Professional Documents
Culture Documents
Нивои анализе
• ОПЕРАТИВНЕ И ПРОЈЕКТНЕ АНАЛИЗЕ
Operativnim analizama utvr|uje se prakti~ni kapacitet i Nivo Usluge na postoje}im
dvotra~nim putevima pri dostignutim veli~inama i karakteristikama saobra}ajnih tokova,
kao i za prora~une prakti~nog kapaciteta i Nivoa Usluge na postoje}em ili budu}em
projektovanom putu pri budu}im veli~inama i karakteristikama saobra}ajnih tokova. Ove
analize se sprovode posebno za odseke u prose~nim putnim i terenskim uslovima i posebno za
odseke u specifi~nim uzdu`nim nagibima.
• АНАЛИЗЕ У ПЛАНИРАWУ НОВИХ ПУТЕВА
Analize uslova saobra}aja u planirawu novih puteva omogu}avaju planerima da odrede
veli~inu PGDS-a koju mo`e prihvatiti dvotra~ni put za razli~ite Nivoe Usluga i terenske
uslove. S obzirom da je u planirawu dvotra~nih puteva broj traka determinisan, poboq{awe
uslova saobra}aja ili pove}awe veli~ine PGDS-a na planiranom putu mogu}e je ostvariti
poboq{awem projektnih elemenata, smawewem uspona, kao i dodatnom trakom na odsecima u
usponu.
Pored citiranih doma}ih istra`ivawa vezanih za kapacitet dvotra~nog puta i brzinu pri
kapacitetu u prakti~no idealnim uslovima, vr{ena su merewa max. protoka na specifi~nim
usponima dvotra~nih puteva. Razlog ovih merewa bio je prema HCM-1965.g. drasti~no
prenagla{en uticaj veli~ine i du`ine uspona na kapacitet dvotra~nih puteva. Tako je po
HCM-1965.g., uspon od 7% dug preko 800 (m) pri u~e{}u komercijalnih vozila od 20%,
kapacitet dvotra~nog puta svodio na vrednost od 100 (voz/h u oba smera). Na osnovu citiranih
doma}ih istra`ivawa koja su sprovedena u periodu 1969. - 1975.godine, utvr|en je realan
(vi{estruko mawi) uticaj uspona na kapacitet.
Na osnovu utvr|ene sredwe vrednosti kapaciteta deonica dvotra~nog puta pri prakti~no
idealnim uslovima Co2-tr=2860 (PA/h/u oba smera) i veli~ine osnovnog kapaciteta jednog
smera osnovnog odseka ~etvorotra~nog autoputa u prakti~no idealnim uslovima CoAP=2 x
2200 (PA/h/u jednom smeru) utvr|en je faktor F1 uticaja dvosmernog saobra}aja na kapacitet
zbog nemogu}nosti postizawa gustine zasi}enog toka. Vrednost faktora F1 utvr|ena je na
osnovu slede}ih relacija:
S obzirom da je Co=2200, N=2 i F1=0.65; obrazac [10.1.] dobija slede}i oblik [10.2.]
gde je :
N - broj saobra}ajnih traka u oba smera;
F1 - faktor uticaja dvosmernog saobra}aja na prakti~ni kapacitet
zbog nemogu}nosti postizawa gustine zasi}enog toka;
F2 - faktor uticaja {irine trake na prakti~ni kapacitet;
F3 - faktor uticaja nepokretnih bo~nih smetwi na prakti~ni
kapacitet;
F4 - faktor uticaja veli~ine i du`ine uzdu`nog nagiba na
prakti~ni kapacitet;
f1 - faktor uticaja u~e{}a komercijalnih vozila u toku na
prakti~ni kapacitet.
