EN1991-1-7-izvanredna

EN 1991-1-7:2005, Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-7: Opća djelovanja – Izvanredna djelovanja
Stranica 1/70
HRN EN 1991-1-7:2008+AC:2010
EUROPSKA NORMA EN 1991-1-7
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM srpanj 2006.
ICS 91.010.30 Zamjenjuje ENV 1991-2-7:1998
Hrvatska verzija
Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije -

Dio 1-7: Opća djelovanja – Izvanredna djelovanja
Eurocode 1 - Actions on structures - Eurocode 1 - Actions sur les Eurocode 1 - Einwirkungen auf
Part 1-7: General actions – Accidental structures - Partie 1-7: Actions Tragwerke - Teil 1-7: Allgemeine
actions générales – Actions accidentelles Einwirkungen – Außergewöhnliche
Einwirkungen
PAZI: Slike koje su u napomeni imaju oznaku (N), npr. Slika A.1(N)
Stranica 2/70
Sadržaj
Predgovor
Povijest programa eurokodova

Status i područje primjene eurokodova
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (europskih norma i
europskih tehničkih dopuštenja)
Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-7
Nacionalni dodatak
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.2 Upućivanje na druge norme
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika između načela i pravila primjene
1.5 Nazivi i definicije
1.6 Simboli
2 Razredba djelovanja
3 Proračunske situacije
3.1 Općenito
3.2 Izvanredne proračunske situacije – strategije za prepoznata izvanredna djelovanja
3.3 Izvanredne proračunske situacije – strategije za ograničenje rasprostiranja lokalnog sloma
3.4 Izvanredne proračunske situacije – primjena razreda posljedice
4 Udar
4.2 Prikaz djelovanja
4.3 Izvanredna djelovanja izazvana cestovnim vozilima
4.3.1 Udar u podupirući donji ustroj
4.3.2 Udar u gornji ustroj
4.4 Izvanredna djelovanja izazvana viličarima
4.5 Izvanredna djelovanja izazvana iskliznućem pružnog prometa ispod konstrukcija ili
neposredno uz njih
4.5.1 Konstrukcije koje se protežu preko željezničkih pruga ili uzduž njih
4.5.2 Konstrukcije smještene iza krajeva kolosijeka
4.6 Izvanredna djelovanja uzrokovana brodskim prometom
4.6.1 Općenito
4.6.2 Udar prouzročen riječnim prometom i prometom kanalima
4.6.3 Udar morskih plovila
4.7 Izvanredna djelovanja prouzročena helikopterima
5 Unutarnje eksplozije
5.3 Načela proračuna
Dodatak A (obavijesni) Proračun za posljedice lokalnog sloma u zgradama zbog

nepredvidljivog uzroka
Stranica 3/70
A.1 Područje primjene
A.2 Uvod
A.3 Razredi posljedica za zgrade
A.4 Preporučene strategije
A.5 Učinkovite horizontalne spone
A.5.1 Okvirne konstrukcije
A.5.2 Građevina s nosivim zidovima
A.6 Učinkovite vertikalne spone
A.7 Nazivni dio nosivog zida
A.8 Ključni elementi
Dodatak B (obavijesni) Podaci o ocjenjivanju rizika

B.1 Uvod
B.2 Definicije
B.3 Opis područja primjene analize rizika
B.4 Metode analize rizika
B.4.1 Kvalitativna analiza rizika
B.4.2 Kvantitativna analiza rizika
B.5 Prihvaćanje rizika i mjere ublažavanja
B.6 Mjere ublažavanja rizika
B.7 Izmjena
B.8 Priopćavanje rezultata i zaključaka
B.9 Primjena na zgrade i inženjerske konstrukcije
B.9.1 Općenito
B.9.2 Konstrukcijska analiza rizika
B.9.3 Modeliranje rizika od ekstremnih događanja opterećenja
B.9.4 Smjernica za primjenu analize rizika koja se odnosi na udar od pružnog prometa
Dodatak C (obavijesni) Dinamički proračun za udar

C.1 Općenito
C.2 Dinamika udara
C.2.1 Tvrdi udar
C.2.2 Meki udar
C.3 Udar cestovnih vozila koja skrenu s ceste
C.4 Udar brodova
C.4.1 Udar brodova na kopnenim plovnim putovima
C.4.2 Udar brodova za morske plovne putove
C.4.3 Napredni proračun udara broda za kopnene plovne putove
C.4.4 Napredni proračun udara broda za morske plovne putove
Dodatak D (obavijesni) Unutarnje eksplozije

D.1 Eksplozije prašine u prostorijama, plovilima i spremnicima
D.2 Eksplozije prirodnog plina
D.3 Eksplozije u cestovnim i željezničkim tunelima
Stranica 4/70
Predgovor
Ovu europsku normu (EN 1991-1-7:2006) pripremio je tehnički odbor CEN/TC 250 "Structural
Eurocodes“, čije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Tehnički odbor CEN/TC250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1991-2-7:1998.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovjetnoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije do siječnja 2007. godine, a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije do ožujka 2010. godine.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne normirne organizacije sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, Češke Republike,
Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga,
Mađarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Portugala, Slovačke,
Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je, na temelju članka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u području građevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini i
usklađivanje tehničkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklađenih tehničkih
pravila za proračun građevina koja bi, u prvoj fazi, služila kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Upravnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na temelju sporazuma1 između
Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To, ustvari, povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim normama (npr.
s Direktivom Vijeća 89/106/EEC o građevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeća
93/37/EEC, 92/50/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama
EFTA-e pokrenutim sa svrhom uspostave unutarnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadrži sljedeće norme koje se općenito sastoje od više
dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

1
Sporazum između Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima
za proračun zgrada i inženjerskih građevina (BC/CEN/03/89).
Stranica 5/70
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrđuju odgovornost vlasti svake države članice i osiguravaju njihovo pravo
određivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini
kada se ona mijenjaju od države do države.
Status i područje primjene eurokodova
Države članice EU-a i EFTA-e potvrđuju da eurokodovi služe kao poredbeni (referencijski)
dokumenti u sljedeće svrhe:
- kao sredstvo potvrđivanja usklađenosti zgrada i inženjerskih građevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeća 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanička otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u slučaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za građevine i pripadajuće inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehnička dopuštenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same građevine, u izravnom odnosu s Temeljnim
dokumentima2 navedenim u 12. članku Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukčija od
usklađenih norma za proizvode3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normama za proizvode s ciljem postizanja pune spojivosti tih tehničkih specifikacija s
eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

proračunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobični
oblici građenja ili uvjeti proračuna nisu posebno obuhvaćeni pa se u takvim slučajevima projektant
upućuje na dodatno savjetovanje sa stručnjacima.
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
2
U skladu s člankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne povezanosti između
bitnih zahtjeva i mandata za usklađene EN-ove i ETAG/ETA-e.
3
U skladu s člankom 12. CPD-a, temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklađivanjem nazivlja i tehničkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje je to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička pravila
projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklađenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja. Eurokodovi, ustvari, imaju sličnu ulogu u području
bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.
Stranica 6/70
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokoda
(uključujući sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni).
Nacionalni dodatak (obavijesni) smije sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u
eurokodu ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno određeni
parametri" (NDP), a upotrebljavaju se pri proračunu zgrada i inženjerskih građevina koje se grade
u dotičnoj državi, tj. kao:
- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti

- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podatke specifične za neku državu (zemljopisne, klimatske itd.), npr. kartu opterećenja snijegom
- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogući postupci
a smiju još sadržavati:
- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (europskih norma i

europskih tehničkih dopuštenja)
Postoji potreba za dosljednošću između usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode i

tehničkih pravila za građevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz označivanje znakom CE
građevnih proizvoda koji upućuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno određeni
parametri uzeti u obzir.
Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-7
Norma EN 1991-1-7 opisuje načela i pravila primjene za ocjenjivanje izvanrednih djelovanja na

zgrade i mostove. Obuhvaćena su sljedeća djelovanja:
- udarne sile vozila, pružnog prometa, brodova i helikoptera
- djelovanja zbog unutarnjih eksplozija
- djelovanja zbog lokalnog sloma od neodređenog uzroka.
Norma EN 1991-1-7 namijenjena je:
- investitorima (npr. za određivanje posebnih zahtjeva investitora za razinu sigurnosti)
- projektantima
- izvođačima
- mjerodavnim javnim upravnim tijelima.
Odredbe norme EN 1991-1-7 primjenjuju se uz odredbe norme EN 1990, druge dijelove norme EN
1991 i uz norme za proračun konstrukcija EN 1992 - EN 1999.
4
Vidi članke 3.3 i 12 Direktive kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
Stranica 7/70
Nacionalni dodatak
Ova norma daje u točkama s napomenama5 druge postupke, vrijednosti i preporuke naznačujući
gdje se smije načiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje
norma EN 1991-1-7 treba imati nacionalni dodatak koji sadrži sve nacionalno određene parametre
koji će se upotrebljavati pri proračunu zgrada i inženjerskih građevina koje se grade u
odgovarajućoj zemlji.
5
Nacionalna bilješka: Pogrešno u izvorniku piše ... for classes with notes umjesto ... for clauses with notes
Stranica 8/70
Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1991-1-7 u ovim točkama6:
Točka Predmet
2(2) Razredba izvanrednih djelovanja
3.1(2) Strategije za izvanredne proračunske situacije
3.2(1) Razina rizika
3.3(2)P Zamišljeno izvanredno djelovanje
3.3(2)P Ograničenje lokalnog sloma
3.3(2) P Odabir strategija
3.4(1) Razredi posljedica
3.4(2) Proračunski pristupi
4.1(1) Definicija laganih konstrukcija
4.1(1) Prijenos udarnih sila do temelja
4.3.1(1) Vrijednosti udarnih sila vozila
4.3.1(1) Udarna sila kao funkcija udaljenosti od prometnih trakova
4.3.1(1) Vrste konstrukcija ili elementi konstrukcija koji su izloženi sudaru vozila
4.3.1(2) Zamjenska pravila za udare
4.3.1(3) Uvjeti za udar od cestovnih vozila
4.3.2(1) Razmaci i zaštitne mjere i proračunske vrijednosti
4.3.2(1) Faktor smanjenja rF
4.3.2(1) Udarna djelovanja na donji rub rasponskog sklopa mosta
4.3.2(2) Upotreba Fdy
4.3.2(3) Dimenzije i položaj udarnih ploština
4.4(1) Vrijednosti udarnih sila viličara
4.5(1) Vrste pružnog prometa
4.5.1.2(1) Konstrukcije svrstane u pojedine razrede izloženosti
4.5.1.2(1) Razredba privremenih konstrukcija i pomoćnih građevina
4.5.1.4(1) Udarne sile od iskliznuća pružnog prometa
4.5.1.4(2) Smanjenje udarnih sila
4.5.1.4(3) Točka nanošenja udarnih sila
4.5.1.4(4) Istovrijedne statičke sile
4.5.1.4(5) Udarne sile za brzine veće od 120 km/h
4.5.1.5(1) Zahtjevi za konstrukcije razreda B
4.5.2(1) Područja iza završetka kolosijeka
4.5.2(4) Udarne sile na krajnje zidove
4.6.1(3) Razredba udara brodova
4.6.2(1) Vrijednosti uzdužnih i bočnih sila brodova
4.6.2(2) Koeficijenti trenja
4.6.2(3) Ploština na koju djeluje udar
4.6.2(4) Udarne sile brodova na rasponske sklopove mosta
4.6.3(1) Dinamičke udarne sile morskih brodova
4.6.3(3) Koeficijenti trenja
4.6.3(4)P Dimenzije i položaj udarnih ploština
4.6.3(5) Sile na rasponski sklop mosta
5.3(1)P Postupci za unutarnje eksplozije
A.4(1) Detalji učinkovitog sidrenja
6
Predlaže se uz svaku točku ovog popisa dodati što će biti dopušteni izbor: vrijednost, postupci, razredi
Stranica 9/70
1 Općenito
(1) Norma EN 1991-1-7 navodi strategije i pravila za zaštitu zgrada i drugih inženjerskih građevina
od prepoznatljivih i neprepoznatljivih izvanrednih djelovanja.
(2) Norma EN 1991-1-7 određuje:
- strategije utemeljene na prepoznatljivim izvanrednim djelovanjima
- strategije utemeljene na ograničenju rasprostiranje lokalnog sloma.
(3) Ovaj dio norme EN 1991 obuhvaća:
- definicije i simbole (1. poglavlje)
- razredbu djelovanja (2. poglavlje)
- proračunske situacije (3. poglavlje)
- udar (4. poglavlje)
- eksplozije (5. poglavlje)
- proračun posljedica lokalnog sloma u zgradama zbog neutvrđenog uzroka (obavijesni Dodatak A)
- podatke o ocjenjivanju rizika (obavijesni Dodatak B)
- dinamički proračun za udar (obavijesni Dodatak C)
- unutarnje eksplozije (obavijesni Dodatak D).
(4) Pravila za eksplozije prašine u silosima navedene su u normi EN 1991-4.
(5) Pravila za udar vozila koja prometuju na rasponskom sklopu mosta dana su u normi EN 1991-
2.
(6) Norma EN 1991-1-7 posebno se ne bavi izvanrednim djelovanjima uzrokovanim vanjskim

eksplozijama, ratnim i terorističkim djelovanjima ili preostalom stabilnošću zgrada ili drugih
inženjerskih građevina oštećenih potresnim djelovanjem ili požarom, i slično.
NAPOMENA: Vidjeti, također, točku 3.1.
1.2 Upućivanje na druge norme
(1) Ova europska norma uključuje datiranim i nedatiranim upućivanjem odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upućivanja navedena na odgovarajućim mjestima u tekstu a publikacije su u
nastavku nabrojene. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili prerade tih publikacija odnose se
na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene njezinom izmjenom ili preradom. Za
nedatirana upućivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (uključujući amandmane).
Stranica 10/70
NAPOMENA: Eurokodovi su objavljeni kao europske prednorme. Sljedeće europske norme, koje su objavljene ili su u
pripremi, navedene su u normativnim točkama ili u napomenama normativnih točaka.
EN 1990 Eurocode: Basis of structural design

EN 1991-1-1 Eurocode 1: Actions on structures: Part 1-1: Densities, self-weight, imposed loads
for buildings
EN 1991-1-6 Eurocode 1: Actions on structures: Part 1-6: Actions during execution
EN 1991-2 Eurocode 1: Actions on structures: Part 2: Traffic loads on bridges
EN 1991-4 Eurocode 1: Actions on structures: Part 4: Silos and tanks
EN 1992 Eurocode 2: Design of concrete structures
EN 1993 Eurocode 3: Design of steel structures
EN 1994 Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures
EN 1995 Eurocode 5: Design of timber structures
EN 1996 Eurocode 6: Design of masonry structures
EN 1997 Eurocode 7: Geotechnical design
EN 1998 Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance
EN 1999 Eurocode 9: Design of aluminium structures
1.3 Pretpostavke
(1)P Opće pretpostavke navedene u normi EN 1990, točka 1.3 primjenjuju se i na ovaj dio norme
EN 1991.
1.4 Razlika između načela i pravila primjene
(1)P Pravila navedena u normi EN 1990, točka 1.4, primjenjuju se i na ovaj dio norme EN 1991.
1.5 Nazivi i definicije
(1) Za potrebe ove europske norme opće definicije su navedene u normi EN 1990, točka 1.5.
Dodatne definicije posebne za ovaj dio navedene su u nastavku.
1.5.1
brzina gorenja
brzina širenja plamena u odnosu na brzinu neizgorene prašine, plina ili pare koji su ispred plamena.
1.5.2
razred posljedice
razredba posljedica sloma konstrukcije ili njezinog dijela.
1.5.3
eksplozijsko zapaljenje
širenje područja gorenja brzinom koja je manja od brzine zvuka kroz medij koji ne gori
1.5.4
detonacija
širenje područja gorenja brzinom koja je veća od brzine zvuka kroz medij koji ne gori
1.5.5
dinamička sila
Stranica 11/70
sila koja je promjenjiva u vremenu i koja može uzrokovati značajne dinamičke učinke na
konstrukciju; u slučaju udara, dinamička sila predstavlja silu s pridruženom dodirnom ploštinom u
točki udara (vidjeti sliku 1.1).
1.5.6
istovrijedna statička sila
zamjenski prikaz dinamičke sile koji obuhvaća dinamički odziv konstrukcije (vidjeti sliku 1.1).
1.5.7
brzina plamena
brzina plamene fronte u odnosu na čvrstu referentnu točku.
Legenda:
a : istovrijedna statička sila
b : dinamička sila
c : odziv konstrukcije
Slika 1.1
1.5.8
granica zapaljivosti
najmanja ili najveća koncentracija gorivog materijala u homogenoj mješavini s plinovitim
oksidantima koji će širiti plamen.
1.5.9
udarni objekt
objekt koji udari u konstrukciju (npr. vozilo, brod i sl.).
1.5.10
ključni element
konstrukcijski element o kojem ovisi stabilnost ostatka konstrukcije.
1.5.11
nosivi zid
zidana gradnja (koja nije okvir) poprečnog zida koja prenosi pretežito vertikalno opterećenje.
Također obuhvaća lagane panelne gradnje koje se sastoje od drvenih ili čeličnih vertikalnih stupaca
na malim razmacima, obloženih ivericom, istegnutim metalnim (en:expanded metal) ili drugim
oblogama.
1.5.12
lokalni slom
dio konstrukcije za koji se smatra da je srušen ili teško onesposobljen izvanrednim djelovanjem.
Stranica 12/70
1.5.13
rizik
mjera kombinacije (najčešće umnožak) vjerojatnosti ili učestalosti pojave definirane opasnosti i
veličine posljedica pojave.
1.5.14
robusnost
sposobnost konstrukcije da se odupre događajima poput požara, eksplozija, udara ili posljedice
ljudske greške, bez oštećenja koja su u nerazmjeru s izvornim uzrokom.
1.5.15
potkonstrukcija, donji ustroj
dio konstrukcije zgrade koji podupire natkonstrukciju (gornji ustroj)
U slučaju zgrada, to se obično odnosi na temelje i ostale dijelove zgrade ispod razine tla. U slučaju
mostova, to se obično odnosi na temelje, upornjake, stupišta i stupove itd.
1.5.16
natkonstrukcija, gornji ustroj
dio konstrukcije zgrade koji je oslonjen na potkonstrukciju (donji ustroj)
U slučaju zgrada, to se obično odnosi na konstrukciju iznad razine temeljnog tla. U slučaju
mostova, to se obično odnosi na rasponski sklop.
1.5.17
odzračni panel
nenosivi dio granice prostora (zid, pod, plafon) s ograničenom otpornošću koji ima namjenu
otpuštanja tlaka koji se razvija zbog eksplozijskog zapaljenja kako bi se smanjio tlak na
konstrukcijske dijelove zgrade.
1.6 Simboli
(1) U ovoj europskoj normi primjenjuju se sljedeći simboli (vidjeti, također, normu EN 1990).
Velika latinična slova
F sila sudara
Fdx horizontalna istovrijedna statička ili dinamička proračunska čeona sila sila na prednju stranu
potporne konstrukcija (čeona sila)
Fdy horizontalna istovrijedna statička ili dinamička proračunska bočna sila sila na bočnu stranu
potporne konstrukcije (bočna sila)
FR udarna sila trenja
KG indeks eksplozijskog zapaljenja oblaka plina
KSt indeks eksplozijskog zapaljenja oblaka prašine
Pmax najveći tlak razvijen eksplozijskim zapaljenjem optimalne mješavine u zatvorenom prostoru
Pred reducirani tlak razvijen u odzračivanom prostoru tijekom odzračivanoga eksplozijskog

