HRN en 1995-1-2 PDF

Eurokod 5 - EN 1995-1-2:2004+AC Projektiranje drvenih konstrukcija -
Dio 1-2: Općenito – Proračun konstrukcija na djelovanje požara

stranica 1
__________________________________________________________________________
EUROPSKA NORMA EN 1995-1-2:2004+AC
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM studeni 2004.
+ ožujak 2009.
__________________________________________________________________________
ICS 91.010.30; 13.220.50; 91.080.20 Zamjenjuje normu ENV 1995-1-2:1994

Zamjenjuje normu EN 1995-1-2:2004/AC:2006
Engleska verzija
Eurokod 5 - Projektiranje drvenih konstrukcija -

Eurocode 5: Design of timber structures - Eurocode 5: Conception et calcul des Eurocode 5: Entwurf, Berechnung und
Part 1-2: General - Structural fire design structures en bois - Partie 1-2 : Bemessung von Holzbauten - Teil 1-2:
Généralités – Calcul des structures au Allgemeine Regeln - Bemessung für
feu den Brandfall
stranica 2
Sadržaj
Predgovor
Povijest programa eurokodova
Status i područje primjene eurokodova
Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi
Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (EN-ova i ETA-

ova)
Dopunske obavijesti posebne za normu EN 1995-1-2
Nacionalni dodatak uz normu EN 1995-1-2
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.1.1 Područje primjene norme EN 1995
1.1.2 Područje primjene norme EN 1995-1-2
1.2 Upućivanje na druge norme
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika između načela i pravila primjene
1.5 Nazivi i definicije
1.6 Simboli
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
2.1.1 Osnovni zahtjevi
2.1.2 Nazivna izloženost požaru
2.1.3 Parametarska izloženost požaru
2.2 Djelovanja
2.3 Proračunske vrijednosti svojstava materijala i otpornosti
2.4 Metode provjera
2.4.1 Općenito
2.4.2 Proračun elemenata
2.4.3 Proračun dijelova konstrukcije
2.4.4 Proračun cijele konstrukcije
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
3.2 Mehanička svojstva
3.3 Toplinska svojstva
3.4 Dubina pougljenjenja
3.4.1 Općenito
3.4.2 Površine nezaštićene tijekom vremena izloženosti požaru
3.4.3 Površine greda i stupova početno zaštićene od izloženosti požaru
3.4.3.1 Općenito
3.4.3.2 Brzina pougljenjenja
3.4.3.3 Početak pougljenjenja
3.4.3.4 Vremena otkazivanja obloga za zaštitu od požara
3.5 Adhezivi
stranica 3
4 Postupci proračuna mehaničke otpornosti

4.1 Općenito
4.2 Pojednostavnjena pravila određivanja svojstava poprečnog presjeka
4.2.1 Općenito
4.2.2 Metoda smanjenja poprečnog presjeka
4.2.3 Metoda smanjenja svojstava
4.3 Pojednostavnjena pravila proračuna elemenata i dijelova konstrukcije
4.3.1 Općenito
4.3.2 Grede
4.3.3 Stupovi
4.3.4 Mehanički priključeni elementi
4.3.5 Spregovi
4.4 Složene metode proračuna
5 Postupci proračuna zidnih i stropnih sklopova

5.1 Općenito
5.2 Proračun nosive funkcije
5.3 Proračun razdjelne funkcije
6 Spojevi
6.1 Općenito
6.2 Spojevi s bočnim drvenim elementima
6.2.1 Pojednostavnjena pravila
6.2.1.1 Nezaštićeni spojevi
6.2.1.2 Zaštićeni spojevi
6.2.1.3 Dopunska pravila za spojeve s unutrašnjim čeličnim pločama
6.2.2 Metoda smanjenja opterećenja
6.3 Spojevi s vanjskim čeličnim pločama
6.3.1 Nezaštićeni spojevi
6.3.2 Zaštićeni spojevi
6.4 Pojednostavnjena pravila za osno opterećene vijke za drvo
7 Razrada detalja
7.1 Zidovi i stropovi
7.1.1 Dimenzije i razmaci
7.1.2 Razrada detalja spojeva panela
7.1.3 Izolacija
7.1.4 Ostali elementi
Dodatak A (obavijesni) Parametarska izloženost požaru

A.1 Općenito
A.2 Brzine i dubine pougljenjenja
A.3 Mehanička otpornost elemenata pri savijanju rubova
Dodatak B (obavijesni) Složene metode proračuna

B.1 Općenito
B.2 Toplinska svojstva
B.3 Mehanička svojstva
Dodatak C (obavijesni) Nosive stropne grede i zidni stupci u sklopovima čije su šupljine u
potpunosti ispunjene izolacijom
stranica 4
C.1 Općenito
C.2 Preostali poprečni presjek
C.2.1 Brzine pougljenjenja
C.2.2 Početak pougljenjenja
C.2.2 Vremena otkazivanja panela
C.3 Smanjenje parametara čvrstoće i krutosti
Dodatak D (obavijesni) Pougljenjenje elemenata u zidnim i stropnim sklopovima s

neispunjenim šupljinama
D.1 Općenito
D.2 Brzine pougljenjenja
D.3 Početak pougljenjenja
D.4 Vremena otkazivanja panela
Dodatak E (obavijesni) Proračun razdjelne funkcije zidnih i stropnih sklopova

E.1 Općenito
E.2 Pojednostavnjena metoda proračuna izolacije
E.2.1 Općenito
E.2.2 Osnovne izolacijske vrijednosti
E.2.3 Faktori položaja
E.2.4 Učinak priključaka
Dodatak F (obavijesni) Smjernice za korisnike ovog dijela eurokoda

stranica 5
Predgovor
Ovu je europsku normu (EN 1995-1-2:2004) pripremio tehnički odbor CEN/TC250, "Konstrukcijski
eurokodovi", čije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovrijednoga teksta ili
prihvaćanjem najkasnije u svibnju 2005. godine, a oprečne nacionalne norme moraju se povući
najkasnije u ožujku 2010. godine.
Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1995-1-2:1994.
CEN/TC250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN-a/CENELEC-a, ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne organizacije za normizaciju sljedećih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, Češke Republike,
Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grčke, Mađarske, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve,
Luksemburga, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemačke, Poljske, Portugala, Slovačke, Slovenije,
Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenoga Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odlučila je na osnovi članka 95. Ugovora o programu
djelovanja u području građevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehničkih prepreka trgovini i
usklađivanje tehničkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklađenih tehničkih
pravila za projektiranje građevina koje bi, u prvoj fazi, služile kao druga mogućnost uz vrijedeća
nacionalna pravila u državama članicama, a u konačnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoć Stručnog odbora s predstavnicima država članica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države članice EU-a i EFTA-e odlučili su, na osnovi sporazuma1 između
Komisije i CEN-a, da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budući status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka povezanih s europskim normama (s Direktivom
Vijeća 89/106/EEC o građevnim proizvodima i Direktivama Vijeća 93/37/EEC, 92/60/EEC i
89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e pokrenutim radi
uspostave unutarnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadrži sljedeće norme koje se općenito sastoje od više
dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija
1
Sporazum između Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za projektiranje
zgrada i inženjerskih građevina (BC/CEN/03/89).
stranica 6
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrđuju odgovornost vlasti država članica i osiguravaju njihovo pravo određivanja
vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini koja se
mijenjaju od države do države.
Status i područje primjene eurokodova
Države članice EU i EFTA-e potvrđuju da eurokodovi služe kao referentni dokumenti za sljedeće
svrhe:
- kao sredstvo potvrđivanja usklađenosti zgrada i inženjerskih građevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeća 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanička otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u slučaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za građevine i pripadajuće inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode (EN-ove i ETA-ove).
Eurokodovi, u mjeri u kojoj se odnose na same građevine, imaju izravan odnos s Temeljnim
dokumentima2 navedenim u članku 12. Direktive, iako je njihova priroda drukčija od usklađenih
normi proizvoda3. Stoga, tehnička pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno
razmotrena na tehničkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na normama
proizvoda radi postizanja pune dosljednosti tih tehničkih specifikacija s eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila projektiranja konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri

projektiranju cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne ili inovativne prirode. Neobični
oblici građenja ili uvjeti projektiranja nisu posebno obuhvaćeni pa se u takvim slučajevima
projektant upućuje na dodatno razmatranje stručnjaka
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokodova

(uključujući sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima može prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor, iza kojih slijedi nacionalni dodatak (obavijesni).
Nacionalni dodatak može sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno određeni parametri".
Oni se rabe pri projektiranju zgrada i inženjerskih građevina koje se grade u dotičnoj državi, tj. kao:
2
U skladu s člankom 3.3 Direktive, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti između bitnih zahtjeva i mandata za usklađene EN-ove i ETAG/ETA-ove.
3
U skladu s člankom 12. Direktive, temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklađivanjem nazivlja i tehničkih osnova i naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje je
to nužno;
b) naznačiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehničkim specifikacijama, npr. metode proračuna i provjere, tehnička
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklađenih norma i smjernica za Europska tehnička dopuštenja.
Eurokodovi ustvari igraju sličnu ulogu u području bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.
stranica 7
- vrijednosti i/ili razredi, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti
- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podaci specifični za neku državu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. karta snijega
- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni različiti mogući postupci
a mogu još sadržavati i
- odluke o primjeni obavijesnih dodataka
- upućivanja na neoprečne dopunske podatke radi pomoći korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (EN-ova i ETA-

ova)
Postoji potreba za dosljednošću između usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode i

tehničkih pravila za građevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz označivanje znakom CE
građevnih proizvoda koji upućuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno određeni
parametri uzeti u obzir.
Dopunske obavijesti posebne za normu EN 1995-1-2
Norma EN 1995-1-2 propisuje načela, zahtjeve i pravila konstrukcijskog proračuna zgrada

izloženih požaru, uključujući sljedeća stajališta:
Zahtjevi sigurnosti
Norma EN 1995-1-2 namijenjena je investitorima (npr. za utvrđivanje njihovih posebnih zahtjeva),

projektantima, izvođačima i odgovarajućim upravnim tijelima).
Opća svrha požarne zaštite jest da u slučaju požara ograniči požarni rizik za osobe, društvo,
imovinu u susjedstvu i, ako se to zahtijeva, izravno izloženu imovinu.
Direktiva za građevne proizvode 89/106/EEC navodi sljedeće bitne zahtjeve za ograničenje

požarnih rizika:
"Građevina mora biti projektirana i izvedena tako da u slučaju izbijanja požara
- nosivost građevine ostane očuvana tijekom određenog vremena

- nastanak i širenje požara i dima unutar građevine budu ograničeni
- širenje požara na susjedne građevine bude ograničeno
- korisnici mogu napustiti zgradu ili da je na drugi način moguće njihovo spašavanje
- je sigurnost spasilačkih ekipa uzeta u obzir".
U skladu s temeljnim dokumentom broj 2 "Sigurnost u slučaju požara5", bitni zahtjev može se
postići različitim mogućim strategijama požarne sigurnosti koje prevladavaju u državama
članicama poput dogovornih požarnih scenarija (nazivni požari) ili 'prirodnih' (parametarskih)
požarnih scenarija uključujući pasivne i/ili aktivne mjere požarne zaštite.
4
Vidjeti članke 3.3 i 12 Direktive kao i točke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
5
Vidjeti točke 2.2, 3.2(4) i 4.2.3.3
stranica 8
Dijelovi konstrukcijskih eurokodova koji obrađuju požar bave se posebnim pitanjima pasivne
požarne zaštite pri proračunu konstrukcija i njihovih dijelova kako bi se postigla odgovarajuća
nosivost i odgovarajuće ograničeno širenje požara.
Zahtijevane funkcije i razine ponašanja mogu se odrediti ili kao nazivne (normirane) požarne
otpornosti, općenito propisane nacionalnim požarnim propisima, ili upućivanjem na inženjerski
pristup požarnoj sigurnosti u ocjeni pasivnih i aktivnih mjera.
Razmatranje dodatnih zahtjeva, primjerice:

- moguća ugradnju i održavanje sprinklerskih sustava
- uvjeti koji se odnose na uporabu zgrade ili požarnog odjeljka
- uporaba potvrđenih izolacijskih i premaznih materijala, uključujući i njihovo održavanje
nije navedeno u ovom dokumentu jer je podložno specifikacijama nadležnog upravnog tijela
Numeričke vrijednosti parcijalnih koeficijenata i drugih parametara pouzdanosti navedene su kao

preporučene vrijednosti koje osiguravaju prihvatljivu razinu pouzdanosti. Odabrane su s
pretpostavkom osigurane prikladne razine izvedbe i provedbe upravljanja kvalitetom.
Postupak proračuna
Potpuni analitički postupak proračuna konstrukcije na djelovanje požara uzeo bi u obzir ponašanje
konstrukcijskoga sustava pri povišenim temperaturama, potencijalnu izloženost toplini i povoljne
učinke aktivnih sustava požarne zaštite, kao i nesigurnosti povezane s tim trima obilježjima i
važnosti konstrukcije (posljedice otkazivanja).
Zasad je moguće provesti proračunski postupak određivanja odgovarajućeg ponašanja koji

uključuje neke, ako ne i sve te parametre i pokazati da će konstrukcija ili njezini dijelovi imati
odgovarajuće ponašanje u stvarnom požaru zgrade. Međutim, kad je postupak zasnovan na
nazivnoj (normiranoj) razredbi požara koja zahtijeva određeno vrijeme požarne otpornosti, onda
se tim postupkom uzimaju u obzir (iako ne izričito) gore opisana obilježja i nesigurnosti.
Opcije primjene dijela 1-2 norme EN 1995 prikazane su na slici 1. Utvrđuju se propisani i na
ponašanju zasnovani pristupi. Propisani pristup upotrebljava nazivni požar za nastanak toplinskih
djelovanja. Na ponašanju zasnovani pristup, inženjerski pristup požarnoj sigurnosti, upućuje na
toplinska djelovanja zasnovana na fizikalnim i kemijskim parametrima.
Postupci proračuna
Propisana pravila Na ponašanju zasnovana pravila
(toplinska djelovanja dana krivuljama nazivnog požara) (fizikalno zasnovana toplinska djelovanja)
Proračun elemenata Proračun dijela konstrukcije Proračun cijele konstrukcije
Određivanje mehaničkih Određivanje mehaničkih Odabir mehaničkih djelovanja

djelovanja i rubnih uvjeta djelovanja i rubnih uvjeta
Jednostavni Složeni Jednostavni Složeni Složeni

proračunski proračunski proračunski proračunski proračunski
modeli modeli modeli modeli modeli
Odabir pojednostavnjenog ili

složenog modela razvoja požara
Proračun elemenata Proračun dijela konstrukcije Proračun cijele konstrukcije
Određivanje mehaničkih Određivanje mehaničkih Odabir mehaničkih djelovanja

djelovanja i rubnih uvjeta djelovanja i rubnih uvjeta
Jednostavni Složeni Složeni Složeni

proračunski proračunski proračunski proračunski
modeli modeli modeli modeli
Slika 1 – Zamjenski proračunski postupci

stranica 9
Za proračun u skladu s ovim dijelom nužna je norma EN 1991-1-2 radi određivanja toplinskih i
mehaničkih djelovanja koja djeluju na konstrukciju.
Proračunska pomagala
Očekuje se da će proračunska pomagala zasnovana na proračunskim modelima navedenim u

normi EN 1995-1-2 prirediti zainteresirane vanjske organizacije.
Glavni tekst norme EN 1995-1-2 uključuje većinu glavnih pojmova i pravila neophodnih za izravnu
primjenu proračuna drvenih konstrukcija na djelovanje požara.
U Dodatku F (obavijesnom), navedene su smjernice za pomoć korisnicima pri odabiru

odgovarajućih postupaka za proračun drvenih konstrukcija.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1995-1-2
Ova norma daje druge postupke, vrijednosti i preporuke u napomenama naznačujući kad se smije
načinit nacionalni odabir. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje norma EN 1995-1-2 treba
imati nacionalni dodatak koji sadrži sve nacionalno određene parametre koji će se upotrebljavati pri
projektiranju zgrada i inženjerskih građevina koje će se graditi u odgovarajućoj državi.
Nacionalni odabir u normi EN 1995-1-2 dopušten je u točkama:
- 2.1.3(2) Najveći porast temperature za razdjelnu funkciju pri izloženosti parametarskom

požaru
- 2.3(1)P Parcijalni koeficijent za svojstva materijala
- 2.3(2)P Parcijalni koeficijent za svojstva materijala
- 2.4.2(3) Faktor smanjenja za kombinaciju djelovanja
- 4.2.1(1) Metoda određivanja svojstava poprečnog presjeka
stranica 10
1 Općenito
1.1 Područje primjene
1.1.1 Područje primjene norme EN 1995
(1)P Norma EN 1995 primjenjuje se za projektiranje zgrada i inženjerskih građevina od drva