Primarnu ulogu u definisawu Nivoa Usluge osnovnih odseka dvotra~nih puteva imaju
BRZINA TOKA, kao direktno merqiv pokazateq i PROCENAT VREMENSKIH ZASTOJA, kao
analiti~ki utvr|en pokazateq, dok sekundarnu ulogu ima RELACIJA TOK/KAPACITET, kao
koli~nik izme|u protoka (direktno merivog) i kapaciteta (analiti~ki definisanog
pokazateqa). Pokazateqi Nivoa Usluge odre|uju se za 15-minutne vr{ne tokove i utvr|uju na
segmentima dovoqne du`ine.
Promene u repernim vrednostima brzina toka i veli~ina toka po Nivoima Usluge koje su
u~iwene u HCM-1994.godine u znatnoj meri su saglasne sa rezultatima doma}ih istra`ivawa
od pre 25 godina. Ovo se pre svega odnosi na vrednosti kapaciteta i brzine pri kapacitetu
osnovnog segmenta dvotra~nog puta u prakti~no idealnim uslovima. Prema HCM-1994. godine
brzini toka je oduzeta primarna uloga u definisawu Nivoa Usluge. Me|utim, u doma}im
preporukama brzini toka je i daqe dodeqena uloga primarnog pokazateqa, zajedno sa
procentom vremenskih zastoja. Zato se u ovom radu najpre izla`u vrednosti brzina pri
pojedinim Nivoima Usluge. Vrednosti brzina po Nivoima Usluge zasnovane su na
dvore`imskoj funkcionalnoj zavisnosti brzina od veli~ine toka.
(1.) RE@IM SLOBODNOG TOKA u kome uslovi saobra}aja odgovaraju Nivou Usluge A
U ovom re`imu brzine ne zavise od veli~ine toka, ve} su u funkciji tehni~ko-
eksploatacionih karakteristika puta i karakteristika sistema “vozilo-voza~”, tj. u
funkciji slobodne brzine (Vsl ).
Na segmentima koji su lo{iji od prakti~no idealnih, grani~ne veli~ine toka pri Nivou
Usluge A ni`e su od napred datih u prakti~no idealnim uslovima. U ovim slu~ajevima
veli~ina toka pri Nivou Usluge A (voz/h) u funkciji je terenskih uslova, odnosno brzine
slobodnog toka (Vsl) i prakti~nog kapaciteta C (voz/h), tj., qNU”A”=F(Vsl ;C ).
(2.) RE@IM NORMALNOG TOKA u kome uslovi saobra}aja odgovaraju Nivoima Usluge B,
C, D i E.
100
90
E I
SK
IN T
AN
PL DOVI KI
80 BR RS
^A
V NI
RA
70
D
60
C
%VZ
50
40
B
30
A
q E<2600
q E<2770
q E<2860
qC <1230
q D <1660
qC<1120
qC <1190
qD <1770
qD <1830
qB<770
qB<700
qB<750
qA <390
qA <415
qA <430
20
10
0
0 300 600 900 1200 1500 1800 2100 2400 2700 3000
q ( P A /h )
m
100
VNU“A”=95
(430PA/h)
92(770)
90
VNU“A”=85 88(1230)
(415PA/h)
83(750) 82(1830)
80 80(1190) RAVN
VNU“A”=75 I^A
76(1770) RSK
(390PA/h) I
73(700) 72,5(2860)
BRDO
70
71(1120) VIT 70(2770)
67(1660)
PLANIN 62(2600)
SKI
V ( k m /h )
60
50
40
30
q=2770
q=2600
20
10
0
0 300 600 900 1200 1500 1800 2100 2400 2700 3000
q ( P A /h )
m
Kriterijumi Nivoa Usluge za deonice dvotra~nih puteva za dvosmerni
saobra}aj u prakti~no idealnim uslovima na tipi~nim terenima bez
zabrane preticawa
Tabela 10.1.
