You are on page 1of 23

ДВОТРАЧНИ ПУТЕВИ

Нивои анализе
• ОПЕРАТИВНЕ И ПРОЈЕКТНЕ АНАЛИЗЕ
Operativnim analizama utvr|uje se prakti~ni kapacitet i Nivo Usluge na postoje}im
dvotra~nim putevima pri dostignutim veli~inama i karakteristikama saobra}ajnih tokova,
kao i za prora~une prakti~nog kapaciteta i Nivoa Usluge na postoje}em ili budu}em
projektovanom putu pri budu}im veli~inama i karakteristikama saobra}ajnih tokova. Ove
analize se sprovode posebno za odseke u prose~nim putnim i terenskim uslovima i posebno za
odseke u specifi~nim uzdu`nim nagibima.
• АНАЛИЗЕ У ПЛАНИРАWУ НОВИХ ПУТЕВА
Analize uslova saobra}aja u planirawu novih puteva omogu}avaju planerima da odrede
veli~inu PGDS-a koju mo`e prihvatiti dvotra~ni put za razli~ite Nivoe Usluga i terenske
uslove. S obzirom da je u planirawu dvotra~nih puteva broj traka determinisan, poboq{awe
uslova saobra}aja ili pove}awe veli~ine PGDS-a na planiranom putu mogu}e je ostvariti
poboq{awem projektnih elemenata, smawewem uspona, kao i dodatnom trakom na odsecima u
usponu.

КАРАКТЕРИСТИКЕ ОДВИЈАЊА САОБРАЋАЈА


НА ДВОТРАЧНИМ ПУТЕВИМА

Na dvotr~nim putevima promena traka i preticawe mogu}e je jedino uz su~eqavawe sa


saobra}ajnim tokovima iz suprotnog smera. Zahtevi za preticawem rastu sa porastom
veli~ine toka, a mogu}nost za izvr{ewe bezbednog preticawa opada sa porastom veli~ine
toka. Za razliku od autoputeva i vi{etra~nih puteva sa neometanim tokovima, na dvotra~nim
putevima saobra}ajni tok u jednom smeru uvek uti~e na tok u drugom smeru. Voza~i su
prinu|eni da prilago|avaju brzinu u funkciji pove}awa veli~ine toka i smawewa
mogu}nosti za preticawe. Najzna~ajnije karakteristike saobra}ajnog toka na dvotra~nim
putevima su prose~na brzina i procenat vremenskih zastoja. Ove karakteristike se koriste
kao pokazateqi u operativnim analizama Nivoa Usluge na dvotra~nim putevima. Relativno
visoka vozna brzina predstavqa zna~ajan kriterijum za projektovawe dvotra~nih puteva za
daqinski saobra}aj (primarni-magistralni pravci). Na primarnim vangradskim putevima
sredwa brzina saobra}ajnog toka naj~e{}e je oko 90 km/h. Prema HCM-u 1994.god., navodi se da
su istra`ivawa pokazala da je brzina malo osetqiva na veli~inu saobra}ajnog toka na
dvotra~nim putevima bez uspona i skre}u}eg toka. S obzirom na stav u HCM-u 1994.god., o
neosetqivosti brzine na promenu veli~ine toka, (koja nije dovoqno argumentovana-primedba
autora ovog rada), u navedenom priru~niku je, za definisawe Nivoa Usluge na dvotra~nim
putevima primarna uloga dodeqena PROCENTU VREMENSKIH ZASTOJA, a sekundarna uloga
BRZINI TOKA i RELACIJI TOK/KAPACITET.
Procenat vremenskih zastoja je proceweni deo od ukupne veli~ine toka izra`en u
procentima u kojima voza~i zbog nemogu}nosti bezbednog preticawa zastaju tj. voze u koloni
za vreme putovawa na posmatranim deonicama dvotra~nog puta. Smatra se da su voza~i u
zastoju kada voze iza vo|e kolone brzinom mawom od `eqene, ili ako se kre}u u vremenskim
intervalima sle|ewa mawim od 5 sekundi. Procenat vremenskih zastoja odra`ava se na
kvalitet usluge. Kod mawih veli~ina saobra}ajnog toka voza~i gotovo nikada nisu u zastoju
budu}i da su sredwe vrednosti vremenskih intervala sle|ewa vozila i mogu}nost preticawa
velike. Procenat vremenskih zastoja za male tokove prakti~no je blizak nuli.

Kada se veli~ina toka pribli`ava prakti~nom kapacitetu, zahtevi za preticawem znatno


prema{uju mogu}nosti za preticawem, {to se odra`ava na stvarawe velikih kolona, a vozila
su u zastojima blizu 100% vremena vo`we na posmatranoj deonici.
Osnovni odnosi izme|u prose~ne putne ili sredwe prostorne brzine toka i procenata
vremenskih zastoja u prakti~no idealnim putnim i saobra}ajnim uslovima prikazani su na
slici 10.1.

Практично Идеални Услови


Pod prakti~no idealnim uslovima za odvijawe saobra}aja na dvotra~nim putevima
podrazumevaju se:

(1) Prose~na brzina > 95 (km/h);


(2) [irina traka ≥ 3,50 (m);
(3) Slobodna bankina {irine ≥ 1,75 (m);
(4) Bez zona zabrawenog preticawa na putu;
(5) Saobra}ajni tok putni~kih automobila;
(6) Raspodela toka po smerovima 50/50;
(7) Bez ometawa saobra}aja signalizacijom kojom se ograni~ava brzina ili skretawem
vozila;
(8) Ravni~arski teren.
Prakti~ni kapacitet dvotra~nih vangradskih puteva pod prakti~no idealnim uslovima
prema HCM-ovim publikacijama od 1950. i 1965. godine, tj. sve do 1985. godine iznosio je 2.000
(PA/h u oba smera), a tek u izdawima 1985. i 1994. godine definisan je na veli~inu 2.800 (PA/h u
oba smera) pri brzini od oko 72 (km/h) i gustini od oko 19,45 (PA/km/traci).

Prema rezultatima istra`ivawa koja su obavqena od strane Saobra}ajnog fakulteta i


Instituta za puteve u periodu od 1969. do 1975. godine utvr|en je kapacitet za deonice
dvotra~nih puteva za dvosmerni saobra}ajni tok, pri prakti~no idealnim uslovima u iznosu
od 2.860 PA/h u oba smera.

Pored citiranih doma}ih istra`ivawa vezanih za kapacitet dvotra~nog puta i brzinu pri
kapacitetu u prakti~no idealnim uslovima, vr{ena su merewa max. protoka na specifi~nim
usponima dvotra~nih puteva. Razlog ovih merewa bio je prema HCM-1965.g. drasti~no
prenagla{en uticaj veli~ine i du`ine uspona na kapacitet dvotra~nih puteva. Tako je po
HCM-1965.g., uspon od 7% dug preko 800 (m) pri u~e{}u komercijalnih vozila od 20%,
kapacitet dvotra~nog puta svodio na vrednost od 100 (voz/h u oba smera). Na osnovu citiranih
doma}ih istra`ivawa koja su sprovedena u periodu 1969. - 1975.godine, utvr|en je realan
(vi{estruko mawi) uticaj uspona na kapacitet.

Na osnovu utvr|ene sredwe vrednosti kapaciteta deonica dvotra~nog puta pri prakti~no
idealnim uslovima Co2-tr=2860 (PA/h/u oba smera) i veli~ine osnovnog kapaciteta jednog
smera osnovnog odseka ~etvorotra~nog autoputa u prakti~no idealnim uslovima CoAP=2 x
2200 (PA/h/u jednom smeru) utvr|en je faktor F1 uticaja dvosmernog saobra}aja na kapacitet
zbog nemogu}nosti postizawa gustine zasi}enog toka. Vrednost faktora F1 utvr|ena je na
osnovu slede}ih relacija:

CoAP (2 trake u jednom smeru)=4400 PA/h/smeru Iz odnosa Co 2-tr /CoAP proizlazi


Co 2-tr (2 trake u oba smera)=2860 PA/h/oba F1=2860/4400 tj. F1=0.65 smera

Na osnovu izlo`enog 1979.g. definisan je osnovni obrazac za prora~un prakti~nog


kapaciteta deonica dvotra~nog puta koji glasi:

C=C0xNxF1xF2xF3xF4xf1 (voz/h u oba smera)................. [10.1.]

S obzirom da je Co=2200, N=2 i F1=0.65; obrazac [10.1.] dobija slede}i oblik [10.2.]