Stranica 13/70
zapaljenja
Pstat statički aktivacijski tlak koji aktivira odzračne otvore kada se tlak polagano povećava
Mala latinična slova
a visina ploštine na koju se nanosi sudarna sila
b širina prepreke (npr. stupište mosta)
d razmak od konstrukcijskog elementa do osi ceste ili kolosijeka
h svijetla visina od kolnika prometnice do donjeg ruba elementa mosta; visina sile sudara
iznad kolnika
l duljina broda
rF faktor smanjenja
s razmak od konstrukcijskog elementa do središnje linije ceste ili kolosijeka razmak od

konstrukcijskog elementa do točke u kojoj vozilo napušta trak prometovanja
m masa
vv brzina
Mala grčka slova
μ koeficijent trenja
2 Razredba djelovanja
(1)P Djelovanja koja su obuhvaćena područjem primjene ovog dijela norme EN 1991 moraju se
svrstati u izvanredna djelovanja u skladu s normom EN 1990, točka 4.1.1.
NAPOMENA: Tablica 2.1 navodi odgovarajuće točke u normi EN 1990 koje se odnose na proračun konstrukcija
podložnih izvanrednim djelovanjima.
Tablica 2.1 – Točke u normi EN 1990 koje se posebno odnose na izvanredna djelovanja
Poglavlje Točka
Nazivi i definicije 1.5.2.5, 1.5.3.5, 1.5.3.15
Osnovni zahtjevi 2.1(4), 2.1(5)
Proračunske situacije 3.2(2) P
Razredba djelovanja 4.1.1(1)P, 4.1.1(2), 4.1.2(8)
Ostale reprezentativne vrijednosti promjenjivih djelovanja 4.1.3(1)P
Kombinacije djelovanja za izvanredne proračunske situacije 6.4.3.3
Proračunske vrijednosti djelovanja u izvanrednim i potresnim proračunskim situacijama A1.3.2
(2) Izvanredna djelovanja od udara treba razmatrati kao slobodna djelovanja, ako nije drukčije
određeno.
Stranica 14/70
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku ili pojedinom projektu smiju se specificirati (posebno navesti) postupci za
izvanredna djelovanja koja nisu svrstana u slobodna djelovanja.
3 Proračunske situacije
3.1 Općenito
(1)P Konstrukcije se moraju proračunati za mjerodavne izvanredne proračunske situacije u skladu s

normom EN 1990, točka 3.2(2)P.
(2) Strategije koje treba uzeti u obzir za izvanredne proračunske situacije prikazane su na slici 3.1.
PAZI: SLIKA NA IDUĆOJ STRANI BLOKIRA FAJL AKO POKUŠAŠ ISPRAVLJATI U

NJEMU S TRACK CHANGES.
Predlažem: izraditi potpuno novu sliku 3.1
NAKON ISPRAVKA
IZVANREDNE PRORAČUNSKE
SITUACIJE
STRATEGIJE UTEMELJENE NA STRATEGIJE UTEMELJENE NA

IDENTIFICIRANIMODREĐENIM OGRANIČENJU
IZVANREDNIM DJELOVANJIMA RASPROSTIRANJADOSEGA
npr. eksplozije i udar LOKALNOG SLOMA
PRORAČUN PREVENCIJA PRORAČUN POVEĆANA KLJUČNI PROPISANA

KONSTRUK ILI KONSTRUK STATIČKA ELEMENT PRAVILA
CIJE TAKO SMANJENJE CIJE TAKO NEODREĐE PRORAČUN npr. cjelovitost
DA IMA DJELOVANJ DA NOSTZALIH AN DA i duktilnost
DOVOLJNU A PODNESERE A NOSIVISTI PODNESE
NAJMANJU npr. zaštitne NESE npr. zamjenski ZAMIŠLJEN
Slika 3.1 – Strategije za izvanredne proračunske situacije
PRIJE ISPRAVKA
Stranica 15/70
IZVANREDNE PRORAČUNSKE
SITUACIJE
STRATEGIJE UTEMELJENE NA STRATEGIJE UTEMELJENE NA

ODREĐENIM IZVANREDNIM OGRANIČENJU DOSEGA LOKALNOG
DJELOVANJIMA SLOMA
npr. eksplozije i udar
PRORAČUN PREVENCIJA ILI PRORAČUN POVEĆANA KLJUČNI PROPISANA

KONSTRUKCIJE SMANJENJE KONSTRUKCIJE ZALIHA ELEMENT PRAVILA
TAKO DA IMA DJELOVANJA TAKO DA NOSIVISTI PRORAČUNAN npr. cjelovitost i
NAJMANJU npr. zaštitne mjere PRENESE npr. zamjenski TAKO DA duktilnost
DOVOLJNU DJELOVANJE putovi prijenosa PRENESE
ROBUSNOST opterećenja FIKTIVNO
IZVANREDNO
DJELOVANJE Ad
Slika 3.1 – Strategije za izvanredne proračunske situacije

Stranica 16/70
NAPOMENA 1: Strategije i pravila koje treba uzeti u obzir su one koje su dogovorene između investitora i
odgovarajućega upravnog tijela za svaki pojedini projekt.
NAPOMENA 2: Izvanredna djelovanja mogu biti prepoznata ili neprepoznata.
NAPOMENA 3: Strategije utemeljene na neprepoznatim izvanrednim djelovanjima pokrivaju širok raspon mogućih
događaja i odnose se na strategije utemeljene na ograničenju rasprostiranja lokalnog sloma. Odabir strategije za
ograničenje rasprostiranja lokalnog sloma može osigurati prikladnu robusnost za takva izvanredna djelovanja
identificirana u točki 1.1(6), ili za bilo kakvo djelovanje kojemu je uzrok nepoznat. Smjernice za zgrade dane su u
Dodatku A.
NAPOMENA 4: Zamišljene vrijednosti za prepoznata izvanredna djelovanja (npr. u slučaju unutarnjih eksplozija i
udara) predložene su u ovom dijelu norme EN 1991. Te se vrijednosti smiju mijenjati u nacionalnom dodatku ili za
svaki pojedini projekt te se smiju dogovoriti između investitora i mjerodavnog upravnog tijela.
NAPOMENA 5: Za neke konstrukcije (npr. za građevine gdje nema opasnosti za ljudski život i gdje su ekonomske,
društvene ili ekološke posljedice zanemarive) koje su izložene izvanrednim djelovanjima, potpuno rušenje konstrukcije
uzrokovano iznimnim događajem može biti prihvatljivo. Okolnosti kada je takvo rušenje prihvatljivo smiju se odrediti
za svaki pojedini projekt između investitora i mjerodavnog upravnog tijela.
3.2 Izvanredne proračunske situacije – strategije za prepoznata izvanredna djelovanja
(1) Izvanredna djelovanja koja treba uzeti u obzir ovise o:
- poduzetim mjerama za sprečavanje ili smanjenje intenziteta izvanrednog djelovanja
- vjerojatnosti pojave predviđenoga izvanrednog djelovanja
- posljedicama sloma koji je nastao zbog prepoznatog izvanrednog djelovanja
- stavu javnosti
- razini prihvatljivog rizika.
NAPOMENA 1: Vidjeti normu EN 1990, točka 2.1(4)P, Napomena 1.
NAPOMENA 2: U praksi, pojava i posljedice izvanrednih djelovanja mogu se pridružiti određenoj razini rizika. Ako ta
razina nije prihvatljiva, neophodne su dodatne mjere. Međutim, razina rizika jednaka nuli nije praktična i u većini
slučajeva neophodno je usvojiti određenu razinu rizika. Takva razina rizika može se odrediti pomoću različitih
čimbenika, kao što su mogući broj žrtava, ekonomske posljedice i cijena sigurnosnih mjera i slično.
NAPOMENA 3: Razine prihvatljivih rizika smiju se ustanoviti u nacionalnom dodatku kao neoprečne dodatne
informacije.
(2) Lokalni slom zbog izvanrednih djelovanja smije biti prihvatljiv, pod uvjetom da neće ugroziti
stabilnost cijele konstrukcije i da će konstrukcija očuvati opću sposobnost prijenosa opterećenja i
dopustiti poduzimanje neophodnih hitnih mjera.
NAPOMENA 1: Za konstrukcije zgrada takve hitne mjere mogu obuhvatiti sigurno napuštanje osoba iz prostorija i
njihovog okoliša.
NAPOMENA 2: Za konstrukcije mostova takve hitne mjere mogu obuhvatiti zatvaranje ceste ili pruge unutar
ograničenoga vremena.
(3) Treba poduzeti mjere za ublažavanje rizika od izvanrednih djelovanja, a te mjere trebaju
obuhvatiti, kao što je primjereno, jednu ili više strategija navedenih u nastavku:
Stranica 17/70
a) sprečavanje pojave djelovanja (npr. u slučaju mostova, osiguranjem odgovarajućih razmaka
između trakova prometovanja i konstrukcije) ili smanjenje vjerojatnosti i/ili veličine djelovanja na
prihvatljivu razinu pomoću postupaka konstrukcijskog proračuna (npr. u slučaju zgrada, ugradnjom
žrtvujućih odzračnih dijelova male mase i čvrstoće koji se žrtvuju kako bi se smanjili učinci
eksplozija).
b) zaštitu konstrukcije od učinaka izvanrednog djelovanja smanjenjem učinaka djelovanja na

konstrukciju (npr. zaštitni stupići ili sigurnosne prepreke)
c) osiguranje da konstrukcija ima dovoljnu robusnost usvajanjem jednog ili više pristupa iz
nastavka:
1) proračun određenih dijelova konstrukcije o kojima ovisi stabilnost kao ključnih elemenata
(vidjeti točku 1.5.10) kako bi se povećala vjerojatnost preživljavanja konstrukcije nakon
izvanrednog događaja
2) proračun konstrukcijskih elemenata i odabir materijala tako da postoji dovoljna

duktilnost koja će omogućiti upijanje značajne energije deformiranja bez sloma
3) uključivanje dovoljne zalihe nosivosti u konstrukciju kako bi se nakon izvanrednog

događaja omogućio prijenos djelovanja zamjenskim putovima.
NAPOMENA 1: Nekada nije moguće zaštititi konstrukciju smanjenjem učinaka izvanrednog djelovanja ili
sprečavanjem pojave djelovanja. To je zbog toga što je djelovanje ovisno o faktorima koji, tijekom proračunskog
uporabnog vijeka konstrukcije, nisu nužno dio proračunskih pretpostavki. Preventivne mjere mogu obuhvaćati
periodičke preglede i održavanje tijekom proračunskoga uporabnog vijeka konstrukcije.
NAPOMENA 2: Za proračun konstrukcijskih elemenata s dostatnom duktilnošću, vidjeti Dodatke A i C, zajedno s

normama EN 1990 do EN 1999.
(4)P Izvanredna djelovanja moraju biti, tamo gdje je mjerodavno, nanesena istovremeno u
kombinaciji sa stalnim i ostalim promjenjivim djelovanjima u skladu s normom EN 1990, točka
6.4.3.3.
NAPOMENA: Za vrijednosti faktora ψ ,vidjeti Dodatak A norme EN 1990.
(5)P Mora se uzeti u obzir sigurnost konstrukcije neposredno nakon pojave izvanrednog djelovanja.
NAPOMENA: To obuhvaća i razmatranje progresivnog rušenja za konstrukcije zgrada. Vidjeti Dodatak A.
3.3 Izvanredne proračunske situacije – strategije za ograničenje rasprostiranja lokalnog

sloma
(1)P Pri proračunu, mora se ublažiti mogućnost rušenja konstrukcije neodređenog uzroka.
(2) To umanjenje mogućnosti rušenja treba postići usvajanjem jednog ili više pristupa iz nastavka:
a) proračunom ključnih elemenata o kojima ovisi stabilnost konstrukcije tako da podnesu učinke
modela izvanrednog djelovanja Ad
NAPOMENA 1: U nacionalnom dodatku smije se odrediti model koji može biti koncentrirano ili raspodijeljeno
opterećenje proračunske vrijednosti Ad. Preporučeni model za zgrade je jednoliko raspodijeljeno zamišljeno opterećenje
primjenjivo na ključni element i priključene komponente (npr. obloge) u bilo kojem smjeru. Preporučena vrijednost
jednolikoga raspodijeljenog opterećenja za zgrade je 34 kN/m2. Primjer primjene proračunske vrijednosti djelovanja Ad
dan je u Dodatku A.8 Upućuje se na točku A.8.
Stranica 18/70
b) proračunom konstrukcije tako da u slučaju lokalnog sloma (npr. sloma jednog elementa) nije
ugrožena stabilnost cijele konstrukcije ili njezinog značajnog dijela
NAPOMENA 2: U nacionalnom dodatku smije se odrediti prihvatljivo ograničenje „lokalnog sloma“. Orijentacijsko
ograničenje za konstrukcije zgrada je 100 m2 ili 15 % ploštine poda (usvaja se manja vrijednost) na dva susjedna kata,
izazvano uklanjanjem bilo kojega potpornog stupa ili zida. Ovo će vjerojatno osigurati konstrukciji dovoljnu robusnost
bez obzira je li prepoznato izvanredno djelovanje uzeto u obzir.
c) primjenom propisanih proračunskih/oblikovnih pravila koja osiguravaju prihvatljivu robusnost

konstrukcije (npr. prostorno povezivanje za dodatnu cjelovitost ili najmanja razina duktilnosti
konstrukcijskih elemenata koji su izloženi udaru).
NAPOMENA 3: U nacionalnom dodatku smije se ustanoviti koji od pristupa danih u točki 3.3 treba razmatrati za
različite konstrukcije. Primjeri za zgrade koji se odnose na primjenu pristupa dani su u Dodatku A.
3.4 Izvanredne proračunske situacije – primjena razreda posljedice
(1) Strategije za izvanredne proračunske situacije smiju se temeljiti na razredima posljedice iz

nastavka, kao što je određeno u normi EN 1990.
- CC1 Male posljedice sloma
- CC2 Srednje posljedice sloma
- CC3 Velike posljedice sloma
NAPOMENA 1: Norma EN 1990, Dodatak B, daje daljnje obavijesti.
NAPOMENA 2: U određenim okolnostima može biti odgovarajuće svrstati neke dijelove konstrukcije u različiti razred
posljedice, npr. konstrukcijski odvojeno nisko krilo zgrade koje služi manje važnim djelatnostima nego glavna zgrada.
NAPOMENA 3: Preventivne i/ili zaštitne mjere namijenjene su za uklanjanje ili smanjenje vjerojatnosti oštećenja
konstrukcije. Za proračunske svrhe to se nekada može uzeti u razmatranje tako da se konstrukciju svrsta u niži razred
posljedice. U drugim slučajevima, smanjenje sila na konstrukciju može biti primjerenije.
NAPOMENA 4: U nacionalnom dodatku smije se ustanoviti razredba konstrukcija u skladu s razredima posljedice iz
točke 3.4(1). Preporučena razredba za zgrade dana je u Dodatku A.
(2) Izvanredne proračunske situacije za različite razrede posljedice dane u točki 3.4(1) smiju se
razmatrati na sljedeći način:
- CC1: nije nužno posebno razmatranje za izvanredna djelovanja, osim radi osiguranja da su
postignuta pravila koja se odnose na robusnost i stabilnost dana u odgovarajućim normama EN
1990 do 1999.
- CC2: ovisno o posebnim okolnostima konstrukcije, smije se usvojiti pojednostavnjena analiza

upotrebljavajući modele s istovrijednim statičkim djelovanjem ili se primjenjuju propisana
proračunska/oblikovna pravila.
- CC3: treba provesti istraživanje pojedinog slučaja radi određivanja razine pouzdanosti i potrebne
složenosti konstrukcijske analize. To može zahtijevati provedbu analize rizika i primjenu točnijih
metoda, primjerice dinamičku analizu, nelinearne modele i međudjelovanje opterećenja i
konstrukcije.
Stranica 19/70
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smije se uputiti na neoprečne dodatne obavijesti, odgovarajuće proračunske
pristupe za više i niže razrede posljedica.
4 Udar
(1) Ovo poglavlje utvrđuje izvanredna djelovanja događaja navedenih ispod:
- udar cestovnih vozila (osim sudara s laganim konstrukcijama) (vidjeti točku 4.3)
- udar viličara (vidjeti točku 4.4)
- udar vlakova (osim sudara s laganim konstrukcijama) (vidjeti točku 4.5)
- udar brodova (vidjeti točku 4.6)
- tvrdo slijetanje helikoptera na krovove (vidjeti točku 4.7).
NAPOMENA 1: Izvanredna djelovanja na lagane konstrukcije koje nisu obuhvaćene ovim područjem primjene (npr.
nosači prometnih znakova???, rasvjetni stupovi, pješački mostovi) smiju se obraditi u nacionalnom dodatku u obliku
neoprečnih dodatnih obavijesti.
NAPOMENA 2: Za udarna opterećenja na rubnjake i ograde, vidjeti normu EN 1991-2.
NAPOMENA 3: U nacionalnom dodatku smiju se dati smjernice za pitanja koja se odnose na prijenos udarnih sila na
temelje, u obliku neoprečnih dodatnih obavijesti. Vidjeti normu EN 1990, točka 5.1.3(4).
(2)P Za zgrade, moraju se uzeti u obzir udarna opterećenja u sljedećim slučajevima:
- zgrade koje se upotrebljavaju kao parkirališta za osobna vozila
- zgrade u kojima je dopušten pristup vozilima i viličarima
- zgrade u neposrednoj blizini cestovnog ili željezničkog prometa.
(3) Za mostove, djelovanja udara i primijenjene mjere ublažavanja trebaju uzeti u obzir, između
ostaloga, vrstu prometa na mostu i ispod njega te posljedice udara.
(4)P Djelovanja udara helikoptera moraju se uzeti u obzir za zgrade koje na krovu imaju
postavljeno sletište.
(1) Djelovanja udara treba odrediti dinamičkim proračunom ili ih treba prikazati istovrijednom
statičkom silom.
NAPOMENA 1: Sile na mjestu dodira udarnog predmeta i konstrukcije ovise o njihovom međudjelovanju.
NAPOMENA 2: Osnovne varijable pri proračunu udara su brzina udara udarnog predmeta i raspodjela mase, ponašanje
pri deformiranju i prigušne značajke udarnog predmeta i konstrukcije. Ostali faktori, primjerice kut udara, građa
udarnog predmeta i kretanje udarnog predmeta nakon sudara, mogu, također, biti mjerodavni.
NAPOMENA 3: Vidjeti Dodatak C za daljnje smjernice.

