara impedanciji ZK'':

Dakle postoji mogućnost da se mreža, koja je promatranoj kratkospojenoj mreži nadređena

(superponirana), u proračunima kratkog spoja nadomjesti jednom jedinom rezultantnom
impedancijom Zekv , koja se računa iz poznate subtranzijentne snage u točki u kojoj se
nadređena mreža nadovezuje na promatranu.

26
33. Na slici je – za slucaj ispitivanja staticke stabilnosti sustava bez gubitaka – prikazan
prijenos na veću udaljenost od generatora G do krute mreze K.M., a uz zahtjev
konstantnog napona na sabirnicama generatora, jednakog naponu krute mreze, koji je
pak jendak nazivnom naponu mreže (V1=V4=Vn=konst).

Odgovarajućim vektorskim dijagramom prikazite sto ce se dogoditi s naponima u

čvorovima 2 i 3?

27
34. Kako se definira i kako se prema standardu IEC 60909 računa rasklopna struja
kratkog spoja? Nacrtajte principijelni oblik familije krivulja za faktor μ. Što je
minimalno vrijeme zatezanja isklopa?

U praksi je naravno potrebno kratki spoj uz pomoć prekidača eliminirati u što je moguće
kraćem vremenu. U tom je smislu potrebno odrediti tzv. rasklopnu struju kratkog spoja, pod
kojom se podrazumijeva efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja kroz prekidač teče u
trenutku razdvajanja njegovih kontakata.

Trenutak razdvajanja kontakata ovisi o minimalnom vremenu zatezanja isklopa (tmin) to je
ono najkraće vrijeme, koje protekne između trenutka nastanka kvara i trenutka razdvajanja
kontakata u trofaznom prekidaču koji se prvi otvaraju.

Minimalno vrijeme zatezanja isklopa tmin u :

visokonaponskim mrežama iznosi između 0,06 i 0,2 s

(u specijalnim prilikama može biti i ispod 0,06 s),
niskonaponskim mrežama između 0,01 i 0,03 s.

Kako se sa slike vidi, faktor μ ovisi o omjeru subtranzijentne struje tropolnog kratkog
spoja na stezaljkama generatora i nazivne struje (I”k3G/ING) pojedinih generatora, kao i o
minimalnom vremenu zatezanja isklopa (tmin).

28
35. Nacrtajte krivulje snaga – kut, koje pri ispitivanju tranzijentne stabilnosti
generatora koji je preko jednostrukog voda prikljucen na mrežu vrijede za različite
vrste kratkih spojeva?

36. Nacrtajte spoj ekvivalentnih shema sustava simetricnih komponenata za dvopolni

karatki spoj.

29
37. Za jednopolnu shemu mreže s naznacenim mjestom tropolnog kratkog spoja prema
slici nacrtajte nadomjesnu shemu pogodnu za određivanje struje kratkog spoja
posredstvom nadomjesnog izvora na mjestu kvara?

30
38. Skicirajte vremensku funkciju istosmjerne komponente struje kratkog spoja i
napišite odgovarajući izraz za tu struju?

Rješenje ove diferencijalne jednadžbe da se rastaviti u dva dijela:

 opće rješenje homogene jednadžbe daje istosmjernu komponentu (idc(t))

 partikularno rješenje nehomogene jednadžbe određuje izmjeničnu komponentu (iac(t)),

struje kratkog spoja (ik(t)).
Zbroj dvaju djelomičnih rješenja opće je rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe.
Homogena diferencijalna jednadžba koja sadrži istosmjernu komponentu struje kratkog spoja
idc(t) glasi:

31
39. Na slici je prikazana mreža u kojoj u točki K dolazi do kratkog spoja (k3) koji se
napajas jedne strane iz generatora G preko blok-transformatora TG i voda L, a s druge
strane iz napojne mreže Q preko transformatoraTQ?

Nacrtajte:
- nadomjesnu shemu sa zanemarenim poprecnim impedancijama
- nadomjesnu shemu pogodnu za proračun struje kratkog spoja s nadomjesnim izvorom
na mjestu kvara prema standardu IEC 60909?