Nivo I. Ravni~arski II. Brdoviti III. Planinski
Usluge %VZ q/C
V max. q V max. q V max. q
A ≤ 30 ≤ 0,15 ≥ 95 ≤ 430 ≥ 85 ≤ 415 ≥ 75 ≤ 390
B ≤ 45 ≤ 0,27 ≥ 92 ≤ 770 ≥ 83 ≤ 750 ≥ 73 ≤ 700
C ≤ 60 ≤ 0,43 ≥ 88 ≤ 1230 ≥ 80 ≤ 1190 ≥ 71 ≤ 1120
D ≤ 75 ≤ 0,64 ≥ 82 ≤ 1830 ≥ 76 ≤ 1770 ≥ 67 ≤ 1660
E 75 < 1,00 ≥ 72,5 ≤ 2860 ≥ 70 ≤ 2770 ≥ 62 ≤ 2600
F 100 - < 72,5 - < 70 - < 62 -
Operacije na padu nisu posebno tretirane u postupcima analize Nivoa Usluge. Operacije na
blagom nagibu u smeru pada nivelete (mawe od 3%) mogu se pribli`no izjedna~iti sa onim na
ravni~arskom putu. Na ve}im nagibima, operacije na padu su negde u sredini izme|u onih
opa`enih na putu u horizontali i na usponu za ekvivalentni tok i putne karakteristike. To
se posebno odnosi na kamione. Najvi{i kvalitet saobra}ajne usluge ostvaruje se kad voza~i
mogu voziti `eqenom brzinom.
NIVO USLUGE B
Nivo Usluge B karakteri{e podru~je saobra}ajnog toka sa brzinama u prakti~no idealnim
uslovima od 92 (km/h) ili malo vi{im na ravnom terenu. Zahtevi za preticawem potrebni za
odr`avawe `eqene brzine postaju zna~ajni i pribli`no su jednaki preticajnim
mogu}nostima na ni`oj granici Nivoa Usluge B. Voza~i usporavaju u proseku do 45% vremena.
Za Nivo Usluge B veli~ina toka iznosi do 770 (PA/h u oba smera) u prakti~no idealnim
uslovima. Iznad te veli~ine toka broj vozila u koloni koja se formira u saobra}ajnom toku
po~iwedramati~no da se pove}ava.
NIVO USLUGE C
Daqe pove}awe toka karakteri{e Nivo Usluge C rezultuju}i u zna~ajnom pove}awu kolona,
du`ini kolona i frekvenciji smetwi u preticawu na ravni~arskim terenima. Prose~na
brzina u prakti~no idealnim uslovima jo{ prelazi 87 (km/h), uprkos ~iwenici da zahtevi za
preticawem prema{uju preticajne mogu}nosti. Kod ve}ih tokova pojavquju se nizovi vozila u
koloni, {to uzrokuje zna~ajne redukcije preticajnih mogu}nosti. Iako je saobra}ajni tok
stabilan, postaje osetqiv na zastoje radi toka koji skre}e i radi sporih vozila. Procenat
vremenskih zastoja je do 60%. Veli~ina saobra}ajnog toka pri Nivou Usluge C iznosi oko
1.230 (PA/h u oba smera) pod prakti~no idealnim uslovima.
NIVO USLUGE D
Kod Nivoa Usluge D saobra}ajni tokovi su u podru~ju nestabilnog toka. Dva suprotna
saobra}ajna toka nu`no po~iwu delovati odvojeno uz ve}e saobra}ajne tokove, s tim da
preticawe postaje ekstremno te{ko. Zahtevi za preticawem su vrlo visoki, dok se
preticajne mogu}nosti pribli`avaju nuli. Kolona sa 5 do 10 vozila je uobi~ajena, premda je
mogu}e odr`ati brzinu i iznad 80(km/h) pod prakti~no idealnim uslovima. Delovi zona sa
zabrawenim preticawem du` deonice puta imaju uticaj na preticawe. Vozila koja skre}u
i/ili putna skretawa prouzrokuju {ok-talase u saobra}ajnom toku. Procenat vremenskih
zastoja dosti`e 75%. Maksimalna veli~ina saobra}ajnog toka za Nivo Usluge D iznosi
1.830(PA/h u oba smera) pod prakti~no idealnim uslovima. To je najve}a veli~ina toka koja se
mo`e odr`ati u du`em vremenu na du`oj deonici u ravni~arskom terenu, uz ve}u verovatno}u
mogu}nosti sloma (prekida saobra}aja).