C=2.860xF2xF3xF4xf1 (voz/h u oba smera)......................... [10.2.]

gde je :
N - broj saobra}ajnih traka u oba smera;
F1 - faktor uticaja dvosmernog saobra}aja na prakti~ni kapacitet
zbog nemogu}nosti postizawa gustine zasi}enog toka;
F2 - faktor uticaja {irine trake na prakti~ni kapacitet;
F3 - faktor uticaja nepokretnih bo~nih smetwi na prakti~ni
kapacitet;
F4 - faktor uticaja veli~ine i du`ine uzdu`nog nagiba na
prakti~ni kapacitet;
f1 - faktor uticaja u~e{}a komercijalnih vozila u toku na
prakti~ni kapacitet.

Istim istra`ivawima utvr|ena je brzina pri kapacitetu u rasponu od 60 do 70 (km/h), a iz


odnosa izme|u q= 2.860 (PA/h) i V= 60 - 70 (km/h) izra~unate su i vrednosti gustine pri
kapacitetu. Utvr|ene vrednosti gustina iznosile su izme|u 40,8 (PA/km/u oba smera) i 47,6
(PA/km/u oba smera), odnosno izme|u 20,4 (PA/km/traci) i 23,8 (PA/km/traci).

МЕТОДОЛОГИЈА АНАЛИЗЕ НИВОА УСЛУГЕ


Nivo Usluge je kvalitativna mera kojom se opisuju uslovi saobra}aja na osnovnom segmentu
dvotra~nog puta za dvosmerni saobra}aj.

Primarnu ulogu u definisawu Nivoa Usluge osnovnih odseka dvotra~nih puteva imaju
BRZINA TOKA, kao direktno merqiv pokazateq i PROCENAT VREMENSKIH ZASTOJA, kao
analiti~ki utvr|en pokazateq, dok sekundarnu ulogu ima RELACIJA TOK/KAPACITET, kao
koli~nik izme|u protoka (direktno merivog) i kapaciteta (analiti~ki definisanog
pokazateqa). Pokazateqi Nivoa Usluge odre|uju se za 15-minutne vr{ne tokove i utvr|uju na
segmentima dovoqne du`ine.

Promene u repernim vrednostima brzina toka i veli~ina toka po Nivoima Usluge koje su
u~iwene u HCM-1994.godine u znatnoj meri su saglasne sa rezultatima doma}ih istra`ivawa
od pre 25 godina. Ovo se pre svega odnosi na vrednosti kapaciteta i brzine pri kapacitetu
osnovnog segmenta dvotra~nog puta u prakti~no idealnim uslovima. Prema HCM-1994. godine
brzini toka je oduzeta primarna uloga u definisawu Nivoa Usluge. Me|utim, u doma}im
preporukama brzini toka je i daqe dodeqena uloga primarnog pokazateqa, zajedno sa
procentom vremenskih zastoja. Zato se u ovom radu najpre izla`u vrednosti brzina pri
pojedinim Nivoima Usluge. Vrednosti brzina po Nivoima Usluge zasnovane su na
dvore`imskoj funkcionalnoj zavisnosti brzina od veli~ine toka.

(1.) RE@IM SLOBODNOG TOKA u kome uslovi saobra}aja odgovaraju Nivou Usluge A
U ovom re`imu brzine ne zavise od veli~ine toka, ve} su u funkciji tehni~ko-
eksploatacionih karakteristika puta i karakteristika sistema “vozilo-voza~”, tj. u
funkciji slobodne brzine (Vsl ).

Op{ti obrazac za brzinu toka u RE@IMU SLOBODNOG TOKA glasi :

Vsl ≥ VNU”A” ; VNU”A” = F (Vsl)............................................ [10.3.]

Nivo Usluge A na osnovnim segmentima dvotra~nih puteva u prakti~no idealnim uslovima na


osnovnim vrstama terena ostvaruje se pri % vremenskih zastoja (%VZNU”A” ≤ 30 %), pri
veli~ini protoka (qNU”A”) i brzini toka (VNU”A”), koje su u funkciji terenskih uslova,
odnosno brzine slobodnog toka (Vsl) i osnovnog kapaciteta (C0 ), tj., qNU”A” =F(Vsl;C0 ) i VNU”A”
= F (Vsl).
Tako se za segmente s obzirom na 3 vrste terena ostvaruju slede}e vrednosti :
(I) Za segmente u prakti~no idealnim uslovima na ravni~arskom terenu
VSL=100(km/h); C0=2860(PA/h); qNU”A”≤430(PA/h); VNU”A”≥95(km/h)..... [10.3a.]

(II) Za segmente u prakti~no idealnim uslovima na brdovitom terenu


VSL=90(km/h); C0 =2770(PA/h.); qNU”A”≤415(PA/h); VNU”A”≥85(km/h)..... [10.3b.]

(III) Za segmente u prakti~no idealnim uslovima na planinskom terenu


VSL=80(km/h); C0=2600(PA/h); qNU”A”≤390(PA/h); VNU”A” ≥75(km/h)...... [10.3c.]

Na segmentima koji su lo{iji od prakti~no idealnih, grani~ne veli~ine toka pri Nivou
Usluge A ni`e su od napred datih u prakti~no idealnim uslovima. U ovim slu~ajevima
veli~ina toka pri Nivou Usluge A (voz/h) u funkciji je terenskih uslova, odnosno brzine
slobodnog toka (Vsl) i prakti~nog kapaciteta C (voz/h), tj., qNU”A”=F(Vsl ;C ).

(2.) RE@IM NORMALNOG TOKA u kome uslovi saobra}aja odgovaraju Nivoima Usluge B,
C, D i E.

U ovom re`imu brzina toka, pored tehni~ko-eksploatacionih karakteristika puta i


karakteristika sistema “vozilo-voza~”, zavise i od veli~ine toka.
Op{ti obrazac za brzinu toka u RE@IMU NORMALNOG TOKA glasi :

V=VNU”A”-K(q-qNU”A”); K=(VNU”A”-Vc)/(C-qNU”A”)........................... [10.4.]


koji va`i u domenu C ≥ q > qNU”A”
Vrednosti VNU”A”, qNU”A” , Vc i C zavise od tehni~ko-eksploatacionih karakteristika puta,
karakteristika terena i karakteristika toka.

Obrasci za analizu brzine toka na osnovnim segmentima dvotra~nog puta u prakti~no


idealnim uslovima na tipi~nim terenima glase :

(I) Za segmente u prakti~no idealnim uslovima na ravni~arskom terenu

Vsl =100 (km/h) i VC = 72,5 (km/h)

V = 95 - 0,009 (q - 430)............................................................ [10.4a.]

(II) Za segmente u prakti~no idealnim uslovima na brdovitom terenu

Vsl =90 (km/h) i VC = 70 (km/h)

V = 85 - 0,006 (q - 415)............................................................ [10.4b.]

(III) Za segmente u prakti~no idealnim uslovima na planinskom terenu


Vsl =80 (km/h) i VC = 62 (km/h)

V = 75 - 0,006 (q - 390)............................................................ [10.4c.]


Na segmentima dvotra~nog puta koji su lo{iji od prakti~no idealnih, vrednosti
koeficijenta K i toka pri Nivou Usluge A (voz/h) razli~iti su od napred datih u prakti~no
idealnim uslovima. U ovim slu~ajevima

K = f (Vsl, C, qNU”A” ); qNU”A” = F (Vsl, C).