32
40. Na slici je prikazana jednopolna shema mreže sastavljene od jednog gneratora i
krute mreže povezanih transformatorima i jednostrukim vodom. U cilju ispitivanja
utjecaja automatskog ponovnog uklapanja na tranzijentnu stabilnost prvo nacrtajte
nadomjesnu shemu u direktnom sustavu komponenata, zatim u dijagramu P =f(δ)
prikažite površine ubrzavanja i kočenja pri prolaznom tropolnom direktnom kratkom
spoju na jednostrukom vodu uz primjenu APU (uspješno APU)?

33
41. Za slučaj kratkog spoja daleko od generatora i oslanjajuci se na pojednostavljeni
strujni krug za ispitivanje uspostavljanja struje kratkog spoja prema slici:

Nacrtajte vremensku funkciju izmjenične komponente struje kratkog spoja iac(t),

napišite izraz za tu vremensku funkciju, te objesnite značenje kuna ψ?

Kut ψ opisuje razliku između trenutka nastajanja KS (t =0) i trenutka kada sinusoida
napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu.

Najveća istosmjerna komponenta nastupa pri kutu ψ = - 45°, a istosmjerne komponente nema
pri kutu ψ ≈ φk  φk je kut za kojim strujna komponenta kasni za naponom.

34
42. Zašto se pri modeliranju mreže u slučaju zemljospoja mogu zanemariti međusobni
kapaciteti vodiča?

Međusobni kapaciteti kod promatranja zemljospoja nisu interesantni, jer će naponi između
faznih vodiča biti isti bez obzira na postojanje ili nepostojanje zemljospoja.
U njima će teći odgovarajuće kapacitivne struje zbog napona koji vladaju između vodiča i te
će struje biti iste kod zdrave mreže kao i kod mreže sa zemljospojem.
Promatramo dakle mrežu, koja ima simetrični trofazni izvor i samo poprečne dozemne
kapacitete Cz po jedinici dužine, a svi ostali parametri voda su zanemareni.
Dozemni kapaciteti jednolično su raspoređeni duž voda, ali ćemo ih za prvo približenje
promatrati kao koncentrirane u jednoj točki u iznosu koji odgovara dozemnom kapacitetu
dužine ℓ čitave galvanski povezane mreže.

43. Skicirajte pojednostavljenu shemu nekog čvora i u mreži i napišite izraz za neto
snagu toga čvora?

NETO SNAGA čvorišta i definira se kao razlika prividnih snaga injektiranih u čvorište
posredstvom izvora i prividnih snaga iduzetih u čvorištu posredstvom potrošača.

 neto snaga čvora i se definira kao razlika kompleksnih prividnih snaga generatora (na
pragu elektrane) i potrošača

a) s generatorima, potrošačima i prijenosnim vodovima b) s simbolom za neto čvorišnu

snagu i prijesnosnim vodovima

za neto snagu čvora i vrijedi prema izrazima:

35
44. Definirajte (riječima i formulom) struju mjerodavnu za ugrijavanje za vrijeme
trajanja kratkog spoja (termička struja). Objasnite o čemu ovisi ta struja.
Termička struja - efektivna vrijednost tzv. srednje struje kratkog spoja koja bi za vrijeme
kratkog spoja proizvela istu količinu topline, kao i stvarna struja kratkog spoja:

m - član određen istosmjernom komponentom struje kratkog spoja, ovisan o trajanju kratkog
spoja i udarnom faktoru κ,
n - član određen izmjeničnom komponentom udarne struje, ovisan o trajanju kratkog spoja i
omjeru početne i trajne struje: I’’k / Ik

45. Nacrtajte opću pi – shemu elementa mreže između čvorova „i“ i „j“ i u grane te
nadomjesne sheme upišite odgovarajuće izraze za tokove snaga?

36
46. Napišite jednadžbu njihanja sinkronog stroja uz navođenje značenja pojedinih
članova te jednadže. Skicirajte shemu prijenosnog sustava za tri slučaja kada se može
naći jednostavno analitičko rješenje te jednadžbe. Što je karakteristično za te slučajeve
prijenosa? Skicirajte oblik krivulje njihanja za te slučajeve.