NIVO USLUGE E
Uslovi odvijawa saobra}ajnog toka na dvotra~nom putu za Nivo Usluge E imaju procenat
vremenskih zastoja ve}i od 75%. U prakti~no idealnim uslovima brzina }e pasti ispod 80
(km/h). Prose~na brzina putovawa na putevima gde uslovi nisu prakti~no idealni je ni`a, ~ak
do 40 (km/h) na dugim usponima. Preticawe nije mogu}e u uslovima Nivoa Usluge E, a
intenzivno se stvaraju kolone pri pojavi sporih vozila ili neke druge smetwe. Najve}a
mogu}a veli~ina saobra}ajnog toka za Nivo Usluge E odre|uje kapacitet puta. Pod prakti~no
idealnim uslovima kapacitet iznosi 2.860 (PA/h u oba smera). U ostalim uslovima
nepovoqnijim od prakti~no idealnih kapaciteti su ni`i. Saobra}ajni (operativni) uslovi
na vangradskom putu, posmatrani na terenu, retko se odvijaju u uslovima kapaciteta i to pre
svega zbog nedostatka zahteva. Raspodela saobra}ajnog toka po smerovima uti~e na kapacitet
dvotra~nog puta. Ukupni kapacitet dvotra~nog puta smawuje se zavisno od odstupawa od
raspodele 50/50 po smerovima.
NIVO USLUGE F
Nivo Usluge F predstavqa nagomilan saobra}ajni tok sa saobra}ajnim zahtevima koji
prema{uju prakti~ni kapacitet. Posledica toga je da je veli~ina realizovanog toka mawa od
kapaciteta, a ostvarene brzine su ispod brzina pri kapacitetu. Naime, Nivo Usluge F retko
se odr`ava na du`im deonicama u ravni~arskom terenu.
Obrazac [10.6.] iskazan simbolima koji se koriste u na{oj zemqi i uz uva`avawe stava da je C0
= F [terenskih uslova] glasi:
gde je :
C -prakti~ni kapacitet odseka dvotra~nog puta na odsecima u prose~nim putnim i
terenskim uslovima (voz/h u oba smera);
qNUi=SFi -ukupna veli~ina saobra}ajnog toka u oba smera za preovla|uju}e putne i
saobra}ajne uslove za Nivo Usluge (i), (voz/h u oba smera);
(q/C)i=(v/C)i -odnos veli~ina toka i kapaciteta u prakti~no idealnim uslovima za Nivo Usluge
(i), (tabela 10.3.);
Fa/b = fd -korekcioni faktor za raspodelu saobra}ajnog toka po smerovima (tabela 10.4.);
FBS = fw -korekcioni faktor za u`e saobra}ajne trake i ograni~enu {irinu bankine (tabela
10.5.);
FKV = fHV -korekcioni faktor za u~e{}e te{kih vozila u saobra}ajnom toku;
Vrednost faktora FKV=fHV utvr|uje se primenom obrasca [10.8.].
FKV=fHV=1/[(1+PT(ET-1)+PR(ER-1)+Pb(Eb-1)].................... [10.8.]
gde je:
PT -udeo kamiona u saobra}ajnom toku izra`en u decimalama,
PR -udeo rekreativnih vozila u saobra}ajnom toku izra`en u decimalama,
Pb -udeo autobusa u saobra}ajnom toku izra`en u decimalama,
ET -ekvivalent putni~kih automobila za kamione (tabela 10.6.),
ER -ekvivalent putni~kih automobila za rekreaciona vozila (tabela 10.6.), i
Eb -ekvivalent putni~kih automobila za autobuse (tabela 10.6).