(cjelovito drvo6, piljeno, blanjano ili oblo drvo, lijepljeno lamelirano drvo ili konstrukcijski proizvodi
na osnovi drva, npr. lijepljena furnirska građa (laminated veener lumber – engl. LVL)) ili ploča na
osnovi drva koje su u cjelinu spojene adhezivima ili mehaničkim spajalima. Usklađen je s načelima
i zahtjevima sigurnosti i uporabljivosti konstrukcija i osnovama proračuna i provjerama danim u
normi EN 1990:2002.
(2)P Norma EN 1995 obrađuje samo zahtjeve mehaničke otpornosti, uporabljivosti, trajnosti i
požarne otpornosti drvenih konstrukcija. Ne razmatraju se ostali zahtjevi, kao što su npr. toplinska i
zvučna izolacija.
(3) Norma EN 1995 predviđena je za uporabu zajedno s normama:

EN 1990:2002 Eurokod – Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991 Djelovanja na konstrukcije
EN-ovi za građevne proizvode koji se odnose na drvene konstrukcije
EN 1998 Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija kad se drvene konstrukcije izvode u
potresnim područjima
(4) Norma EN 1995 podijeljena je na sljedeće dijelove:

EN 1995-1 Općenito
EN 1995-2 Mostovi
(5) Norma EN 1995-1 Općenito uključuje:

EN 1995-1-1 Općenito – Opća pravila i pravila za zgrade
EN 1995-1-2 Općenito – Projektiranje konstrukcija na djelovanje požara.
(6) Norma EN 1995-2 upućuje na opća pravila dana u normi EN 1995-1-1. Točke u normi EN
1995-2 dopuna su točkama u normi EN 1995-1-1.
1.1.2 Područje primjene norme EN 1995-1-2
(1)P Norma EN 1995-1-2 bavi se proračunom drvenih konstrukcija za izvanrednu situaciju

izloženosti požaru i predviđena je za uporabu zajedno s normama EN 1995-1-1 i EN 1991-1-
2:2002. Norma EN 1995-1-2 utvrđuje samo razlike ili daje dopune proračuna za uobičajene
temperature.
(2)P Norma EN 1995-1-2 bavi se samo pasivnim metodama požarne zaštite. Aktivne metode
nisu obuhvaćene.
(3)P Norma EN 1995-1-2 primjenjuje se na konstrukcije zgrada za koje se zahtijeva ispunjavanje

nekih funkcija pri izloženosti požaru kao:
- sprečavanje preranog rušenja konstrukcije (nosiva funkcija)

- ograničenje širenja požara (plamena, vrućih plinova, prekomjerne topline) izvan označenih
područja (razdjelna funkcija).
6
Nacionalna bilješka: Istovrijedni su nazivi masivno drvo i puno drvo. Naziv konstrukcijsko drvo odnosi se obradu i proizvode
obrade tog materijala te obuhvaća piljenu građu (proizvode piljenja), tesanu građu (proizvode blanjanja) i oblo drvo.
stranica 11
(4)P Norma EN 1995-1-2 daje načela i pravila primjene za proračun konstrukcija za posebno
određene zahtjeve s obzirom na navedene funkcije i razine ponašanja.
(5)P Norma EN 1995-1-2 primjenjuje na konstrukcije ili njihove dijelove koji su obuhvaćeni
područjem primjene norme EN 1995-1-1 i koji su u skladu s njom proračunani.
(6)P Metode navedene u normi EN 1995-1-2 primjenjive su na sve proizvode obuhvaćene

normama proizvoda na koje upućuje ovaj dio.
1.2 Upućivanje na druge norme
(1)P Ova europska norma uključuje datiranim ili nedatiranim upućivanjima odredbe iz drugih
publikacija. Ta su upućivanja navedena na odgovarajućim mjestima u tekstu a publikacije su u
nastavku nabrojene. Za datirana upućivanja naknadne izmjene ili prerade ovih publikacija odnose
se na ovu europsku normu samo ako su u nju uključene njezinom izmjenom ili preradom. Za
nedatirana upućivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (uključujući amandmane).
Europske norme:
EN 300 Oriented strand boards (OSB) – Definition, classification and

specifications
EN 301 Adhesives, phenolic and aminoplastic for load-bearing timber structures;

classification and performance requirements
EN 309 Wood particleboards – Definition and classification
EN 313-1 Plywood – Classification and terminology. Part 1: Classification
EN 314-2 Plywood – Bonding quality. Part 2: Requirements
EN 316 Wood fibreboards – Definition, classification and symbols
EN 520 Gypsum plasterboards - Specifications - Test methods

EN 520 Timber fasteners – Definitions, requirements and test methods
EN 912 Timber fasteners – Specifications for connectors for timber
EN 1363-1 Fire resistance tests – Part 1: General requirements
EN 1365-1 Fire resistance tests for loadbearing elements – Part 1: Walls
EN 1365-2 Fire resistance tests for loadbearing elements – Part 2: Floors and roofs
EN 1990:2002 Eurocode – Basis of structural design
EN 1991-1-1:2002 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-2: General actions –

Densities, self-weight and imposed loads
EN 1991-1-2:2002 Eurocode 1: Actions on structures – Part 1-2: General actions – Actions

on structures exposed to fire
EN 1993-1-2 Eurocode 3: Design of steel structures – Part 1-2: General – Structural

fire design
EN 1995-1-1 Eurocode 5: Design of timber structures – Part 1-1: General – Common

stranica 12
rules and rules for buildings
EN 12369–1 Wood-based panels – Characteristic values for structural design – Part

1: OSB, particleboards and fibreboards
EN 13162 Thermal insulation products for buildings – factory-made mineral wool

(MW) products – Specifications M/103
ENV 13381-7 Test methods for determining the contribution to the fire resistance of
structural members – Part 7: Applied protection to timber members
EN 13986 Wood-based panels for use in construction - Characteristics, evaluation

of conformity and marking
EN 14081-1 Timber structures – Strength graded structural timber with rectangular

cross section – Part 1, General requirements
EN 14080 Timber structures – Glued laminated timber – Requirements
EN 14374 Timber structures – Structural laminated veneer lumber – Requirements
1.3 Pretpostavke
(1)P Osim općih pretpostavki iz norme EN 1990:2002, pretpostavlja se da će se na prikladan

način održavati svaki sustav pasivne požarne zaštite koji je uzet u proračun.
1.4 Razlika između načela i pravila primjene
(1)P Primjenjuju se pravila navedena u točki 1.4 norme EN 1990:2002.
1.5 Nazivi i definicije
(1)P Primjenjuju se pravila navedena u točkama 1.5 norme EN 1990:2002 i 1.5 norme EN 1991-
1-2.
(2)P U normi EN 1995-1-2 primjenjuju se sljedeći nazivi i definicije sa značenjem kako slijedi:
1.5.1
linija pougljenjenja (en: char-line)
granična linija između pougljenjenog sloja i preostalog poprečnog presjeka
1.5.2
proračunski poprečni presjek (en: effective cross-section)
poprečni presjek elementa u proračunu konstrukcije na djelovanje požara određen metodom
smanjenja poprečnog presjeka
Dobiven je iz preostalog poprečnog presjeka nakon odbitka dijelova poprečnog presjeka za koje se
pretpostavlja da nemaju čvrstoću i krutost.
1.5.3
vrijeme otkazivanja zaštite (en: failure time of protection)
trajanje zaštite elemenata od izravne izloženosti požaru (npr. kad zaštitna požarna obloga ili druga
zaštita otpadne s drvenog elementa, ili kad se konstrukcijski element koji početno štiti (neki)
element sruši, ili kad zaštita drugog konstrukcijskog elementa izgubi djelotvornost zbog
prekomjernog deformiranja)
1.5.4
stranica 13
materijal za zaštitu od požara (en: fire protection material)
svaki materijal ili kombinacija materijala nanesena na konstrukcijski element ili element s ciljem
povećanja njegove požarne otpornosti
1.5.5
proračun na uobičajenu temperaturu (en: normal temperature design)
proračun graničnog stanja nosivosti za okolnu temperaturu u skladu s normom EN 1995-1-1
1.5.6
zaštićeni elementi (en: protected members)
elementi za koje su poduzete mjere smanjenja porasta temperature u elementu i sprečavanja ili
smanjenja pougljenjenja zbog požara
1.5.7
preostali poprečni presjek (en: residual cross-section)
poprečni presjek izvornog elementa smanjen za dubinu pougljenjenja
1.6 Simboli
U normi EN 1995-1-2 primjenjuju se sljedeći simboli:
Velika latinična slova
Ar ploština preostalog poprečnog presjeka

At ukupna ploština podova, zidova i plafona koji omeđuju požarni odjeljak
Av ukupna ploština vertikalnih otvora požarnog odjeljka
Ed proračunski učinak djelovanja
Ed,fi proračunski modul elastičnosti u požaru; proračunski učinak djelovanja za požarnu situaciju
FEd,fi proračunski učinak djelovanja na spojeve za požarnu situaciju
FR,0,2 20 %-tna fraktila otpornosti
FRk karakteristična mehanička otpornost spoja na uobičajenoj temperaturi bez učinaka trajanja
opterećenja i sadržaja vlage7 (kmod = 1)
Gd,fi proračunski modul posmika u požaru
Gk karakteristična vrijednost stalnog djelovanja
Kfi modul klizanja u požarnoj situaciji
Ku modul klizanja za granično stanje nosivosti pri uobičajenoj temperaturi
L visina kata
O faktor otvora
Qk,1 karakteristična vrijednost prevladavajućeg promjenjivog djelovanja
S05 5 %-tna fraktila svojstva krutosti (modul elastičnosti ili modul posmika) pri uobičajenoj
temperaturi
temperaturi
Sd,fi proračunsko svojstvo krutosti (modul elastičnosti ili modul posmika) u požarnoj situaciji
Wef moment otpora proračunskog poprečnog presjeka
Wr moment otpora preostalog poprečnog presjeka
Mala latinična mala slova
a0 parametar
a1 parametar
a2 razmak
a3 razmak
afi dodatna debljina elementa za poboljšanje mehaničke otpornosti spojeva
bi širina; toplinsko upijanje po cjelokupnom oplošju
7
Nacionalna bilješka: Nedosljednost u izvorniku: umjesto “moisture“ treba pisati “moisture content“.
stranica 14
b0 parametar
b1 parametar
c specifična toplina
d promjer spajala
d0 dubina sloja za koji se pretpostavlja da nema čvrstoću i krutost
dchar,0 dubina pougljenjenja za jednodimenzijsko pougljenjenje
dchar,n zamišljena ("fiktivna") dubina pougljenjenja
def proračunska dubina pougljenjenja
dg dubina procjepa
f20 20 %-tna fraktila čvrstoće pri uobičajenoj temperaturi
fd,fi proračunska čvrstoća u požaru
fk karakteristična čvrstoća
fv,k karakteristična posmična čvrstoća
heq vagani prosjek visina svih vertikalnih otvora u požarnom odjeljku
hins debljina izolacije
hp debljina ploče za zaštitu od požara
k parametar
k0 faktor
k2 faktor izolacije
k3 faktor nakon zaštite
kfi faktor
kflux faktor toplinskog toka za spajala
kh faktor debljine ploče
kj faktor priključka
kmod faktor izmjene za trajanje opterećenja i sadržaj vlage
kmod,E,fi faktor izmjene za modul elastičnosti u požarnoj situaciji
kmod,fi faktor izmjene za požar
kmod,fm,fi faktor izmjene za čvrstoću na savijanje u požarnoj situaciji
kn faktor zamišljenog poprečnog presjeka
kpos faktor položaja
kΘ faktor smanjenja lokalne čvrstoće ili svojstva krutosti ovisan o temperaturi
la duljina prodora spajala u neizgoreno drvo
la,min najmanja duljina sidrenja spajala
lf duljina spajala
lp raspon panela
p opseg preostalog presjeka izloženog požaru
qt,d proračunska gustoća požarnog opterećenja u odnosu na ukupnu ploštinu podova, zidova i
plafona koji okružuju požarni odjeljak
t vrijeme izloženosti požaru
t0 vrijeme s konstantnom brzinom pougljenjenja
t1 debljina bočnog elementa
tch vrijeme početka pougljenjenja zaštićenih elemenata (odgoda početka pougljenjenja radi
zaštite)
td,fi vrijeme požarne otpornosti nezaštićenog spoja
tf vrijeme otkazivanja8
tins vrijeme porasta temperature na neizloženoj strani konstrukcije
tins,0,i osnovna izolacijska vrijednost sloja i
tp,min najmanja debljina ploče
tR vrijeme požarne otpornosti s obzirom na nosivu funkciju
treq zahtijevano vrijeme požarne otpornosti
y koordinata
z koordinata
Velika grčka slova
8
Nacionalna bilješka: Zbog nedosljednosti u izvorniku ovdje je ispuštena riječ protection - zaštita jer je nema ni u točki C.2.3.
stranica 15
Γ faktor kojim se uzimaju u obzir toplinska svojstva granica odjeljka
Θ temperatura
Mala grčka slova
β0 proračunska brzina pougljenjenja za jednodimenzijsko pougljenjenje pri izloženosti