Stranica 20/70
(2) Smije se pretpostaviti da udarno tijelo upija svu energiju.
NAPOMENA: Općenito, ta pretpostavka daje konzervativne rezultate.
(3) Za određivanje svojstava materijala udarnog predmeta i konstrukcije, gdje je to mjerodavno,

treba upotrebljavati najveće i najmanje karakteristične vrijednosti. Gdje je to mjerodavno, također
treba uzeti u obzir učinke brzine deformacije.
(4) Za proračun konstrukcija, djelovanja udara smiju se prikazati istovrijednom statičkom silom
koja daje istovrijedne učinke djelovanja na konstrukciju. Taj pojednostavnjeni model smije se
upotrebljavati za provjeru statičke ravnoteže, za provjere čvrstoće i za određivanje deformiranja
udarene konstrukcije.
(5) Za konstrukcije koje su namijenjene apsorpciji energije udara elastoplastičnim deformiranjima

elemenata (tj. meki udar), istovrijedna statička opterećenja smiju se odrediti uzimajući u obzir
plastičnu čvrstoću i kapacitet deformiranja takvih elemenata.
NAPOMENA: Vidjeti Dodatak C za daljnje obavijesti.
(6) Za konstrukcije kod kojih energiju troši uglavnom udarno tijelo (tj. tvrdi udar), dinamičke ili
istovrijedne statičke sile smiju se odrediti iz točaka 4.3 do 4.7.
NAPOMENA: Neke obavijesti o proračunskim vrijednostima za mase i brzine udarnih predmeta, kao osnova
dinamičkog proračuna mogu se pronaći u Dodatku C.
4.3 Izvanredna djelovanja izazvana cestovnim vozilima
4.3.1 Udar u podupirući donji ustroj
(1) Treba odrediti proračunske vrijednosti djelovanja udara na konstrukcije u podupirući donji
ustroj (npr. stupove i zidove mostova ili zgrada), a koje su neposrednoj okolini raznih vrsta cesta.
NAPOMENA 1: Proračunske vrijednosti za tvrde udare (vidjeti točku 4.2(6)) od cestovnog prometa smiju se odrediti u
nacionalnom dodatku. Orijentacijske istovrijedne statičke proračunske sile smiju se uzeti iz tablice 4.1. Pri odabiru
vrijednosti smiju se uzeti u obzir posljedice udara, očekivani obujam i vrsta prometa i sve primijenjene mjere
ublažavanja. Vidjeti normu EN 1991-2 i Dodatak C. Ako su potrebne, smjernice za analizu rizika mogu se pronaći u
Dodatku B.
Tablica 4.1 – Orijentacijske istovrijedne proračunske sile udara vozila u elemente

konstrukcija koje imaju ulogu oslonca iznad cesta ili u njihovoj blizini
Razred prometa Sila Fdxa Sila Fdya

[kN] [kN]
Autoceste i državne i glavne ceste 1000 500
Sporedne ceste u seoskim područjima 750 375
Ceste u gradskim područjima 500 250
Dvorišta i garaže kojima je mogu pristupiti:
- osobna vozila 50 25
- kamioni b 150 75
a
x = smjer uobičajenog kretanja, y = okomito na smjer uobičajenog kretanja.
b
Pojam „kamioni“ odnosi se na vozila s najvećom bruto težinom većom od 3,5 tona.
NAPOMENA 2: U nacionalnom dodatku smiju se propisati sile kao funkciju razmaka s od središnje linije najbližih
prometnih trakova do konstrukcijskog elementa. Obavijesti o učinku razmaka s, gdje je to važno, mogu se pronaći u
Dodatku C.
Stranica 21/70
NAPOMENA 2: U nacionalnom dodatku smiju se propisati sile kao funkcija razmaka s od konstrukcijskog elementa do
točke u kojoj vozilo napušta trak prometovanja a d je razmak od konstrukcijskog elementa do središnje linije ceste ili
kolosijeka. Obavijesti o učinku razmaka s, gdje je to primjenjivo, mogu se pronaći u Dodatku C.
NAPOMENA 3: U nacionalnom dodatku smiju se odrediti vrste konstrukcije ili njezini elementi koji se ne moraju
razmatrati za sudar vozila.
NAPOMENA 4: Za udar prometa na mostu treba uputiti na normu EN 1991-2.
NAPOMENA 5: Za smjernice o izvanrednim djelovanjima izazvanim cestovnim vozilima na mostovima koji

istovremeno služe i željezničkom prometu, vidjeti brošuru UIC 777.1R.
(2) Treba odrediti primjenu sila Fdx i Fdy.
NAPOMENA: Pravila za primjenu sila Fdx i Fdy smiju se odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini projekt.
Preporučeno je da sila Fdx ne djeluje istovremeno sa silom Fdy.
(3) Za udare u podupirući donji ustroj treba odrediti primjenjivu ploštinu na koju se postavlja
rezultirajuća sila sudara F.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju odrediti uvjeti za udar cestovnih vozila. Preporučeni uvjeti dani su u
nastavku (vidjeti sliku 4.1):
- za udar kamiona, sila F smije se postaviti na bilo koju visinu h između 0,5 m i 1,5 m iznad razine kolnika, ili više tamo
gdje su postavljene određene vrste zaštitnih prepreka. Preporučena ploština postavljanja je a = 0,5 m (visina) s 1,5 m
(širina) ili širina elementa (odabire se manja vrijednost).
- za udar osobnog vozila, sila sudara F smije se nanijeti na visini h = 0,5 iznad razine kolnika. Preporučena ploština
nanošenja je a = 0,25 m (visina) s 1,5 m (širina) ili širina elementa (odabire se manja vrijednost).
Legenda:
a visina preporučene ploštine nanošenja sile; kreće se od 0,25 m (automobili) do 0,50 m (kamioni)
h položaj rezultirajuće sile sudara F, tj. visina iznad razine kolnika; kreće se između 0,5 m (automobili)
i 1,5 m (kamioni).
Stranica 22/70
x središte prometnog traka
Slika 4.1 – Sila sudara u podupirući donji ustroj u blizini prometnih trakova kod mostova i
podupiruće konstrukcije za zgrade
4.3.2 Udar u natkonstrukcije/gornji ustroj
(1) Treba odrediti proračunske vrijednosti za djelovanja udara kamiona i/ili tereta koji se prevoze
kamionima na elemente gornjeg ustroja ako nije osiguran odgovarajući slobodni razmak ili
prikladne zaštitne mjere za izbjegavanje udara.
NAPOMENA 1: Proračunske vrijednosti djelovanja udara, zajedno s vrijednostima odgovarajućih slobodnih razmaka
zaštitnim mjerama za izbjegavanje udara, smiju se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučena vrijednost za
odgovarajući slobodni razmak za izbjegavanje udara, izuzimajući buduće obnavljanje kolnika ispod mosta, kreće se u
rasponu od 5,0 m do 6,0 m. Orijentacijske istovrijedne statičke proračunske sile dane su u tablici 4.2.
Tablica 4.2 – Orijentacijske istovrijedne statičke proračunske sile udara u gornji ustroj
Razred prometa Orijentacijska statička proračunska sila Fdxa

[kN]
Autoceste i državne i glavne ceste 500
Sporedne ceste u seoskim područjima 375
Ceste u gradskim područjima 250
Dvorišta i garaže 75
a
x = smjer uobičajenog kretanja
NAPOMENA 2: Odabirom vrijednosti smiju se uzeti u obzir posljedice udara, očekivani obujam i vrstu prometa i sve
primijenjene mjere za ublažavanja (zaštitne i preventivne).
NAPOMENA 3: Proračunska udarna opterećenja na vertikalnim površinama jednaka su istovrijednim statičkim

proračunskim silama udara, danima u tablici 4.2. Za h0 ≤ h ≤ h1 , te se vrijednosti smiju pomnožiti faktorom smanjenja
rF. Vrijednosti rF, h0 i h1 smiju se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučene vrijednosti rF, h0 i h1 dane su su na slici
4.2.
h razmak od površine kolnika ceste do podgleda rasponskog sklopa mosta

h0 najmanji razmak od površine kolnika ceste do podgleda rasponskog sklopa mosta ispod kojeg je potrebno
razmatrati udar na natkonstrukciju; preporučena vrijednost visine h0 je 5,0 m.
h1 razmak od površine kolnika ceste do podgleda rasponskog sklopa mosta; silu F ne treba uzimati u obzir za
vrijednosti jednake i veće od h1. Preporučena vrijednost za h1 je 6,0 m (+ dodatna visina za buduće obnavljanje
kolnika, vertikalnu zakrivljenost i progib mosta).
h slobodni razmak od površine kolnika ceste do podgleda rasponskog sklopa mosta u točki udara
h0 slobodni razmak od površine kolnika ceste do podgleda rasponskog sklopa mosta ispod kojeg je potrebno
razmatrati udar na gornji ustroj bez smanjenja. Preporučena vrijednost za h0 je 5,0 m (+ dodatak za
vertikalnu zakrivljenost, progib mosta i očekivana slijeganja).
Stranica 23/70
h1 slobodni razmak od površine kolnika ceste do podgleda rasponskog sklopa mosta iznad kojega udar ne treba
razmatrati. Preporučena vrijednost za h1 je 6,0 m (+ dodatak za buduće obnavljanje kolnika, vertikalnu
zakrivljenost, progib mosta i očekivana slijeganja).
b razlika visina h1 i h0, odnosno, b = h1 - h0; preporučena vrijednost za b je 1,0 m. Dopušten je faktor smanjenja za
silu F za vrijednosti b između 0 i 1 m, tj. između h0 i h1.
Slika 4.2 (N) – Preporučene vrijednosti faktora rF za sile sudara vozila na horizontalne konstrukcijske elemente
iznad cesta, ovisno o slobodnoj visini h
NAPOMENA 4: Za površine podgleda rasponskoga sklopa mosta može biti potrebno uzeti u obzir udarna opterećenja
kao i za površine iznad, ali pod kutom i usmjerena prema gore: uvjeti udara smiju se odrediti u nacionalnom dodatku.
Preporučena vrijednost kuta nagiba je 10°, vidjeti sliku 4.3.
x: smjer prometa
h: visina mosta od površine ceste mjereno ili do podgleda ili do konstrukcijskih elemenata
Slika 4.3 – Udarna sila na elemente gornjeg ustroja
NAPOMENA 5: Pri određivanju visine h treba uzeti rezervu za bilo koje moguće buduće smanjenje uzrokovano
obnavljanjem kolnika pod mostom.
(2) Gdje je to odgovarajuće, treba također uzeti u obzir sile okomito na smjer uobičajenog prometa,
Fdy.
NAPOMENA: Način primjenesile Fdy smije se odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini projekt.
Preporučeno je da sila Fdy ne djeluje istovremeno sa silom Fdx.
(3) Treba odrediti primjenjivu ploštinu udarne sile F na elemente gornjeg ustroja.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju se odrediti dimenzije i položaj ploštine udara. Preporučena ploština udara
je kvadrat sa stranicama duljine 0,25 m.
4.4 Izvanredna djelovanja izazvana viličarima
(1) Proračunske vrijednosti izvanrednih djelovanja udara viličara treba odrediti uzimajući u obzir
dinamičko ponašanje viličara i konstrukcije. Odziv konstrukcije može obuhvatiti i nelinearne
deformacije. Smije se upotrebljavati istovrijedna statička proračunska sila F kao zamjena
dinamičkoj analizi.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smije se odrediti vrijednost istovrijedne statičke proračunske sile F.
Preporučeno je da se vrijednost sile F odredi u skladu s naprednim proračunom za meki udar u skladu s točkom C.2.2.
Kao druga mogućnost, preporučeno je da se sila F smije uzeti kao 5W, gdje je W zbroj neto težine i težine podignutog
tereta opterećenog viličara (vidjeti normu EN 1991-1-1, tablica 6.5), nanesena na visini 0,75 m iznad razine poda. Ipak,
u nekim slučajevima veće ili manje vrijednosti mogu biti prikladnijeprimjerenije.
Stranica 24/70
4.5 Izvanredna djelovanja izazvana iskliznućem pružnog prometa ispod konstrukcija ili
neposredno uz njih
(1) Treba odrediti izvanredna djelovanja pružnog prometa.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju se odrediti vrste pružnog prometa na koje se odnose pravila iz ove točke.
4.5.1 Konstrukcije koje se protežu preko željezničkih pruga ili uz njih
4.5.1.1 Općenito
(1) Treba odrediti proračunske vrijednosti djelovanja udara na podupirući donji ustroj (npr. stupišta
i stupove) izazvane iskliznućem vlakova koji prolaze ispod ili neposredno uz konstrukcije. Vidjeti
točku 4.5.1.2. Strategija proračuna može obuhvatiti i druge odgovarajuće mjere (preventivne i
zaštitne) za smanjenje, sve dok je to praktično, učinaka izvanrednog udara iskliznulog vlaka na
podupirući donji ustroj, a koji su smješteni iznad ili neposredno uz kolosijeke. Odabrane vrijednosti
trebaju biti ovisne o razredbi konstrukcije.
NAPOMENA 1: Djelovanja iskliznuća pružnog prometa na željezničke mostove određena su u normi EN 1991-2.
NAPOMENA 2: Za detaljnije smjernice o izvanrednim djelovanjima koja se odnose na pružni promet smije se uputiti
na UIC normu 777-2.
4.5.1.2 Razredba konstrukcija
(1) Konstrukcije koje mogu biti izložene udaru od iskliznulog željezničkog prometa treba svrstati u
razrede u skladu s tablicom 4.3.
Tablica 4.3 – Razredi konstrukcija izloženi udaru od iskliznulog željezničkog prometa
Razred A Konstrukcije koje se protežu preko željezničke pruge ili blizu nje i koje su ili stalno naseljene ili
služe kao mjesto povremenog okupljanja ljudi, ili imaju više od jednoga kata
Razred B Masivne konstrukcije koje se protežu preko željezničke pruge ili blizu nje, primjerice mostovi za
promet vozila ili prizemne zgrade koje nisu stalno naseljene, ili ne služe kao mjesto povremenog
okupljanja ljudi
NAPOMENA 1: U nacionalnom dodatku smije se odrediti pripadaju li konstrukcije razredima A ili B ili za svaki
pojedini projekt.
NAPOMENA 2: U nacionalnom dodatku smije se uputiti na razredbu privremenih konstrukcija, kao što su privremeni
pješački mostovi ili slične konstrukcije koje su u javnoj upotrebi, kao i na pomoćne građevine, u obliku neoprečnih
dodatnih informacija. Vidjeti normu EN 1991-1-6.
NAPOMENA 3: Dodatne obavijesti i podrijetlo ovog razredbenog sustava danog u tablici 4.3 nalaze se u
odgovarajućim dokumentima UIC-a.
4.5.1.3 Izvanredne proračunske situacije u odnosu na razredie konstrukcije
(1) Situacije koje uključuju iskliznuće pružnog prometa ispod konstrukcije ili na prilazu
konstrukciji svrstanoj u razred A ili B treba uzeti u obzir kao izvanredne proračunske situacije, u
skladu s normom EN 1990, točka 3.2.
(2) Općenito, udar na gornji ustroj (rasponski sklop) iskliznulog pružnog prometa na prilazu
konstrukciji ili ispod nje ne treba uzeti u obzir.
Stranica 25/70
4.5.1.4 Konstrukcije razreda A
(1) Treba odrediti proračunske vrijednosti statičke istovrijedne sile udara na konstrukcijske
elemente koji imaju ulogu oslonca (npr. stupove, zidove) za konstrukcije razreda A, gdje je najveća
brzina pružnog prometa na tom mjestu manja ili jednaka 120 km/h.
NAPOMENA: Statičke istovrijedne sile i njihovo utvrđivanje smiju se odrediti u nacionalnom dodatku. U tablici 4.4
dane su orijentacijske vrijednosti.
Tablica 4.4(N) – Orijentacijske horizontalne statičke istovrijedne proračunske sile udara za konstrukcije razreda
A iznad ili duž željezničke pruge
Razmak „d“ od konstrukcijskih elemenata do osi najbližeg Sila Fdxa Sila Fdya
kolosijeka (m) [kN] [kN]
Konstrukcijski elementi: d < 3 m Određuje se za svaki Određuje se za svaki pojedini
pojedini projekt. projekt.
Daljnje informacije dane Daljnje informacije dane su u

su u Dodatku B. Dodatku B.
Za kontinuirane zidove i zidne konstrukcije: 3 m ≤ d ≤ 5 m 4000 1500
d>5m 0 0
a
x = u smjeru kolosijeka; y = okomito na smjer kolosijeka
(2) Kada su konstrukcijski elementi podupirućega donjeg ustroja zaštićeni čvrstim podnožjem ili
platformama itd., vrijednost udarnih sila smije se smanjiti.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smije se odrediti smanjenja.
(3) Sile Fdx i Fdy (vidjeti tablicu 4.4) treba nanijeti na određenu visinu iznad razine kolosijeka. U
proračunu treba sile Fdx i Fdy uzeti u obzir odvojeno.
NAPOMENA: Visina točke nanošenja sila Fdx i Fdy iznad razine kolosijeka smije se odrediti u nacionalnom dodatku.
Preporučena vrijednost je 1,8 m.
(4) Ako je najveća brzina pružnog prometa na danom mjestu manja ili jednaka 50 km/h, vrijednosti
sila iz tablice 4.4 smiju se smanjiti.
NAPOMENA: Iznos smanjenja smije se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučeno je smanjenje 50 %. Daljnje
obavijesti mogu se naći u dokumentu UIC 777-2.
(5) Gdje je najveća dopuštena brzina pružnog prometa veća od 120 km/h, vrijednosti horizontalnih
statičkih istovrijednih proračunskih sila Fdx i Fdy, uzimajući u obzir dodatne preventivne i/ili
zaštitne mjere, treba odrediti uz pretpostavku da se primjenjuje razred CC3. Vidjeti točku 3.4(1).
NAPOMENA: Vrijednosti sila Fdx i Fdy, kojima se smiju uzeti u obzir dodatne preventivne i/ili zaštitne mjere, smiju se
odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini projekt.
4.5.1.5 Konstrukcije razreda B
(1) Za konstrukcije razreda B treba specificirati svaki zahtjev.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku se smiju dati obavijesti ili odrediti zahtjevi za svaki pojedini projekt. Svaki se
zahtjev smije temeljiti na ocjenjivanju rizika. Obavijesti o faktorima i mjerama koje treba razmotriti dane su u Dodatku
B
4.5.2 Konstrukcije smještene iza krajeva kolosijeka