RELACIJA IZME\U % VREMENSKIH ZASTOJA (V Z ) I TOKA PO NIVOIMA USLUGE NA


OSNOVNIM SEGMENTIMA DVOTRA^NIH PUTEVA U PRAKTI^NO IDEALNIM USLOVIMA
BEZ ZABRANE PRETICAWA

100

90
E I
SK
IN T
AN
PL DOVI KI
80 BR RS
^A
V NI
RA

70
D
60

C
%VZ

50

40
B
30

A
q E<2600

q E<2770
q E<2860
qC <1230

q D <1660
qC<1120
qC <1190

qD <1770
qD <1830
qB<770
qB<700
qB<750
qA <390
qA <415
qA <430

20

10

0
0 300 600 900 1200 1500 1800 2100 2400 2700 3000
q ( P A /h )
m

RELACIJA IZME\U BRZINE I TOKA PO NIVOIMA USLUGE NA DVOTRA^NIM PUTEVIMA


U PRAKTI^NO IDEALNIM USLOVIMA I TIPI^NIM TERENIMA, BEZ ZABRANE PRETICAWA

100
VNU“A”=95
(430PA/h)
92(770)
90
VNU“A”=85 88(1230)
(415PA/h)
83(750) 82(1830)
80 80(1190) RAVN
VNU“A”=75 I^A
76(1770) RSK
(390PA/h) I
73(700) 72,5(2860)
BRDO
70
71(1120) VIT 70(2770)
67(1660)

PLANIN 62(2600)
SKI
V ( k m /h )

60

50

40

30
q=2770
q=2600

20

10

0
0 300 600 900 1200 1500 1800 2100 2400 2700 3000
q ( P A /h )
m
Kriterijumi Nivoa Usluge za deonice dvotra~nih puteva za dvosmerni
saobra}aj u prakti~no idealnim uslovima na tipi~nim terenima bez
zabrane preticawa
Tabela 10.1.
Nivo I. Ravni~arski II. Brdoviti III. Planinski
Usluge %VZ q/C
V max. q V max. q V max. q
A ≤ 30 ≤ 0,15 ≥ 95 ≤ 430 ≥ 85 ≤ 415 ≥ 75 ≤ 390
B ≤ 45 ≤ 0,27 ≥ 92 ≤ 770 ≥ 83 ≤ 750 ≥ 73 ≤ 700
C ≤ 60 ≤ 0,43 ≥ 88 ≤ 1230 ≥ 80 ≤ 1190 ≥ 71 ≤ 1120
D ≤ 75 ≤ 0,64 ≥ 82 ≤ 1830 ≥ 76 ≤ 1770 ≥ 67 ≤ 1660
E 75 < 1,00 ≥ 72,5 ≤ 2860 ≥ 70 ≤ 2770 ≥ 62 ≤ 2600
F 100 - < 72,5 - < 70 - < 62 -

Osnovni pokazateq Nivoa Usluge za segmente dvotra~nog puta na


specifi~nim uzdu`nim nagibima je prose~na brzina na usponu.

Kriterijumi Nivoa Usluge za segmente na specifi~nim uzdu`nim nagibima


Tabela 10.2.
Prose~na brzina na usponu
NIVO USLUGE
(km/h)
A > 90
B > 80
C > 70
D > 65
E > 40-65
F > 40-65

Основни образац за анализу брзина при капацитету на сегментима двотрачног пута на


специфичним уздужним нагибима

Osnovni obrazac za analizu brzina pri kapacitetu na segmentima dvotra~nog puta na


specifi~nim nagibima glasi: (va`i do V=65 (km/h)

Vc = [ 25 + 3,75 (C/1000)2 ] x 1,609.................................... [10.5.]


Uslovi vo`we na du`im usponima dvotra~nih puteva bitno su razli~iti od onih na du`im
odsecima (segmentima) na prose~nom terenu. Zna~ajan uticaj na brzinu vozila na usponu ima
formirawe kolone iza sporih vozila, pri ~emu operacije preticawa postaju sve te`e. Daqe,
za razliku od odseka (segmenata) na prose~nom terenu, gde se prose~na brzina putovawa pri
kapacitetu mo`e odrediti, brzina pri kapacitetu za odseke u specifi~nim nagibima zavisi
od veli~ine i du`ine nagiba, veli~ine toka i u~e{}a te{kih vozila u toku.

Operacije na padu nisu posebno tretirane u postupcima analize Nivoa Usluge. Operacije na
blagom nagibu u smeru pada nivelete (mawe od 3%) mogu se pribli`no izjedna~iti sa onim na
ravni~arskom putu. Na ve}im nagibima, operacije na padu su negde u sredini izme|u onih
opa`enih na putu u horizontali i na usponu za ekvivalentni tok i putne karakteristike. To
se posebno odnosi na kamione. Najvi{i kvalitet saobra}ajne usluge ostvaruje se kad voza~i
mogu voziti `eqenom brzinom.

Generalni opis uslova u toku po Nivoima Usluge


NIVO USLUGE A
Predstavnik najvi{eg kvaliteta uslova saobra}aja je Nivo Usluge A sa prose~nim brzinama
koje se u prakti~no idealnim uslovima pribli`avaju 95 (km/h) na dvotra~nim putevima.
Zahtevi za preticawem su znatno ispod mogu}nosti preticawa i gotovo da se ne stvara kolona
sa vi{e od tri vozila. Voza~i ne usporavaju vi{e od 30% vremena radi sporih vozila.
Maksimalna veli~ina toka pri prakti~no idealnim uslovima je 430 (PA/h u oba smera).

NIVO USLUGE B
Nivo Usluge B karakteri{e podru~je saobra}ajnog toka sa brzinama u prakti~no idealnim
uslovima od 92 (km/h) ili malo vi{im na ravnom terenu. Zahtevi za preticawem potrebni za
odr`avawe `eqene brzine postaju zna~ajni i pribli`no su jednaki preticajnim
mogu}nostima na ni`oj granici Nivoa Usluge B. Voza~i usporavaju u proseku do 45% vremena.
Za Nivo Usluge B veli~ina toka iznosi do 770 (PA/h u oba smera) u prakti~no idealnim
uslovima. Iznad te veli~ine toka broj vozila u koloni koja se formira u saobra}ajnom toku
po~iwedramati~no da se pove}ava.

NIVO USLUGE C
Daqe pove}awe toka karakteri{e Nivo Usluge C rezultuju}i u zna~ajnom pove}awu kolona,
du`ini kolona i frekvenciji smetwi u preticawu na ravni~arskim terenima. Prose~na
brzina u prakti~no idealnim uslovima jo{ prelazi 87 (km/h), uprkos ~iwenici da zahtevi za
preticawem prema{uju preticajne mogu}nosti. Kod ve}ih tokova pojavquju se nizovi vozila u
koloni, {to uzrokuje zna~ajne redukcije preticajnih mogu}nosti. Iako je saobra}ajni tok
stabilan, postaje osetqiv na zastoje radi toka koji skre}e i radi sporih vozila. Procenat
vremenskih zastoja je do 60%. Veli~ina saobra}ajnog toka pri Nivou Usluge C iznosi oko
1.230 (PA/h u oba smera) pod prakti~no idealnim uslovima.

NIVO USLUGE D
Kod Nivoa Usluge D saobra}ajni tokovi su u podru~ju nestabilnog toka. Dva suprotna
saobra}ajna toka nu`no po~iwu delovati odvojeno uz ve}e saobra}ajne tokove, s tim da
preticawe postaje ekstremno te{ko. Zahtevi za preticawem su vrlo visoki, dok se
preticajne mogu}nosti pribli`avaju nuli. Kolona sa 5 do 10 vozila je uobi~ajena, premda je
mogu}e odr`ati brzinu i iznad 80(km/h) pod prakti~no idealnim uslovima. Delovi zona sa
zabrawenim preticawem du` deonice puta imaju uticaj na preticawe. Vozila koja skre}u
i/ili putna skretawa prouzrokuju {ok-talase u saobra}ajnom toku. Procenat vremenskih
zastoja dosti`e 75%. Maksimalna veli~ina saobra}ajnog toka za Nivo Usluge D iznosi
1.830(PA/h u oba smera) pod prakti~no idealnim uslovima. To je najve}a veli~ina toka koja se
mo`e odr`ati u du`em vremenu na du`oj deonici u ravni~arskom terenu, uz ve}u verovatno}u
mogu}nosti sloma (prekida saobra}aja).
NIVO USLUGE E
Uslovi odvijawa saobra}ajnog toka na dvotra~nom putu za Nivo Usluge E imaju procenat
vremenskih zastoja ve}i od 75%. U prakti~no idealnim uslovima brzina }e pasti ispod 80
(km/h). Prose~na brzina putovawa na putevima gde uslovi nisu prakti~no idealni je ni`a, ~ak
do 40 (km/h) na dugim usponima. Preticawe nije mogu}e u uslovima Nivoa Usluge E, a
intenzivno se stvaraju kolone pri pojavi sporih vozila ili neke druge smetwe. Najve}a
mogu}a veli~ina saobra}ajnog toka za Nivo Usluge E odre|uje kapacitet puta. Pod prakti~no
idealnim uslovima kapacitet iznosi 2.860 (PA/h u oba smera). U ostalim uslovima
nepovoqnijim od prakti~no idealnih kapaciteti su ni`i. Saobra}ajni (operativni) uslovi
na vangradskom putu, posmatrani na terenu, retko se odvijaju u uslovima kapaciteta i to pre
svega zbog nedostatka zahteva. Raspodela saobra}ajnog toka po smerovima uti~e na kapacitet
dvotra~nog puta. Ukupni kapacitet dvotra~nog puta smawuje se zavisno od odstupawa od
raspodele 50/50 po smerovima.