37
47. Kako glasi kriterij koji je neophodno zadati računalu da bi ono pri proračunu
tokova snaga prestalo s daljnjim radom ukoliko je postignuta dovoljna točnost svih
računatih varijabli (konvergencija)?

38
48.

39
40
49

Subtranzijentna elektromotorna sila , koja se točnije naziva elektromotornom silom iza

subtranzijentne reaktancije, određuje se na osnovi slike, i to pri otvorenom prekidaču, dakle
uz pomoć struje opterećenja prije nastanka kratkog spoja , subtranzijentne reaktancije i
napona stezaljki generatora:

Vraćajući se za trenutak na slučaj kratkog spoja na stezaljkama neopterećenog generatora,

može se konstatirati da su tada pokretački naponi u različitim fazama kratkog spoja jednaki:

S obzirom na to da prilikom proračuna kratkog spoja prije svega treba odrediti subtranzijentnu
struju kratkog spoja, potrebno je poznavati subtranzijentnu elektromotornu silu generatora.

Međunarodna norma IEC 60909 definira faktor napona c kao omjer subtranzijentne
elektromotorne sile opterećenog generatora i nazivnog faznog napona mreže u kratkom spoju
(umjesto nazivnog faznog napona generatora):

41
Pomoću tog faktora moguće je subtranzijentni napon izraziti u funkciji nazivnog napona
mreže na mjestu kratkog spoja:

Uz pomoć subtranzijentne struje i nazivnog napona mreže može se odrediti i

subtranzijentna snaga kratkog spoja:

50. Kako međunarodna forma IEC 909 definira faktor c? navedite odgovarajući izraz,
te iznose toga faktora za proračun maksimalne i minimalne struje kratkog spoja u
visoko i nisko naponskim mrežama.

Međunarodna norma IEC 60909 definira faktor napona c kao omjer subtranzijentne
elektromotorne sile opterećenog generatora i nazivnog faznog napona mreže u kratkom spoju
(umjesto nazivnog faznog napona generatora):

Polazeći od gornjih vrijednosti, srednje su vrijednosti faktora napona prema propisima:

 u mreži nazivnog linijskog napona većeg od 1 kV:

 c = 1,1 za određivanje maksimalne subtranzijentne struje, te

 c = 1,0 za određivanje minimalne subtranzijentne struje,

 u mreži nazivnog linijskog napona manjeg ili jednakog 1 kV:

 c = 1,05 za određivanje maksimalne subtranzijentne struje, te

 c = 0,95 za određivanje minimalne subtranzijentne struje.

42
51. Dajte općeniti opis pojma uzdužne i poprečne regulacije napona.

Uzdužna regulacija napona može se primijeniti i u otvorenoj i u zatvorenoj mreži, dok

poprečna regulacija ima smisla samo u zatvorenoj mreži.

Uzdužna regulacija napona:

Kod uzdužne regulacije radi se o promjeni iznosa napona, odnosno o promjeni uzdužne
komponente pada napona.

Do promjene napona po iznosu dolazi zbog uzdužnih padova napona u mreži, i to pretežno
zbog jalove (induktivne) komponente struje koja teče u impedancijama grana (a u mreža-ma
za prijenos impedancije se pretežno sastoje od reaktancija).

Postavljanjem uređaja za regulaciju napona može se namjerno utjecati na iznos napona i

tako vršiti njegova uzdužna regulacija

Poprečna regulacija napona:

Kod poprečne regulacije napona radi se o promjeni faznog kuta napona, odnosno o
promjeni poprečne komponente pada napona.

Do promjene napona u poprečnom smjeru dolazi zbog padova napona izazvanih pretežno
djelatnom komponentom struje u reaktancijama pojedinih grana mreže.

I ovdje se može govoriti o namjernom utjecanju na poprečnu komponentu napona, dakle

može se vršiti poprečna regulacija napona

43