Stranica 26/70
(1) Prelazak pružnog prometa iza kraja kolosijeka ili više njih (npr. u posljednjoj željezničkoj
postaji) treba uzeti u obzir kao izvanrednu proračunsku situaciju u skladu s normom EN 1990 kada
su konstrukcija ili njezini oslonci smješteni u području neposredno iza krajeva kolosijeka.
NAPOMENA: Područje neposredno iza krajeva kolosijeka smije se odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini
projekt.
(2) Mjere za upravljanje rizikom trebaju se temeljiti na namjeni područja neposredno iza kraja
kolosijeka i trebaju uzeti u obzir sve poduzete mjere za smanjenje vjerojatnosti prelaska pružnog
prometa.
(3) Općenito, podupirajući konstrukcijski elementi konstrukcija ne trebaju biti smješteni u području
neposredno iza krajeva kolosijeka.
(4) Gdje je nužno da su konstrukcijski elementi podupirućega donjega ustroja smješteni blizu
krajeva kolosijeka, treba izvesti završni udarni zid u području neposredno iza krajeva kolosijeka,
kao dodatnu mjeru uz odbojnike.
NAPOMENA: Posebne mjere i zamjenske proračunske vrijednosti statičke istovrijedne sile udara smiju se odrediti u
nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini projekt. Preporučene proračunske vrijednosti statičke istovrijedne sile udara
na završne udarne zidove su Fdx = 5000 kN za putničke vlakove i Fdx = 10000 kN za manevarske i ranžirne vlakove.
Preporučeno je da se te sile postave horizontalno i na visini 1,0 m iznad razine kolosijeka.
4.6 Izvanredna djelovanja uzrokovana brodskim prometom
4.6.1 Općenito
(1) Izvanredna djelovanja prouzročena sudarom brodova treba odrediti uzimajući u obzir, između
ostalog, sljedeće:
- vrstu vodnog puta
- poplavne uvjete
- vrstu brodova i gaz i njihovo udarno ponašanje
- vrstu konstrukcija i njihove značajke trošenja energije.
(2) Vrste brodova koji plove kopnenim plovnim putovima koje treba uzeti u obzir za slučaj udara
broda na konstrukcije treba razvrstati u skladu s razredbenim sustavom CEMT-a.
NAPOMENA: Razredba CEMT-a dana je u tablici C.3 Dodatka C.
(3) Treba odrediti značajke brodova koji plove morskim plovnim putovima koje treba uzeti u obzir
za slučaj udara broda u konstrukcije.
NAPOMENA 1: U nacionalnom dodatku smije se odrediti razredbeni sustav za brodove na morskim plovnim putovima.
Tablica C.4 u Dodatku C navodi orijentacijske vrijednosti za takve brodove.
NAPOMENA 2: Za obavijesti o probabilističkom modeliranju sudara broda, vidjeti Dodatak B.
(4) Gdje su proračunske vrijednosti udara broda određene naprednim metodama, treba uzeti u obzir
učinke dodane hidrodinamičke mase.
Stranica 27/70
(5) Djelovanje zbog udara treba prikazati s dvije sile koje jedna drugu isključuju:
- uzdužna (frontalna) sila Fdx (u smjeru uobičajenog puta, obično okomito na uzdužnu os gornjeg
ustroja (rasponskog sklopa)
- bočna sila s komponentom Fdy koja djeluje okomito na frontalnu udarnu silu i komponenta trenja
FR paralelna sa silom Fdx.
(6) Konstrukcije proračunane da prihvate udar broda u uobičajenim uvjetima upotrebe (npr. zidovi
pristaništa i molovi na stupovima) nisu obuhvaćene područjem primjene ovog dijela norme EN
1991.
4.6.2 Udar prouzročen riječnim prometom i prometom kanalima
(1) Gdje je mjerodavno, treba odrediti frontalne i poprečne proračunske sile udara prouzročene
riječnim i prometom kanalima.
NAPOMENA: Vrijednosti frontalnih i poprečnih dinamičkih sila smiju se odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki
pojedini projekt. Orijentacijske vrijednosti dane su u Dodatku C (tablica C.3) za određeni broj standardnih svojstava
broda i normiranih proračunskih situacija, uključujući učinke dodane hidrauličke mase, i za brodove drugih masa.
(2) Udarnu silu trenja FR koja djeluje istovremeno s bočnom silom Fdy treba odrediti iz izraza (4.1):
FR = μFdy (4.1)
gdje je:
μ koeficijent trenja.
NAPOMENA: Koeficijent trenja μ smije se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučena je vrijednost μ = 0,4 .
(3) Sile zbog udara treba postaviti na visini iznad najveće plovne razine vode, ovisno o gazu broda
(natovarenog ili s balastom). Treba odrediti visinu postavljanja udarne sile i udarnu ploštinu b × h .
NAPOMENA 1: Visina postavljanja udarne sile i udarna ploština smiju se odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki
pojedini projekt. Zbog nedostatka iscrpnijih obavijesti, sila se smije postaviti na visini 1,5 m iznad odgovarajuće razine
vode. Smije se usvojiti udarna ploština b × h , gdje je b = bpier i h = 0,5 m za frontalni udar, a za bočni udar ploština
b × h , gdje je h = 1,0 m i b = 0,5 m. bpier je širina prepreke u plovnom putu, primjerice stupišta mosta.
NAPOMENA 2: U određenim okolnostima može biti neophodno pretpostaviti da je brod izdignut preko upornjaka ili
temeljnog bloka prije sudara sa stupovima.
(4) Gdje je mjerodavno, rasponski sklop mosta treba proračunati da izdrži istovrijednu statičku silu
zbog udara broda koja djeluje u poprečnom smjeru u odnosu na uzdužnu os mosta.
NAPOMENA: Vrijednost istovrijedne statičke sile smije se odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini
projekt. Orijentacijska vrijednost je 1 MN.
4.6.3 Udar morskih plovila
(1) Treba odrediti frontalne statičke istovrijedne proračunske sile udara morskih plovila.
NAPOMENA: Vrijednosti frontalnih i bočnih dinamičkih udarnih sila smiju se odrediti u nacionalnom dodatku ili za
svaki pojedini projekt. Orijentacijske vrijednosti dane su u tablici C.4, a interpolacija ovih vrijednosti je dopuštena.
Stranica 28/70
Vrijednosti su primjenjive za tipične plovne kanale i smiju se smanjiti za konstrukcije izvan takvih područja. Za manja
plovila sile se smiju proračunati upotrebljavajući točku C.4.
(2) Gdje je mjerodavno, treba razmotriti udar pramca, krme i bočne strane broda. Udar pramca treba
razmotriti za glavni smjer plovidbe s najvećim otklonom od 30°.
(3) Udarnu silu trenja koja djeluje istovremeno s bočnim udarom treba odrediti iz izraza (4.2):
FR = μFdy (4.2)
gdje je:
μ koeficijent trenja.
NAPOMENA: Koeficijent trenja μ smije se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučena je vrijednost μ = 0,4 .
(4)P Položaj udarne sile i ploština na koju se postavlja ovise o geometrijskom obliku konstrukcije i
veličini i geometrijskom obliku (npr. sa i bez gomoljastog pramca) plovila, gazu plovila i vanjskoj
opremi i plimnim promjenama. Vertikalni raspon položaja točke udara mora uzeti u obzir
najnepovoljnije uvjete za plovila koja prometuju područjem.
NAPOMENA: Ograničenja za veličinu ploštine i položaj sile smiju se odrediti u nacionalnom dodatku. Preporučeno
ograničenje za ploštinu udara je 0,05 za visinu i 0,1l za širinu (l = duljina broda). Preporučeni raspon za položaj sile u
vertikalnom smjeru smije se uzeti da je od 0,05l ispod do 0,05l iznad proračunske razine vode. Vidjeti sliku 4.4.
Slika 4.4 – Orijentacijske udarne ploštine za udar broda
(5) Sile koje djeluju na gornji ustroj treba odrediti uzimajući u obzir visinu konstrukcije i vrstu
broda koji se očekuje. Općenito, sila koja djeluje na gornji ustroj mosta bit će ograničena granicom
popuštanja gornjeg ustroja broda.
NAPOMENA 1: Sila se smije odrediti u nacionalnom dodatku ili za svaki pojedini projekt. Raspon od 5 % do 10 %
udarne sile pramca smije se smatrati kao smjernica.
NAPOMENA 2: U slučajevima gdje je vjerojatno da će samo jarbol udariti u gornji ustroj, orijentacijsko proračunsko
opterećenje je 1 MN.
4.7 Izvanredna djelovanja prouzročena helikopterima

Stranica 29/70
(1) Za zgrade s krovovima koji su namijenjeni slijetanju helikoptera, treba uzeti u obzir silu od
prinudnog slijetanja. Vertikalnu istovrijednu statičku proračunsku silu Fd treba odrediti iz izraza
(4.3):
Fd = C m (4.3)
gdje je:
C iznosi 3 kN kg-0,5
m masa helikoptera [kg].
(2) Silu udara treba uzeti tako da djeluje na bilo koji dio sletne površine kao i na krovnu
konstrukciju unutar udaljenosti 7 m od ruba sletne površine. Ploštinu udara treba uzeti veličine 2 x 2
m.
5 Unutarnje eksplozije
(1)P Eksplozije se moraju uzeti u obzir pri proračunu svih dijelova zgrade i ostalih inženjerskih
građevina gdje sagorijeva plin ili se rukuje plinom, ili gdje se prenose ili skladište eksplozivni
materijali poput eksplozivnih plinova ili tekućina koje stvaraju eksplozivne pare ili plinove (npr.
kemijska postrojenja, plovila, spremišta, kanalizacijska postrojenja, stambene zgrade s plinskom
opremom, energetski vodovi, cestovni i željeznički tuneli).
(2) Učinci zbog eksploziva su izvan područja primjene ovog dijela.
(3) Utjecaj kaskadnih učinaka od više povezanih prostorija popunjenih eksplozivnom prašinom,
plinom ili parom na veličinu eksplozije također nije obuhvaćen ovim dijelom.
(4) Ovo poglavlje određuje djelovanja zbog unutarnjih eksplozija.
(1) Eksplozijske tlakove na konstrukcijske elemente treba odrediti uzimajući u obzir, gdje je to
primjereno, reakcije prenesene na konstrukcijske elemente s nekonstrukcijskih elemenata.
NAPOMENA 1: Za potrebe ovog dijela, eksplozija je definirana kao brza kemijska reakcija prašine, plina ili pare u
zraku. To ima za posljedicu visoke temperature i visoke tlakove. Eksplozijski tlakovi šire se kao tlačni valovi.
NAPOMENA 2: Tlak izazvan (prouzročen) unutarnjom eksplozijom prvenstveno ovisi o vrsti prašine, plina ili pare,
postotku prašine, plina ili pare u zraku i jednolikosti mješavine zraka i prašine, plina ili pare, izvoru zapaljenja,
prisutnosti prepreka unutar zatvorenog prostora, veličini, obliku i čvrstoći granice prostora u kojem se događa
eksplozija i o količini ventilacije ili oslobađanju tlaka koje mogu biti na raspolaganju.
(2) Za vjerojatnu prisutnost prašine, plina ili para u prostorijama ili skupinama prostorija širom
zgrade, za učinke ventilacije, za geometrijski oblik prostorije ili skupine prostorija koje se
razmatraju i slično, treba predvidjeti primjereno odstupanje.
(3) Za građevine svrstane u razred CC1 (vidjeti 3. poglavlje) nije nužno posebno razmatrati učinke
eksplozije osim pravila koja se odnose na spojeve i međudjelovanja komponenti, dana u normama
EN 1992 do EN 1999.
Stranica 30/70
(4) Za građevine svrstane u razred CC2 ili CC3, ključne elemente konstrukcije treba proračunati
tako da se odupru djelovanjima ili upotrebom proračuna utemeljenih na istovrijednim statičkim
modelima ili primjenom propisanih proračunskih/oblikovnih pravila. Dodatno, za konstrukcije
svrstane u razred CC3 treba primijeniti dinamički proračun.
NAPOMENA 1: Smiju se primijeniti metode dane u Dodacima A i D.
NAPOMENA 2: Napredni proračun za eksplozije može obuhvatiti jedan ili više aspekata iz nastavka:
- proračune eksplozijskog tlaka, uključujući učinke zatvorenog prostora i odzračnih panela
- dinamičke nelinearne konstrukcijske proračune
- probabilističke aspekti i analizu posljedica
- ekonomsku optimizaciju mjera za ublažavanje.
5.3 Načela proračuna
(1)P Konstrukcije se moraju proračunati tako da se odupru progresivnom rušenju koje nastaje kao
posljedica unutarnje eksplozije, u skladu s normom EN 1990, točka 2.1(4)P.
NAPOMENA: U nacionalnom dodatku smiju se odrediti postupci koje treba upotrijebiti za različite vrste unutarnjih
eksplozija. Smjernice za postupanje s posebnim vrstama eksplozije iz nastavka dane su u Dodatku D:
- eksplozije prašine u prostorijama, plovilima i spremištima;
- eksplozije prirodnog plina u prostorijama;
- eksplozije mješavine plina i para sa zrakom (definirano u točki 5.1(1)P) u cestovnim i željezničkim tunelima.
(2) U proračunu se smije dopustiti slom ograničenog dijela konstrukcije, pod uvjetom da to ne
obuhvati ključne elemente o kojima ovisi stabilnost cijele konstrukcije.
(3) Posljedice eksplozija smiju se ograničiti primjenom jedne ili više mjera iz nastavka:
- proračunom konstrukcije tako da se odupre vršnom eksplozivnom tlaku
NAPOMENA: Iako vršni tlakovi mogu biti veći od vrijednosti koje su određene metodama danima u Dodatku D, takvi
se vršni tlakovi moraju razmatrati u sklopu najvećeg trajanja opterećenja od 0,2 s uz pretpostavku plastičnog duktilnog
ponašanja materijala.
- upotrebom odzračnih panela s određenim odzračnim tlakom
- razdvajanjem susjednih dijelova konstrukcije koji sadrže eksplozivne materijale
- ograničenjem područja konstrukcija koja su izložena riziku od eksplozija
- osiguranjem posebnih zaštitnih mjera između susjednih konstrukcija koje su izložene rizicima od
eksplozije kako bi se izbjeglo širenje tlakova.
(4) Treba usvojiti da eksplozijski tlak efektivno djeluje istovremeno na sve granične površine
prostorije u kojoj se događa eksplozija.
(5) Odzračne panele treba smjestiti blizu mogućih izvora zapaljenja, ako su poznati, ili tamo gdje su
tlakovi veliki. Oni se trebaju prazniti na prikladnom mjestu gdje neće ugroziti osoblje ili zapaliti
Stranica 31/70
drugi materijal. Odzračni paneli trebaju biti pridržani tako da ne postanu projektil u slučaju
eksplozije. U proračunu treba ograničiti mogućnosti da učinci požara uzrokuju bilo koje oštećenje
okoline ili potaknu eksploziju u susjednoj prostoriji.
(6) Odzračni paneli trebaju biti otvoreni pri malom tlaku i trebaju biti što lakši.
NAPOMENA: Ako prozori služe kao odzračni paneli, preporučeno je da se rizik od povreda osoba krhotinama stakla ili
drugim konstrukcijskim elementima uzme u obzir.
(7)P Pri određivanju kapaciteta odzračnog panela mora se u proračun uzeti dimenzioniranje i
konstrukcija nosivog okvira panela.
(8) Nakon prve pozitivne faze eksplozije s nadtlakom, slijedi druga faza s podtlakom. Taj učinak
treba uzeti u obzir tamo gdje je mjerodavno.
NAPOMENA: Preporuča se pomoć stručnjaka.

Stranica 32/70
Dodatak A
(obavijesni)
Proračun za posljedice lokalnog sloma u zgradama zbog nepredvidivog uzroka
A.1 Područje primjene
(1) Ovaj Dodatak A navodi pravila i metode za proračuna zgrada tako da podnesu lokalni slom zbog
nepredvidivog uzroka bez nerazmjernog rušenja. Dok drugi pristupi mogu biti jednako valjani,
usvajanjem ove strategije vjerojatno je da će se osigurati da je zgrada, ovisno o razredu posljedica
(vidjeti točku 3.4), dovoljno robusna da podnese ograničenu mjeru oštećenja ili sloma bez rušenja.
A.2 Uvod
(1) Proračun zgrade, tako da se ni cijela zgrada ni njezin značajan dio neće srušiti ako pretrpi
lokalni slom, jeste prihvatljiva strategija, u skladu s 3. poglavljem ovog dijela norme. Usvajanje ove
strategije treba osigurati zgradu s dostatnom robusnošću da izdrži razuman opseg nepredviđenih
izvanrednih djelovanja.
(2) Najmanje vrijeme koje zgrada treba izdržati nakon izvanrednog događaja treba biti ono vrijeme
koje je potrebno da se omogući sigurno napuštanje i spašavanje osoblja iz zgrade i njezinog
okruženja. Dulja vremena preživljavanja mogu se zahtijevati za zgrade korištene za rukovanje
opasnim materijalima, pružanje bitnih usluga ili zgrade važne zbog nacionalne sigurnosti.
A.3 Razredi posljedica za zgrade
(1) Tablica A.1 prikazuje razredbu vrsta/namjena zgrada u razrede posljedica. Ta razredba odnosi se
na male, srednje i velike posljedice sloma dane u točki 3.4(1).
Tablica A.1 – Razredba prema razredima posljedica
Razred Primjer razredbe vrste i namjene zgrade

posljedica
1 Obiteljske kuće koje nisu više od 4 kata.
Poljoprivredne zgrade.
Zgrade u koje ljudi rijetko zalaze, pod uvjetom da nijedan dio zgrade nije bliži drugoj zgradi ili području
gdje zalaze ljudi od 1,5 visine zgrade.
2a Obiteljske kuće s 5 katova.
Skupina Hoteli koji nisu viši od 4 kata.
manjeg Zgrade sa stanovima i apartmanima i ostale stambene zgrade koje nisu više od 4 kata.
rizika Uredske zgrade koje nisu više od 4 kata.
Industrijske zgrade koje nisu više od 3 kata.
Maloprodajni prostori koji nisu viši od 3 kata i imaju manje od 1000 m2 ploštine poda na svakom katu.
Prizemne obrazovne zgrade.
Sve zgrade koje ne prelaze dva kata, a u kojima je dopušten javni pristup i koje imaju ploštine poda koje
ne prelaze 2000 m2 na svakom katu.
2b Hoteli, zgrade sa stanovima i apartmanima i ostale stambene zgrade koje su više od 4 kata, ali ne prelaze
Skupina 15 katova.
većeg rizika Obrazovne zgrade s više od jednog kata, ali ne prelaze 15 katova
Maloprodajni prostori koji su viši od 3 kata, ali ne prelaze 15 katova.
Bolnice koje nisu više od 3 kata.
Uredske zgrade više od 4 kata, ali ne prelaze 15 katova.
Sve zgrade u kojima je dopušten javni pristup i koje imaju ploštine poda koje prelaze 2000 m2 na
svakom katu, ali ne više od 5000 m2 na svakom katu.
Parkiralište osobnih vozila koje nije više od 6 katova.
Stranica 33/70
3 Sve zgrade nabrojane iznad kao Razred 2 nižeg i višeg razreda posljedica koje prelaze ograničenja u
ploštini i broju katova.
Sve zgrade kojima je dopušten javni pristup u značajnom broju.
Stadioni koji primaju više od 5000 gledatelja.
Zgrade koje sadrže opasne tvari i/ili procese.
NAPOMENA 1: Za zgrade predviđene za više od jednog tipa namjene, “razred posljedica” treba biti onaj koji se odnosi
na najnepovoljniji tip.
NAPOMENA 2: Pri određivanju broja katova, podrumski katovi smiju se isključiti pod uvjetom da takvi podrumski
katovi ispunjavaju zahtjeve za „Razred posljedica 2b, skupine većeg rizika“.
NAPOMENA 3: Tablica A.1 nije detaljna i može se prilagoditi.
A.4 Preporučene strategije
(1) Usvajanje preporučenih strategija nabrojanih u nastavku treba osigurati zgradu s prihvatljivom
razinom robusnosti, takvom da izdrži lokalni slom bez nerazmjerne razine rušenja.
a) Za zgrade svrstane u razred posljedica 1:
Pod uvjetom da je zgrada proračunana i izgrađena u skladu s pravilima navedenima u normama EN