Korekcioni faktori Fa/b za raspodelu po smerovima na deonicama u prose~nim putnim i terenskim
uslovima Tabela 10.4.
Raspodela po smerovima 100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50
Korekcioni faktor Fa/b 0,71 0,75 0,83 0,89 0,94 1,00
Korekcioni faktor FBS za kombinovane efekte uskih traka i ograni~enih bankina
Tabela 10.5
Korisna Trake {irine Trake {irine Trake {irine Trake {irine
{irinaa) 3,50 m 3,25 m 3,00 m 2,75 m
bankine(m) NU NU NU NUb) NU NUb) NU NUb
A-D E A-D E A-D E A-D E
0,00 0,70 0,88 0,65 0,82 0,58 0,75 0,49 0,66
0,50 0,81 0,93 0,75 0,88 0,68 0,81 0,57 0,70
1,25 0,92 0,97 0,85 0,92 0,77 0,85 0,65 0,74
≥ 1,75 1,00 1,00 0,93 0,94 0,84 0,87 0,70 0,76
(a) -Kada je {irina bankina razli~ita na svakoj strani puta, primewuje se prose~na {irina bankine.
(b) -Faktor se primewuje za sve brzine mawe od 70 (km/h).
Prema HCM-94.g. uticaj nedovoqne {irine trake i/ili nedovoqnih {irina bankina na
usponima je isti kao i na odsecima (segmentima) u prose~nim uslovima terena. Odgovaraju}i
faktor se dobija iz tabele 10.5.
gde je:
FPA - korekcioni faktor za operacije putni~kih vozila na
usponima,
Pp - udeo putni~kih vozila u toku na usponu izra`en u
decimalama,
Ip - faktor smetwi za putni~ka vozila, i ra~una se kako sledi :
Ip = 0,02 x (E - E0)...................................................................[10.12.]
gde je:
E -osnovni ekvivalent za putni~ka vozila za dati procenat uspona i brzinu (utvr|uje se
iz tabele 10.9.),
E0 -osnovni ekvivalent za 0% uspona i datu brzinu (tako|e se utvr|uje iz tabele 10.9.).
Ekvivalenti za putni~ka vozila iz tabele 10.9. koriste se za korekcione faktore putni~kih
vozila i komercijalnih (te{kih) vozila.
5
USPON (%)
4
3 2 k m /h = 2 0 m p h
3
2 4 k m /h = 1 5 m p h
1 6 k m /h = 1 0 m p h
2
8 k m /h = 5 m p h
DOLAZNA BRZINA V = 9 0 k m / h ( V = 5 5 m p h )
1
20 00 40 00 60 00 80 00 DU@INA USPONA ( f e e t)
0
0
5 00 1 00 0 1500 2 00 0 2 5 0 0 DU@INA USPONA ( m )
Slika 10.3. Kriva smawewa brzina na usponu za kamion od 124 kg/kW (200 lp/hp)
9 SMAWEWE BRZIN E U
ODNOSU NA PROSE^NU BRZINU
UK UPN OG TOKA ( k m / h - m p h )
8
7
32
km
6
USPON (%)
/h
24
=2
km
0m
/h
ph
=1
16
5
5m
km
ph
/h
=1
0m
8k
ph
4
m
/h
=5
m
ph
2 DOLAZNA BRZINA V = 9 0 k m / h ( V = 5 5 m p h )
DU@INA USPONA ( f ee t )
80 0 10 00 1 5 00 2 0 00
1
1 00 2 00 3 00 4 00 5 00 6 00
DU@INA USPONA ( m )
Slika 10.4. Kriva smawewa brzina na usponu za kamion od 184 kg/kW (300 lp/hp)
Ekvivalent putni~kih automobila za specifi~ne uspone za dvotra~ne puteve, E i E0
Tabela 10.9.