NIVO USLUGE F
Nivo Usluge F predstavqa nagomilan saobra}ajni tok sa saobra}ajnim zahtevima koji
prema{uju prakti~ni kapacitet. Posledica toga je da je veli~ina realizovanog toka mawa od
kapaciteta, a ostvarene brzine su ispod brzina pri kapacitetu. Naime, Nivo Usluge F retko
se odr`ava na du`im deonicama u ravni~arskom terenu.

МЕТОДОЛОГИЈА УТВРЂИВАWА ПРАКТИЧНОГ


КАПАЦИТЕТА И НИВОА УСЛУГЕ
ТРАДИЦИОНАЛНО КЛАСИЧНИ ОБРАСЦИ

Metodologijom analize kapaciteta i Nivoa Usluge za odseke u prose~nim putnim i


terenskim uslovima ocewuju se prose~ne operativne karakteristike du` deonice puta u
prose~nim uslovima terena, geometrije i saobra}aja. Teren mo`e biti ravni~arski, brdovit
ili planinski. Ovaj postupak se primewuje na segmentima puta dugim najmawe 3,20(km) u
uzdu`nim nagibima <3% na du`inama <800(m).
S obzirom da su vrednosti BRZINA i VELI^INA TOKA pri kapacitetu za segmente u
prakti~no idealnim uslovima koje su date u HCM-94. godine pribli`no jednake nalazima
doma}ih istra`ivawa, obavqenih od strane Saobra}ajnog fakulteta i Instituta za puteve iz
Beograda u periodu 1969.-1975.g., prestaju prakti~ne potrebe za nametawem osnovnog obrasca
br. [10.1.] i [10.2.] za prora~un kapaciteta razvijenog u Jugoslaviji. U ciqu jednostavnije
komunikacije sa stru~wacima u svetu koji se bave ovom problematikom, opravdano je
prihvatiti obrasce za analizu kapaciteta i Nivoa Usluge koji su dati u HCM-1994. godine, s
tim {to se umesto C0=2800(PA/h) uzima promewiva vrednost C0j=F[terenskih uslova]. Obrazac
iz HCM-1994.godine (za C0=2800 PA/h) glasi :

SFi=2800⋅(V/C)i ⋅fd ⋅ fw ⋅ fHV..................................................... [10.6.]

Obrazac [10.6.] iskazan simbolima koji se koriste u na{oj zemqi i uz uva`avawe stava da je C0
= F [terenskih uslova] glasi:

qNUi = C0j ⋅ (q/C)i ⋅ Fa/b ⋅ FBS ⋅ FKV............................................ [10.7.]

Vrednosti (q/C) za tipi~ne terenske uslove u funkciji % zabrawenog preticawa date su u


tabeli 10.3.
S obzirom da je C0j=F[teren. uslova], obrazac [10.7.] pri qNU”E”=C glasi:
(I) na ravni~arskom terenu C=2860⋅Fa/b⋅FBS⋅FKV.................. [10.7a.]
(II) na brdovitom terenu C=2770⋅Fa/b⋅FBS⋅FKV.......................... [10.7b.]
(III) na planinskom terenu C=2600⋅Fa/b⋅FBS⋅FKV....................... [10.7c.]
Vrednosti (q/C) za tipi~ne terenske uslove u funkciji % zabrawenog preticawa
Tabela 10.3.
Nivo q/C=F (% zabrawenog preticawa)
Usluge 0 20 40 60 80 100
I. RAVNI^ARSKI
A 0,15 0,12 0,09 0,07 0,05 0,04
B 0,27 0,24 0,21 0,19 0,17 0,16
C 0,43 0,39 0,36 0,34 0,33 0,32
D 0,64 0,62 0,60 0,59 0,58 0,57
E 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
F - - - - - -
II. BRDOVITI
A 0,15 0,10 0,07 0,05 0,04 0,03
B 0,26 0,23 0,19 0,17 0,15 0,13
C 0,42 0,39 0,35 0,32 0,30 0,28
D 0,62 0,57 0,52 0,48 0,46 0,43
E 0,97 0,94 0,92 0,91 0,90 0,90
F - - - - - -
III. PLANINSKI
A 0,14 0,09 0,07 0,04 0,02 0,01
B 0,25 0,20 0,16 0,13 0,12 0,10
C 0,39 0,33 0,28 0,23 0,20 0,16
D 0,58 0,50 0,45 0,40 0,37 0,33
E 0,91 0,87 0,84 0,82 0,80 0,78
F - - - - - -

gde je :
C -prakti~ni kapacitet odseka dvotra~nog puta na odsecima u prose~nim putnim i
terenskim uslovima (voz/h u oba smera);
qNUi=SFi -ukupna veli~ina saobra}ajnog toka u oba smera za preovla|uju}e putne i
saobra}ajne uslove za Nivo Usluge (i), (voz/h u oba smera);
(q/C)i=(v/C)i -odnos veli~ina toka i kapaciteta u prakti~no idealnim uslovima za Nivo Usluge
(i), (tabela 10.3.);
Fa/b = fd -korekcioni faktor za raspodelu saobra}ajnog toka po smerovima (tabela 10.4.);
FBS = fw -korekcioni faktor za u`e saobra}ajne trake i ograni~enu {irinu bankine (tabela
10.5.);
FKV = fHV -korekcioni faktor za u~e{}e te{kih vozila u saobra}ajnom toku;
Vrednost faktora FKV=fHV utvr|uje se primenom obrasca [10.8.].
FKV=fHV=1/[(1+PT(ET-1)+PR(ER-1)+Pb(Eb-1)].................... [10.8.]
gde je:
PT -udeo kamiona u saobra}ajnom toku izra`en u decimalama,
PR -udeo rekreativnih vozila u saobra}ajnom toku izra`en u decimalama,
Pb -udeo autobusa u saobra}ajnom toku izra`en u decimalama,
ET -ekvivalent putni~kih automobila za kamione (tabela 10.6.),
ER -ekvivalent putni~kih automobila za rekreaciona vozila (tabela 10.6.), i
Eb -ekvivalent putni~kih automobila za autobuse (tabela 10.6).
Korekcioni faktori Fa/b za raspodelu po smerovima na deonicama u prose~nim putnim i terenskim
uslovima Tabela 10.4.
Raspodela po smerovima 100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50
Korekcioni faktor Fa/b 0,71 0,75 0,83 0,89 0,94 1,00
Korekcioni faktor FBS za kombinovane efekte uskih traka i ograni~enih bankina
Tabela 10.5
Korisna Trake {irine Trake {irine Trake {irine Trake {irine
{irinaa) 3,50 m 3,25 m 3,00 m 2,75 m
bankine(m) NU NU NU NUb) NU NUb) NU NUb
A-D E A-D E A-D E A-D E
0,00 0,70 0,88 0,65 0,82 0,58 0,75 0,49 0,66
0,50 0,81 0,93 0,75 0,88 0,68 0,81 0,57 0,70
1,25 0,92 0,97 0,85 0,92 0,77 0,85 0,65 0,74
≥ 1,75 1,00 1,00 0,93 0,94 0,84 0,87 0,70 0,76
(a) -Kada je {irina bankina razli~ita na svakoj strani puta, primewuje se prose~na {irina bankine.
(b) -Faktor se primewuje za sve brzine mawe od 70 (km/h).

Ekvivalenti za prera~unavawe TV u PA Tabela 10.6.