normiranom požaru
βn proračunska zamišljena brzina pougljenjenja pri izloženosti normiranom požaru
βpar proračunska brzina pougljenjenja tijekom faze zagrijavanja na parametarskoj požarnoj
krivulji
η faktor pretvorbe za smanjenje sposobnosti nosivosti u požaru
ηf faktor pretvorbe za modul klizanja
γGA parcijalni koeficijent za stalna djelovanja u izvanrednim proračunskim situacijama
γM parcijalni koeficijent za svojstva materijala kojim se uzimaju u obzir nesigurnosti modela i
promjenjivost dimenzija
γM,fi parcijalni koeficijent za drvo u požaru
γQ,1 parcijalni koeficijent za prevladavajuće promjenjivo djelovanje
λ toplinska provodljivost
ρ gustoća
ρk karakteristična gustoća
ω sadržaj vlage
ψ1,1 kombinacijski faktor za čestu vrijednost promjenjivog djelovanja
ψ2,1 kombinacijski faktor za nazovistalnu vrijednost promjenjivog djelovanja
ψfi kombinacijski faktor za česte vrijednosti promjenjivih djelovanja u požarnoj situaciji
2 Osnove proračuna
2.1 Zahtjevi
2.1.1 Osnovni zahtjevi
(1)P Ako se zahtijeva mehanička otpornost u slučaju požara, konstrukcije se moraju proračunati
i izvesti tako da zadrže svoju nosivu funkciju tijekom odgovarajuće izloženosti požaru.
(2)P Ako se zahtijeva podjela na požarne odjeljke, elementi koji tvore granice požarnog odjeljka,
uključujući i priključke, moraju biti projektirani i izvedeni tako da zadrže svoju razdjelnu funkciju
tijekom odgovarajuće izloženosti požaru. Time se mora osigurati da:
- neće nastupiti cjeloviti slom
- neće doći do otkazivanja izolacije
- je toplinsko zračenje na neizloženoj strani ograničeno
NAPOMENA 1: Vidjeti definicije u normi EN 1991-1-2:2002.
NAPOMENA 2: Nema rizika od širenja požara radi toplinskog zračenja kad je temperatura na neizloženoj
površini niža od 300 °C.
(3)P Kriterij deformiranja primjenjuje se ako načini zaštite ili proračunski kriteriji za razdjelne
elemente zahtijevaju razmatranje deformiranja nosive konstrukcije.
(4) Razmatranje deformiranja nosive konstrukcije nije nužno u sljedećem slučaju:
- kad je djelotvornost zaštite osigurana u skladu s točkama 3.4.3 ili 5.2

stranica 16
- kad razdjelni elementi ispunjavaju zahtjeve za nazivnu izloženost požaru.
2.1.2 Nazivna izloženost požaru
(1)P Pri normiranoj izloženosti požaru elementi moraju ispuniti kriterije R (mehanička otpornost),
E (cjelovitost) i I (izolacija) kako slijedi:
- samo za razdjelnu funkciju cjelovitost (kriterij E) i, ako se zahtijeva, izolacija

(kriterij I)
- samo za nosivu funkciju mehanička otpornost (kriterij R)
- za razdjelnu i nosivu funkciju kriteriji R, E i, ako se zahtijeva, izolacija (kriterij I)
(2) Kriterij R smatra se ispunjenim ako je nosiva funkcija zadržana tijekom zahtijevanog
vremena izloženosti požaru.
(3) Kriterij I smatra se ispunjenim ako je prosječni porast temperature na cijeloj neizloženoj
površini ograničen na 140 K, a najveći porast temperature u bilo kojoj točki te površine ne
premašuje 180 K.
2.1.3 Parametarska izloženost požaru
(1) Nosiva funkcija treba biti održana tijekom cijelog trajanja požara, uključujući i fazu gašenja
ili tijekom propisanog vremena.
(2) Za provjeru razdjelne funkcije, s pretpostavkom uobičajene temperature od 20 °C, treba

primijeniti sljedeće:
- prosječni porast temperature na neizloženoj površini konstrukcije treba ograničiti na 140 K i

najveći porast temperature u bilo kojoj točki te površine ne treba premašiti 180 K tijekom faze
zagrijavanja dok se ne dostigne najveća temperatura u požarnom odjeljku
- prosječni porast temperature na neizloženoj strani konstrukcije treba ograničiti na ΔΘ1 a najveći
porast temperature na neizloženoj strani ne treba premašiti ΔΘ2 tijekom faze gašenja.
NAPOMENA: Preporučene vrijednosti najvećeg porasta temperature tijekom faze gašenja jesu ΔΘ1 = 200 K i
ΔΘ2 = 240 K. Podaci o nacionalnom odabiru smiju se navesti u nacionalnom dodatku.
2.2 Djelovanja
(1) Toplinska i mehanička djelovanja moraju se uzeti iz norme EN 1991-1-2:2002.
(2) Za površine drva, materijala na osnovi drva i gipsanih ploča treba uzeti faktor emisivnosti
jednak 0,8.
2.3 Proračunske vrijednosti za svojstva materijala i otpornost
(1)P Za provjeru mehaničke otpornosti, proračunske vrijednosti svojstava čvrstoće i krutosti

mora se odrediti iz:
f20
fd,fi = k mod, fi (2.1)
γ M,fi
S 20
S d,fi = k mod, fi (2.2)
γ M,fi
stranica 17
gdje je:
fd,fi proračunska čvrstoća u požaru
Sd,fi proračunsko svojstvo krutosti (modul elastičnosti Ed,fi ili modul posmika Gd,fi) u požaru
f20 20 %-tna fraktila svojstva čvrstoće pri uobičajenoj temperaturi
temperaturi
γM,fi parcijalni koeficijent sigurnosti za drvo u požaru.
NAPOMENA 1: Faktorom izmjene za požar uzimaju se u obzir smanjenje čvrstoće i svojstava krutosti pri
povišenim temperaturama. Faktor izmjene za požar zamjenjuje faktor izmjene za proračun pri uobičajenoj
temperaturi kmod, naveden u normi EN 1995-1-1. Vrijednosti faktora kmod,fi navedene su u odgovarajućim
točkama.
NAPOMENA 2: Preporučeni parcijalni koeficijent sigurnosti za svojstva materijala u požaru jest γM,fi = 1,0.
Podaci o nacionalnom odabiru smiju se pronaći u nacionalnom dodatku.
(2)P Proračunska vrijednost mehaničke otpornosti Rd,t,fi (sposobnost nosivosti) mora se

proračunati kao:
R 20
R d,t,fi = η (2.3)
γ M,fi
gdje je:
Rd,t,fi proračunska vrijednost mehaničke otpornosti u požarnoj situaciji u vremenu t
R20 20 %-tna fraktila vrijednosti mehaničke otpornosti pri uobičajenoj temperaturi bez učinaka
trajanja opterećenja i sadržaja vlage (kmod = 1)
η faktor pretvorbe
γM,fi parcijalni koeficijent sigurnosti za drvo u požaru.
NAPOMENA 1: Vidjeti stavak (1) iznad NAPOMENE 2.
NAPOMENA 2: Proračunska otpornost primjenjuje se na spojeve, vidjeti točke 6.2.2 i 6.4. Faktor pretvorbe
za spojeve η naveden je u točki 6.2.2.1.
(3) 20 %-tnu fraktilu čvrstoće ili svojstva krutosti treba proračunati kao:
f20 = k fi fk (2.4)
S 20 = k fi S 05 (2.5)
gdje je:
f20 20 %-tna fraktila svojstva čvrstoće pri uobičajenoj temperaturi
temperaturi
temperaturi
kfi naveden u tablici 2.1
Tablica 2.1 – Vrijednosti kfi
kfi
Cjelovito drvo 1,25
Lijepljeno lamelirano drvo 1,15
Ploče na osnovi drva 1,15
Lamelirana furnirska građa (laminated veener lumber – engl. LVL) 1,1
stranica 18
Spojevi s bočnim elementima od drva i ploča na osnovi drva i bočno 1,15
opterećenim spajalima
Spojevi s vanjskim čeličnim elementima i bočno opterećenim spajalima 1,05
Spojevi s osno opterećenim spajalima 1,05
(4) 20 %-tnu fraktilu mehaničke otpornosti spoja, R20, treba proračunati kao:
R 20 = k fi Rk (2.6)
gdje je:
kfi naveden u tablici 2.1
Rk karakteristična mehanička otpornost spoja pri uobičajenoj temperaturi bez učinaka trajanja
opterećenja i sadržaja vlage (kmod = 1)
(5) Za proračunsku vrijednost toplinskih svojstava ovisnih o temperaturi, vidjeti točku 3.2.
2.4 Metode provjera
2.4.1 Općenito
(1)P Model konstrukcijskog sustava prihvaćen u proračunu mora odražavati ponašanje

konstrukcije u požarnoj situaciji.
(2)P Model se mora provjeriti na zahtijevano trajanje izloženosti požaru, t:
Ed,fi ≤Rd,t,fi (2.7)
gdje je:
Ed,fi proračunski učinak djelovanja u požarnoj situaciji, određen u skladu s normom EN 1991-1-
2:2002, uključujući učinke toplinskog širenja i deformiranja
Rd,t,fi odgovarajuća proračunska otpornost u požarnoj situaciji.
(3) Proračun konstrukcije u požarnoj situaciji treba provesti u skladu s točkom 5.1.4 norme EN
1990:2002.
NAPOMENA: Za provjeru zahtjeva normirane požarne otpornosti dovoljan je proračun elemenata.
(4)P Za materijale koji nisu drvo mora se uzeti u obzir učinak toplinskog širenja.
(5) Kad su pravila za primjenu navedena u normi EN 1995-1-2 valjana samo za normiranu
krivulju temperatura-vrijeme, to je navedeno u odgovarajućim točkama.
(6) Osim projekta zasnovanog na proračunu, projekt za djelovanje požara smije se zasnivati na
rezultatima požarnih ispitivanja ili na kombinaciji požarnih ispitivanja i proračuna, vidjeti točku 5.2
norme EN 1990:2002.
2.4.2 Proračun elemenata
(1) Učinak djelovanja treba odrediti za vrijeme t = 0 upotrebom kombinacijskih faktora ψ1,1 ili
ψ2,1 u skladu s točkom 4.3.1 norme EN 1991-2:2002.
(2) Kao pojednostavnjenje stavka (1), učinak djelovanja Ed,fi smije se odrediti iz proračuna za
uobičajenu temperaturu kao:
Ed,fi = ηfi Ed (2.8)

stranica 19
gdje je:
Ed proračunski učinak djelovanja za proračun pri uobičajenoj temperaturi za osnovnu
kombinaciju djelovanja, vidjeti normu EN 1990:2002
ηfi faktor smanjenja za proračun u požarnoj situaciji.
(3) Faktor smanjenja ηfi za kombinaciju djelovanja (6.10) u normi EN 1990:2002 treba odrediti
kao:
Gk + ψ fi Qk,1
ηfi = (2.9)
γ G Gk + γ Q,1 Qk,1
ili, za kombinacije djelovanja (6.10a) i (6.10b) u normi EN 1990:2002, kao najmanju vrijednost
navedenu u sljedećim dvama izrazima:
Gk + ψ fi Qk,1
ηfi = (2.9a)
γ G Gk + γ Q,1 Qk,1
Gk + ψ fi Qk,1
ηfi = (2.9b)
ξ γ G Gk + γ Q,1 Qk,1
gdje je:
Qk,1 karakteristična vrijednost prevladavajućeg promjenjivog djelovanja
Gk karakteristična vrijednost stalnog djelovanja
γG parcijalni koeficijent za stalna djelovanja
γQ,1 parcijalni koeficijent za promjenjivo djelovanje 1
ψfi kombinacijski faktor za česte vrijednosti promjenjivih djelovanja u požarnoj situaciji,
naveden kao ψ1,1 ili kao ψ2,1, vidjeti normu EN 1991-1-2:2002
ψfi kombinacijski faktor za česte vrijednosti promjenjivih djelovanja u požarnoj situaciji,
naveden kao ψ1,1 ili kao ψ2,1, vidjeti normu EN 1991-1-2
ξ faktor smanjenja za nepovoljna stalna djelovanja, G.
NAPOMENA 1: Na slici 2.1 prikazan je primjer promjenjivosti faktora smanjenja ηfi u odnosu na omjer
opterećenja Qk,1/Gk za različite vrijednosti kombinacijskog faktora ψfi u skladu s izrazom (2.9) uz sljedeće
pretpostavke: γGA = 1,0, γG = 1,35 i γQ = 1,5. Parcijalni koeficijenti određeni su u odgovarajućem nacionalnom
dodatku norme EN 1990:2002. Izrazi (2.9a) i (2.9b) daju nešto veće vrijednosti.
Slika 2.1 - Primjeri faktora smanjenja ηfi u odnosu na omjer opterećenja Qk,1/Gk u skladu s
izrazom (2.9)
NAPOMENA 2: Kao pojednostavnjenje, preporučena vrijednost jest ηfi = 0,6, osim za uporabna opterećenja
u skladu s kategorijom E iz norme EN 1991-2-1:2002 (ploštine izložene gomilanju robe, uključujući i prilazne
ploštine) za koja se preporuča vrijednost ηfi = 0,7. Obavijest o nacionalnom odabiru smije se pronaći u
nacionalnom dodatku.
NAPOMENA 3: Nacionalni odabir kombinacije opterećenja između izraza (2.9) i izraza (2.9a) i (2.9b) dan je
u normi EN 1991-1-2:2002.
(4) Za rubne uvjete na osloncima smije se pretpostaviti da su stalni tijekom vremena.
2.4.3 Proračun dijelova konstrukcije

stranica 20
(1) Primjenjuje se točka 2.4.2(1).
(2) Umjesto provedbe proračuna konstrukcije za požarnu situaciji u vremenu t = 0, reakcije na

osloncima i unutrašnje sile i momenti na rubovima dijela konstrukcije smiju se dobiti iz proračuna
konstrukcije za uobičajenu temperaturu kako je to navedeno u točki 2.4.2.
(3) Dio konstrukcije koji se proračunava treba odrediti na osnovi potencijalnih toplinskih širenja
i deformiranja, tako da se njegovo međudjelovanje s drugim dijelovima konstrukcije može približno
odrediti vremenski neovisnim uvjetima oslanjanja i rubnim uvjetima tijekom izloženosti požaru.
(4)P U dijelu konstrukcije koji se proračunavaju moraju se uzeti u obzir odgovarajući načini
sloma pri požaru, svojstva materijala i krutosti elemenata ovisni o temperaturi te učinci toplinskoga
širenja i deformiranja (neizravna požarna djelovanja).
(5) Smije se pretpostaviti da su razmatrani rubni uvjeti na osloncima i sile i momenti na

rubovima dijela promatrane konstrukcije stalni tijekom vremena.
2.4.4 Proračun cijele konstrukcije
(1)P Proračunom cijele konstrukcije za požarnu situaciju moraju se uzeti u obzir:
- odgovarajući načini sloma pri izloženosti požaru
- svojstva materijala i krutosti elemenata ovisna o temperaturi
- učinci toplinskih širenja i deformiranja (neizravna požarna djelovanja).
3 Svojstva materijala
3.1 Općenito
(1)P Vrijednosti svojstava materijala navedene u ovom poglavlju moraju se smatrati