1990 do EN 1999 za zadovoljavanje stabilnosti pri uobičajenoj upotrebi, nisu nužna dodatna
posebna razmatranja obzirom na izvanredna djelovanja od neprepoznatljivih uzroka.
b) Za zgrade svrstane u razred posljedica 2a (skupina manjeg rizika):
Osim preporučenih strategija za razred posljedica 1, za okvirne konstrukcije i konstrukcije s

nosivim zidovima treba predvidjeti učinkovite horizontalne spone ili učinkovito sidrenje ovješenih
stropova u zidove, kao što je navedeno u točkama A.5.1 i A.5.2.
NAPOMENA 1: U nacionalnom dodatku smiju se dati detalji učinkovitog sidrenja.
c) Za zgrade svrstane u razred posljedica 2b (skupina većeg rizika):
Osim preporučenih strategija za razred posljedica 1, treba predvidjeti
- horizontalne spone, kao što je navedeno u točkama A.5.1 i A.5.2 za okvirne konstrukcije i
konstrukcije s nosivim zidovima (vidjeti točku 1.5.11), zajedno s vertikalnim sponama, kao što je
navedeno u točki A.6, na svim mjestima oslanjanja na stupove i zidove, ili, kao druga mogućnost,
- kontrolu zgrade, tako da se osigura da nakon zamišljenog uklanjanja svakog stupa i svake grede na
koju se oslanja stup, ili bilo kojeg nazivnog dijela nosivog zida, kao što je određeno u točki A.7
(istovremeno samo po jedan na svakom katu zgrade), zgrada ostaje stabilna i da nijedno lokalno
oštećenje ne premaši određeno ograničenje.
Gdje bi zamišljeno uklanjanje takvih stupova i dijelova zidova dovelo do opsega oštećenja većeg od
dogovorenog ograničenja, ili drugog određenog ograničenja, tada takve elemente treba proračunati
kao „ključne elemente“ (vidjeti točku A.8).
U slučaju zgrada s konstrukcijom od nosivih zidova, zamišljeno uklanjanje dijela zida, istovremeno
samo jednog, vjerojatno će biti najpraktičnija strategija za prihvatiti.
Stranica 34/70
d) 7 Za zgrade svrstane u razred posljedica 3:
Treba poduzeti sustavno ocjenjivanje rizika zgrade uzimajući u obzir predvidivei nepredvidive
opasnosti.
NAPOMENA 2: Smjernice za proračun rizika obuhvaćene su u Dodatku B.
NAPOMENA 3: Ograničenje prihvatljivog lokalnog sloma može biti drugačije za svaki tip zgrade. Preporučena
vrijednost je 15 % stropa ili 100 m2, usvaja se manja vrijednost, u svakom od dva susjedna kata u skladu s točkom
3.3(1)P. Vidjeti sliku A.1.
Legenda:
(A) lokalno oštećenje koje ne prelazi 15 % ploštine stropa u svakom od dva susjedna kata
(B) zamišljeni stup koji se uklanja
a) Tlocrt
b) Presjek
Slika A.1(N) – Preporučena ograničenja prihvatljivog oštećenja
A.5 Horizontalne spone
A.5.1 Okvirne konstrukcije
(1) Treba osigurati horizontalne spone po obodu svakoga kata i u razini krova i iznutra u dva
okomita smjera kako bi se sigurno povezali stupovi i zidni elementi s konstrukcijom zgrade. Spone
trebaju biti kontinuirane i što bliže rubovima stropova i linijama stupova i zidova, koliko je to
izvedivo. Najmanje 30 % spona treba biti smješteno u neposrednoj blizini rastera stupova i zidova.
NAPOMENA: Vidjeti primjer na slici A.2.
(2) Horizontalne spone smiju se sastojati od valjanih čeličnih elemenata, šipki čelične armature u
betonskim pločama ili čeličnih armaturnih mreža ili profiliranih čeličnih limova u spregnutim
čelično-betonskim stropovima (ako su izravno spojeni s čeličnim gredama pomoću moždanika).
Spone se smiju sastojati od kombinacije navedenih vrsta.
(3) Svaka kontinuirana spona, uključujući rubne spojeve, treba biti sposobna podnijeti proračunsko
vlačno opterećenje Ti za izvanredno granično stanje za unutarnje spone, a Tp za obodne spone. Ta
vlačna opterećenja jednaka su vrijednostima u nastavku:
za unutarnje spone Ti = 0,8(g k + ψqk )sL ili 75 kN, usvaja se veća vrijednost (A.1)
7
Nacionalna bilješka: U izvorniku je ispuštena oznaka nabrajanja „d)“
Stranica 35/70
za obodne spone Tp = 0,4(gk + ψqk )sL ili 75 kN, usvaja se veća vrijednost (A.2)
gdje je:
s razmak spona
L raspon spona
ψ odgovarajući faktor u izrazu za kombinaciju učinaka djelovanja za izvanrednu proračunsku
situaciju (tj. ψ1 ili ψ2 u skladu s izrazom (6.11b) norme EN 1990).
NAPOMENA: Vidjeti primjer na slici A.2
Legenda:
(a) greda raspona 6 m kao unutarnja spona
(b) sve grede proračunane da djeluju kao spone
(c) obodne spone
(d) spona usidrene u stup
(e) rubni stup
PRIMJER: Proračun izvanredne proračunske vlačne sile Ti u gredi raspona 6 m sa slike A.2, pretpostavljajući
karakteristična djelovanja navedena u nastavku (npr. za čeličnu okvirnu zgradu).
Karakteristično opterećenje: gk = 3,0 kN/m2 i qk = 5,0 kN/m2
i pretpostavljajući izbor faktora kombinacije ψ1 (odnosno = 0,5) iz izraza (6.11a)
3+2
Ti = 0,8(3,00 + 0,5 × 5,00 ) × 6,0 = 66 kN (što je manje od 75 kN).
2
Slika A.2 – Primjer horizontalnog povezivanja robne kuće sa 6 katova
(4) Elementi koji se upotrebljavaju za preuzimanje drugih djelovanja, osim izvanrednih djelovanja,
smiju se upotrijebiti kao gore navedene spone.
A.5.2 Građevina s nosivim zidovima
(1) Za zgrade razreda 2 (skupina manjeg rizika), vidjeti tablicu A.1:

Stranica 36/70
Treba osigurati odgovarajuću robusnost usvajanjem ćelijastog oblika građevine, proračunane tako
da omogući međudjelovanje svih komponenti, uključujući odgovarajuće načine sidrenja stropova u
zidove.
(2) Za zgrade razreda 2 (skupina većeg rizika), vidjeti tablicu A.1:
Treba osigurati kontinuirane horizontalne spone u stropovima. One trebaju biti unutarnje spone
raspodijeljene kroz stropove u oba okomita smjera i obodne spone koje se protežu po opsegu
stropnih ploča, unutar 1,2 m širine ploče. Proračunsko vlačno opterećenje u sponama treba odrediti
kao u nastavku:
Ft (g k + ψqk ) z
Za unutarnje spone Tl Ti = veća od Ft [kN/m] ili kN/m (A.3)
7,5 5
Za obodne spone Tp = Ft (A.4)
gdje je:
Ft 60 kN/m ili 20 + 4ns kN/m, usvaja se manja vrijednost

ns broj katova
z najmanja vrijednost od:
- 5 puta svijetla visine kata H, ili
- najveći razmak u metrima u smjeru spone između osi stupova ili drugih vertikalnih nosivih
elemenata, bilo da je razmak premošten:
- jednom pločom, ili
- sustavom greda i ploča.
NAPOMENA: Veličine H (u metrima) i z prikazani su na slici A.3.

Stranica 37/70
Legenda:
a) tlocrt
b) presjek: ravna ploča
c) presjek: greda i ploča
Slika A.3 – Prikaz veličina H i z
A.6 Vertikalne spone
(1) Svaki stup i zid trebaju biti kontinuirano povezani od temelja do razine krova.
(2) U slučaju okvirnih zgrada (npr. čelične ili armiranobetonske konstrukcije), stupovi i zidovi koji
prenose vertikalna djelovanja trebaju biti sposobni oduprijeti se izvanrednoj proračunskoj vlačnoj
sili jednakoj najvećoj vertikalnoj reakciji od stalnog i promjenjivog djelovanja koja djeluje na stup
bilo kojega kata. Takvo izvanredno proračunsko opterećenje ne treba uzeti da djeluje istovremeno
sa stalnim i promjenjivim djelovanjima koje mogu djelovati na konstrukciju.
(3) Za građevine s nosivim zidovima (vidjeti 1.11.1 1.5.11), vertikalne spone mogu se smatrati
učinkovitima ako:
a) za ziđe, njihova debljina iznosi najmanje 150 mm i ako imaju tlačnu čvrstoću najmanje 5 N/mm2
u skladu s normom EN 1996-1-1
b) svijetla visina zida, H, mjereno u metrima, između lica stropova ili krova ne prelazi 20t, gdje je t
debljina zida u metrima
c) ako su proračunane da podnesu sljedeću silu u vertikalnoj sponi T:
2
34 A ⎛ H ⎞
T = ⎜ ⎟ N, ili 100 kN/m zida, usvaja se veća vrijednost (A.5)
8000 ⎝ t ⎠
gdje je:
A ploština poprečnog presjeka zida u mm2 mjereno tlocrtno, isključujući nenosivi sloj
šupljega
zida.
d) su postavljene u skupine na najvećem osnom razmaku od 5 m duž zida i nalaze se najviše

2,5 m od slobodnog ruba zida.
A.7 Nazivni dio nosivog zida
(1) Nazivnu duljinu nosivog zida, na koju se odnosi točka A.4(1)c), treba uzeti kao u nastavku:
- za armiranobetonski zid, to je duljina koja ne premašuje 2,25H
- za vanjski zidani zid ili drveni ili čelični zid sastavljen od štapnih elemenata (en. stud wall), to je
duljina mjerena između poprečnih oslonaca osiguranih drugim vertikalnim elementima zgrade (npr.
stupovi ili poprečni pregradni zidovi)
- za unutarnji zidani zid ili drveni ili čelični zid sastavljen od štapnih elemenata , to je duljina koja
ne premašuje 2,25H
Stranica 38/70
gdje je:
H visina kata u metrima.
A.8 Ključni elementi
(1) U skladu s točkom 3.3(1)P, „ključni element“ zgrade, na koji se odnosi točka A.4(1)c), treba biti
sposoban podnijeti izvanredno proračunsko djelovanje Ad postavljeno u horizontalnim i vertikalnim
smjerovima (samo u jednom smjeru u istom trenutku) na element i bilo koje priključene sastavne
dijelovi koji utječu na čvrstoću takvih dijelova i njihovih spojeva. Takvo izvanredno proračunsko
opterećenje treba primijeniti u skladu s izrazom (6.11b) norme EN 1990 i može biti koncentrirano
ili raspodijeljeno opterećenje.
NAPOMENA: Preporučena vrijednost djelovanja Ad za konstrukcije zgrada je 34 kN/m2.

Stranica 39/70
Dodatak B
(obavijesni)
Podaci o ocjenjivanju rizika 8
B.1 Uvod
(1) Ovaj Dodatak navodi smjernice za planiranje i provođenje ocjenjivanja rizika za zgrade i
inženjerske konstrukcije. Opći pregled prikazan je na slici B.1.
Određivanje ciljeva i ograničenja
Kvalitativna analiza rizika

- prepoznavanje izvora
- scenariji opasnosti
- opis posljedica Ponovno razmatranje
- određivanje mjera - ciljevi i pretpostavke
- mjere ublažavanja rizika
Kvantitativna analiza rizika

- popis nesigurnosti
- modeliranje nesigurnosti
- probabilistički računi
- kvantifikacija posljedica
- procjena rizika
Vrednovanje rizika
Obrada rizika
Prihvaćanje rizika
Priopćavanje podataka o riziku
U prvom redu i drugom redu “Scope” nije “cilj” nego područje primjene
Slika B.1 – Pregled analize rizika
B.2 Definicije
B.2.1
posljedica
mogući rezultat u analizi rizika obično neželjenog) događaja. Posljedice se mogu riječima ili
brojčano izraziti u obliku gubitka života, povrede, ekonomskog gubitka, ekološke štete,
uznemiravanja korisnika i javnosti i slično. Moraju se uključliti i trenutačne posljedice i one koje se
pojavljuju nakon određenog vremena.
B.2.2
scenarij opasnosti
8
Dijelovi sadržaja ovog dodatka mogu biti, nakon razmatranja, obuhvaćeni ili razvijeni u budućim izdanjima norme EN
1990, Eurokod: Osnove proračuna konstrukcija.
Stranica 40/70
kritična situacija u određenom trenutku koja se sastoji od prevladavajuće opasnosti zajedno s
jednim ili više pratećih uvjeta koji vode neželjenom događaju (npr. potpunom rušenju konstrukcije).
B.2.3
rizik
vidjeti točku 1.5.13.
B.2.4
kriteriji prihvaćanja rizika
prihvatljiva ograničenja vjerojatnosti određenih posljedica neželjenog događaja izražena u obliku
godišnjih učestalosti
Te kriterije obično određuju tijela uprave kako bi se odrazila razina rizika koja se smatra
prihvatljivom ljudima i društvu.
B.2.5
analiza rizika
sustavni pristup opisivanja i/ili proračuna rizika
Analiza rizika obuhvaća prepoznavanje neželjenih događaja i uzroka, vjerojatnosti i posljedice tih
događaja (vidjeti sliku B.1).
B.2.6
vrednovanje rizika
usporedba rezultata analize rizika s kriterijima prihvaćanja rizika i s ostalim kriterijima prema
kojima se donosi odluka.
B.2.7
upravljanje rizikom
sustavne mjere koje je poduzela organizacija u svrhu postizanja i održavanja razine sigurnosti koja
je usklađena sa zadanim ciljevima.
B.2.8
neželjeni događaj
događaj ili stanje koje može prouzročiti povrede ljudi ili ekološku štetu ili štetu materijala.
B.3 Opis područja primjene analize rizika
(1) Tema, podloga i ciljevi analize rizika trebaju biti potpuno opisani.
(2) Trebaju se navesti s dovoljno pojedinosti sve tehničke, ekološke, organizacijske i ljudske
okolnosti koje su mjerodavne za aktivnost i problem koji se analizira.
(3) Treba navesti sve pretpostavke, tvrdnje i pojednostavnjenja koja su napravljena s obzirom na
analizu rizika.
B.4 Metode analize rizika
(1) Analiza rizika ima opisni (kvalitativni) dio, a smije, gdje je to mjerodavno i praktično, imati i
brojčani (kvantitativni) dio.
B.4.1 Kvalitativna analiza rizika

Stranica 41/70
(1) U kvalitativnom dijelu analize rizika treba prepoznati sve opasnosti i odgovarajuće scenarije
opasnosti. Prepoznavanje opasnosti i scenarija opasnosti je ključni zadatak za analizu rizika. To
zahtijeva iscrpno ispitivanje i razumijevanje sustava. Zbog toga je razvijen niz postupaka za pomoć
inženjeru pri izvršavanju ovog dijela analize (npr. PHA, HAZOP, drvo pogreške – engl. fault tree,
drvo događaja – engl. event tree, drvo odlučivanja – engl. decision tree, mreže uzroka - engl. causal
networks, i slično).
U konstrukcijskoj analizi rizika sljedeći uvjeti mogu, naprimjer, predstavljati opasnost za

konstrukciju:
- velike vrijednosti običnih djelovanja
- male vrijednosti otpornosti, moguće zbog grešaka ili nepredviđenog propadanja
- temeljno tlo ili ostali uvjeti okoliša različiti od onih pretpostavljenih u proračunu
- izvanredna djelovanja kao što su požar, eksplozija, poplava (uključujući podlokavanje), udar ili
potres
- neodređena izvanredna djelovanja.
Pri određivanju scenarija opasnosti, u obzir treba uzeti sljedeće:
- predviđena ili poznata promjenjiva djelovanja na konstrukciju
- okoliš koji okružuje konstrukciju
- predloženi ili poznati režim pregleda konstrukcije
- koncept konstrukcije, glavni projekt, materijale od kojih je sagrađena i moguće točke oštetljivosti
na oštećenje ili propadanje
- posljedice određene vrste i stupnja oštećenja zbog prepoznatog scenarija opasnosti.
Treba prepoznati glavnu namjenu upotrebe konstrukcije kako bi se utvrdile posljedice za sigurnost
ako se konstrukcija ne uspije oduprijeti prevladavajućem opasnom događaju s vjerojatnim pratećim
djelovanjima.
B.4.2 Kvantitativna analiza rizika
(1) U kvalitativnoj analizi rizika treba procijeniti vjerojatnosti svih neželjenih događaja i njihove
kasnije posljedice. Procjene vjerojatnosti obično se, barem dijelom, temelje na prosudbi i zbog toga
se smiju značajno razlikovati od stvarnih učestalosti sloma. Ako se slom može izraziti brojčano,
tada se rizik smije predstaviti kao matematičko očekivanje posljedica neželjenog događaja. Mogući
način predstavljanja rizika prikazan je na slici B.2 slici B.2a.
Svaka nesigurnost u proračunu/brojčanim vrijednostima podataka i upotrijebljenim modelima treba

biti potpuno raspravljena. Analiza rizika bit će završena na odgovarajućoj razini uzimajući u obzir,
naprimjer:
- cilj analize rizika i odluke koje se donose

Stranica 42/70
- ograničenja postavljena u ranijim fazama analize
- dostupnost mjerodavnih ili točnih podataka
- posljedice neželjenih događaja.
Pretpostavke na kojima se temelji analiza treba ponovo razmotriti kad su raspoloživi rezultati
analize. Osjetljivosti faktora upotrijebljenih u analizi treba kvantificirati.
Stranica 43/70
Ozbiljna
X
Velika
X
Srednja
X
Mala
X
Vrlo mala
X
Posljedica
vjerojatnost 0,00001 0,0001 0,001 0,01 > 0,1