Tip vozila Nivo Vrsta terena
Usluge RAVAN BRDOVIT PLANINSKI
A 2,0 4,0 7,0
Kamioni ET BiC 2,2 5,0 10,0
DiE 2,0 5,0 12,0
A 2,0 3,2 5,0
Rekreaciona
BiC 2,5 3,9 5,2
vozila ER
DiE 1,6 3,3 5,2
A 1,8 3,0 5,7
Autobusi Eb BiC 2,0 3,4 6,0
DiE 1,6 2,9 6,5

Анализа капацитета и Нивоа Услуге за одсеке (сегменте)


на специфичним успонима
Veli~ina saobra}ajnog toka za odre|eni Nivo Usluge, za svaku prose~nu brzinu na usponu
utvr|uje se po slede}em obrascu:

qNUi =C0j ⋅(q/C)i⋅F'a/b ⋅FBS ⋅FPA ⋅FKV (voz/h).......................... [10.9.]

za Nivo usluge E ; q/C = 1; qNU”E” = C, pa obrazac [10.9.] glasi :

C =C0j ⋅F'a/b ⋅FBS ⋅FPA ⋅FKV (voz/h).......................................... [10.10.]


gde je :
C -prakti~ni kapacitet odseka dvotra~nog puta na odsecima u specifi~nim usponima u
(voz/h) u oba smera,
C0j -2.860 (PA /h) u ravni~arskom terenu, 2.770(PA /h) u brdovitom terenu i 2.600 (PA /h) u
planinskom terenu,
qNUi -veli~ina toka za odre|eni Nivo Usluge (i), ukupno za oba smera, za preovla|uju}e
uslove puta i saobra}aja,
(q/C)i -odnos q/C za Nivo Usluge (i), ili brzinu (i) (tabela 10.7.),
F'a/b -korekcioni faktor za raspodelu po smerovima za odseke na specifi~nim usponima
(tabela 10.8.),
FBS -korekcioni faktor za uske trake i ograni~enu {irinu bankina (tabela 10.5)
FPA -korekcioni faktor smawewa kapaciteta zbog pogor{awa uslova vo`we putni~kih
vozila na usponu (utvr|uje se po obrascima [10.11.] i [10.12.]),
FKV -korekcini faktor za u~e{}e komercijalnih (te{kih) vozila u toku na usponu
(utvr|uje se po obrascima [10.13.] i [10.14.]).
Ovaj obrazac se u principu ne primewuje na usponu mawem od 3% i kra}em od 800m.
(1) Vrednosti relacije q/C u funkciji brzine, uspona i zabrawenog preticawa
Tabela 10.7.
Prose~na % zabrawenog preticawa
Procenat brzina na Nivo
uspona usponu Usluge 0 20 40 60 80 100
(km/h) q/C
88 A 0,27 0,23 0,19 0,17 0,14 0,12
84 B 0,42 0,38 0,33 0,31 0,29 0,27
80 B 0,64 0,59 0,55 0,52 0,49 0,47
3
72 C 1,00 0,95 0,91 0,88 0,86 0,84
68 D 1,00 0,98 0,97 0,96 0,95 0,94
64 E 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
88 A 0,25 0,21 0,18 0,16 0,13 0,11
84 B 0,40 0,36 0,31 0,29 0,27 0,25
80 B 0,61 0,56 0,52 0,49 0,47 0,45
4
72 C 0,97 0,92 0,88 0,85 0,83 0,81
68 D 0,99 0,96 0,95 0,94 0,93 0,92
64 E 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
88 A 0,21 0,17 0,14 0,12 0,10 0,08
84 B 0,36 0,31 0,27 0,24 0,22 0,20
80 B 0,57 0,49 0,45 0,41 0,39 0,37
5 72 C 0,93 0,84 0,79 0,75 0,72 0,70
68 D 0,97 0,90 0,87 0,85 0,83 0,82
64 D 0,98 0,96 0,95 0,94 0,93 0,92
56 E 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00
88 A 0,12 0,10 0,08 0,06 0,05 0,04
84 B 0,27 0,22 0,18 0,16 0,14 0,13
80 B 0,48 0,40 0,35 0,31 0,28 0,26
72 C 0,49 0,76 0,68 0,63 0,59 0,55
6
68 D 0,93 0,84 0,78 0,74 0,70 0,67
64 D 0,97 0,91 0,87 0,83 0,81 0,78
56 E 1,00 0,96 0,95 0,93 0,91 0,90
48 E 1,00 0,99 0,99 0,98 0,98 0,98
88 A 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
84 B 0,13 0,10 0,08 0,07 0,05 0,04
80 B 0,34 0,27 0,22 0,18 0,15 0,12
72 C 0,77 0,65 0,55 0,46 0,40 0,35
7
68 D 0,86 0,75 0,67 0,60 0,54 0,48
64 D 0,93 0,82 0,75 0,69 0,64 0,59
56 E 1,00 0,91 0,87 0,82 0,79 0,76
48 E 1,00 0,95 0,92 0,90 0,88 0,86

(2) Korekcioni faktor za raspodelu po smerovima na specifi~nim usponima, F'a/b


Tabela 10.8.
Raspodela po smerovima a) 100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 40/60 30/70
0,5 0,6 0,7 0,7 0,8 1,0 1,2 1,5
Korekcioni faktor
8 4 0 8 7 0 0 0
a) uspon / pad

(3) Korekcija za nedovoqne {irine trake i/ili nedovoqne {irine bankine

Prema HCM-94.g. uticaj nedovoqne {irine trake i/ili nedovoqnih {irina bankina na
usponima je isti kao i na odsecima (segmentima) u prose~nim uslovima terena. Odgovaraju}i
faktor se dobija iz tabele 10.5.

Me|utim, prema rezultatima istra`ivawa vr{enih u Jugoslaviji na odsecima u specifi~nim


usponima na kojima su brzine niske (V<60 km/h), uticaj mawe {irine trake i bankina treba
zanemariti, tj. ra~unati sa FBS=1.
(4) Korekcija za putni~ka vozila na usponima FPA
Relacije q/C iz tabele 10.7. koriste se uz pretpostavku da }e putni~ka vozila zadr`ati brzinu
na usponima ako su neometana. Novije studije su pokazale da usponi uti~u na saobra}ajne
operacije putni~kih vozila, ~ak i u slu~aju kad komercijalna (te{ka) vozila nisu prisutna u
saobra}ajnom toku. Faktor FPA koristi se za korekciju odnosa q/C za te uslove, primenom
tabele 10.7.

Ovaj korekcioni faktor se ra~una na slede}i na~in :

FPA = 1 / [1+(Pp x Ip)]................................................................ [10.11.]

gde je:
FPA - korekcioni faktor za operacije putni~kih vozila na
usponima,
Pp - udeo putni~kih vozila u toku na usponu izra`en u
decimalama,
Ip - faktor smetwi za putni~ka vozila, i ra~una se kako sledi :

Ip = 0,02 x (E - E0)...................................................................[10.12.]
gde je:
E -osnovni ekvivalent za putni~ka vozila za dati procenat uspona i brzinu (utvr|uje se
iz tabele 10.9.),
E0 -osnovni ekvivalent za 0% uspona i datu brzinu (tako|e se utvr|uje iz tabele 10.9.).
Ekvivalenti za putni~ka vozila iz tabele 10.9. koriste se za korekcione faktore putni~kih
vozila i komercijalnih (te{kih) vozila.

(5) Korekcija za komercijalna (te{ka) vozila u saobra}ajnom toku


Korekcioni faktor za komercijalna (te{ka) vozila ra~una se kako sledi:
FKV = 1 / [(1+PKV (EKV-1)] ....................................................... [10.13.]
gde je:
FKV -korekcioni faktor za prisustvo komercijalnih (te{kih) vozila u saobra}ajnom toku
na usponu,
PKV -ukupna proporcija komercijalnih (te{kih) vozila (kamiona + rekreacionih vozila +
autobusa) u saobra}ajnom toku na usponu,
EKV -ekvivalent putni~kih vozila za specifi~an sastav komercijalnih (te{kih) vozila u
saobra}ajnom toku na usponu, koji se ra~una po obrascu :

EKV= 1+(0,25 + PK / PKV) ( E-1 )............................................ [10.14.]


gde je:
PK/ PKV -udeo najte`ih kamiona u komercijalnim (te{kim) vozilima, tj., udeo najte`ih
kamiona u saobra}ajnom toku podeqen sa ukupnim u~e{}em komercijalnih (te{kih)
vozila (teretna vozila, rekreativna vozila i autobusi) u saobra}ajnom toku,
E -osnovni ekvivalent za dati procenat uspona, du`inu uspona
i brzinu (tabela 10.9.).
Slike 10.3. i 10.4. prikazuju krive smawewa brzine za te{ke kamione od 200 lp/hp (124 kg/kW) i
najte`e od 300 lp/hp (184 kg/kW). Prvi tip te{kih kamiona smatra se indikativnim za
reprezentativni tip komercijalnih (te{kih) vozila za prose~an sastav toka dvotra~nih
puteva. Drugi tip najte`ih kamiona je reprezent komercijalnih (te{kih) vozila, kao {to su
te{ko optere}eni poqoprivredni kamioni, vozila za ugaq, {qunak ili trupce. Izbor
kori{}ewa tipa kamiona zasniva se na zahtevima bezbednosti saobra}aja. Smawewe brzine u
funkciji veli~ine i du`ine uspona dato je na slikama 10.3. i 10.4.
10 SMAWEWE BRZINE U ODNOSU NA
PROSE^NU BRZINU UKUPNOG TOKA ( k m / h - m p h )