Du`ina Prose~na brzina na usponu (km/h)
Uspon
(%) uspona NU A NU B NU B NU C NU D NU E
(km) 88 84 80 72 64 48
E0
0 svi 2,1 1,8 1,6 1,4 1,3 1,3
E
0,4 2,9 2,3 2,0 1,7 1,6 1,5
0,8 3,7 2,9 2,4 2,0 1,8 1,7
1,2 4,8 3,6 2,9 2,3 2,0 1,9
1,6 6,5 4,6 3,5 2,6 2,3 2,1
3
2,4 11,2 6,6 5,1 3,4 2,9 2,5
3,2 19,8 9,3 6,7 4,6 3,7 2,9
4,8 71,0 21,0 10,8 7,3 5,6 3,8
6,4 a 48,0 20,5 11,3 7,7 4,9
0,4 3,2 2,5 2,2 1,8 1,7 1,6
0,8 4,4 3,4 2,8 2,2 2,0 1,9
1,2 6,3 4,4 3,5 2,7 2,3 2,1
1,6 9,6 6,3 4,5 3,2 2,7 2,4
2,4 19,5 10,3 7,4 4,7 3,8 3,1
4 3,2 43,0 16,1 10,8 6,9 5,3 3,8
4,8 a 48,0 20,0 12,5 9,0 5,5
6,4 a a 51,0 22,8 13,8 7,4
0,4 3,6 2,8 2,3 2,0 1,8 1,7
0,8 5,4 3,9 3,2 2,5 2,2 2,0
1,2 8,3 5,7 4,3 3,1 2,7 2,4
1,6 14,1 8,4 5,9 4,0 3,3 2,8
5
2,4 34,0 16,0 10,8 6,3 4,9 3,8
3,2 94,0 28,3 17,4 10,2 7,5 4,8
4,8 a a 37,0 22,0 14,6 7,8
6,4 a a a 55,0 25,0 11,5
0,4 4,0 3,1 2,5 2,1 1,9 1,8
0,8 6,5 4,8 3,7 2,8 2,4 2,2
1,2 11,0 7,2 5,2 3,7 3,1 2,7
1,6 20,4 11,7 7,8 4,9 4,0 3,3
6
2,4 60,0 25,2 16,0 8,5 6,4 4,7
3,2 a 50,0 28,2 15,3 10,7 6,3
4,8 a a 70,0 38,0 23,9 11,3
6,4 a a a 90,0 45,0 18,1
0,4 4,5 3,4 2,7 2,2 2,0 1,9
0,8 7,9 5,7 4,2 3,2 2,7 2,4
1,2 14,5 9,1 6,3 4,3 3,6 3,0
1,6 31,4 16,0 10,0 6,1 4,8 3,8
7
2,4 a 39,5 23,5 11,5 8,4 5,8
3,2 a 88,0 46,0 22,8 15,4 8,2
4,8 a a a 66,0 38,5 16,1
6,4 a a a a a 28,0
a) Brzine se ne mogu ostvariti na specifi~nom usponu
Napomena: zaokru`iti procenat uspona na slede}u ve}u vrednost
Традиционално класични обрасци у планирању нових
двотрачних путева
Postupak planirawa omogu}ava projektnim organizacijama da sprovedu vrlo opse`no
planirawe vangradskog sistema dvotra~nih puteva. Veli~ine saobra}ajnog toka na dan po
Nivoima Usluge koje mogu prihvatiti postoje}i ili planirani dvotra~ni putevi mogu se
odrediti u funkciji geometrijskih elemenata i podataka o terenu i uporediti sa zahtevima
saobra}ajnog toka izra`enim u PGDS, za neku budu}u prognoznu godinu. Prema HCM-94. u
tabeli 10.10., prikazane su maksimalne vrednosti PGDS za dvotra~ne puteve u odnosu na:
• Nivo Usluge,
• vrstu terena,
• faktor projektnog ~asovnog toka K.