Karakterističnim vrijednostima, osim ako nisu navedene kao proračunske vrijednosti.
(2)P Mehanička svojstva drva pri 20 °C moraju se uzeti onako ka ko su navedena u normi EN
1995-1-1 za proračun pri uobičajenoj temperaturi.
3.2 Mehanička svojstva
(1) Pojednostavnjene metode smanjenja čvrstoće i parametara krutosti poprečnog presjeka

navedene su u točkama 4.1 i 4.2
NAPOMENA 1: Pojednostavnjena metoda smanjenja čvrstoće i parametara krutosti drvenih elemenata

okvira u zidnim i stropnim sklopovima koji su u potpunosti ispunjeni izolacijom dana je u Dodatku C
(obavijesni).
NAPOMENA 2: Pojednostavnjena metoda smanjenja čvrstoće drvenih elemenata izloženih parametarskom

požaru dana je u Dodatku A (obavijesni).
(2) Za složene metode proračuna smije se primijeniti nelinearni odnos deformacije i tlačnog
naprezanja.
NAPOMENA: Vrijednosti mehaničkih svojstava ovisnih o temperaturi dana su u Dodatku B (obavijesni).
3.3 Toplinska svojstva

stranica 21
(1) Ako se projektiranje na djelovanje požara zasniva na kombinaciji ispitivanja i proračuna,
gdje je to moguće, toplinska svojstva treba prilagoditi rezultatima ispitivanja.
NAPOMENA: Za toplinski proračun, proračunske vrijednosti toplinske provodljivosti i toplinskog kapaciteta

drva navedene su u Dodatku B (obavijesni).
3.4 Dubina pougljenjenja
3.4.1 Općenito
(1)P Pougljenjenje se mora uzeti u obzir za sve površine drva i ploča na osnovi drva izravno
izloženih požaru, i kad to odgovara, za površine početno zaštićene od izloženosti požaru, ali u
kojima pougljenjenje nastupa tijekom određenog vremena izloženosti požaru.
(2) Dubina pougljenjenja razmak je od vanjske površine izvornog elementa do položaja linije
pougljenjenja i treba se proračunati iz vremena izloženosti požaru i odgovarajuće brzine
pougljenjenja.
(3) Proračun svojstava poprečnog presjeka treba se zasnivati na stvarnoj dubini pougljenjenja
uključujući zaobljenja uglova. Zamišljeni poprečni presjek bez zaobljenja uglova smije se, kao
zamjena, proračunati na osnovi zamišljene brzine pougljenjenja.
(4) Položaj linije pougljenjenja treba odrediti kao položaj 300-stupanjske izoterme.
NAPOMENA: Ova pretpostavka vrijedi za većinu mekih i tvrdih drva.
(5) Treba uzeti u obzir da je brzina pougljenjenja obično različita za:

- nezaštićene površine tijekom vremena izloženosti požaru
- početno zaštićene površine prije otkazivanja zaštite
- početno zaštićene površine izložene požaru nakon otkazivanja zaštite.
(6) Pravila u točkama 3.4.2 i 3.4.3 primjenjuju se na izloženost normiranom požaru.
NAPOMENA: Za izloženost parametarskom požaru, vidjeti Dodatak A (obavijesni).
3.4.2 Površine nezaštićene tijekom vremena izloženosti požaru
(1) Brzinu pougljenjenja za jednodimenzijsko pougljenjenje, vidjeti sliku 3.1, treba uzeti kao
nepromjenjivu u vremenu. Proračunsku dubinu pougljenjenja treba proračunati kao:
d char,0 = β0 t (3.1)
gdje je:
dchar,0 proračunska dubina pougljenjenja za jednodimenzijsko pougljenjenje
β0 jednodimenzijska proračunska brzina pougljenjenja pri izloženosti normiranom požaru
t vrijeme izloženosti požaru.
Slika 3.1 – Jednodimenzijsko pougljenjenje širokog poprečnog presjeka

(izloženost požaru s jedne strane)
(2) Zamišljena brzina pougljenjenja, čija veličina uključuje učinak zaobljenih uglova i pukotina,
vidjeti sliku 3.2, treba uzeti kao nepromjenjivu u vremenu. Zamišljenu proračunsku dubinu
pougljenjenja treba proračunati kao
stranica 22
d char,n = βn t (3.2)
gdje je:
dchar,n zamišljena proračunska dubina pougljenjenja koja uključuje učinak zaobljenja uglova
βn zamišljena proračunska brzina pougljenjenja čija veličina uključuje učinak zaobljenja uglova
i pukotina.
(3) Pod uvjetom da je povećano pougljenjenje u blizini uglova uzeto u obzir, jednodimenzijska
brzina pougljenjenja smije se primijeniti za poprečne presjeke s početnom najmanjom širinom bmin,
gdje je
⎧2 d char,0 + 80 za d char,0 ≥ 13 mm
b ≥ bmin = ⎨ (3.3)
⎩ 8,15 d char,0 za d char,0 < 13 mm
Kad je najmanja širina poprečnog presjeka manja od bmin, treba primijeniti zamišljene proračunske
brzine pougljenjenja.
(4) Za poprečne presjeke proračunane s jednodimenzijskim proračunskim brzinama

pougljenjenja, polumjer zaobljenja uglova treba uzeti jednakim dubini pougljenjenja dchar,0.
(5) Za drvene površine nezaštićene tijekom vremena izloženosti požaru, proračunske brzine
pougljenjenja β0 i β1 navedene su u tablici 3.1.
(5) Za površine drva i materijala na osnovi drva nezaštićene tijekom vremena izloženosti
požaru, proračunske brzine pougljenjenja β0 i β1 navedene su u tablici 3.1.
NAPOMENA: Za drvene elemente u zidnim i stropnim sklopovima čije su šupljine potpuno ispunjene
izolacijom, vrijednosti zamišljenih proračunskih brzina pougljenjenja βn navedene su u Dodatku C
(obavijesni).
(6) Proračunske brzine pougljenjenja za cjelovito tvrdo drvo, izuzimajući bukvu,

karakterističnih gustoća od 290 do 450 kg/m3, smiju se odrediti linearnom interpolacijom vrijednosti
iz tablice 3.1. Brzinu pougljenjenja bukve treba uzeti kao za cjelovito meko drvo.
(7) Proračunske brzine pougljenjenja lamelirane furnirske građa (engl. LVL), u skladu s
normom EN 14374, dane su u tablici 3.1
Slika 3.2 – Dubina pougljenjenja dchar,0 za jednodimenzijsko pougljenjenje

i zamišljenu dubinu pougljenjenja dchar,n
(8) Proračunske brzine pougljenjenja za ploče na osnovi drva u skladu s normama EN 309, EN
313-1, EN 300 i EN 316, i drvenih ploča dane su u tablici 3.1. Vrijednosti se primjenjuju na
karakterističnu gustoću od 450 kg/m3 i debljinu ploče od 20 mm.
(9) Za druge karakteristične gustoće ρk i debljinu ploče hp manju od 20 mm, brzinu

pougljenjenja treba proračunati kao
β 0,p, t = β 0 k ρ k n (3.4)
s
450
kρ = (3.5)
ρk
stranica 23
20
kh = (3.6)
hp
gdje je:
ρk karakteristična gustoća, u kg/m3;
hp debljina ploče, u milimetrima.
NAPOMENA: Karakteristične gustoće ploča na osnovi drva dane su u normi EN 12369.
Tablica 3.1 – Proračunske brzine pougljenjenja β0 i βn drva,

lamelirane furnirske građe (engl. LVL), drvenih ploča i ploča na osnovi drva
β0 βn
mm/min mm/min
a) Meko drvo i bukva
3
Lijepljeno lamelirano drvo karakteristične gustoće ≥ 290 kg/m 0,65 0,7
3
Cjelovito drvo karakteristične gustoće ≥ 290 kg/m 0,65 0,8
b) Tvrdo drvo
Cjelovito ili lijepljeno lamelirano tvrdo drvo karakteristične gustoće ≥ 290 kg/m3 0,65 0,7
3
Cjelovito ili lijepljeno lamelirano tvrdo drvo karakteristične gustoće ≥ 450 kg/m 0,50 0,55
3
c) Lamelirana furnirska građa (engl. LVL) karakteristične gustoće ≥ 480 kg/m 0,65 0,7
d) Ploče
a
Drvene ploče 0,9 -
a
Furnirske ploče 1,0 -
a
Ostale ploče na osnovi drva osim furnirskih ploča 0,9 -
3
Vrijednosti se odnose na karakterističnu gustoću od 450 kg/m i debljinu ploče od 20 mm: za druge debljine i
gustoće vidjeti točku 3.4.2(9).
3.4.3 Površine greda i stupova početno zaštićene od izloženosti požaru
3.4.3.1 Općenito
(1) Za površine zaštićene oblogama za požarnu zaštitu, drugim zaštitnim materijalima ili drugim
elementima konstrukcije, vidjeti sliku 3.3, treba uzeti u obzir da
- početak pougljenjenja odgođen je do vremena tch

- pougljenjenje smije započeti prije otkazivanja požarne zaštite, ali pri manjoj brzini od brzina
pougljenjenja prikazanih u tablici 3.1 do vremena otkazivanja požarne zaštite tf- nakon vremena
otkazivanja požarne zaštite tf, brzina pougljenjenja povećava se u odnosu na vrijednosti prikazane
u tablici 3.1, do vremena ta opisanog u nastavku
- u vremenu ta kad je dubina pougljenjenja jednaka dubini pougljenjenja jednakog elementa bez
požarne zaštite ili 25 mm (uzima se manja vrijednost), brzina pougljenjenja poprima vrijednosti iz
tablice 3.1.
NAPOMENA 1: Ostale dostupne požarne zaštite uključuju protupožarne premaze i impregnaciju. Metode
ispitivanja navedene su u normi ENV 13381-7
NAPOMENA 2: Zaštita koju osiguravaju ostali elementi konstrukcije smije otkazati radi
- sloma ili rušenja zaštitnog elementa
- prekomjernog deformiranja zaštitnog elementa.
NAPOMENA 3: Različite faze zaštite, prijelazna vremena između pojedinih faza i odgovarajuće brzine
pougljenjenja prikazane su u slikama od 3.4 do 3.6.
NAPOMENA 4: Pravila za sklopove s neispunjenim šupljinama dana su u Dodatku D (obavijesni).
(2) Niže navedeno treba ocijeniti na osnovi ispitivanja, osim ako nisu navedena pravila:
stranica 24
- vrijeme do početka pougljenjenja elementa, tch
- vrijeme do otkazivanja obloge za požarnu zaštite ili drugog zaštitnog materijala tf
- brzina pougljenjenja prije otkazivanja zaštite kad je tf > tch.
NAPOMENA: Metode ispitivanja dane su u normi ENV 13381-7.
(3) Treba uzeti u obzir učinak neispunjenih procjepa većih od 2 mm u priključcima obloge na
početak pougljenjenja i, kad je to odgovarajuće, na brzinu pougljenjenja prije otkazivanja zaštite.
Legenda:
1 greda
2 stup
3 ploča
4 obloga
Slika 3.3 – Primjeri obloge za požarnu zaštite za: a) grede, b) stupove
dubina pougljenjenja dchar,0 ili dchar,n [mm]
vrijeme t
Legenda:
1 odnosi za elemente nezaštićene tijekom vremena izloženosti požaru za brzinu pougljenjenja βn (ili β0)
2 odnosi za početno zaštićene elemente nakon otkazivanja požarne zaštite
2a nakon otpadanja požarne zaštite pougljenjenje se ubrzava
2b nakon što dubina pougljenjenja prijeđe 25 mm brzina pougljenjenja smanjuje se do vrijednosti prikazanih u tablici 3.1
Slika 3.4 – Promjena dubine pougljenjenja u vremenu kad je tch = tf,

a dubina pougljenjenja u vremenu ta iznosi najmanje 25 mm
vrijeme t
Legenda:
1odnosi za elemente nezaštićene tijekom vremena izloženosti požaru za brzinu pougljenjenja prikazanu u tablici 3.1
3 odnosi za početno zaštićene elemente s vremenom otkazivanja požarne zaštite tf i vremenskim ograničenjem ta manjim od navedenog
u izrazu (3.8b)
Slika 3.5 – Promjena dubine pougljenjenja u vremenu kad je tch=tf,

a dubina pougljenjenja u vremenu ta manja je od 25 mm
vrijeme t
Legenda:
1 odnosi za elemente nezaštićene tijekom vremena izloženosti požaru za brzinu pougljenjenja βn (ili β0)
2 odnosi za početno zaštićene elemente kad pougljenjenje započinje prije otkazivanja zaštite
2a pougljenjenje započinje u vremenu tch uz smanjenu brzinu dok je zaštita još na mjestu
2b nakon otpadanja zaštite pougljenjenje se ubrzava
2c nakon što dubina pougljenjenja prijeđe 25 mm, brzina pougljenjenja smanjuje se na brzinu prikazanu u tablici 3.1
Slika 3.6 – Promjenjivost dubine pougljenjenja u vremenu kad je tch < tf
3.4.3.2 Brzine pougljenjenja
(1) Za tch ≤ t ≤ tf brzine pougljenjenja drvenih elemenata dane u tablici 3.1 treba pomnožiti
faktorom k2.
(2) Ako je drveni element zaštićen jednoslojnom gipsanom pločom tipa F, faktor k2 treba
odrediti kao
k 2 = 1 − 0,018 hp (3.7)
gdje je hp debljina sloja, u milimetrima.
Ako se obloga sastoji od više slojeva gipsane ploče tipa F, hp treba uzeti kao debljinu unutrašnjeg
sloja.
stranica 25
(3) Ako je drveni element zaštićen ispunskim slojem od kamene vune debljine najmanje 20 mm
i gustoće najmanje 26 kg/m3 koja ostaje cjelovita do 1000 °C, k2 se može uzeti iz tablice 3.2. Za
debljine između 20 i 45 mm, smije se primijeniti linearna interpolacija.
Tablica 3.2 – Vrijednosti k2 za drvo zaštićeno ispunom od kamene vune
Debljina hins (mm) k2