5
USPON (%)

4
3 2 k m /h = 2 0 m p h

3
2 4 k m /h = 1 5 m p h
1 6 k m /h = 1 0 m p h
2
8 k m /h = 5 m p h
DOLAZNA BRZINA V = 9 0 k m / h ( V = 5 5 m p h )
1

20 00 40 00 60 00 80 00 DU@INA USPONA ( f e e t)
0
0
5 00 1 00 0 1500 2 00 0 2 5 0 0 DU@INA USPONA ( m )

Slika 10.3. Kriva smawewa brzina na usponu za kamion od 124 kg/kW (200 lp/hp)

9 SMAWEWE BRZIN E U
ODNOSU NA PROSE^NU BRZINU
UK UPN OG TOKA ( k m / h - m p h )
8

7
32
km

6
USPON (%)

/h
24

=2
km

0m
/h

ph
=1
16

5
5m
km

ph
/h
=1
0m
8k

ph

4
m
/h
=5
m
ph

2 DOLAZNA BRZINA V = 9 0 k m / h ( V = 5 5 m p h )

DU@INA USPONA ( f ee t )
80 0 10 00 1 5 00 2 0 00
1
1 00 2 00 3 00 4 00 5 00 6 00
DU@INA USPONA ( m )

Slika 10.4. Kriva smawewa brzina na usponu za kamion od 184 kg/kW (300 lp/hp)
Ekvivalent putni~kih automobila za specifi~ne uspone za dvotra~ne puteve, E i E0
Tabela 10.9.
Du`ina Prose~na brzina na usponu (km/h)
Uspon
(%) uspona NU A NU B NU B NU C NU D NU E
(km) 88 84 80 72 64 48
E0
0 svi 2,1 1,8 1,6 1,4 1,3 1,3
E
0,4 2,9 2,3 2,0 1,7 1,6 1,5
0,8 3,7 2,9 2,4 2,0 1,8 1,7
1,2 4,8 3,6 2,9 2,3 2,0 1,9
1,6 6,5 4,6 3,5 2,6 2,3 2,1
3
2,4 11,2 6,6 5,1 3,4 2,9 2,5
3,2 19,8 9,3 6,7 4,6 3,7 2,9
4,8 71,0 21,0 10,8 7,3 5,6 3,8
6,4 a 48,0 20,5 11,3 7,7 4,9
0,4 3,2 2,5 2,2 1,8 1,7 1,6
0,8 4,4 3,4 2,8 2,2 2,0 1,9
1,2 6,3 4,4 3,5 2,7 2,3 2,1
1,6 9,6 6,3 4,5 3,2 2,7 2,4
2,4 19,5 10,3 7,4 4,7 3,8 3,1
4 3,2 43,0 16,1 10,8 6,9 5,3 3,8
4,8 a 48,0 20,0 12,5 9,0 5,5
6,4 a a 51,0 22,8 13,8 7,4
0,4 3,6 2,8 2,3 2,0 1,8 1,7
0,8 5,4 3,9 3,2 2,5 2,2 2,0
1,2 8,3 5,7 4,3 3,1 2,7 2,4
1,6 14,1 8,4 5,9 4,0 3,3 2,8
5
2,4 34,0 16,0 10,8 6,3 4,9 3,8
3,2 94,0 28,3 17,4 10,2 7,5 4,8
4,8 a a 37,0 22,0 14,6 7,8
6,4 a a a 55,0 25,0 11,5
0,4 4,0 3,1 2,5 2,1 1,9 1,8
0,8 6,5 4,8 3,7 2,8 2,4 2,2
1,2 11,0 7,2 5,2 3,7 3,1 2,7
1,6 20,4 11,7 7,8 4,9 4,0 3,3
6
2,4 60,0 25,2 16,0 8,5 6,4 4,7
3,2 a 50,0 28,2 15,3 10,7 6,3
4,8 a a 70,0 38,0 23,9 11,3
6,4 a a a 90,0 45,0 18,1
0,4 4,5 3,4 2,7 2,2 2,0 1,9
0,8 7,9 5,7 4,2 3,2 2,7 2,4
1,2 14,5 9,1 6,3 4,3 3,6 3,0
1,6 31,4 16,0 10,0 6,1 4,8 3,8
7
2,4 a 39,5 23,5 11,5 8,4 5,8
3,2 a 88,0 46,0 22,8 15,4 8,2
4,8 a a a 66,0 38,5 16,1
6,4 a a a a a 28,0
a) Brzine se ne mogu ostvariti na specifi~nom usponu
Napomena: zaokru`iti procenat uspona na slede}u ve}u vrednost
Традиционално класични обрасци у планирању нових
двотрачних путева
Postupak planirawa omogu}ava projektnim organizacijama da sprovedu vrlo opse`no
planirawe vangradskog sistema dvotra~nih puteva. Veli~ine saobra}ajnog toka na dan po
Nivoima Usluge koje mogu prihvatiti postoje}i ili planirani dvotra~ni putevi mogu se
odrediti u funkciji geometrijskih elemenata i podataka o terenu i uporediti sa zahtevima
saobra}ajnog toka izra`enim u PGDS, za neku budu}u prognoznu godinu. Prema HCM-94. u
tabeli 10.10., prikazane su maksimalne vrednosti PGDS za dvotra~ne puteve u odnosu na:
• Nivo Usluge,
• vrstu terena,
• faktor projektnog ~asovnog toka K.
Nivo Usluge se odnosi na saobra}ajne uslove unutar vr{nog 15-minutnog intervala u danu. U
stvarawu tabele 10.10. pretpostavqene su orijentacione vrednosti faktora vr{nog ~asa FVS
prikazane u tabeli 10.11. Za svaki Nivo Usluge, odgovaraju}i kriterijum procenta
vremenskih zastoja primewen je za sva tri tipa terena. Planski kriterijumi pretpostavqaju
tipi~an sastav od 14% kamiona, 4% rekreacionih vozila i bez autobusa. Kori{}ena je
raspodela po smerovima 60/40, sa procentima zone zabrawenog preticawa od 20, 40 i 60% za
ravni~arski, brdovit i planinski teren. Kori{}eni su idealni geometrijski elementi:
{irina traka ≥ 3,5 (m), {irina bankina ≥ 1,75 (m), i projektna brzina od 95 (km/h).

PGDS prikazan u tabeli 10.10. odslikava {iroki niz uslova, a prora~unat je iz saobra}ajnih
tokova pri raznim Nivoima Usluge:

Maksimalni PGDS prema Nivou Usluge i tipu terena za dvotra~ne vangradske puteve
Tabela 10.10.
Maksimalni PGDS (voz/dan)
K-faktor Nivo Nivo Nivo Nivo Nivo
Usluge A Usluge B Usluge C Usluge D Usluge E
RAVAN TEREN
0,10 2.400 4.800 7.900 13.500 22.900
0,11 2.200 4.400 7.200 12.200 20.800
0,12 2.000 4.000 6.600 11.200 19.000
0,13 1.900 3.700 6.100 10.400 17.600
0,14 1.700 3.400 5.700 9.600 16.300
0,15 1.600 3.200 5.300 9.000 15.200
BRDOVIT TEREN
0,10 1.000 2.800 5.200 8.000 14.800
0,11 1.000 2.500 4.700 7.200 13.500
0,12 900 2.300 4.400 6.600 12.300
0,13 900 2.100 4.000 6.100 11.400
0,14 800 2.000 3.700 5.700 10.600
0,15 700 1.800 3.500 5.300 9.900
PLANINSKI TEREN
0,10 500 1.300 2.400 3.700 8.100
0,11 400 1.200 2.200 3.400 7.300
0,12 400 1.100 2.000 3.100 6.700
0,13 400 1.000 1.800 2.900 6.200
0,14 300 900 1.700 2.700 5.800
0,15 300 900 1.600 2.500 5.400

Pretpostavqeni uslovi ukqu~uju raspodelu po smerovima 60/40, 14% kamiona, 4% rekreacionih


vozila, bez autobusa i vrednosti FVS iz tabele 10.11., kao i zona zabrawenog preticawa za:
• ravni~arski teren sa 20%;
• brdovit teren sa 40%
• planinski teren sa 60%.
PGDS = qNUi ⋅ FVS/K ............................................................... [10.15.]
gde je:
PGDSi -maksimalan PGDS (voz/dan/oba smera) za Nivo Usluge (i) zasnovan na prethodno
opisanim pretpostavqenim uslovima,
qNUi -maksimalni tok (voz/h/oba smera) za odre|eni Nivo Usluge prora~unat iz jedna~ine
[10.7.] i baziran na prethodno opisanim pretpostavqenim uslovima,
FVS -faktor vr{nog ~asa, odabran iz tabele 10.11. za nazna~eni Nivo Usluge,
K -faktor projektnog ~asovnog toka. To je koeficijent kojim se mno`ewem sa PGDS-om
utvr|uje veli~ina ~asovnog toka merodavnog za projektovawe.