Nivo Usluge se odnosi na saobra}ajne uslove unutar vr{nog 15-minutnog intervala u danu. U
stvarawu tabele 10.10. pretpostavqene su orijentacione vrednosti faktora vr{nog ~asa FVS
prikazane u tabeli 10.11. Za svaki Nivo Usluge, odgovaraju}i kriterijum procenta
vremenskih zastoja primewen je za sva tri tipa terena. Planski kriterijumi pretpostavqaju
tipi~an sastav od 14% kamiona, 4% rekreacionih vozila i bez autobusa. Kori{}ena je
raspodela po smerovima 60/40, sa procentima zone zabrawenog preticawa od 20, 40 i 60% za
ravni~arski, brdovit i planinski teren. Kori{}eni su idealni geometrijski elementi:
{irina traka ≥ 3,5 (m), {irina bankina ≥ 1,75 (m), i projektna brzina od 95 (km/h).
PGDS prikazan u tabeli 10.10. odslikava {iroki niz uslova, a prora~unat je iz saobra}ajnih
tokova pri raznim Nivoima Usluge:
Maksimalni PGDS prema Nivou Usluge i tipu terena za dvotra~ne vangradske puteve
Tabela 10.10.
Maksimalni PGDS (voz/dan)
K-faktor Nivo Nivo Nivo Nivo Nivo
Usluge A Usluge B Usluge C Usluge D Usluge E
RAVAN TEREN
0,10 2.400 4.800 7.900 13.500 22.900
0,11 2.200 4.400 7.200 12.200 20.800
0,12 2.000 4.000 6.600 11.200 19.000
0,13 1.900 3.700 6.100 10.400 17.600
0,14 1.700 3.400 5.700 9.600 16.300
0,15 1.600 3.200 5.300 9.000 15.200
BRDOVIT TEREN
0,10 1.000 2.800 5.200 8.000 14.800
0,11 1.000 2.500 4.700 7.200 13.500
0,12 900 2.300 4.400 6.600 12.300
0,13 900 2.100 4.000 6.100 11.400
0,14 800 2.000 3.700 5.700 10.600
0,15 700 1.800 3.500 5.300 9.900
PLANINSKI TEREN
0,10 500 1.300 2.400 3.700 8.100
0,11 400 1.200 2.200 3.400 7.300
0,12 400 1.100 2.000 3.100 6.700
0,13 400 1.000 1.800 2.900 6.200
0,14 300 900 1.700 2.700 5.800
0,15 300 900 1.600 2.500 5.400
Veli~ina ~asovnog toka koja odgovara toku u tzv. 30-tom ~asu koristi se kao projektna
veli~ina ~asovnog protoka za gradske puteve. Budu}i da Qm treba da bude mawi od qNUi za
odabrani Nivo Usluge, stvarni PGDS za put bi}e mawi od maksimalne vrednosti prikazane u
tabeli 10.10. Saobra}ajni uslovi koji se ostvaruju za vreme najvi{eg ~asovnog protoka u
godini obi~no ne}e biti lo{iji od Nivoa Usluge koji je za jedan stepen mawi od onog pri
protoku 30-~asa za ve}inu vangradskih puteva.
Faktori vr{nog ~asa za dvotra~ne puteve bazirani na slu~ajnom toku
Tabela 10.11.
Ukupni dvosmerni Faktor vr{nog Ukupni dvosmerni Faktor vr{nog
~asovni protok ~asa ~asovni protok ~asa
(voz/h) (FVS) (voz/h) (FVS)
Прегледност
Mogu}nost preticawa pri istoj veli~ini toka zavisi od preglednosti za bezbedno
preticawe.
Додатне траке
Za detaqniji opis operativnih karakteristika te{kih kamiona na du`im usponima mogu se
posmatrati krive pona{awa kamiona na autoputevima. Kao jedan od kriterijuma, i ocene
potreba, sa dodatnom trakom je smawewe brzine od 16 km/h za te{ke kamione u odnosu na
brzinu toka. Dodatna traka na usponu mo`e da se analizira svuda gde analize Nivoa Usluge
pokazuju ozbiqno pogor{awe kvaliteta saobra}ajnih operacija na du`em usponu u pore|ewu
sa susednim prilaznim segmentom na istom putu.