20 1
≥ 45 0,6
(4) Za stanje nakon otkazivanja zaštite dano s tf ≤ t ≤ ta, brzine pougljenjenja iz tablice 3.1 treba
pomnožiti faktorom k3=2. Za t ≥ ta, brzine pougljenjenja iz tablice 3.1 treba primijeniti bez
množenja s k3.
(5) Vremensko ograničenje ta, vidjeti slike 3.4 i 3.5, za tch = tf treba uzeti kao
⎧2 t f
⎪
t a = min⎨ 25 (3.8)
⎪k β + tf
⎩ 3 n
Ili, za tch < tf (vidjeti sliku 3.6)
25 − (t f − t ch ) k 2 βn
ta = + tf (3.9)
k3 βn
gdje je βn zamišljena proračunska dubina pougljenjenja, u mm/min. Izrazi (3.8) i (3.9) također
vrijede za jednodimenzijsko pougljenjenje kad se βn zamjenjuje s β0.
Za proračun tf vidjeti točku 3.4.3.4.
NAPOMENA: U izrazu (3.8b) pretpostavlja se da sloj pougljenjenja od 25 mm predstavlja dovoljnu zaštitu za

smanjenje brzine pougljenjenja na vrijednosti iz tablice 3.1.
3.4.3.3 Početak pougljenjenja
(1) Za obloge za požarnu zaštite koje se sastoje od jednog ili više slojeva drvenih ploča ili ploča na
osnovi drva vrijeme početka pougljenjenja tch zaštićenog drvenog elementa treba uzeti kao
hp
t ch = (3.10)
β0
gdje je:
hp debljina ploče, ukupna debljina slojeva za višeslojne ploče
tch vrijeme početka pougljenjenja.
(2) Za obloge koje se sastoje od jednog sloja gipsanih ploča tipa A, F ili H u skladu s normom
EN 520, u unutarnjim dijelovima ili po obodu u blizini ispunjenih priključaka, ili neispunjenih
procjepa širine 2 mm ili manje, vrijeme početka pougljenjenja tch treba uzeti kao
t ch = 2,8hp − 14 (3.11)
gdje je:
stranica 26
hp debljina ploče u mm.
Na mjestima koja su u blizini priključaka s neispunjenim procjepima širine veće od 2 mm, vrijeme
početka pougljenjenja tch treba proračunati kao
t ch = 2,8hp − 23 (3.12)
gdje je:
hp debljina ploče u mm.
NAPOMENA: Gipsane ploče tipa E, D, R i I u skladu s normom EN 520 imaju jednaka ili bolja toplinska i
mehanička svojstva od tipova A i H.
(3) Za obloge koje se sastoje od dvaju slojeva gipsanih ploča tipa A ili H, vrijeme početka
pougljenjenja tch treba odrediti prema izrazu (3.11) pri čemu debljinu hp treba uzeti kao debljinu
vanjskog sloja i 50 % debljine unutrašnjeg sloja, pod uvjetom da razmak spajala u unutrašnjem
sloju nije veći od razmaka spajala u vanjskomu sloju.
(4) Za obloge koje se sastoje od dvaju slojeva gipsanih ploča tipa F, vrijeme početka
pougljenjenja tch treba odrediti u skladu prema izrazu (3.11) pri čemu debljinu hp treba uzeti kao
debljinu vanjskog sloja i 80 % debljine unutrašnjeg sloja, pod uvjetom da razmak spajala u
unutrašnjem sloju nije veći od razmaka spajala u vanjskom sloju.
(5) Za grede i stupove zaštićene ispunom od kamene vune, kako je to određeno u točki
3.4.3.2(3), vrijeme početka pougljenjenja tch treba uzeti kao
t ch = 0,07 ( hins − 20) ρins (3.13)
gdje je:
tch vrijeme početka pougljenjenja, u minutama
hins debljina izolacijskog materijala, u milimetrima
ρins gustoća izolacijskog materijala, u kg/m3.
3.4.3.4 Vremena otkazivanja obloga za požarnu zaštitu
(1) Otkazivanje obloga za požarnu zaštitu može nastupiti zbog
- pougljenjenja ili mehaničkog propadanja materijala obloge
- nedovoljne duljine prodora spajala u nepougljenjeno drvo
- neodgovarajućeg rasporeda i udaljenosti spajala.
(2) Kad su obloge za požarnu zaštitu od drvenih ploča ili ploča na osnovi drva pričvršćene na
grede ili stupove, vrijeme otkazivanja treba odrediti kako slijedi:
t f = t ch (3.14)
gdje se tch proračunava prema izrazu (3.10).
(3) Za gipsane ploče tipa A i H vrijeme otkazivanja tf treba odrediti kao:
t f = t ch (3.15)
gdje se tch proračunava prema izrazu danom u točki 3.4.3.3(3).

stranica 27
NAPOMENA: Općenito, otkazivanje radi mehaničkog propadanja ovisno je o temperaturi i veličini ploče te
njenom usmjerenju. Vertikalni položaj obično je povoljniji od horizontalnog.
(4) Duljina prodora la spajala u nepougljenjeno drvo treba biti najmanje 10 mm. Zahtijevanu
duljinu spajala lf,req treba proračunati kao
l f,req = hp + d char,0 + l a (3.16)
gdje je:
hp debljina ploče
dchar,0 dubina pougljenjenja u drvenom elementu
la najmanja duljina prodora spajala u nepougljenjeno drvo, vidjeti točku 3.4.2(4).
Treba uzeti u obzir povećano pougljenjenje blizu uglova, vidjeti točku 3.4.2(4).
3.5 Adhezivi
(1)P Adhezivima konstrukcijske namjene moraju se ostvariti priključci takve čvrstoće i trajnosti
da se cjelovitost veze održi u zadanom vremenu požarne otpornosti.
NAPOMENA: Temperatura omekšavanja nekih adheziva značajno je niža od temperature pougljenjenja

drva.
(2) Za povezivanje drva s drvom, drva s materijalima na osnovi drva ili materijala na osnovi
drva s materijalima na osnovi drva, smiju se upotrebljavati adhezivi od fenol-formaldehida i
aminoplastični adhezivi tipa 1 u skladu s normom EN 301. Za furnirske ploče i lamelirana furnirska
građa (engl. LVL) smiju se upotrebljavati adhezivi u skladu s normom EN 314.
4 Postupci proračuna mehaničke otpornosti
4.1 Općenito
(1) Pravila iz norme EN 1995-1-1 primjenjuju se u kombinaciji sa svojstvima poprečnog

presjeka određenim u skladu s točkama 4.2 i 4.3 i dodatnim pravilima proračuna danim u točki 4.3.
Za složene metode proračuna, vidjeti točku 4.4.
4.2 Pojednostavnjena pravila za određivanje svojstava poprečnog presjeka
4.2.1 Općenito
(1) Svojstva presjeka treba odrediti prema pravilima danim u točki 4.2.2 ili u točki 4.2.3.
NAPOMENA: Preporučeni postupak jest metoda smanjenog poprečnog presjeka dana u točki 4.2.2.
Obavijesti o nacionalnom odabiru smiju se naći u nacionalnom dodatku.
4.2.2 Metoda smanjenog poprečnog presjeka
(1) Proračunski poprečni presjek treba proračunati smanjenjem početnog poprečnog presjeka
za proračunsku dubinu pougljenjenja def (vidjeti sliku 4.1)
def = dchar,n + k0 d0 (4.1)
gdje je:
d0 = 7 mm
dchar,n određena prema izrazu (3.2) ili pravilima danim u točki 3.4.3.
stranica 28
k0 zadan u poglavljima (2) i (3).
NAPOMENA: Pretpostavlja se da materijal u blizini linije pougljenjenja u sloju debljine k0 d0 nema čvrstoće i
krutosti, dok se čvrstoća i svojstva krutosti preostalog poprečnog presjeka smatraju nepromijenjenima.
Legenda:
1 početna površina elementa
2 granica preostalog poprečnog presjeka
3 granica proračunskog poprečnog presjeka
Slika 4.1 – Definicija preostalog poprečnog presjeka i proračunskog poprečnog presjeka
(2) Za nezaštićene površine k0 treba odrediti prema tablici 4.1.
Tablica 4.1 – Određivanje k0 za nezaštićene površine, s t u minutama (vidjeti sliku 4.2a)
k0
t < 20 minuta t/20
t ≥ 20 minuta 1,0
(3) Za zaštićene površine s tch > 20 minuta, treba pretpostaviti da se k0 mijenja linearno od 0 do
1 tijekom vremenskog intervala od t = 0 do t = tch, vidjeti sliku 4.2b. Za zaštićene površine s tch ≤ 20
minuta primjenjuje se tablica 4.1.
k0
vrijeme [min]
Slika 4.2 – Promjena k0: a) za nezaštićene elemente i zaštićene elemente s tch ≤ 20 minuta,
b) za zaštićene elemente s tch > 20 minuta
(4) Za drvene površine okrenute neispunjenim šupljinama stropnih ili zidnih sklopova (obično
šire strane stupaca ili greda) primjenjuje se sljedeće:
- ako se obloga za požarnu zaštitu sastoji od jednog ili dvaju slojeva gipsanih ploča tipa A, drvenih
ploča ili ploča na osnovi drva, u vremenu tf otkazivanja zaštite, k0 treba uzeti kao 0,3. Nakon toga
treba pretpostaviti da u sljedećih 15 minuta k0 raste linearno do jedinične vrijednosti.
- ako se obloga za požarnu zaštitu sastoji od jednog ili dvaju slojeva gipsanih ploča tipa F, u
vremenu početka pougljenjenja tch, k0 treba uzeti kao jediničnu vrijednost. Za vrijeme t < tch, treba
primijeniti linearnu interpolaciju, vidjeti sliku 4.2b.
(5) Proračunsku čvrstoću i svojstva krutosti proračunskog poprečnog presjeka treba

proračunati s kmod,fi = 1,0.
4.2.3 Metoda smanjenja svojstava
(1) Sljedeća pravila primjenjuju se na pravokutne poprečne presjeke od mekog drva izložene
požaru s tri ili četiri strane i kružne poprečne presjeke izložene po cijelom opsegu.
(2) Preostali poprečni presjek treba odrediti u skladu s točkom 3.4.
(3) Za t ≥ 20 minuta, faktor izmjene za požar, kmod,fi, vidjeti točku 2.3 (1)P, treba uzeti kako
slijedi (vidjeti sliku 4.3):
- za čvrstoću na savijanje:
1 p
kmod, fi = 1,0 − (4.2)
200 Ar
stranica 29
- za tlačnu čvrstoću:
1 p
kmod, fi = 1,0 − (4.3)
125 Ar
- za vlačnu čvrstoću i modul elastičnosti:
1 p
kmod, fi = 1,0 − (4.4)
330 Ar
gdje je:
p opseg preostalog poprečnog presjeka izloženog požaru, u metrima
Ar ploština preostalog poprečnog presjeka, u m2.
(4) Za zaštićene i nezaštićene elemente, za vrijeme t = 0 faktor izmjene za požar treba uzeti
kao kmod,fi = 1,0. Za nezaštićene elemente, za vrijeme 0 ≤ t ≤ 20 minuta faktor izmjene smije se
odrediti linearnom interpolacijom.
Legenda:
1 vlačna čvrstoća, modul elastičnosti
2 čvrstoća na savijanje
3 tlačna čvrstoća
Slika 4.3 – Prikaz izraza (4.2) – (4.4)
4.3 Pojednostavnjena pravila proračuna elemenata i dijelova konstrukcije
4.3.1 Općenito
(1) Tlak okomito na vlakanca smije se zanemariti.
(2) Posmik se smije zanemariti u pravokutnim i kružnim poprečnim presjecima. Za zasječene

grede treba provjeriti iznosi li preostali poprečni presjek u blizini zasijecanja najmanje 60 %
poprečnog presjeka zahtijevanog za proračun pri uobičajenoj temperaturi.
4.3.2 Grede
(1) Ako spreg otkaže tijekom odgovarajuće izloženosti požaru, razmatranje bočne torzijske
stabilnosti grede treba provesti za bočno nepridržanu gredu.
4.3.3 Stupovi
(1) Ako spreg otkaže tijekom odgovarajuće izloženosti požaru, stabilnost stupa treba razmatrati
za bočno nepridržan stup.
(2) Nešto povoljniji rubni uvjeti nego u proračunu na uobičajenu temperaturu smiju se
pretpostaviti za stup u požarnom odjeljku koji je dio kontinuiranog stupa nepomičnog okvira. Za
srednje katove smije se pretpostaviti da su stupovi obostrano upeti, dok se za najviši kat smije
pretpostaviti da je stup upet na donjem rubu, vidjeti sliku 4.4. Duljinu stupa L treba uzeti kako je to
prikazano na slici 4.4.
Slika 4.4 – Kontinuirani stup
4.3.4 Mehanički priključeni elementi

stranica 30
(1)P Za mehanički priključene elemente mora se uzeti u obzir smanjenje modula klizanja u
požarnoj situaciji.
(2) Modul klizanja Kfi za požarnu situaciju treba odrediti kao
K fi = K u η f (4.5)
gdje je:
Kfi modul klizanja u požarnoj situaciji, u N/mm
Ku modul klizanja za granično stanje nosivosti na uobičajenoj temperaturi u skladu s točkom
2.2.2(2) norme EN 1995-1-1, u N/mm
ηf faktor pretvorbe prema tablici 4.2.
Tablica 4.2 – Faktor pretvorbe η f
Čavli i vijci za drvo 0,2