Na osnovu vrednosti faktora K izra~unava se veli~ina ~asovnog toka merodavnog za


projektovawe .

Qm =PGDS ⋅ K ........................................................................... [10.16.]


gde je:
Qm -ukupna veli~ina ~asovnog toka merodavnog za projektovawe dvotra~nog puta (voz/h/
oba smera),
K -faktor projektnog ~asovnog toka.

Veli~ina ~asovnog toka koja odgovara toku u tzv. 30-tom ~asu koristi se kao projektna
veli~ina ~asovnog protoka za gradske puteve. Budu}i da Qm treba da bude mawi od qNUi za
odabrani Nivo Usluge, stvarni PGDS za put bi}e mawi od maksimalne vrednosti prikazane u
tabeli 10.10. Saobra}ajni uslovi koji se ostvaruju za vreme najvi{eg ~asovnog protoka u
godini obi~no ne}e biti lo{iji od Nivoa Usluge koji je za jedan stepen mawi od onog pri
protoku 30-~asa za ve}inu vangradskih puteva.
Faktori vr{nog ~asa za dvotra~ne puteve bazirani na slu~ajnom toku
Tabela 10.11.
Ukupni dvosmerni Faktor vr{nog Ukupni dvosmerni Faktor vr{nog
~asovni protok ~asa ~asovni protok ~asa
(voz/h) (FVS) (voz/h) (FVS)

100 0,83 1.000 0,93


200 0,87 1.100 0,94
300 0,90 1.200 0,94
400 0,91 1.300 0,94
500 0,91 1.400 0,94
600 0,92 1.500 0,95
700 0,92 1.600 0,95
800 0,93 1.700 0,95
900 0,93 1.800 0,95
1.900 0,96
ORIJENTACIONE VREDNOSTI FVS ZA ODRE\ENI NIVO USLUGE
Nivo Usluge A B C D E
Faktor vr{nog ~asa 0,91 0,92 0,94 0,95 1,00

Прегледност
Mogu}nost preticawa pri istoj veli~ini toka zavisi od preglednosti za bezbedno
preticawe.

Pregledna daqina za bezbedno preticawe je vrlo zna~ajna karakteristika u projektovawu


dvotra~nih puteva, {to je ilustrovano u tabelama 10.1. i 10.3. kroz vrednosti kapaciteta i
veli~ine toka pri vi{im Nivoima Usluge. U slu~aju kada na du`im potezima ne postoji
dovoqna pregledna daqina za bezbedno preticawe, postoji opasnost stvarawa duga~kih
redova na putu. Za ubla`avawe pojave stvarawa duga~kih redova potrebno je u projektovawu
izbegavati duga~ke poteze sa zabrawenim preticawem kroz ritmi~no (naizmeni~no)
prekidawe dugih nepreglednih poteza sa potezima na kojima postoji dovoqna pregledna
du`ina za izvr{ewe bezbednog preticawa plotuna vozila. Tako|e, ubla`avawe pojave
stvarawa duga~kih redova mo`e se re{iti i kroz prekidawe dugih nepreglednih poteza
izgradwom dodatnih traka za izvr{ewe preticawa naizmeni~no po smerovima vo`we.

Додатне траке
Za detaqniji opis operativnih karakteristika te{kih kamiona na du`im usponima mogu se
posmatrati krive pona{awa kamiona na autoputevima. Kao jedan od kriterijuma, i ocene
potreba, sa dodatnom trakom je smawewe brzine od 16 km/h za te{ke kamione u odnosu na
brzinu toka. Dodatna traka na usponu mo`e da se analizira svuda gde analize Nivoa Usluge
pokazuju ozbiqno pogor{awe kvaliteta saobra}ajnih operacija na du`em usponu u pore|ewu
sa susednim prilaznim segmentom na istom putu.

Te{ka vozila u saobra}ajnom toku na du`im usponima tako|e uzrokuju zastoje ostalih vozila.
Zastoji se mogu vrednovati kao razlika u vremenu putovawa izme|u vremena {to ga vozilo
mo`e posti}i neometano od te{kih vozila i vremena putovawa koje se ostvaruje u me{ovitom
saobra}ajnom toku.

Ново-класични обрасци за анализу практичног


капацитета и Нивоа Услуге
Bazne vrednosti brzina i gustina pri maksimalnim protocima u funkciji neravnomernosti
tokova po smerovima na osnovnom odseku dvotra~nog puta u prakti~no idealnim uslovima
date su u tabeli 10.12.

Vrednosti osnovnih parametara saobra}ajnog toka u funkciji neravnomernosti toka po smerovima


Tabela 10.12
BRZINA GUSTINA TOK
qI / qII VI VII VC gI gII gC qI qII C
(km/h) (km/h) (km/h) (PA/km/tr) (PA/km/tr) (PA/km) (PA/h/tr) (PA/h/tr) (PA/h)

50/50 72,5 72,5 72,51 19,77 19,77 39,452 1430 1430 28603
60/40 74,2 76,2 75,0 21,94 14,46 36,40 1628 1102 2730
70/30 76,0 81,0 77,5 23,95 9,62 33,56 1820 780 2600
80/20 78,8 85,0 80,0 25,00 5,88 30,88 1970 500 2470
90/10 81,8 89,3 82,5 25,65 2,71 28,36 2098 242 2340
100/0 85,0 - 85,0 25,88 - 25,88 2200 - 2200

1
Brzina toka pri prakti~nom kapacitetu na osnovnom odseku dvotra~nog puta pri prakti~no idealnim uslovima VCo=72,5km/h.
2
Gustina toka pri prakti~nom kapacitetu na osnovnom odseku dvotra~nog puta pri prakti~no idealnim uslovima gCo=39,45km/h.
3
Kapacitet osnovnog odseka dvotra~nog puta pri prakti~no idealnim uslovima Co=2860 PA/h/tr.
C = q I + q II
3000

q I I = 11 0 2

q I I = 14 30
q I I = 5 00

q I I = 7 80
q II = 2 42
2000
C = q I + q II ( P A /h )

1000

q I I = 14 30
q I = 20 9 8
q I = 2 2 00

q I = 19 7 0

q I = 18 20

q I = 1 6 28
0
100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 q I / q I I ( % )

Slika 10.5. Zavisnost prakti~nog kapaciteta osnovnog odseka dvotra~nog puta idealne
geometrije i toka PA od neravnomernosti toka po smerovima

40

g I I = 1 9,7 75
g I I = 1 4,4 6
g I I = 2 ,71

g I I = 5,8 8

g I I = 9,62

gC = gI + gI I
30
g C = g I + gII

20

10
g I = 2 5,6 5

g I = 19 ,7 7 5
g I I = 25 ,88

g I = 25 ,00

g I = 2 3,9 5

g I = 21 ,94

0
100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 g I / g I I ( % )

Slika 10.6. Zavisnost gustine toka na osnovnom odseku dvotra~nog puta idealne geometrije i toka
PA od neravnomernosti toka po smerovima
95,0 V Iq + V q
V C = I II II

q I + q II

90 89,3
V

V ( k m /h )
II

85,0
85,0
85,0 82,5
V C 81,0
81,8 80,0
80
V I 78,8
77,5
76,2
75,0
76,0
72,5
74,2
72,5
72,5
70

0
100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 q I / q I I ( % )

Slika 10.7. Zavisnost brzine toka na osnovnom odseku dvotra~nog puta


idealne geometrije i toka PA od neravnomernosti toka po smerovima

Ново-класични обрасци за прорачун практичног капацитета

C=Vc x gc..................................................................................... [10.17.]


gde je:
Vc - brzina pri prakti~nom kapacitetu;
gc - gustina pri prakti~nom kapacitetu;
Образац за прорачун брзине тока
(1) STANDARDNI SLU^AJEVI
Za osnovne odseka dvotra~nog puta na kojima je Vsl>70 km/h, brzina pri prakti~nom
kapacitetu izra~unava se prema slede}em obrascu:

Vc= VCo x FšT x FBS x FVa/b ..................................................... [10.18.]