X predstavlja primjere najvećih prihvatljivih razina rizika
Objašnjenje Razredba: Ozbiljnost mogućeg sloma prepoznata je za svaki scenarij opasnosti i svrstana je kao ozbiljna, velika, srednja,
mala i vrlo mala. Te se posljedice smiju odrediti kao u nastavku:
Ozbiljna Iznenadno rušenje konstrukcije pojavljuje se s velikom mogućnošću gubitka života i povrede
Velika Slom dijela (dijelova) konstrukcije s velikom mogućnošću djelomičnog rušenja i mogućim povredama i
uznemirenjem korisnika i javnosti
Srednja Slom dijela konstrukcije; potpuno ili djelomično rušenje konstrukcije nije vjerojatno, mala mogućnost
povrede i uznemirenja korisnika i javnosti
Mala Lokalno oštećenje
Vrlo mala Lokalno oštećenje male važnosti
Slika B.2 Slika B.2a – Mogući dijagram prikaza rezultata kvantitativne analize rizika
B.5 Prihvaćanje rizika i mjere ublažavanja
(1) Nakon utvrđivanja razine rizika, potrebno je odlučiti treba li odrediti mjere za ublažavanje
(konstrukcijske ili nekonstrukcijske).
(2) Pri prihvaćanju rizika obično se upotrebljava načelo ALARP (en: as low as reasonably
practicable – najmanji opravdano mogući (ostvarivi) rizik). Prema tom načelu, određuju se dvije
razine rizika: ako je rizik ispod donje granice široko dopuštenog (tj. ALARP) područja, ne treba
poduzimati nikakve mjere; ako je rizik iznad gornje granice široko dopuštenog područja, rizik se
smatra neprihvatljivim. Ako je rizik između donje i gornje granice, treba tražiti ekonomski
optimalno rješenje.
(3) Pri vrednovanju rizika za određeni period koji se odnosi na događaj sloma na temelju posljedica,
treba uzeti u obzir diskontnu stopu.
(4) Treba odrediti razine prihvaćanja rizika. One će obično biti formulirane na temelju sljedećih
dvaju kriterija prihvaćanja:
- individualna (osobna) prihvatljiva razina rizika: individualni (osobni) rizici obično se izražavaju
kao stopa nezgoda sa smrtnim posljedicama. Mogu se izraziti kao godišnja vjerojatnost pogibije ili
kao vjerojatnost pojedinačne pogibije u jedinici vremena kada je osoba stvarno uključena u
određenu aktivnost.
Stranica 44/70
- društvena prihvatljiva razina rizika: društveno prihvaćanje rizika ljudskog života, koje se može
mijenjati tokom vremena, često je predstavljena u obliku F-N krivulje koja prikazuje najveću
godišnju vjerojatnost F nastanka nesreće s više od N žrtava.
Druga je mogućnost upotrebe koncepata poput vrijednosti za spriječenu pogibiju (VPF – en. value
for prevented fatality) ili indeks kvalitete života (engl. LQI - life quality index).
NAPOMENA: Razine prihvaćanja rizika smiju se odrediti za pojedine projekte.
Kriteriji prihvaćanja smiju se odrediti iz određenih nacionalnih propisa i zahtjeva, određenih pravila
struke i norma ili iz iskustva i/ili teorijskog znanja koje se smije upotrijebiti kao temelj odluka o
prihvatljivom riziku. Kriteriji prihvaćanja smiju se izraziti kvalitativno ili brojčano.
(5) U slučaju kvalitativne analize rizika smiju se upotrebljavati kriteriji u nastavku:
a) opći cilj treba biti smanjivanje rizika na najmanju mjeru bez značajnog povećanja cijene.
b) za posljedice unutar vertikalno šrafiranog područja na slici B.2a slici B.2b obično se mogu
prihvatiti rizici pridruženi scenariju.
c) za posljedice unutar dijagonalno šrafiranog područja slike B.2a slike B.2b , treba donijeti odluku
može li se prihvatiti rizik iz scenarija i mogu li se usvojiti mjere ublažavanja rizika uz prihvatljivu
cijenu.
d) za posljedice koje se smatraju neprihvatljivima (one koje padaju u horizontalno šrafirano

područje slike B.2a slike B.2b vjerojatno će biti neprihvatljive), treba poduzeti odgovarajuće mjere
ublažavanja rizika (vidjeti točku B.6).
Ozbiljna
Velika
Srednja
Mala
Vrlo mala
posljedica
vjerojatnost vrlo mala srednja velika vrlo

mala velika
Slika B.2b - Mogući dijagram prikaza rezultata kvalitativne analize rizika
PAZI: CIJELA SLIKA B.2b JE NOVA - VIDJETI EN 1991-1-7:2006/AC:2010
B.6 Mjere ublažavanja rizika
(1) Smije se odabrati jedna ili više mjera iz nastavka za ublažavanje rizika:
Stranica 45/70
a) otklanjanjem ili smanjenjem opasnosti, naprimjer odabirom odgovarajućeg oblikovanja,
promjenom koncepta oblikovanja, osiguranjem protumjera za borbu protiv opasnosti i slično
b) zaobilaženjem opasnosti promjenom koncepta oblikovanja ili namjene, naprimjer zaštitom

konstrukcije, ugradnjom sustava prskalica i slično
c) kontroliranjem opasnosti, naprimjer kontrolnim pregledima, sustavima upozorenja ili

monitoringom
d) prevladavanjem opasnosti, naprimjer povećanim rezervama čvrstoće ili robusnosti,

raspoloživošću zamjenskih putova opterećenja statičkom neodređenosti konstrukcije , ili otpornosti
na degradaciju i slično
e) dopuštanjem kontroliranog rušenja konstrukcije kod koje se smije smanjiti vjerojatnost povrede
ili smrti, naprimjer za udar na rasvjetne stupove ili signalne stupove.
B.7 Preispitivanje
(1) Područje primjene, proračun i pretpostavke (vidjeti sliku B.1) treba ponovo vrednovati i
usporediti sa scenarijima sve dok nije moguće prihvatiti konstrukciju s odabranim mjerama
ublažavanja rizika.
B.8 Priopćavanje rezultata i zaključaka
(1) Rezultate kvalitativne i (ako su dostupni) kvantitativne analize treba prikazati kao popis
posljedica i vjerojatnosti, a njihov stupanj prihvatljivosti treba priopćiti svim zainteresiranim
stranama.
(2) Treba posebno navesti sve podatke i njihove izvore koji su upotrijebljeni za provođenje analize
rizika.
(3) Sve bitne pretpostavke, prethodne pretpostavke i pojednostavnjenja koja su upotrijebljena treba
sažeti tako da su valjanost i ograničenja analize rizika jasna.
(4) Treba razjasnitii preporuke za mjere za ublažavanje rizika, koje se trebaju temeljiti na
zaključcima iz analize rizika.
B.9 Primjene na zgrade i inženjerske konstrukcije
B.9.1 Općenito
(1) U svrhu ublažavanja rizika povezanog s ekstremnim događajima u zgradama i inženjerskim

konstrukcijama, treba razmotriti jednu ili više mjera iz nastavka:
- konstrukcijske mjere, kada su konstrukcija i konstrukcijski elementi proračunani tako da imaju

rezerve čvrstoće ili zamjenske putove opterećenja u slučaju lokalnih slomova
- nekonstrukcijske mjere, koje obuhvaćaju smanjenje:
- vjerojatnosti pojave događaja,
- intenziteta djelovanja ili

Stranica 46/70
- posljedica sloma.
(2) Treba razmotriti vjerojatnosti i učinke svih izvanrednih i ekstremnih djelovanja (npr. djelovanja
zbog požara, potresa, udara, eksplozije, ekstremnih klimatskih djelovanja) za prikladni skup
mogućih scenarija opasnosti. Tada treba procijeniti posljedice u obliku broja žrtava i ekonomskih
gubitaka. Iscrpne informacije dane su u točkama B.9.2 i B.9.3.
(3) Pristup prikazan u točki B.9.1(2) može biti manje prikladan za nepredvidive opasnosti
(proračunske greške ili greške pri izvođenju, neočekivano propadanje itd.). Stoga su razvijene
općenitije projektne strategije tolerance oštećenja (vidjeti Dodatak A), npr. klasični zahtjevi za
dostatnu duktilnost i povezivanje elemenata. Specifičnost pristupa je, u tom pogleduu, razmatranje
situacije kada je konstrukcijski element (greda, stup) oštećen, zbog bilo kojeg događaja, do te mjere
da gubi svoji uobičajeni kapacitet nosivosti. Za preostali dio konstrukcije zahtijeva se da, tijekom
relativno kratkog vremena (definiranog kao period popravka T), ona može podnijeti „obična“
(uobičajena) opterećenja s nekom propisanom pouzdanošću:
P(R < E u T | jedan element uklonjen) < ptarget (B.1)
Ciljana pouzdanost ovisi o uobičajenoj ciljanoj sigurnosti za zgrade, periodu koji se razmatra (sati,
dani ili mjeseci) i vjerojatnosti da je promatrani element uklonjen (zbog razloga različitih od onih
koji su već razmatrani u proračunu).
(4) Za uobičajene konstrukcije treba proračunom obuhvatiti sve mjerodavne vjerojatnosti rušenja.
Gdje je to opravdano, smiju se zanemariti uzroci sloma s neznatnom vjerojatnošću pojave. U obzir
treba uzeti pristup naveden u točki B.9.1(2). U mnogim slučajevima, da se izbjegnu složeni
proračuni, može se primijeniti strategija dana u točki B.9.1(3).
(5) Za neuobičajene konstrukcije (npr. vrlo velike konstrukcije, one s novim proračunskim
konceptima ili od novih materijala), vjerojatnost pojave nepredvidivog uzroka treba smatrati
značajnom. Treba uzeti u obzir kombinirani pristup s metodama opisanima u točkama B.9.1(2) i
B.9.1(3).
Legenda:
1. korak: prepoznavanje i modeliranje mjerodavnih izvanrednih opasnosti; ocjenjivanje vjerojatnosti pojave različitih
opasnosti s različitim intenzitetima
2. korak: ocjenjivanje stanja oštećenja konstrukcije za različite opasnosti; ocjenjivanje vjerojatnosti različitih stanja
oštećenja i odgovarajućih posljedica za dane opasnosti
3. korak: ocjenjivanje ponašanja oštećene konstrukcije; ocjenjivanje vjerojatnosti neodgovarajućeg ponašanja oštećene
konstrukcije zajedno s odgovarajućim posljedicama.
Stranica 47/70
Slika B.3 – Prikaz koraka u analizi rizika konstrukcija izloženih izvanrednim djelovanjima
B.9.2 Konstrukcijska analiza rizika
(1) Analizi rizika konstrukcija izloženih izvanrednim djelovanjima smije se pristupiti u sljedeća tri
koraka, vidjeti sliku B.3:
1. korak: ocjenjivanje vjerojatnosti pojave različitih opasnosti s njihovim intenzitetima
2. korak: ocjenjivanje vjerojatnosti različitih stanja oštećenja i odgovarajućih posljedica

za dane opasnosti
3. korak: ocjenjivanje vjerojatnosti neodgovarajućeg ponašanja oštećene konstrukcije

zajedno s odgovarajućim posljedicama.
(2) Ukupni rizik R može se ocijeniti iz izraza:
NH ND N S
R= ∑ p(H )∑∑ p(D | H )p(S
i =1
i
j k =1
j i k )
| Dj C (Sk )
9
(B.2)
Ispravak: u jednadžbi (B.2) zamijeni p sa P
gdje je pretpostavljeno da je konstrukcija izložena NH različitih opasnosti, da opasnosti mogu

oštetiti konstrukciju na ND različitih načina (što može ovisiti o razmatranim opasnostima) i da se
ponašanje konstrukcije može razložiti na NS različitih nepovoljnih stanja Sk s odgovarajućim
posljedicama C(Sk). P(Hi) je vjerojatnost pojave (unutar referentnog vremenskog intervala) i-te
opasnosti, P(Dj|Hi) je uvjetna vjerojatnost J-tog stanja oštećenja konstrukcije za danu I-tu opasnost
j-tog stanja oštećenja konstrukcije za danu i-tu opasnost i P(Sk|Dj) uvjetna vjerojatnost k-tog
nepovoljnog sveukupnog ponašanja konstrukcije S za dano j-to 10 stanje oštećenja.
NAPOMENA 1: P(Sk|Dj) i C(Sk) mogu biti jako ovisni o vremenu (npr. u slučaju požara i evakuacije) i treba ocijeniti
sveukupni rizik i u skladu s tim usporediti s prihvatljivim rizicima.
NAPOMENA 2: Izraz (B.2) može tvoriti temelj za ocjenjivanje rizika ne samo za konstrukcije izložene rijetkim i
izvanrednim opterećenjima već i za konstrukcije izložene običnim opterećenjima.
(3) U okviru ocjenjivanja rizika treba istražiti moguće različite strategije za kontrolu i smanjenje
rizika obzirom na ekonomsku izvedivost:
- rizik se smije smanjiti tako da se smanji vjerojatnost pojave opasnosti, tj. smanjenjem p(H).
Naprimjer, za udare brodova na konstrukcije stupišta mostova, opasnost (događaj udara broda)
može se ublažiti izgradnjom umjetnih otoka ispred stupišta mosta. Slično se rizik eksplozije u
zgradama može smanjiti uklanjanjem eksplozivnih materijala iz zgrade.
- rizik se smije smanjiti tako da se smanji vjerojatnost značajnih oštećenja za danu opasnost, tj.
P(D|H). Naprimjer, oštećenje koje može slijediti kao posljedica započinjanja požara može se
ublažiti pasivnim i aktivnim protupožarnim mjerama (npr. zaštitom čeličnih elemenata pjenom i
sustavima prskalica).
9
Nacionalna bilješka: U ovoj su formuli sumnjive vertikalne crte. Simboli iz njih vjerojatno bi trebali biti indeksi.
10
Nacionalna bilješka: Umjesto "i-to stanje oštećenja" treba stajati "j-to stanje oštećenja" jer se D sumira od j do ND
Stranica 48/70
- rizik se može smanjiti tako da se smanji vjerojatnost nepovoljnog ponašanja konstrukcije za dano
konstrukcijsko oštećenje, tj. P(S|D). To se može provesti projektiranjem konstrukcija dostatnog
stupnja statičke neodređenosti i tako dopustiti zamjenski prijenos opterećenja, ako se statički sustav
promijeni zbog oštećenja.
B.9.3 Modeliranje rizika od ekstremnih događaja
Legenda:
S: konstrukcija
H: opasni događaj magnitude M u trenutku t
Slika B.4 – Komponente za modeliranje ekstremnog događaja
B.9.3.1 Opći oblik
(1) Kao dio analize rizika treba istražiti ekstremne opasnosti poput potresa, eksplozija, sudara i
slično. Opći model za takve događaje može se sastojati od sljedećih komponenti (slika B.4):
- aktivirajući događaj na nekom mjestu i u nekom trenutku
- magnituda (veličina) M energije angažirane u događaju i moguće neki drugi parametri
- fizikalno međudjelovanje događaja, okoliša i konstrukcije koje dovodi do premašaja nekog od

graničnih stanja konstrukcije.
(2) Pojava aktivirajućeg događaja za opasnost H iz točke B.9.3.1(1) često se može modelirati kao
događaji u Poissonovom procesu intenziteta λ(t,x) po jedinici obujma i jedinici vremena, gdje t
predstavlja točku u vremenu a x položaj u prostoru (x1, x2, x3). Vjerojatnost pojave sloma tijekom
perioda sve do trenutka T je tada (za konstantno λ i male vjerojatnosti) dana izrazom (B.3):
∞
Pf (T ) ≈ N P (F | M = m )fM (m )dm
∫
11
(B.3)
0
gdje je:
11
Nacionalna bilješka: Zbog dosljednosti sa prethodnom formulom (B.2), trebalo bi vjerojatnost u formulama (B.3),
(B.4) i (B.6) pisati malim slovom "p". Ovdje takav ispravak nije proveden.
Stranica 49/70
N=λT ukupni broj mjerodavnih aktivirajućih događaja u promatranom vremenskom

periodu
fM(m) funkcija gustoće vjerojatnosti slučajne magnitude (veličine) opasnosti M.
Treba primijetiti da vjerojatnost sloma može ovisiti o razmaku konstrukcije i položaja događaja. U
tome slučaju nužno je izravno integriranje po ploštini ili obujmu promatranog područja.
B.9.3.2 Primjena na udar vozila
(1) Za situacije prikazane na slici B.5, udar će se dogoditi ako vozilo, koje putuje cestom, na
kritičnom mjestu napusti predviđeni pravac s dostatnom brzinom. Zahtijevana brzina za udar ovisi o
razmaku između konstrukcije, konstrukcijskog elementa ili elementa i ceste, kutu pravca sudara,
početnoj brzini i topografskim svojstvima terena između ceste i konstrukcije. U nekim slučajevima
mogu postojati prepreke ili visinske razlike na terenu.
Vozilo napušta predviđeni pravac u točki Q, brzinom v0 i pod kutom ϕ. Konstrukcija ili
konstrukcijski element u blizini ceste, na razmaku s, udaren je brzinom vr.
Slika B.5 – Udar vozila
(2) Temeljeno na općem izrazu (B.3), vjerojatnost sloma za ovaj slučaj dana je izrazom (B.4):
Pf (T ) = N [P (F > R )]
b
∫ f (α )dα (B.4)
sinα
Ispravi simbol α u φ (vidjeti sliku B.5)

gdje je:
N = nTλ ukupan broj aktivirajućih događaja u razmatranom periodu
n intenzitet prometa
λ intenzitet kvara vozila (broj incidenata po km i vozilu)
T period
Stranica 50/70
b širina konstrukcijskog elementa ili dvostruka širina udarnog vozila, mjerodavna je

manja vrijednost
ϕ kut pravca udara
f(ϕ) funkcija gustoće vjerojatnosti
R predstavlja otpornost konstrukcije
F sila udara.
Upotrebom jednostavnoga modela udara (vidjeti Dodatak C), sila udara F može se napisati kao:
F = mkv r2 = [mk (v 2
0 ]
− 2as ) (B.5)
Ispravak: Izbriši uglate zagrade
gdje je:
m masa vozila
k krutost opruge
v0 brzina vozila kada napušta vozni trak u točki Q
a konstantno usporenje vozila nakon što je napustilo cestu (vidjeti sliku B.5)
s = d/sin ϕ je razmak između točke Q i konstrukcije.
B.9.3.3 Primjena na udar brodova
(1) Za primjenu prikazanu na slici B.6, izraz (B.3) može se dalje razviti kao što je dano u izrazu
(B.6).
Pf (T ) = N P {Fdyn (x ) > R}dx

∫ (B.6)
gdje je:
N = nTλ(1-pa) ukupan broj incidenata u razmatranom periodu
n broj brodova u jedinici vremena (intenzitet prometa)
λ vjerojatnost kvara po jedinici prijeđenog puta
T referentni period (obično 1 godina)
pa vjerojatnost da će se ljudskom intervencijom izbjeći sudar
x koordinate točke kobne greške ili mehaničkog kvara

Stranica 51/70
Fdyn sila udara na konstrukciju koja slijedi iz analize udara (vidjeti Dodatak C)
R otpornost konstrukcije.
Gdje je to mjerodavno, može se uzeti u obzir raspodjela početnog položaja broda u smjeru y, vidjeti
sliku B.6.
Legenda:
A: objekt
B: konstrukcija
Slika B.6 – Scenarij udara broda
B.9.4 Smjernica za primjenu analize rizika koja se odnosi na udar pružnog prometa
(1) Sljedeće faktore treba uzeti u obzir pri ocjenjivanju rizika za ljude od iskliznulih vlakova na
prilazu konstrukcijama razreda A, gdje je najveća dopuštena brzina veća od 120 km/h, i
konstrukcijama razreda B:
- vjerojatnost iskliznulih vlakova na prilazu konstrukciji
- dopuštena brzina vlakova koji koriste prugu
- predviđeno usporenje iskliznulih vlakova na prilazu konstrukciji
- bočni razmak za koji se pretpostavlja da će iskliznuli vlak prijeći
- je li pruga s jednim kolosijekom ili više kolosijeka u blizini konstrukcije
- vrsta prometa (putnički/teretni) koji prolazi ispod konstrukcije
- predviđeni broj putnika u vlaku koji prolazi ispod konstrukcije
- učestalost vlakova koji prolaze ispod konstrukcije
- prisutnost skretnica i prijelaza na prilazu konstrukciji
- statički sustav (konstrukcijski oblik) konstrukcije i robusnost oslonaca