Vijci; trnovi; prstenasti moždanici; glatki pločasti moždanici i nazubljeni pločasti moždanici 0,67
4.3.5 Spregovi
(1) Ako se tlačni i savijani elementi proračunavaju tako da se uzme u obzir učinak sprega,
treba provjeriti neće li spreg otkazati tijekom zahtijevanog trajanja izloženosti požaru.
(2) Smije se pretpostaviti da elementi sprega koji su od drva ili materijala na osnovi drva neće
otkazati ako im preostala debljina ili ploština poprečnoga presjeka iznose najmanje 60 % početne
vrijednosti zahtijevane za proračun pri uobičajenoj temperaturi ako su pričvršćeni čavlima, vijcima
za drvo, trnovima ili vijcima.
4.4 Složene metode proračuna
(1)P Složene metode proračuna za određivanje mehaničke otpornosti i razdjelne funkcije moraju
osigurati stvarni proračun konstrukcije izložene požaru. One se moraju zasnivati na osnovnom
fizikalnom ponašanju u takvoj mjeri da se postigne pouzdano približenje očekivanog ponašanja
odgovarajućeg dijela konstrukcije u požarnim uvjetima.
NAPOMENA: Smjernice su navedene u Dodatku B (obavijesni).
5 Postupci proračuna zidnih i stropnih sklopova
5.1 Općenito
(1) Pravila u ovoj točki primjenjuju se na nosive (R) konstrukcije, razdjelne (EI) konstrukcije, i
nosive i razdjelne (REI) konstrukcije. Za razdjelnu funkciju pravila se primjenjuju samo za
normirane požarne otpornosti koje ne prelaze 60 minuta.
(1) Nosive konstrukcije bez razdjelne funkcije moraju se proračunati na izloženost požaru s
obje strane istovremeno.
(1)P Nosive konstrukcije bez razdjelne funkcije moraju se proračunati na izloženost požaru s
obje strane istovremeno.
stranica 31
NAPOMENA 1: Metoda proračuna zidnih i stropnih sklopova sa šupljinama koje su u potpunosti ispunjene
izolacijom dana je u Dodatku C (obavijesni).
NAPOMENA 2: Pravila proračuna zidnih i stropnih sklopova s neispunjenim šupljinama dana su u Dodatku D
(obavijesni).
5.3 Proračun razdjelne funkcije
(1) Proračunom treba uzimati u obzir doprinos dijelova od različitih materijala i njihov položaj u
sklopu.
NAPOMENA: Metoda proračuna dana je u Dodatku E (obavijesni).
6 Spojevi
6.1 Općenito
(1) Ovo poglavlje primjenjuje se na spojeve elemenata izložene normiranom požaru, i ukoliko
nije drugačije naglašeno, za požarne otpornosti koje ne prelaze 60 minuta. Dana su pravila za
spojeve s čavlima, vijcima, trnovima, vijcima za drvo, prstenastim moždanicima, glatkim pločastim
moždanicima i nazubljenim moždanicima.
(2) Pravila u točkama 6.2 i 6.3 primjenjuju se na bočno opterećene simetrične spojeve s tri
elementa. Točka 6.4 bavi se osno opterećenim vijcima za drvo.
6.2 Spojevi s bočnim drvenim elementima
6.2.1 Pojednostavnjena pravila
(1) Požarna otpornost nezaštićenih spojeva drvo – drvo u kojima raspored, udaljenosti spajala
od ruba i kraja, i dimenzije bočnih elemenata ispunjavaju minimalne zahtjeve navedene u normi
EN 1995-1-1 poglavlje 8, smije se uzeti prema tablici 6.1.
Tablica 6.1 – Požarne otpornosti nezaštićenih spojeva sa bočnim drvenim elementima

a
Vrijeme požarne otpornosti Odredbe
td,fi
min
Čavli 15 d ≥ 2,8 mm
Vijci za drvo 15 d ≥ 3,5 mm
Vijci 15 t1 ≥ 45 mm
Trnovi 20 t1 ≥ 45 mm
Moždanici u skladu s normom EN 15 t1 ≥ 45 mm
912
a
d je promjer spajala, a t1 je debljina bočnog elementa
(2) Za spojeve s trnovima, čavlima ili vijcima za drvo čije su glave nezaštićene, vremena
požarne otpornosti td,fi dulja od onih navedenih u tablici 6.1, ali koja ne premašuju 30 minuta, smiju
se dostići povećanjem sljedećih dimenzija za afi:
- debljine bočnih elemenata
- širine bočnih elemenata
- udaljenosti spajala od rubova i krajeva elemenata.
afi = β n k flux (t req − t d, fi ) (6.1)

stranica 32
gdje je:
βn brzina pougljenjenja prema tablici 3.1

kflux koeficijent kojim se uzima u obzir povećani toplinski tok kroz spajalo
treq zahtijevano vrijeme normirane požarne otpornosti
td,fi vrijeme požarne otpornosti nezaštićenog spoja navedeno u tablici 6.1.
Slika 6.1 – Dodatna debljina elementa i dodatne udaljenosti spajala od kraja i ruba u
spojevima
(3) Faktor kflux treba uzeti kflux = 1,5.
(1) Kad je spoj zaštićen dodatkom drvenih ploča, ploča na osnovi drva ili gipsanih ploča tipa A
ili H, vrijeme do početka pougljenjenja treba zadovoljiti uvjet
t ch ≥ t req − 0,5t d, fi (6.2)
gdje je:
tch vrijeme do početka pougljenjenja prema točki 3.4.3.3
treq zahtijevano vrijeme normirane požarne otpornosti
td,fi požarna otpornost nezaštićenog spoja navedena u tablici 6.1.
(2) Ako je spoj dodatno zaštićen gipsanom pločom tipa F, vrijeme do početka pougljenjenja
treba zadovoljiti uvjet
t ch ≥ t req − 1,2 t d, fi (6.3)
(3) Za spojeve u kojima su spajala zaštićena ulijepljenim drvenim čepovima, duljinu čepova
treba odrediti u skladu s izrazom (6.1), vidjeti sliku 6.2.
(4) Pričvršćenja dodatne zaštite trebaju spriječiti njeno preuranjeno otkazivanje. Dodatna
zaštita drvenim pločama ili gipsanima pločama treba ostati na mjestu do početka pougljenjenja
elementa (t = tch). Dodatna zaštita koju pružaju gipsane ploče tipa F treba ostati na mjestu tijekom
zahtijevanog vremena požarne otpornosti (t = treq).
(5) Glave vijaka u vijčanim spojevima trebaju biti zaštićene zaštitom debljine afi, vidjeti sliku 6.3.
(6) Za pričvršćenja dodatne zaštite čavlima ili vijcima za drvo primjenjuju se sljedeća pravila:
- razmak među spajalima ne bi trebao biti veći od 100 mm duž rubova ploče i ne veći od 300 mm
za unutrašnja spajala
- udaljenost spajala od ruba treba biti jednaka ili veća od afi proračunane pomoću izraza (6.1),
vidjeti sliku 6.2.
(7) Duljina prodora spajala koja pričvršćuju dodatnu zaštitu od drva, materijala na osnovi drva
ili gipsanih ploča tipa A ili H treba biti najmanje 6d gdje je d promjer spajala. Za gipsane ploče tipa
F, duljina prodora u neizgoreno drvo (odnosno iza linije pougljenjenja) treba iznositi najmanje 10
mm, vidjeti sliku 7.1b.
Legenda:
1 ulijepljeni čepovi
stranica 33
2 dodatna zaštita pločama
3 spajalo pričvršćuje ploče pružajući dodatnu zaštitu
Slika 6.2 – Primjeri dodatne zaštite ulijepljenim čepovima ili pločama na osnovi drva ili
gipsanim pločama (nije prikazana zaštita rubova bočnih i središnjih elemenata)
Legenda:
1 element
2 glava vijka
3 element koji pruža zaštitu
Slika 6.3 – Primjer zaštite glave vijka
6.2.1.3 Dopunska pravila za spojeve s unutrašnjim čeličnim pločama
(1) Za priključke s unutrašnjim čeličnim pločama debljine jednake ili veće od 2 mm koje ne
prelaze preko površine drva, širina bst čeličnih ploča treba zadovoljiti uvjete navedene u tablici 6.2.
Tablica 6.2 – Širine čeličnih ploča s nezaštićenim rubovima
bst
Rubovi koji su općenito R 30 ≥ 200 mm
nezaštićeni R 60 ≥ 280 mm
Rubovi koji su nezaštićeni na R 30 ≥ 120 mm
jednoj ili dvije strane R 60 ≥ 280 mm
(2) Čelične ploče uže od drvenog elementa smiju se smatrati zaštićenima u sljedećim
slučajevima (vidjeti sliku 6.4):
- ploče čija debljina nije veća od 3 mm pri čemu je dubina procjepa dg veća od 20 mm za vrijeme
požarne otpornosti od 30 minuta, ili je veća od 60 mm za vrijeme požarne otpornosti od 60 minuta
- priključci s ulijepljenim trakovima ili zaštitnim pločama na osnovi drva gdje je dubina ulijepljenoga
traka, dg, ili debljina ploče, hp, veća od 10 mm za vrijeme požarne otpornosti od 30 minuta ili je
veća od 30 mm za vrijeme požarne otpornosti od 60 minuta.
Slika 6.4 – Zaštita rubova čeličnih ploča (spajala nisu prikazana): a) nezaštićeni, b) zaštićeni
procjepom, c) zaštićeni ulijepljenim trakovima, d) zaštićeni pločama
6.2.2 Metoda smanjenja opterećenja
(1) Pravila za vijke i trnove vrijede za debljinu bočne ploče jednaku ili veću od t1:
(1) Pravila za vijke i trnove vrijede za debljinu bočne ploče jednaku ili veću od t1, u mm:
⎧50
t1 = max ⎨ (6.4)
⎩50 + 1,25 (d − 12)
gdje je d promjer vijka ili trna, u mm.
(2) Za izloženost normiranom požaru, karakterističnu nosivost spoja s bočno opterećenim

spajalima treba proračunati iz izraza9
9
Nacionalna bilješka: Pogreška u izvorniku u kojem je navedeno "characteristic load-carrying capacity of the connection with
fasteners in shear" ispravljena je u "karakteristična nosivost spoja s bočno opterećenim spajalima".
stranica 34
Fv,Rk,fi = η Fv,Rk (6.5)
− k t d, fi
η =e (6.6)
gdje je:
Fv,Rk karakteristična bočna nosivost spoja s bočno opterećenim spajalima pri uobičajenoj
temperaturi, vidjeti normu EN 1995-1-1, 8. poglavlje
η faktor pretvorbe
k parametar dan u tablici 6.3
td,fi proračunska požarna otpornost nezaštićenog spoja, u minutama.
NAPOMENA: Proračunska nosivost proračunana je prema točki 2.3 (2)P.
(3) Proračunsku požarnu otpornost nezaštićenog spoja opterećenog proračunskim učinkom

djelovanja u požarnoj situaciji, vidjeti točku 2.4.1, treba uzeti prema izrazu:
1 ηfi γ M, fi
t d, fi = − ln ( ηfi γ M, fi ) (6.7)
k γ M k fi
gdje je:
k parametar naveden u tablici 6.3
ηfi faktor smanjenja za proračunsko opterećenje u požarnoj situaciji, vidjeti točku 2.4.2 (2)
γM parcijalni koeficijent za spoj, vidjeti normu EN 1995-1-1, točka 2.4.1
kfi vrijednost u skladu s točkom 2.3 (4)
γM,fi parcijalni koeficijent sigurnosti za drvo u požaru, vidjeti točku 2.3 (1).
(3) Proračunsku požarnu otpornost nezaštićenoga spoja opterećenog proračunskim učinkom

djelovanja u požarnoj situaciji, vidjeti točku 2.4.1, treba uzeti prema izrazu:
1 ηfi η0 k mod γ M, fi
t d, fi = − ln (6.7)
k γ M k fi
gdje je:
k parametar naveden u tablici 6.3
ηfi faktor smanjenja za proračunsko opterećenje u požarnoj situaciji, vidjeti točku 2.4.2 (2)
η0 stupanj primjenjivosti pri uobičajenoj temperaturi
kmod faktor izmjene iz norme EN 1995-1-1, točka 3.1.3
γM parcijalni koeficijent za spoj, vidjeti normu EN 1995-1-1, točka 2.4.1
kfi vrijednost u skladu s točkom 2.3 (4)
γM,fi parcijalni koeficijent sigurnosti za drvo u požaru, vidjeti točku 2.3 (1).
Tablica 6.3 – Parametar k
Spoj s k Najdulje vrijeme u kojem

parametar k vrijedi za
nezaštićene spojeve
min
Čavlima i vijcima za drvo 0,08 20
Vijcima promjera d ≥ 12 mm u spoju drvo – drvo 0,065 30
Vijcima promjera d ≥ 12 mm u spoju čelik – drvo 0,085 30
a
Trnovima promjera d ≥ 12 mm u spoju drvo – drvo 0,04 40
a
Trnovima promjera d ≥ 12 mm u spoju čelik – drvo 0,085 30
Moždanicima u skladu sa normom EN 912 0,065 30
stranica 35
a
Vrijednosti za trnove ovise o postojanju jednog vijka na svaka četiri trna
(4) Za trnove koji vire više od 5 mm, vrijednost k treba uzeti kao za vijke.
(5) Za spojeve u kojima su i vijci i trnovi, nosivost spoja treba uzeti kao zbroj nosivosti pojedinih
spajala.
(6) Za spojeve sa čavlima ili vijcima za drvo čije glave ne vire, za požarne otpornosti dulje od
onih koje su dane izrazom (6.7) ali ne dulje od 30 minuta, debljinu bočnog elementa i
udaljenosti od ruba i kraja treba povećati za afi (vidjeti sliku 6.1) koji treba uzeti prema
izrazu
afi = β n ( t req − t d, fi ) (6.8)
gdje je:
βn zamišljena proračunska brzina pougljenjenja prema tablici 3.1
treq zahtijevano vrijeme požarne otpornosti10
td,fi vrijeme požarne otpornosti11 nezaštićenih spojeva opterećenih proračunskim učincima
djelovanja u požarnoj situaciji, vidjeti točku 2.4.1.
(1) Primjenjuje se točka 6.2.1.2, osim što td,fi treba proračunati u skladu s izrazom (6.7).
(2) Kao zamjenska metoda zaštićivanja krajnjih i bočnih površina elemenata, udaljenosti od
kraja i od ruba smiju se povećati za afi u skladu s izrazom (6.1). Za požarne otpornosti dulje od 30
minuta, udaljenosti od kraja treba povećati za 2afi. Ovo povećanje udaljenosti od kraja elementa
primjenjuje se i za unutrašnje elemente sučeljenog spoja.
6.3 Spojevi s vanjskim čeličnim pločama
6.3.1 Nezaštićeni spojevi
(1) Nosivost vanjskih čeličnih ploča treba odrediti u skladu s pravilima navedenim u normi EN
1993-1-2.
(2) Za proračunavanje faktora presjeka čeličnih ploča u skladu s normom EN 1993-1-2, smije
se pretpostaviti da čelične površine u bliskom dodiru s drvom nisu izložene požaru.
6.3.2 Zaštićeni spojevi
(1) Čelične ploče koje se upotrebljavaju kao bočni elementi smiju se smatrati zaštićenima, ako
su potpuno prekrivene, uključujući i na rubovima, drvom ili pločama na osnovi drva najmanje
debljine afi određene u skladu s izrazom (6.1) sa td,fi = 5 min.
(2) Učinak ostalih požarnih zaštita treba proračunati u skladu s normom EN 1993-1-2.
6.4 Pojednostavnjena pravila za osno opterećene vijke za drvo
(1) Za osno opterećene vijke za drvo zaštićene od izravne izloženosti požaru primjenjuju se
sljedeća pravila.
(2) Proračunsku otpornost vijaka za drvo treba proračunati prema izrazu (2.3).
10
Nacionalna bilješka: U izvorniku pogrešan navod "standard fire resistance" ovdje je ispravljen pravilnim izrazom.
11
Nacionalna bilješka: Načinjen je ispravak analogno prethodnoj bilješci.
stranica 36
(3) Za spojeve u kojima razmaci a2 i a3 spajala zadovoljavaju izraze (6.9) i (6.10), vidjeti sliku
6.5, faktor pretvorbe η za smanjenje osne otpornosti vijka za drvo u požarnoj situaciji treba odrediti
prema izrazu (6.11):
a2 ≥ a1 + 40 (6.9)
a3 ≥ a1 + 20 (6.10)
gdje su a1, a2 i a3 razmaci spajala, u milimetrima.
0 za a1 ≤ 0,6 t d,fi (a)
0,44a1 − 0,264t d,fi