a) VCo -brzina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog puta u prakti~no
idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50:50%;VCo=72,5
km/h;
b) F[T -faktor uticaja {irine trake na brzinu pri kapacitetu
Tabela 10.13.
šT (m) 3,50 3,25 3,00 2,75 2,50 2,25
F[T 1,00 0,94 0,88 0,80 0,70 0,60

c) FBS -faktor uticaja bo~nih smetwi na brzinu pri kapacitetu


Tabela 10.14.
BS (m) 1,75 1,50 1,00 0,75 0,50 0,25 0,00
FBS 1,00 0,98 0,94 0,92 0,90 0,89 0,88
d) FVa/b -faktor uticaja neravnomernosti toka po smerovima na brzinu pri kapacitetu
Tabela 10.15.
qa/qb 50/50 60/40 70/30 80/20 90/10 100/0
FVa/b 1,000 1,034 1,069 1,103 1,138 1,172

(2) SPECIJALNI SLU^AJEVI

A) Za odseke u specifi~nom uzdu`nom nagibu na kojima je brzina merodavnog vozila na


kraju uspona VUN<70 (km/h);

VC=VUN x FUN .......................................................................... [10.19.]


a)VUN -brzina merodavnog teretnog vozila na kraju specifi~nog uspona; [UN(%) i du`ina
uspona lUN (m)] Tabela 10.16.
UN (%)
l (m) 2, 2, 3, 3, 4, 4, 5, 5, 6, 6, 7, 7, 8,
0 5 0 5 0 5 0 5 0 5 0 5 0
0-50 88 88 87 86 85 85 85 85 84 84 84 84 83
50-100 87 87 86 85 83 83 82 82 81 81 81 81 80
100-150 86 85 84 82 80 80 79 78 77 77 76 75 74
150-200 86 85 83 80 77 76 75 74 73 72 71 70 68
200-250 85 83 81 78 75 74 72 71 69 68 66 64 62
250-300 84 82 80 77 73 71 68 66 64 63 61 58 55
300-350 84 81 78 75 71 68 64 62 59 58 56 53 49
350-400 83 80 76 73 69 65 60 58 55 53 50 47 44
400-600 82 77 72 68 63 57 51 47 43 40 37 35 32
600-800 80 74 68 64 59 53 47 43 39 36 33 31 28
800-1000 79 72 65 61 56 51 45 42 38 36 33 31 28
1000-1200 77 71 64 59 53 49 44 41 38 36 33 31 28
1200-1400 76 70 63 57 51 47 43 41 38 36 33 31 28
1400-1600 75 69 62 56 50 46 42 40 38 36 33 31 28
1600-1800 74 68 62 56 49 46 42 40 38 36 33 31 28
>1800 73 68 62 56 49 46 42 40 38 36 33 31 28
b)FUN -faktor za svo|ewe brzine merodavnog vozila na specifi~nom uzdu`nom nagibu na
brzinu pri kapacitetu Tabela 10.17.
VUN (km/h) 25 30 35 40 45 50 55 60 65
FUN 0,89 0,90 0,91 0,92 0,93 0,94 0,95 0,96 0,97

B) Za odseke u specifi~nim krivinama na kojima je brzina merodavnog vozila na odseku u


krivinama VR<70 (km/h);

VC=VR x FR................................................................................ [10.20.]


gde je:

a) VR -brzina merodavnog vozila na izlazu iz specifi~ne krivine radijusa R (m)


Tabela 10.18.
Rmin (m) 20 40 70 120 180
VR (km/h) 30 40 50 60 70

b) FR -faktor za svo|ewe brzine merodavnog vozila u krivini na brzinu pri kapacitetu


Tabela 10.19.
VR (km/h) 30 40 50 60 70
FR 0,90 0,92 0,94 0,96 0,98

C) Za odseke sa lo{im stawem kolovoza (SK) na kojima je brzina merodavnog vozila


VSK<70 (km/h);

VC=VSK x FSK............................................................................. [10.21.]


gde je:
a)VSK -brzina merodavnog vozila uslovqena stawem kolovoza
Tabela 10.20.
VRLO VRLO NEUPOTRE-
SK ODLI^NO
DOBRO
DOBRO LO[E
LO[E BQIVO
VSK (km/h) >70 61-70 51-60 41-50 41-50 <30

b)FSK -faktor za svo|ewe brzine merodavnog vozila na lo{em stawu kolovoza na brzinu pri
kapacitetu; Tabela 10.21.
VSK (km/h) 30 35 40 45 50 55 60 65
FSK 0,90 0,91 0,92 0,93 0,94 0,95 0,96 0,97

Образац за прорачун густине при практичном капацитету


(1) STANDARDNI SLU^AJEVI
Za osnovne odseke dvotra~nog puta na kojima je Vsl>70km/h;

gC=gCo x Fga/b x FKV................................................................... [10.22.]

gde je:
a)gCo=39,45(PA/km/oba smera)-gustina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog puta
u prakti~no idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50 : 50%;

b) Fga/b -faktor uticaja neravnomernosti saobra}aja po smerovima vo`we na gustinu pri


kapacitetu Tabela 10.22.
q a/b 50/50 60/40 70/30 80/20 90/10 100/0
Fga/b 1,00 0,923 0,850 0,788 0,719 0,656

c) FKV -faktor uticaja komercijalnih vozila na gustinu toka pri kapacitetu


Tabela 10.23.
KV (%) 0 5 10 15 20 25 30 40 50 60 70 80 90 100
FKV 1,00 0,99 0,97 0,96 0,95 0,94 0,92 0,90 0,89 0,87 0,85 0,82 0,79 0,77

(2) SPECIJALNI SLU^AJEVI


A) Za odseke u specifi~nom uzdu`nom nagibu na kojima je brzina merodavnog vozila na
kraju uspona VUN<70 (km/h);

gC=gCo x F'gUNa/b x FKV............................................................... [10.24.]


gde je:
a)gCo =39,45 (PA/km/oba smera)-gustina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog
puta u prakti~no idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50
: 50%;

b)F'gUNa/b -faktor uticaja neravnomernosti saobra}aja po smerovima vo`we na gustinu na


odseku u specifi~nom uzdu`nom nagibu Tabela 10.24.
VUN qa/qb
50/50 60/40 70/30 80/20 90/10 100/0

60-69 1,02 0,941 0,919 0,804 0,733 0,669


50-59 1,04 0,960 0,937 0,820 0,748 0,982
40-49 1,06 0,978 0,955 0,835 0,762 0,695
30-39 1,08 0,997 0,973 0,851 0,776 0,708
20-29 1,10 1,015 0,991 0,867 0,791 0,722
<20 1,12 1,0134 1,001 0,882 0,805 0,735

c) FKV -faktor uticaja komercijalnih vozila na gustinu toka pri kapacitetu (tabela 10.23).

B) Za odseke u specifi~nim krivinama na kojima je brzina merodavnog vozila na odseku u


krivinama VR<70 (km/h);

gC=gCo x FKV x FgRa/b................................................................. [10.25.]

a)gCo=39,45(PA/km/oba smera)-gustina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog puta


u prakti~no idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50:50%;
b) FgRa/b -faktor uticaja neravnomernosti saobra}aja po smerovima vo`we na gustinu na
odseku u specifi~nom uzdu`nom nagibu
Tabela 10.25.
VR qa/qb
(km/h) 50/50 60/40 70/30 80/20 90/10 100/0

69 1,020 0,945 0,920 0,805 0,735 0,670


60 1,030 0,951 0,928 0,812 0,740 0,676
50 1,050 0,969 0,946 0,827 0,755 0,689
40 1,070 0,988 0,964 0,843 0,769 0,702
30 1,090 1,006 0,982 0,859 0,784 0,715

C) Za odseke sa kolovozom u lo{em stawu na kojima je brzina merodavnog vozila VSK<70


(km/h);
gC=gCo x FKV x FgSKa/b............................................................... [10.26.]

a)gCo=39,45 (PA/km/oba smera)-gustina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog puta
u prakti~no idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50 :
50%;

b)FgSKa/b-faktor uticaja neravnomernosti saobra}aja po smerovima vo`we na gustinu na


odseku u specifi~noj krivini Tabela 10.26.
VSK qa/qb
(km/h) 50/50 60/40 70/30 80/20 90/10 100/0

69 1,010 0,932 0,910 0,769 0,726 0,662


60 1,020 0,941 0,919 0,804 0,733 0,669
55 1,030 0,951 0,928 0,812 0,740 0,676
50 1,040 0,960 0,937 0,820 0,748 0,682
45 1,050 0,969 0,946 0,827 0,755 0,689
40 1,060 0,978 0,955 0,835 0,762 0,695
35 1,070 0,988 0,964 0,843 0,769 0,702
30 1,080 0,997 0,973 0,851 0,776 0,708

You might also like