Stranica 52/70
- položaj oslonaca konstrukcije u odnosu na kolosijeke
- predviđeni broj ljudi, izvan vlaka, koji su izloženi riziku povrede od iskliznulog vlaka.
Faktori u nastavku također utječu na rizik od iskliznulih vlakova, ali u manjem opsegu:
- zakrivljenost kolosijeka u blizini konstrukcije
- broj kolosijeka, tamo gdje ih ima više od dva.
Također, treba uzeti u obzir učinak bilo koje predložene preventivne i zaštitne mjere na druge
dijelove ili druge korisnike susjedne infrastrukture. To obuhvaća, naprimjer, učinak na daljinu
vidljivosti signala, ovlašteni pristup i ostala sigurnosna pitanja koja se odnose na položaj kolosijeka.
NAPOMENA: Daljnje preporuke i smjernice za konstrukcije razreda A i B (vidjeti točku 4.5.12 4.5.1.2) dane su u UIC
Code 777-2R (2002) „Structures Built Over Railway Lines (Construction requirements in the track zone)“. UIC Code
777-2R obuhvaća određene preporuke i smjernice za sljedeće:
- provođenje ocjenjivanja rizika za konstrukcije razreda B
- mjere (uključujući izvedbene detalje) koje treba razmotriti za konstrukcije razreda A, uključujući situacije gdje je
najveća brzina manja od 50 km/h na mjestu konstrukcije
- mjere koje treba razmotriti za konstrukcije razreda A gdje je razmak između najbližeg oslonca konstrukcije i osi
najbližeg kolosijeka 3 m ili manji.
(2) Za konstrukcije razreda B, kod određivanja odgovarajućih mjera za smanjenje rizika za ljude od
iskliznulog vlaka na prilazu konstrukciji, treba razmotriti sljedeće, bilo pojedinačno ili u
kombinaciji:
- robusnost oslonaca konstrukcije kako bi se oduprli udaru iskliznulog vlaka za smanjenje

vjerojatnosti rušenja konstrukcije
- kontinuitet raspona gornjeg ustroja kako bi se smanjila vjerojatnost rušenja koje slijedi nakon
udara iskliznulog vlaka u oslonce
- mjere za ograničenje bočnog otklona iskliznulog vlaka na prilazu konstrukciji kako bi se smanjila
vjerojatnost udara iskliznulog vlaka
- povećanje bočnog svijetlog razmaka do oslonaca konstrukcije kako bi se smanjila vjerojatnost

udara iskliznulog vlaka
- izbjegavanje oslonaca koji su smješteni uz prugu u križanju s drugom prugom, produljenom u

smjeru prebacivanja skretnice kako bi se smanjila vjerojatnost usmjeravanja iskliznulog vlaka
prema osloncima konstrukcije
- izvedbu kontinuiranih zidova, ili oslonaca u obliku zidova (ustvari izbjegavanje oslonaca koji se
sastoje od odvojenih stupova) kako bi se smanjila mogućnost rušenja koje slijedi nakon udara
iskliznulog vlaka u oslonce konstrukcije
- gdje nije opravdano moguće izbjeći oslonce koji se sastoje od odvojenih stupova, izvedbu
oslonaca s dostatnim kontinuitetom tako da gornji ustroj ostane stajati ako je jedan od stupova
uklonjen
Stranica 53/70
- skretne uređaje i uređaje koji apsorbiraju energiju kako bi se smanjila vjerojatnost udara
iskliznulog vlaka.
Stranica 54/70
Dodatak C
(informativni)
Dinamički proračun za udar
C.1 Općenito
(1) Udar je pojava međudjelovanja pokretnog predmeta i konstrukcije gdje se kinetička energija
predmeta naglo pretvara u energiju deformiranja. Da bi se ustanovile dinamičke sile
međudjelovanja, treba odrediti mehanička svojstva predmeta i konstrukcije. Često se u proračunu
upotrebljavaju statičke istovrijedne sile.
(2) Napredni proračun konstrukcija da podnesu djelovanja od udara može obuhvatiti jedno ili više
aspekata iz nastavka:
- dinamičke učinke
- nelinearno ponašanje materijala.
U ovom dodatku obrađeni su samo dinamički učinci.
NAPOMENA: Za probabilistička pitanja i analizu posljedica, vidjeti Dodatak B.
(3) Ovaj Dodatak daje smjernice za približni dinamički proračun konstrukcija izloženih
izvanrednom udaru cestovnih vozila, pružnih vozila i brodova na temelju pojednostavnjenih ili
empirijskih modela.
NAPOMENA 1: Općenito, modeli opisani u Dodatku C bolje aproksimiraju proračun nego modeli prikazani u Dodatku
B koji za posebne slučajeve mogu biti previše pojednostavnjeni.
NAPOMENA 2: Slična djelovanja mogu biti posljedica udara u tunelima, na cestovnim preprekama i slično (vidjeti
normu EN 1317). Slične pojave mogu također nastati kao posljedica eksplozija (vidjeti Dodatak D) i ostalih dinamičkih
djelovanja.
C.2 Dinamika udara
(1) Udar može biti tvrdi udar, gdje energiju većim dijelom raspršuje udarno tijelo, ili meki udar,
kada je konstrukcija tako proračunana da se deformira i tako apsorbira udarnu energiju.
C.2.1 Tvrdi udar
(1) Za tvrdi udar, istovrijedne statičke sile mogu se dobiti iz točaka 4.3 do 4.7. Zamjenski, može se
provesti približna dinamička analiza koja slijedi pojednostavnjene aproksimacije iz točaka C.2.1(2)
i (3).
(2) Za tvrdi udar pretpostavlja se da je konstrukcija kruta i nepomična i da se udarni predmet

deformira linearno tijekom faze udara. Najveća dinamička sila međudjelovanja koja nastaje dana je
izrazom (C.1):
F = vr k m (C.1)
gdje je:
Stranica 55/70
vr brzina predmeta kod udara
k istovrijedna elastična krutost predmeta (tj. omjer sile F i ukupnoga deformiranja)
m masa udarnog predmeta
Sila udara može se razmatrati kao pravokutni impuls na površinu konstrukcije. U tom slučaju,
trajanje impulsa slijedi iz:
FΔt = mv ili Δt = m / k (C.2)
Gdje je to mjerodavno, može se primijeniti vrijeme porasta različito od nule (vidjeti sliku C.1).
Kada se udarni predmet modelira kao istovrijedni udarni predmet jednolikog poprečnog presjeka
(vidjeti sliku C.1), treba upotrijebiti izraze (C.3) i (C.4):
k = EA / L (C.3)
m = ρAL (C.4)
gdje je:
L duljina udarnog predmeta
A ploština poprečnog presjeka
E modul elastičnosti
ρ gustoća mase udarnog predmeta
vrijeme
porasta
Slika C.1 – Model udara, F = dinamička sila međudjelovanja
(3) Izraz (C.1) daje najveću vrijednost dinamičke sile na vanjsku površinu konstrukcije. Unutar
konstrukcije te sile mogu uzrokovati dinamičke učinke. Može se odrediti gornja granica za te
učinke ako se pretpostavi da konstrukcija ima elastični odziv i da je opterećenje naneseno u obliku
stupnjevite funkcije (tj. Funkcije koja izravno raste do konačne vrijednosti i ostaje konstantno na
Stranica 56/70
toj vrijednosti). U tom slučaju, faktor dinamičkog povećanja (tj. omjer između dinamičkog i
statičkog odziva) ϕdyn je 2,0. Ako impulsnu prirodu opterećenja (tj. ograničeno vrijeme nanošenja u
skladu s izrazom (C.2)) treba uzeti u obzir, proračunima će se dobiti faktori povećanja ϕdyn između
1,0 i 1,8, ovisno o dinamičkim značajkama konstrukcije i predmeta. Općenito, preporuča se
upotreba izravnog dinamičkog proračuna za određivanje ϕdyn uz opterećenja navedena u ovom
Dodatku.
C.2.2 Meki udar
(1) Ako se pretpostavi da je konstrukcija elastična i udarni predmet krut, primjenjuju se izrazi dani
u točki C.2.1 i treba ih upotrijebiti s k koji predstavlja krutost konstrukcije.
(2) Ako je konstrukcija proračunana da apsorbira udarnu energiju plastičnim deformiranjem, treba
osigurati da je njezina duktilnost dostatna za apsorpciju ukupne kinetičke energije ½ m vr2 udarnog
predmeta.
(3) U graničnom slučaju kruto-plastičnog odziva konstrukcije, gornji zahtjev je ispunjen uvjetom iz
izraza (C.5):
1 2
2 m vr ≤ F0 y 0 (C.5)
gdje je:
F0 plastična čvrstoća konstrukcije, odnosno granična vrijednost statičke sile F
y0 kapacitet deformiranja, tj. pomak točke udara koji konstrukcija može pretrpjeti.
NAPOMENA: Slična razmatranja primjenjiva su na konstrukcije ili ostale prepreke posebno proračunane za zaštitu
konstrukcije od udara (vidjeti npr. normu EN 1317 „Road restraint systems“).
C.3 Udar cestovnih vozila koja skrenu s ceste
(1) U slučaju udara kamiona u konstrukcijski element, brzinu udara vr u izrazu (C.1) treba odrediti
iz izraza (C.6):
vr = (v 2
0 )
− 2 a s = v 0 1 − d / d b (za d < db) (C.6)
Ispravak u (C.6) nepotreban.
gdje je (vidjeti također sliku C.2):
v0 brzina kamiona koji napušta trak prometovanja
a prosječno usporenje kamiona nakon napuštanja traka prometovanja
s razmak između točke gdje vozilo napušta trak prometovanja i konstrukcijskog elementa
(vidjeti sliku C.2)
d razmak između osi traka prometovanja i konstrukcijskog elementa
db duljina kočenja = db = (v 02 / 2a )sin ϕ , gdje je ϕ kut između traka prometovanja i smjera

Stranica 57/70
udarnog vozila.
(2) Orijentacijski probabilistički podaci o temeljnim varijablama, dijelom utemeljeni na statističkim

podacima i dijelom na inženjerskoj prosudbi, navedeni su u tablici C.1.
NAPOMENA: Vidjeti, također, Dodatak B.

Stranica 58/70
Tablica C.1 – Orijentacijski podaci za probabilistički proračun sile sudara
Varijabla Opis Raspodjela Srednja Standardno

vjerojatnosti vrijednost odstupanje
v0 brzina vozila
80 km/h 10 km/h
- autocesta Lognormalna
- gradsko područje
40 km/h 8 km/h
Lognormalna
- dvorište
15 km/h 5 km/h
Lognormalna
- garaže
5 km/h 5 km/h
Lognormalna
a usporenje Lognormalna 4,0 m/s2 1,3 m/s2
m masa vozila – kamion Normalna 20 000 kg 12 000 kg
m masa vozila – osobno ----
1 500 kg --
vozilo
k krutost vozila Deterministička 300 kN/m --
ϕ kut Raleighova
10˚ 10˚
Rayleighova
(3) Na temelju tablice C.1 i upotrebom izraza (C.7) može se odrediti sljedeća približna proračunska
vrijednost dinamičke sile međudjelovanja udara:
Fd = F0 1 − d / d b (C.7)
gdje je:
F0 sila sudara
d i db kao što je prije navedeno.
Orijentacijske vrijednosti za F0 i db prikazane su u tablici C.2, zajedno s proračunskim

vrijednostima za m i v. Sve te vrijednosti približno odgovaraju prosjecima navedenima u tablici C.1
plus ili minus jedno standardno odstupanje.
U pojedinim slučajevima, kada su dostupne određeni podaci, smiju se odabrati druge proračunske
vrijednosti, ovisno o ciljanoj sigurnosti, intenzitetu prometa i učestalosti nezgoda.
NAPOMENA 1: Prikazani model je gruba aproksimacija i zanemaruje, barem u detaljima, mnoge utjecaje koji mogu
igrati važnu ulogu, poput prisutnosti rubnjaka, grmova, ograda i uzroka incidenta. Smatra se da raspršenje usporenja
donekle nadoknađuje ove faktore.
NAPOMENA 2: Proračun dinamičke udarne sile (Fd) upotrebom izraza (C.7) smije se izmijeniti na temelju analize
rizika uzimajući u obzir moguće posljedice udara, brzinu usporenja, sklonost vozila da skrene s kolnika, mogućnost da
vozilo skrene s kolnika i mogućnost da vozilo udari konstrukciju.
(4) Ako se dinamički proračun ne provede, dinamički faktor povećanja za elastični odziv smije se
pretpostaviti da je jednak 1,4.
NAPOMENA: Sile izvedene u ovom Dodatku namijenjene su za upotrebu uz elasto-plastični proračun konstrukcije.
Stranica 59/70
Tablica C.2 – Proračunske vrijednosti za masu vozila, brzinu i dinamičku udarnu silu F0
Vrsta ceste Masa Brzina Usporenje Udarna sila na Razmak

temelju izraza
m v0 a12 (C.1) za vr = v0 dba
F0
[kg] [km/h] [m/s2] [kN] [m]

Autocesta 30 000 90 3 2 400 20
Gradska područjab 30 000 50 3 1 300 10

Dvorišta
- samo osobna vozila 1 500 20 3 120 2
- sva vozila 30 000 15 3 500 2
Garaže
- samo automobili 1 500 10 3 60 1

a
Ceste u područjima gdje je ograničenje brzine 50 km/h.
b
Vrijednost razmaka db smije se pomnožiti s 0,6 na uzbrdicama i s 1,6 na nizbrdicama (vidjeti sliku C.2).
konstrukcija
konstrukcija
cesta
cesta
vozil
o
Slika C.2 – Skica situacije za udar vozila
(tlocrt i poprečni presjeci za uzbrdicu, ravan teren i nizbrdicu)
C.4 Udar brodova
C.4.1 Udar brodova na kopnenim plovnim putovima
(1) Udar brodova na čvrste konstrukcije na kopnenim plovnim putovima obično treba razmatrati
kao tvrdi udar s rasipanjem kinetičke energije putem elastičnog ili plastičnog deformiranja samoga
broda.
12
Nacionalna bilješka: Greška u izvorniku, navedeno je A umjesto a.
Stranica 60/70
(2) Ako se dinamički proračun ne provede, tablica C.3 daje orijentacijske vrijednosti sila od udara
broda na kopnenim plovnim putovima.
Tablica C.3 – Orijentacijske vrijednosti dinamičkih sila od udara brodova na kopnenim

plovnim putovima
CEMTa Referentni tip broda Duljina l Masa m Sila Fdxc Sila Fdyc
razred (m) (tona) b (kN) (kN)
I 30-50 200-400 2 000 1 000
II 50-60 400-650 3 000 1 500
III „Gustav König” 60-80 650-1 000 4 000 2 000
IV Klasa „Europe“ 80-90 1 000-1 500 5 000 2 500
Va Veliki brod 90-110 1 500-3 000 8 000 3 500
Vb Tegljač + 2 teglenice 110-180 3 000-6 000 10 000 4 000
VIa Tegljač + 2 teglenice 110-180 3 000-6 000 10 000 4 000
VIb Tegljač + 4 teglenice 110-190 6 000-12 000 14 000 5 000
VIc Tegljač + 6 teglenica 190-280 10 000-18 000 17 000 8 000
VII Tegljač + 9 teglenica 300 14 000-27 000 20 000 10 000

a
CEMT: Europska konferencija ministara prometa, razredba predložena 12. lipnja 1992., odobrilo Vijeće
Europske unije 29. listopada 1993.
b
Masa m u tonama (1 tona = 1000 kg) obuhvaća ukupnu masu plovila, zajedno s konstrukcijom broda,
teretom i gorivom. Često se navodi kao tonaža istisnine.
c
Sile Fdx i Fdy obuhvaćaju učinak hidrodinamičke mase i temelje se na prethodno provedenim
proračunima, uz upotrebu očekivanih uvjeta za svaki razred plovnog puta.
(3) Orijentacijske dinamičke vrijednosti navedene u tablici C.3 smiju se prilagoditi ovisno o
posljedicama sloma od udara broda. Preporučeno je povećati te dinamičke vrijednosti za velike
posljedice sloma i smanjiti ih u slučaju malih posljedica sloma. Vidjeti, također, točku 3.4.
(4) Ako se za udarene konstrukcije dinamički proračun ne provede, preporučeno je pomnožiti

orijentacijske dinamičke vrijednosti navedene u tablici C.3 odgovarajućim dinamičkim faktorom
povećanja. U stvarnosti, te vrijednosti obuhvaćaju dinamičke učinke u udarnom predmetu, ali ne i u
konstrukciji. Za informacije o dinamičkom proračunu, vidjeti točku C.4.3. Orijentacijske vrijednosti
za dinamički faktor povećanja su 1,3 za čelni udar i 1,7 za bočni udar.
(5) U područjima luka, sile navedene u tablici C.3 smiju se smanjiti faktorom 0,5.
C.4.2 Udar brodova za morske plovne putove
(1) Ako se dinamički proračun ne provede, tablica C.4 navodi orijentacijske vrijednosti sila zbog
udara broda za morske plovne putove.
(2) Ako se za udarene konstrukcije dinamički proračun ne provede, preporučeno je pomnožiti

orijentacijske dinamičke vrijednosti navedene u tablici C.4 odgovarajućim faktorom dinamičkog
povećanja. U stvarnosti, te vrijednosti obuhvaćaju dinamičke učinke u udarnom predmetu, ali ne i u
Stranica 61/70
konstrukciji. Za informacije o dinamičkom proračunu, vidjeti točku C.4.3. Orijentacijske vrijednosti
za dinamički faktor povećanja su 1,3 za čelni udar i 1,7 za bočni udar.
(3) U područjima luka, sile navedene u tablici C.4 smiju se smanjiti faktorom 0,5.
Tablica C.4 – Orijentacijske vrijednosti dinamičkih sila međudjelovanja

od udara broda za morske plovne putove
Razred broda Duljina l Masa m a Sila Fdx b, c Sila Fdy b, c