za 0,6 t d,fi ≤ a1 ≤ 0,8 t d,fi + 5 (b)
0,2t d,fi + 5
η= (6.11)
0,56a1 − 0,36t d,fi + 7,32
za 0,8 t d,fi + 5 ≤ a1 ≤ t d,fi + 28 (c)
0,2 t d,fi + 23
1,0 za a1 ≥ t d,fi + 28 (d)
gdje je:
a1 bočni razmak u mm, vidjeti sliku 6.5
td,fi zahtijevano vrijeme požarne otpornosti, u minutama.
(4) Faktor pretvorbe η za spajala čije su udaljenosti od rubova a2 = a1 i a3 ≥ a1 + 20 mm treba

proračunati u skladu s izrazom (6.11) gdje je td,fi zamijenjen s 1,25 td,fi.
Slika 6.5 – Poprečni presjek i definicija razmaka
7 Razrada detalja
7.1 Zidovi i stropovi
7.1.1 Dimenzije i razmaci
(1) Razmaci zidnih stupaca i stropnih greda ne trebaju biti veći od 625 mm.
(2) Za zidove, debljina pojedinačnih ploča treba biti najmanje
⎧ lp
⎪⎪
t p,min = max ⎨ 70 (7.1)
⎪8
⎩⎪
gdje je:
tp,min najmanja debljina ploče u milimetrima
lp raspon ploče (razmak između elemenata drvenog okvira ili letava) u milimetrima.
(3) Ploče na osnovi drva u konstrukcijama s jednim slojem na svakoj strani trebaju imati
karakterističnu gustoću od najmanje 350 kg/m3.
stranica 37
7.1.2 Razrada detalja spojeva ploča
(1) Ploče treba pričvrstiti za drveni okvir ili letve.
(2) Za ploče na osnovi drva i drvene ploče, najveći razmaci po opsegu za čavle trebaju biti 150
mm, a za vijke za drvo 250 mm. Najmanja duljina prodora treba biti osam puta veća od promjera
spajala za nosive ploče, odnosno šest puta veća od promjera spajala za nenosive ploče.
(3) Za gipsane ploče tipova A i H, dovoljno je poštivati pravila za proračun na uobičajenu

temperaturu uzimajući u obzir duljinu prodora, razmake spajala i udaljenosti od rubova. Razmaci
vijaka za drvo po opsegu ne trebaju biti veći od 200 mm, a unutrašnji razmaci ne trebaju biti veći
od 300 mm.
(4) Za gipsane ploče tipa F, duljina prodora spajala la u preostali poprečni presjek ne treba biti
manja od 10 mm, vidjeti sliku 7.1.
(5) Rubove ploča treba čvrsto priključiti s procjepom ne većim od 1mm. Oni trebaju biti
pričvršćeni za drvene elemente ili letve na najmanje dva nasuprotna ruba.
(6) Priključci višeslojnih ploča trebaju biti izmaknuti za najmanje 60 mm. Svaku ploču treba
priključiti posebno.
7.1.3 Izolacija
(1) Izolacijski slojevi ili ploče koje se u proračunu uzimaju u obzir trebaju biti čvrsto priljubljene i
pričvršćene na drveni okvir tako da se spriječi prerano otkazivanje ili otpadanje.
7.2 Ostali elementi
(1) Ploče na osnovi drva za požarnu zaštitu ili zaštitni elementi od drvenih ploča za grede i
stupove trebaju biti pričvršćeni za element čavlima ili vijcima za drvo u skladu sa slikom 7.2.
Ploče treba pričvrstiti za sam element, a ne za drugu ploču. Za obloge koje se sastoje od
višeslojnih ploča svaki sloj treba pričvrstiti posebno, a priključke izmaknuti za najmanje 60 mm.
Razmaci spajala ne trebaju biti veći od 200 mm ili 17-struke debljine ploče hp, pri čemu je
mjerodavna manja vrijednost. S obzirom na duljinu spajala primjenjuje se točke 7.1.2(1)-(2), vidjeti
sliku 7.1 b. Udaljenost od ruba ne smije biti veća od trostruke debljine ploče hp i ne smije biti manja
od 1,5-struke debljine ploče ili 15 mm, pri čemu je mjerodavna manja vrijednost.
Legenda:
1 neizgoreno drvo
2 sloj ugljena
3 ploča
4 spajalo
5 izolacija
Slika 7.1 – Drveni elementi zaštićeni gipsanim pločama – primjeri za duljinu prodora spajala
u neizgoreno drvo: a) Drveni okvirni sklop sa šupljinama ispunjenim izolacijom, b) široki
drveni elementi općenito
Slika 7.2 – Primjeri pričvršćenja ploča za zaštitu od požara za grede ili stupove
stranica 38
Dodatak A
(obavijesni)
Parametarska izloženost požaru
A.1 Općenito
(1) Ovaj dodatak bavi se izloženosti prirodnom požaru u skladu s metodom faktora otvora koja
upotrebljava parametarske krivulje vrijeme – temperatura.
NAPOMENA: Metoda određivanja parametarskih krivulja vrijeme – temperatura dane su u Dodatku A norme
EN 1991-1-2:2002. Comment [A1]: U dodatku A
norme?...
A.2 Brzine pougljenjenja i dubine pougljenjenja
(1) Za nezaštićeno meko drvo treba primijeniti ovisnost brzine pougljenjenja β i vremena t
prikazanu na slici A.1. Brzina pougljenjenja βpar tijekom faze zagrijavanja na parametarskoj krivulji
dana je izrazom
0,2 Γ − 0,04
βpar = 1,5 βn (A.1)
0,16 Γ + 0,08
s
2
⎛O ⎞
⎜ ⎟
Γ = ⎝ ⎠ 2
b
(A.2)
⎛ 0,04 ⎞
⎜ ⎟
⎝ 1160 ⎠
Av
O= heq (A.3)
At
b = ρc λ (A.4)
Ai hi
heq = ∑ (A.5)
A
gdje je:
O faktor otvora, u m0,5
βn zamišljena brzina pougljenjenja, u mm/min
Av ukupna ploština otvora vertikalnih granica odjeljka (npr. prozori), u m2
At ukupna ploština podova, zidova i plafona koji okružuju požarni odjeljak, u m2
Ai ploština vertikalnog otvora i, u m2
heq vagani prosjek visina svih vertikalnih otvora (prozori itd.) , u metrima
hi visina vertikalnog otvora i, u metrima
Γ faktor koji uzima u obzir toplinska svojstva granica odjeljka
b toplinsko upijanje po cjelokupnom oplošju, vidjeti Dodatak A norme EN 1991-1-2:2002 Comment [A2]: Simboli –
λ toplinska provodljivost granica odjeljka, u Wm-1K-1 toplinsko upijanje po
cjelokupnom oplošju
ρ gustoća granica odjeljka, u kg/m3
c specifična toplina granica odjeljka, Jkg-1K-1.
stranica 39
vrijeme
Slika A.1 – Ovisnost brzine pougljenjenja i vremena
(2) Dubinu pougljenjenja treba odrediti iz izraza
⎧
⎪ βpar t za t ≤ t0 (a)
⎪
⎪⎪ ⎛ t 2 t0 ⎞
d char = ⎨ βpar ⎜⎜1,5 t 0 − − ⎟ za t 0 ≤ t ≤ 3 t 0 (b) (A.6)
⎪ ⎝ 4 t0 4 ⎟⎠
⎪
⎪2 βpar t0 za 3 t 0 ≤ t ≤ 5 t 0 (c)
⎪⎩
⎧
⎪ βpar t za t ≤ t 0 (a)
⎪
⎪ ⎛ t2 t ⎞
d char = ⎨ βpar ⎜⎜ 1,5 t − − 0 ⎟⎟ za t 0 ≤ t ≤ 3 t 0 (b) (A.6)
⎪ ⎝ 4 t0 4 ⎠
⎪
⎪2 βpar t 0 za 3 t 0 ≤ t ≤ 5 t 0 (c)
⎩
q t,d
t 0 = 0,009 (A.7)
O
gdje je:
t0 vrijeme s konstantnom brzinom pougljenjenja, u minutama
qt,d proračunska gustoća požarnog opterećenja u odnosu na ukupnu ploštinu podova, zidova i
plafona koji okružuju požarni odjeljak u MJ/m2, vidjeti normu EN 1991-1-2:2002.
Pravila dana u stavcima (1) i (2) treba upotrebljavati samo za:
- t 0 ≤ 40 min
b
- d char ≤
4
h
- d char ≤
4
gdje je:
b širina poprečnog presjeka
h visina poprečnog presjeka.
A.3 Mehanička otpornost elemenata pri savijanju rubova
(1) Mehanička otpornost pri savijanju rubova elemenata početne širine b ≥ 130 mm izloženih
požaru s tri strane tijekom cijelog trajanja požara smije se proračunati upotrebom preostalog
poprečnog presjeka. Preostali poprečni presjek elementa treba proračunati smanjenjem početnog
poprečnog presjeka za dubinu pougljenjena u skladu s izrazom (A.6).
(2) Za meko drvo faktor izmjene za požar kmod,fi treba proračunati ovako:
stranica 40
- za t ≤ 3t0 faktor izmjene za požar treba proračunati u skladu s izrazom (4.2)
- za t = 5t0, kao
d char,n
kmod,fi = 1,0 − 3,2
b (A.8)
gdje je:
dchar,n zamišljena dubina pougljenjenja
b širina elementa.
Za 3t0 ≤ t ≤ 5t0, faktor izmjene za požar smije se odrediti linearnom interpolacijom.
NAPOMENA: Ako je metoda smanjenja svojstava dana u točki 4.2.3 u nacionalnom dodatku izuzeta, faktor
izmjene za požar za vrijeme t ≤ 3t0 može se izvesti iz metode smanjenja poprečnog presjeka kao
Wef
kmod,fi =
Wr (A.9)
gdje je:
Wef moment otpora proračunskog poprečnog presjeka određen u skladu s točkom 4.2.2
Wr moment otpora preostalog poprečnog presjeka.
stranica 41
Dodatak B
(obavijesni)
Složene metode proračuna
B.1 Općenito
(1) Složene metode proračuna smiju se upotrijebiti za pojedine elemente, dijelove konstrukcije
ili za cijele konstrukcije.
(2) Složene metode proračuna smiju se primijeniti za:
- određivanje dubine pougljenjenja
- razvoj i raspodjelu temperature među elementima konstrukcije (model toplinskog odziva)
- vrednovanje ponašanja konstrukcije ili bilo kojeg njenog dijela (model konstrukcijskog odziva).
(3) Temperaturu okoline treba uzeti 20 ºC.
(4) Složene metode proračuna za toplinski odziv trebaju se zasnivati na teoriji prelaska topline.
(5) Modelom toplinskog odziva treba uzeti u obzir promjenjivost toplinskih svojstava materijala
s temperaturom.
NAPOMENA: Ako toplinski modeli ne uzimaju u obzir pojave poput povećanja prelaska topline zbog
prijenosa mase, tj. radi isparivanja vlage, ili povećanog prelaska topline radi raspucavanja koji uzrokuju
prelazak topline strujanjem i/ili zračenjem, toplinska svojstva često se prilagođavaju tako da se dobiju
rezultati koji se mogu provjeriti ispitivanjima.
(6) Treba uzeti u obzir utjecaj ukupnog sadržaja vlage u drvu i zaštite gipsanim pločama.
(7) Složenim metodama proračuna konstrukcijskog odziva treba uzeti u obzir promjene
mehaničkih svojstava s temperaturom, kao i s vlagom, gdje je to odgovarajuće.
(8) Učinke prolaznog toplinskog puzanja treba uzeti u obzir. Za drvo i materijale na osnovi
drva, posebnu pažnju treba obratiti na prolazna stanja vlage.
12
NAPOMENA: Mehanička svojstva drva navedena u Dodatku B uključuju učinak toplinskog puzanja i
prolaznih stanja vlage.
(9) Za materijale koji nisu drvo ili nisu na osnovi drva, treba uzeti u obzir učinke toplinski
prouzročenih deformacija i naprezanja zbog porasta temperature i gradijenata temperature.
(10) Modelom konstrukcijskog odziva treba uzeti u obzir učinke nelinearnih svojstava materijala.
B.2 Toplinska svojstva
(1) Za normiranu izloženost požaru vrijednosti toplinske provodljivosti, specifične topline i

omjera gustoće mekog drva smiju se uzeti kako je dano na slikama od B.1 do B.3 i u tablicama B.1
i B.2.
(1) Za normiranu izloženost požaru vrijednosti toplinske provodljivosti, specifične topline i
omjera gustoće prema gustoći suhog mekog drva smiju se uzeti kako je dano na slikama od B.1 do
B.3 i u tablicama B.1 i B.2.
12
Nacionalna bilješka: Toplinsko puzanje (engl. thermal creep) je puzanje prouzročeno porastom temperature.
stranica 42
NAPOMENA 1: Vrijednosti toplinske provodljivosti za pougljenjeni sloj jesu prividne vrijednosti, a ne

izmjerene vrijednosti za drveni ugljen, jer uzimaju u obzir porast prelaska topline zbog skupljanja pukotina
iznad oko 500 ºC i razgradnju pougljenjenog sloja pri oko 1000 ºC. Pukotine u drvenom ugljenu povećavaju
prelazak topline zbog zračenja i strujanja Uobičajeno dostupni računalni modeli ne uzimaju u obzir ove
učinke.
NAPOMENA 2: Ovisno o modelu koji se primjenjuje u proračunu, smiju biti nužne izmjene navedenih
toplinskih svojstava.
provodljivost [Wm-1K-1]
temperatura [º C]
Slika B.1 – Ovisnost temperature i toplinske provodljivosti za drvo i pougljenjeni sloj
Tablica B.1 – Ovisnost temperature i toplinske provodljivosti za drvo i pougljenjeni sloj
Temperatura Toplinska provodljivost

-1 -1
ºC Wm K
20 0,12
200 0,15
350 0,07
500 0,09
800 0,35
1200 1,5
specifična toplina [kJkg-1K-1]

temperatura [º C]
Slika B.2 – Ovisnost temperature i specifične topline za drvo i drveni ugljen
omjer gustoće
temperatura [º C]
Slika B.3 – Ovisnost temperature i omjera gustoće za meko drvo s početnim sadržajem
vlage od 12%
Tablica B.2 – Specifični toplinski kapacitet i omjer gustoće prema gustoći suhog mekog
drva za razred uporabe 1
a
Temperatura Specifični toplinski kapacitet Omjer gustoće
-1 -1
ºC kJ kg K
20 1,53 1+ω
99 1,77 1+ω
99 13,60 1+ω
120 13,50 1,00
120 2,12 1,00
200 2,00 1,00
250 1,62 0,93
300 0,71 0,76
350 0,85 0,52
400 1,00 0,38
600 1,40 0,28
800 1,65 0,26
1200 1,65 0
a
ω je sadržaj vlage
stranica 43
Tablica B.2 – Specifični toplinski kapacitet i omjer gustoće prema gustoći suhog mekog
drva za razred uporabe 1
Temperatura Specifični toplinski kapacitet Omjer gustoće prema