Te{ka vozila u saobra}ajnom toku na du`im usponima tako|e uzrokuju zastoje ostalih vozila.
Zastoji se mogu vrednovati kao razlika u vremenu putovawa izme|u vremena {to ga vozilo
mo`e posti}i neometano od te{kih vozila i vremena putovawa koje se ostvaruje u me{ovitom
saobra}ajnom toku.
50/50 72,5 72,5 72,51 19,77 19,77 39,452 1430 1430 28603
60/40 74,2 76,2 75,0 21,94 14,46 36,40 1628 1102 2730
70/30 76,0 81,0 77,5 23,95 9,62 33,56 1820 780 2600
80/20 78,8 85,0 80,0 25,00 5,88 30,88 1970 500 2470
90/10 81,8 89,3 82,5 25,65 2,71 28,36 2098 242 2340
100/0 85,0 - 85,0 25,88 - 25,88 2200 - 2200
1
Brzina toka pri prakti~nom kapacitetu na osnovnom odseku dvotra~nog puta pri prakti~no idealnim uslovima VCo=72,5km/h.
2
Gustina toka pri prakti~nom kapacitetu na osnovnom odseku dvotra~nog puta pri prakti~no idealnim uslovima gCo=39,45km/h.
3
Kapacitet osnovnog odseka dvotra~nog puta pri prakti~no idealnim uslovima Co=2860 PA/h/tr.
C = q I + q II
3000
q I I = 11 0 2
q I I = 14 30
q I I = 5 00
q I I = 7 80
q II = 2 42
2000
C = q I + q II ( P A /h )
1000
q I I = 14 30
q I = 20 9 8
q I = 2 2 00
q I = 19 7 0
q I = 18 20
q I = 1 6 28
0
100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 q I / q I I ( % )
Slika 10.5. Zavisnost prakti~nog kapaciteta osnovnog odseka dvotra~nog puta idealne
geometrije i toka PA od neravnomernosti toka po smerovima
40
g I I = 1 9,7 75
g I I = 1 4,4 6
g I I = 2 ,71
g I I = 5,8 8
g I I = 9,62
gC = gI + gI I
30
g C = g I + gII
20
10
g I = 2 5,6 5
g I = 19 ,7 7 5
g I I = 25 ,88
g I = 25 ,00
g I = 2 3,9 5
g I = 21 ,94
0
100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 g I / g I I ( % )
Slika 10.6. Zavisnost gustine toka na osnovnom odseku dvotra~nog puta idealne geometrije i toka
PA od neravnomernosti toka po smerovima
95,0 V Iq + V q
V C = I II II
q I + q II
90 89,3
V
V ( k m /h )
II
85,0
85,0
85,0 82,5
V C 81,0
81,8 80,0
80
V I 78,8
77,5
76,2
75,0
76,0
72,5
74,2
72,5
72,5
70
0
100/0 90/10 80/20 70/30 60/40 50/50 q I / q I I ( % )
b)FSK -faktor za svo|ewe brzine merodavnog vozila na lo{em stawu kolovoza na brzinu pri
kapacitetu; Tabela 10.21.
VSK (km/h) 30 35 40 45 50 55 60 65
FSK 0,90 0,91 0,92 0,93 0,94 0,95 0,96 0,97
gde je:
a)gCo=39,45(PA/km/oba smera)-gustina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog puta
u prakti~no idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50 : 50%;
c) FKV -faktor uticaja komercijalnih vozila na gustinu toka pri kapacitetu (tabela 10.23).
a)gCo=39,45 (PA/km/oba smera)-gustina pri baznom kapacitetu osnovnog odseka dvotra~nog puta
u prakti~no idealnim uslovima za tok PA i odnos veli~ine toka po smerovima 50 :
50%;