(m) (tona) (kN) (kN)
Mali 50 3 000 30 000 15 000
Srednji 100 10 000 80 000 40 000
Veliki 200 40 000 240 000 120 000
Vrlo veliki 300 100 000 460 000 230 000

a
Masa m u tonama (1 tona = 1000 kg) obuhvaća ukupnu masu plovila, zajedno s konstrukcijom
broda, teretom i gorivom. Često se navodi kao tonaža istisnine. Ne obuhvaća dodanu hidrauličku
masu.
b
Navedene sile odgovaraju brzini od oko 5,0 m/s. Obuhvaćaju učinke dodane hidrauličke mase.
c
Gdje je mjerodavno, treba uzeti u obzir učinak gomoljastog pramca.
(4) Za bočne udare i udare krmom preporučeno je pomnožiti sile iz tablice C.4 faktorom 0,3,
uglavnom zbog smanjenih brzina. Bočni udar može biti mjerodavan za proračun u uskim vodama
gdje nije moguć čelni udar.
C.4.3 Napredni proračun udara broda za kopnene plovne putove
(1) Dinamička udarna sila Fd smije se izvesti iz izraza (C.8) do (C.13). U tom slučaju, preporučeno
je upotrijebiti vrijednosti prosječne mase za mjerodavni razred broda određen u tablici C.3 i
proračunsku brzinu vrd jednaku 3 m/s, povećanu za brzinu vode.
(2) Gdje je potrebno uzeti u obzir hidrodinamičku masu, preporučene su vrijednosti 10 % mase
istisnute vode za pramčani i 40 % za bočni udar.
(3) Za elastično deformiranje (kada je E def ≤ 0,21 MNm), dinamička udarna sila smije se
proračunati iz izraza (C.8):
Fdyn, el = 10,95 ⋅ E def [MN] (C.8)
(4) Za plastično deformiranje (kada je E def ≥ 0,21 MNm), dinamička udarna sila smije se
proračunati iz izraza (C.9):
Fdyn, el = 5,0 ⋅ 1 + 0,128 ⋅ E def [MN] (C.9)
Energija deformiranja Edef [MNm] jednaka je ukupno raspoloživoj kinetičkoj energiji Ea u slučaju
čelnog udara, dok se u slučaju bočnog udara pod kutom α < 45˚ smije pretpostaviti klizajući udar, a
energija deformiranja uzeti jednaka
Stranica 62/70
E def = E a (1 − cos α ) (C.10)
(5) Podaci o probabilističkim modelima osnovnih varijabli koje određuju energiju deformiranja ili
udarno ponašanje broda smiju se upotrijebiti za proračun udarne sile kada se on temelji na
probabilističkim metodama.
(6) Ako se provede dinamički proračun konstrukcije, udarne sile treba modelirati kao
polusinusoidni impuls za Fdyn < 5 MN (elastični udar) i trapezni impuls za Fdyn > 5 MN (plastični
udar); trajanje opterećenja i druge pojedinosti prikazane su na slici C.3.
elastični udar
plastični udar
Legenda:
tr: proteklo elastično vrijeme [s]
tp : plastično vrijeme udara [s]
te: vrijeme elastičnog odziva [s]
ta: istovrijedno vrijeme udara [s]
ts: ukupno vrijeme udara [s]; ts = tr + tp + te
c: elastična krutost broda (= 60 MN/m)
F0: elastoplastična granična sila = 5 MN
xe: elastično deformiranje ( ≈ 0,1 m)
vn: a) brzina plovidbe vr za čelni udar
b) brzina broda koji udara okomito na udarnu točku v n = v r sin α za bočni udar
Masa m* koja se uzima u proračun je:
a) za čeloni udar: ukupna masa udarnog broda/teglenice
b) za bočni udar: m* = (m1 + mhydr)/3
gdje je m1 masa udarnog broda ili teglenice i mhydr dodana hidraulička masa.
Slika C.3 – Funkcija opterećenje – vrijeme za sudar broda za elastični i plastični odziv broda
BRIŠI CIJELU SLIKU C.3 I ZAMIJENI SA SLIKOM ISPOD
Stranica 63/70
vidjeti i ubaci novu sliku u EN 1991-1-7:2006/AC:2010
NOVA
Legenda:
tr: proteklo elastično vrijeme [s]
tp: plastično vrijeme udara [s]
te: vrijeme elastičnog odziva [s]
ta: istovrijedno vrijeme udara [s]
ts: ukupno vrijeme udara [s] za plastični udar ts = tr + tp + te
c: elastična krutost broda (= 60 MN/m)
F 0: elastoplastična granična sila = 5 MN
x e: elastično deformiranje ( ≈ 0,1 m)
v n: a) brzina plovidbe vr za čelni udar
b) brzina broda koji udara okomito na udarnu točku v n = v r sin α za bočni udar
Masa udara m* koja se uzima u obzir je
a) za čelni udar: ukupna masa udarnog broda/teglenice
b) za bočni udar: m* = (m1 + mhydr)/3
gdje je m1 masa udarnog broda ili teglenice i mhydr dodana hidraulička masa.
Slika C.3 – Funkcija opterećenje – vrijeme za sudar broda za elastični odnosno plastični
odziv broda
Stranica 64/70
(7) Kada je dana proračunska vrijednost udarne sile, npr. preuzeta iz tablice C.3, a trajanje
opterećenja treba proračunati, masa m* smije se odrediti kao u nastavku:
- ako je Fdyn > 5 MN : Edef iz izraza (C.9) izjednačiti s kinetičkom energijom Ea = 0,5m *v n2
- ako je Fdyn ≤ 5 MN : izravno iz izraza m * = (Fdyn / v n )2 ⋅ (1/ c ) [MN s2/m].
(8) Kada projektom nije određeno, preporučuje se proračunska brzina vrd jednaka 3,0 m/s uvećana
za brzinu vode; u lukama se za brzinu smije uzeti vrijednost 1,5 m/s. Za kut α smije se uzeti 20˚.
C.4.4 Napredni proračun udara broda za morske plovne putove
(1) U lukama se za brzinu smije uzeti vrijednost 1,5 m/s, a na otvorenom moru preporučeno je 5,0
m/s.
(2) (1) Dinamička proračunska udarna sila za morska trgovačka plovila između 500 DWT i 300 000
DWT 13 smije se odrediti iz izraza (C.11):
Fbow
⎪ o
=⎨
[ imp (
⎧F ⋅ L E + 5,0 − L L1,6 ) ] 0,5
za Eimp ≥ L 2,6
(C.11)
[
⎪⎩2,24 ⋅ Fo EimpL ]
0,5
za Eimp < L 2,6
gdje je:
L = Lpp / 275 m
Eimp = Eimp / 1425 MNm
1
Eimp = mxv 02 Eimp = (1/2) mx vr2
2
Fbow najveća sila pramčanog sudara u [MN]
Fo referentna sila sudara = 210 MN
Eimp energija koja se apsorbira plastičnim deformiranjima
Lpp duljina plovila u [m]
mx masa zbrojena s dodanom masom u odnosu na uzdužno kretanje u [106 kg]
v0 početna brzina plovila, v0 = 5 m/s (u lukama: 2,5 m/s).
vr brzina plovidbe plovila (udarna brzina), vr = 5 m/s (u lukama: 2,5 m/s).
13
Nacionalna bilješka: DWT - engl. Dead Weight Tons, obuhvaća nosivost broda, težinu posade, putnika, tereta,
goriva, balasta, pitke vode i robe (prema Wikipediji).
Stranica 65/70
(3) (2) Probabilistički modeli za osnovne varijable koje određuju energiju deformiranja ili udarno
ponašanje broda smiju se upotrijebiti tamo gdje je određivanje proračunske udarne sile utemeljeno
na probabilističkim metodama.
(4) (3) Iz ravnoteže energije određuje se najveće udubljenje (gnječenje) smax upotrebljavajući izraz
(C.13):
πEimp
smax = (C.12)
2Pbow
U (C.12) ispravi Pbow u Fbow
(5) (4) Pridruženo trajanje udara, T0, predstavljeno je izrazom (C.13):
smax
T0 ≈ 1,67 (C.13)
v0
U (C.13) ispravi v0 u vr
(6) (5) Kada projektom nije određeno, preporučuje se proračunska brzina vrd brzina plovidbe
(udarna brzina) vd jednaka 5 m/s uvećana za brzinu vode; u lukama se za brzinu smije uzeti
vrijednost 2,5 m/s.
Stranica 66/70
Dodatak D
(obavijesni)
Unutarnje eksplozije
D.1 Eksplozije prašine u prostorijama, plovilima i spremnicima
(1) Vrstu prašine treba obično predstaviti pomoću parametra materijala KSt koji opisuje ponašanje
pri eksploziji u zatvorenom prostoru. Parametar KSt se smije eksperimentalno odrediti normiranim
metodama za svaku vrstu prašine.
NAPOMENA 1: Veća vrijednost parametra KSt vodi do većih tlakova i kraćih vremena porasta tlakova unutarnjih
eksplozija. Vrijednost KSt ovisi o faktorima kao što su promjene u kemijskom sastavu, veličini čestica i udjelu vlage.
Orijentacijske vrijednosti za KSt navedene su u tablici D.1.
Tablica D.1 – Vrijednosti KSt za prašinu
Vrsta prašine KSt
(kN/m2 x m/s)
Smeđi ugljen 18 000
Celuloza 27 000
Kava 9 000
Kukuruz, mljeveni kukuruz 12 000
Kukuruzni škrob 21 000
Žitarice 13 000
Mlijeko u prahu 16 000
Mineralni ugljen 13 000
Miješana stočna hrana 4 000
Papir 6 000
Brašno od graška 14 000
Boja (pigment) 29 000
Guma 14 000
Brašno od raži i pšenice 10 000
Sojino brašno 12 000
Šećer 15 000
Prašak za pranje 27 000
Drvo, drveni prah 22 000
NAPOMENA 2: Pri eksplozijama prašine tlakovi dosežu najveću vrijednost unutar vremena reda veličine 20 do 50 ms.
Opadanje na uobičajene vrijednosti jako ovisi o ventilacijskim uređajima i geometrijskom obliku zatvorenog prostora.
NAPOMENA 3: Vidjeti, također, normu ISO 1684-a ISO 6184-1 Explosion protection systems – Part 1: Determination
of explosion indices of combustible dusts in air.
(2) Odzračna ploština kockastih i izduženih prostorija, plovila i spremnika pri eksplozijama prašine
unutar jedne prostorije smije se odrediti iz izraza (D.1):
[
A = 4,485 × 10 −8 × pmax × K St × pred.max
−0,569
+ 0,027(pstat − 10 )pred.max
−0,5
]V 0,753
(D.1)
gdje je:
A odzračna ploština [m2]
pmax najveći tlak prašine [kN/m2]

Stranica 67/70
KSt indeks eksplozijskog zapaljenja oblaka prašine [kN/m2 m s-1], vidjeti stavak (1)
pred.max predviđeni najveći reducirani tlak u odzračivanom plovilu [kN/m2]
pstat statički aktivacijski tlak za postojeću veličinu odzračnih ploština [kN/m2]
V obujam prostorije, plovila, spremnika [m3].
Izraz (D.1) vrijedi uz sljedeća ograničenja:
- 0,1 m 3 ≤ V ≤ 10 000 m 3
- H / D ≤ 2 , gdje je H visina i D promjer izdužene prostorije, plovila ili spremnika
- 10 kN/m2 ≤ pstat ≤ 100 kN/m2 , probojni diskovi i paneli s malom masom koji imaju odziv gotovo
bez tromosti
- 10 kN/m2 ≤ pred.max ≤ 200 kN/m2
- 500 kN/m2 ≤ pmax ≤ 1000 kN/m2 za 1000 kN/m2 m s −1 ≤ K St ≤ 30 000 kN/m2 m s −1

- 500 kN/m2 ≤ pmax ≤ 1200 kN/m2 za 30 000 kN/m2 m s −1 ≤ K St ≤ 80 000 kN/m2 m s −1 .
(3) Odzračna ploština pravokutnog zatvorenog prostora smije se odrediti iz izraza (D.2):
[
A = 4,485 × 10 −8 × pmax × K St × pBem
−0,569
+ 0,027(pstat − 10 )pBem
−0,5
]V 0,753
(D.2)
gdje je:
A odzračna ploština [m2]
pmax najveći tlak prašine [kN/m2]
KSt indeks ekplozijskog zapaljenja oblaka prašine [kN/m2 m s-1], vidjeti stavak (1)
pBem proračunska čvrstoća konstrukcije [kN/m2]
pstat statički aktivacijski tlak za postojeću veličinu odzračnih ploština [kN/m2]
V obujam pravokutnog zatvorenog prostora [m3].
Izraz (D.2) vrijedi uz sljedeća ograničenja:
- 0,1 m 3 ≤ V ≤ 10 000 m 3
- L3 / DE ≤ 2 , gdje je L3 najveća izmjera zatvorenog prostora, DE = 2(L1 × L2 / π)0,5 , L1 i L2 su ostale

izmjere zatvorenog prostora
Stranica 68/70
- 10 kN/m2 ≤ pstat ≤ 100 kN/m2 , probojni diskovi i paneli s malom masom koji imaju odziv gotovo
bez tromosti
- 10 kN/m2 ≤ pred.max ≤ 200 kN/m2
- 500 kN/m2 ≤ pmax ≤ 1000 kN/m2 za 1000 kN/m2 m s −1 ≤ K St ≤ 30 000 kN/m2 m s −1

- 500 kN/m2 ≤ pmax ≤ 1200 kN/m2 za 30 000 kN/m2 m s −1 ≤ K St ≤ 80 000 kN/m2 m s −1 .
(4) Za izdužene prostorije s L3 / DE ≥ 2 treba razmotriti sljedeće povećanje odzračne ploštine:
ΔAH = A(− 4,305 log pBem + 9,368 )log L3DE (D.3)
gdje je:
ΔAH povećanje odzračne ploštine [m2].
D.2 Eksplozije prirodnog plina
(1) Za zgrade koje imaju instalirani prirodni plin, konstrukcija se smije proračunati da se odupre
učincima unutarnje eksplozije prirodnog plina upotrebljavajući nazivni istovrijedni statički tlak dan
izrazima (D.4) i (D.5):
pd = 3 + pstat (D.4)
ili
pd = 3 + pstat / 2 + 0,04 / (Av / V )

2
(D.5)
uzima se veća vrijednost,
gdje je:
pstat jednoliko raspodijeljeni statički tlak pri kojem će otkazati odzračne komponente, u
[kN/m2]
Av ploština odzračnih komponenti, u [m2]
V obujam pravokutnog zatvorenog prostora, u [m3].
Izrazi (D.4) i (D.5) vrijede za prostoriju najvećeg ukupnog obujma do 1000 m3.
NAPOMENA: Tlak od ekplozijskog zapaljenja djeluje efektivno istovremeno na sve granične površine prostorije.
(2) Gdje komponente zgrade s različitim vrijednostima pstat doprinose odzračnoj ploštini, treba uzeti
najveću vrijednost pstat. Ne treba uzeti u obzir vrijednost pd veću od 50 kN/m2.
(3) Omjer ploštine odzračnih komponenti i obujma treba biti u skladu s izrazom (D.6):
0,01 (1/ m) ≤ Av / V ≤ 0,15 (D.6)

Stranica 69/70
D.3 Eksplozije u cestovnim i željezničkim tunelima
(1) U slučaju detonacije u cestovnim i željezničkim tunelima, funkcija tlak – vrijeme smije se
odrediti iz izraza (D.7) do (D.9), vidjeti sliku D.1(a):
⎧⎪ ⎛ x ⎞ ⎫⎪ x x x
p(x, t ) = p0 exp⎨− ⎜ t − ⎟ / t 0 ⎬ za ≤t ≤ − (D.7)
⎪⎩ ⎜⎝ c1 ⎟⎠ ⎪⎭ c1 c 2 c1
⎧⎪ ⎛ x x ⎞ ⎫⎪ x x x
p(x, t ) = p0 exp⎨− ⎜ − 2 ⎟ / t 0 ⎬ za − ≤t ≤ (D.8)
⎜
⎪⎩ ⎝ c 2 ⎟
c1 ⎠ ⎪⎭ c 2 c1 c2
p(x, t ) = 0 za sve druge uvjete (D.9)
gdje je:
p0 vršni tlak (= 2000 kN/m2 za tipično gorivo od ukapljenog prirodnog plina)
C1 c1 brzina napredovanja udarnog vala ( ≈ 1800 m/s)
C2 c2 brzina zvuka u vrućim plinovima ( ≈ 800 m/s)
t0 vremenska konstanta (= 0,01 s)
x razmak do središta eksplozije
t vrijeme.
(2) U slučaju ekplozijskog zapaljenja u cestovnim i željezničkim tunelima, smiju se uzeti u obzir
sljedeće značajke tlak – vrijeme, vidjeti sliku D.1(b):
t ⎛ t ⎞
p(t ) = 4 p0 ⎜⎜1 − ⎟⎟ za 0 ≤ t ≤ t 0 (D.10)
t0 ⎝ t0 ⎠
gdje je:
p0 vršni tlak (= 100 kN/m2 za tipično gorivo od ukapljenog prirodnog plina)
t0 vremenska konstanta (= 0,1 s)
t vrijeme.
(3) Tlak određen izrazom (D.10) smije se uzeti za cijelu unutrašnju površinu tunela.
Stranica 70/70
Slika D.1 – Tlak kao funkcija vremena za (a) detonaciju i (b) eksplozijsko zapaljenje

EN1991-1-7-izvanredna

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

EN1991-1-7-izvanredna

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EN 1991-1-7:2005, Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije - Dio 1-7: Opća djelovanja – Izvanredna djelovanja

ICS 91.010.30 Zamjenjuje ENV 1991-2-7:1998

Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije -

Povijest programa eurokodova

Dodatak A (obavijesni) Proračun za posljedice lokalnog sloma u zgradama zbog

Dodatak B (obavijesni) Podaci o ocjenjivanju rizika

Dodatak C (obavijesni) Dinamički proračun za udar

Dodatak D (obavijesni) Unutarnje eksplozije

Tehnički odbor CEN/TC250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1991-2-7:1998.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i područje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrđivanja usklađenosti zgrada i inženjerskih građevina s bitnim zahtjevima

- kao osnova pri specificiranju ugovora za građevine i pripadajuće inženjerske usluge

Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila proračuna konstrukcija za svakodnevnu upotrebu pri

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti

a smiju još sadržavati:

- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (europskih norma i

Postoji potreba za dosljednošću između usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode i

Dodatni podaci posebni za normu EN 1991-1-7

Norma EN 1991-1-7 opisuje načela i pravila primjene za ocjenjivanje izvanrednih djelovanja na

- udarne sile vozila, pružnog prometa, brodova i helikoptera

- djelovanja zbog unutarnjih eksplozija

- djelovanja zbog lokalnog sloma od neodređenog uzroka.

Norma EN 1991-1-7 namijenjena je:

- investitorima (npr. za određivanje posebnih zahtjeva investitora za razinu sigurnosti)

- mjerodavnim javnim upravnim tijelima.

Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1991-1-7 u ovim točkama6:

1.1 Područje primjene

(2) Norma EN 1991-1-7 određuje:

- strategije utemeljene na prepoznatljivim izvanrednim djelovanjima

- strategije utemeljene na ograničenju rasprostiranje lokalnog sloma.

(3) Ovaj dio norme EN 1991 obuhvaća:

- definicije i simbole (1. poglavlje)

- razredbu djelovanja (2. poglavlje)

- proračunske situacije (3. poglavlje)

- udar (4. poglavlje)

- eksplozije (5. poglavlje)

- podatke o ocjenjivanju rizika (obavijesni Dodatak B)

- dinamički proračun za udar (obavijesni Dodatak C)

- unutarnje eksplozije (obavijesni Dodatak D).

(4) Pravila za eksplozije prašine u silosima navedene su u normi EN 1991-4.

(6) Norma EN 1991-1-7 posebno se ne bavi izvanrednim djelovanjima uzrokovanim vanjskim

NAPOMENA: Vidjeti, također, točku 3.1.

1.2 Upućivanje na druge norme

EN 1990 Eurocode: Basis of structural design

1.4 Razlika između načela i pravila primjene

1.5 Nazivi i definicije

Velika latinična slova