-1 -1
ºC kJ kg K gustoći suhog
a
mekog drva
20 1,53 1+ω
99 1,77 1+ω
99 13,60 1+ω
120 13,50 1,00
120 2,12 1,00
200 2,00 1,00
250 1,62 0,93
300 0,71 0,76
350 0,85 0,52
400 1,00 0,38
600 1,40 0,28
800 1,65 0,26
1200 1,65 0
a
ω je sadržaj vlage
B.3 Mehanička svojstva
(1) Lokalne vrijednosti čvrstoće i modula elastičnosti za meko drvo treba pomnožiti faktorom
smanjenja ovisnim o temperaturi u skladu sa slikama B.4 i B.5.
NAPOMENA: Ovisnosti uključuju učinke prolaznog puzanja drva.
faktor smanjenja kΘ tlak

temperatura [º C] vlak
posmik
Slika B.4 – Faktor smanjenja čvrstoće paralelno s vlakancima za meko drvo
relativni modul elastičnosti vlak

temperatura [º C] tlak
Slika B.5 – Učinak temperature na modul elastičnosti paralelno s vlakancima za meko drvo
(2) Za tlak okomito na vlakanca smije se primijeniti isti faktor smanjenja čvrstoće kao za tlak
paralelno s vlakancima.
(3) Za posmik s obje komponente okomite na vlakanca (engl. rolling shear) smije se primijeniti
isti faktor smanjenja čvrstoće kao za tlak paralelno s vlakancima.
stranica 44
Dodatak C
(obavijesni)
Nosive stropne grede i zidni stupci u sklopovima

čije su šupljine u potpunosti ispunjene izolacijom
C.1 Općenito
(1) Ovaj dodatak bavi se nosivom funkcijom drvenih okvirnih zidnih i stropnih sklopova koji se
sastoje od drvenih elemenata (stupci ili grede) obloženih pločama na požaru izloženoj strani pri
izloženosti normiranom požaru ne duljem od 60 minuta. Vrijede sljedeći uvjeti:
- šupljine su u potpunosti ispunjene izolacijom izrađenom od kamenih ili staklenih vlakana
- izvijanje stupaca u ravnini zida i torzijsko izvijanje greda spriječeno je pločama na neizloženoj
strani ili horizontalnim drvenim ukrutama
- provjera razdjelne funkcije provedena je u skladu s točkom 5.3.
C.2 Preostali poprečni presjek
C.2.1 Brzine pougljenjenja
(1) Zamišljeni preostali poprečni presjek treba odrediti prema slici C.1 gdje je zamišljena
dubina pougljenjenja dana izrazom (3.2), a zamišljena brzina pougljenjenja određena prema
izrazima (C.1) ili (C.2).
Legenda:
1 zamišljeni preostali poprečni presjek
2 zamišljeni sloj ugljena
Slika C.1 – Zamišljeni preostali poprečni presjek

elementa drvenog okvira zaštićenog izolacijom u šupljinama
(2) Za drvene elemente zaštićene oblogama na strani izloženoj požaru, zamišljenu

proračunsku13 brzinu pougljenjenja treba proračunati iz izraza:
βn = k s k2 kn β0 za tch ≤ t ≤ tf (C.1)
βn = k s k3 kn β0 za tch ≤ t ≤ tf (C.2)
gdje je:
kn = 1,5
βn zamišljena proračunska brzina pougljenjenja
ks faktor poprečnog presjeka, vidjeti stavak (3)
k2 faktor izolacije, vidjeti stavak (4)
k3 faktor nakon zaštite, vidjeti stavak (5)
kn faktor pretvorbe nepravilnog preostalog poprečnog presjeka u zamišljeni pravokutni
poprečni presjek
β0 jednodimenzijska proračunska brzina pougljenjenja, vidjeti točku 3.4.2, tablicu 3.1
t vrijeme izloženosti požaru
tch vrijeme početka pougljenjenja elementa drvenog okvira, vidjeti točku C.2.2
tf vrijeme otkazivanja obloge, vidjeti točku C.2.3.
13
Nacionalna bilješka: U izvorniku je izostavljen pojam “design“ u dijelu teksta koje se odnosi na zamišljenu proračunsku
brzinu pougljenjenja. U prijevodu je to ispravljeno.
stranica 45
(3) Faktor poprečnog presjeka treba odrediti iz tablice C.1.
Tablica C.1 – Faktor poprečnog presjeka za različite širine elementa drvenog okvira
b ks
mm
38 1,4
45 1,3
60 1,1
(4) Za obloge od gipsanih ploča tipa F, ili kombinacije tipova F i A, gdje je tip F vanjski sloj,
faktor izolacije smije se odrediti iz izraza:
- na mjestima gdje obloga nije priključena, ili za izvedbu priključka 2, vidjeti sliku C.2:
k 2 = 1,05 − 0,0073 hp (C.3)
- za izvedbu priključka 1 i 3, vidjeti sliku C.2:
k 2 = 0,86 − 0,0037 hp (C.4)
gdje je hp ukupna debljina svih slojeva ploče u milimetrima.
Legenda:
1 priključak u jednom sloju
2 priključak u unutrašnjem sloju ploče
3 priključak u vanjskom sloju ploče
4 nepriključeni pojedinačni sloj
Slika C.2 – Izvedbe priključaka u jednoslojnim i dvoslojnim gipsanim pločama Comment [A3]: Joint
configurations in gypsum
plasterboard with one and two
(5) Ako je izolacija u šupljinama ispunjena kamenim vlaknima i ostaje na mjestu nakon layers
otkazivanja obloge, faktor nakon zaštite, k3, treba proračunati iz Comment [A4]: factor u
tekstu, u simbolima je koeficijent
k 3 = 0,036 t f + 1 (C.5)
Nije, i tamo je faktor
gdje je tf vrijeme otkazivanja obloge, u minutama.
(6) Ako je izolacija u šupljinama ispunjena staklenim vlaknima, treba pretpostaviti da će

otkazivanje elementa nastupiti u vremenu tf.
C.2.2 Početak pougljenjenja
(1) Kad su obloge za požarnu zaštitu izvedene pločama na osnovi drva, početak pougljenjenja
tch drvenog elementa treba odrediti iz izraza:
t ch = t f (C.6)
gdje je vrijeme otkazivanja tf proračunano prema stavku C.2.3(1).
(2) Kad su obloge za požarnu zaštitu izvedene gipsanim pločama tipa A, H ili F, vrijeme
početka pougljenjenja uže strane drvenog elementa izloženog požaru treba odrediti u skladu s
točkom 3.4.3.3(2), prema izrazima (3.11) ili (3.12).
C.2.3 Vrijeme otkazivanja ploča

stranica 46
(1) Vrijeme otkazivanja obloge izvedene od ploča na osnovi drva treba odrediti iz izraza:
hp
tf = −4
β0 (C.7)
gdje je:
tf vrijeme otkazivanja, u minutama
hp debljina ploče, u milimetrima
β0 proračunska brzina pougljenjenja za jednodimenzijsko pougljenjenje pri izloženosti
normiranom požaru, u mm/min.
(2) Vrijeme otkazivanja obloga od gipsanih ploča tipa A ili H treba odrediti iz izraza:
t f = 2,8 hp − 14 (C.8)
(3) Za oblaganja izvedena gipsanim pločama tipa F, vrijeme otkazivanja treba odrediti u
odnosu na:
- pogoršanje toplinskih svojstava obloge

- slomu spajala izvlačenjem zbog nedovoljne duljine prodora u neizgoreno drvo.
(4) Vrijeme otkazivanja zbog pogoršanja toplinskih svojstava obloge treba ocijeniti na osnovi
ispitivanja.
NAPOMENA: Više obavijesti o metodama ispitivanja dano je u normama EN 1363-1, EN 1365-1 i EN 1365-
2.
(5) Vrijeme otkazivanja tf ploča s obzirom na slom izvlačenjem spajala smije se proračunati iz
izraza
l f − l a,min − hp
t f = t ch + (C.9)
k s k 2 k n k j β0
s
kj = 1,0 za ploče koje nisu priključene na drveni element (C.10)

kj = 1,15 za izvedbu priključaka 1 i 3 (C.11)
gdje je:
tch vrijeme početka pougljenjenja
lf duljina spajala
la,min najmanja duljina prodora spajala u neizgoreno drvo
hp ukupna debljina ploče
ks faktor poprečnog presjeka, vidjeti točku C.2.1(3)
k2 faktor izolacije, vidjeti točku C.2.1(4)
kn faktor pretvorbe nepravilnog preostalog poprečnog presjeka u zamišljeni pravokutni
poprečni presjek, vidjeti točku C.2.1(2) Comment [A5]: U simbolima
β0 proračunska brzina pougljenjenja za jednodimenzijsko pougljenjenje pri izloženosti ima kraće objašnjenje!
neka ostane ovako
normiranom požaru, vidjeti točku 3.4.2, tablica 3.1.
Najmanju duljinu prodora spajala la,min u neizgoreno drvo treba uzeti 10 mm.
stranica 47
(6) Ako su ploče pričvršćene za čelične U-profile, vidjeti sliku C.3, vrijeme otkazivanja čeličnih
U-profila smije se proračunati u skladu s izrazom (C.9) gdje hp treba zamijeniti debljinom ts čeličnog
U-profila i uzeti kj = 1,0. Comment [A6]: Nema u engl.
tekstu
ali ovako je bolje
Legenda:
1 drveni element
2 čelični U-profil
3 ploča
4 spajalo za priključenje čeličnog U-profila na drveni element
5 spajalo za priključenje ploče za čelični U-profil
6 sloj ugljena
Slika C.3 – Prikaz primjene čeličnih U-profila za priključenje ploča za strop
(7) Kad se čelični U-profili, nakon otkazivanja ploča, primjenjuju za osiguranje izolacije u
šupljinama, vrijeme otkazivanja čeličnih U-profila radi otkazivanja spajala izvlačenjem smije se
proračunati iz izraza:
l f − l a,min − k s k 2 kn β0 (t f − t ch ) − t s
t sf = t f +
k s k 3 k n β0 (C.12)
gdje je:
tsf vrijeme otkazivanja čeličnih U-profila
ts debljina čeličnih U-profila
k3 faktor nakon zaštite.
ostali simboli navedeni su u stavku (5).
(8) Za požarnu otpornost ≤ 60 min, ne treba provesti provjeru nosivosti i krutosti čeličnih U-
profila.
C.3 Smanjenje parametara čvrstoće i krutosti
(1) Faktor izmjene čvrstoće elemenata drvenog okvira za požar treba proračunati iz izraza
d char,n
kmod,fm,fi = a0 − a1 (C.13)
h
gdje je:
a0, a1 vrijednosti dane u tablicama C.2 i C.3
dchar,n zamišljena proračunska14 dubina pougljenjenja u skladu s izrazima (3.2) i s βn u skladu s
izrazima (C.1) i (C.2)
h visina grede ili stupca.
Tablica C.2 – Vrijednostia a0 i a1 za smanjenje čvrstoće

greda ili stupaca u sklopovima izloženim požaru s jedne strane
Slučaj h a0 a1
mm
1 Čvrstoća na savijanje 95 0,60 0,46
s izloženom vlačnom
145 0,68 0,49
stranom
195 0,73 0,51
14
Nacionalna bilješka: U izvorniku nedostaje pojam “design“ u dijelu teksta koje se odnosi na zamišljenu proračunsku dubinu
pougljenjenja. U prijevodu je to ispravljeno.
stranica 48
220 0,78 0,51
2 Čvrstoća na savijanje 95 0,46 0,37
s izloženom tlačnom
145 0,55 0,40
stranom
195 0,65 0,48
220 0,67 0,47
3 Tlačna čvrstoća 95 0,46 0,37
145 0,55 0,40
195 0,65 0,48
220 0,67 0,47
a
Za međuvrijednosti h smije se primijeniti linearna interpolacija.
Tablica C.3 – Vrijednosti a0 i a1 za smanjenje tlačne čvrstoće stupaca u zidovima izloženim

požaru s obje strane
Slučaj h a0 a1
mm
1 Tlačna čvrstoća 145 0,39 1,62
(2) Faktor izmjene za modul elastičnosti treba proračunati iz izraza
d char,n
k mod,E,fi = b0 − b1
h (C.14)
gdje je:
b0, b1 vrijednosti dane u tablicama C.4 i C.5
dchar,n zamišljena proračunska15 dubina pougljenjenja u skladu s izrazima (3.2) i s βn u skladu s
izrazima (C.1) i (C.2)
h visina grede.
Tablica C.4 – Vrijednostia b0 i b1 za smanjenje modula elastičnosti stupaca u zidovima

izloženim požaru s jedne strane
Slučaj h b0 b1
mm
1 Izvijanje okomito na 95 0,50 0,79
ravninu zida
145 0,60 0,84
195 0,68 0,77
2 Izvijanje u ravnini 95 0,54 0,49

zida
145 0,66 0,55
195 0,73 0,63

a
15
Nacionalna bilješka: U izvorniku nedostaje pojam “design“ u dijelu teksta koje se odnosi na zamišljenu proračunsku dubinu
pougljenjenja. U prijevodu je to ispravljeno.
stranica 49
NAPOMENA: Za ilustraciju slučaja 2, stupci su pridržani horizontalnim drvenim ukrutama.
Tablica C.5 – Vrijednostia b0 i b1 za smanjenje modula elastičnosti stupaca u zidovima

izloženim požaru s obje strane
Slučaj h b0 b1
mm
1 Izvijanje okomito na 145 0,37 1,87
ravninu zida
2 Izvijanje u ravnini 145 0,44 2,18

zida
a
NAPOMENA: Za ilustraciju slučaja 2, stupci su pridržani horizontalnim drvenim ukrutama.
stranica 50
Dodatak D
(obavijesni)
Pougljenjenje elemenata u zidnim i stropnim sklopovima s neispunjenim šupljinama
D.1 Općenito
(1) Pravila u ovom dodatku primjenjuju se na izloženost normiranom požaru.
(2) Primjenjuje se točka 3.4.3.1.
D.2 Brzine pougljenjenja
(1) Primjenjuje se točka 3.4.3.2.
(1) Primjenjuju se točke 3.4.3.2(1), (2), (4) i (5).
D.3 Početak pougljenjenja
(1) Za obloge za požarnu zaštitu od ploča na osnovi drva ili drvenih ploča vrijeme do početka
pougljenjenja drvenih elemenata treba odrediti iz izraza:
t ch = t f (D.1)
gdje je tf određeno prema točki D.4(1).
(2) Za obloge za požarnu zaštitu od gipsanih ploča, vrijeme do početka pougljenjenja tch
drvenih elemenata treba odrediti u skladu sa sljedećim:
- na uskoj strani drvenog elementa izloženog požaru, vidjeti sliku D.1, u skladu s izrazom (3.11) ili
izrazom (3.12)
- na širokim stranama drvenog elementa okrenutim ka neispunjenoj šupljini, vidjeti sliku D.1, iz
izraza:
t ch = t f (D.2)
gdje je vrijeme otkazivanja tf određeno prema točki D.4(1). Za definiciju uske i široke strane
elementa, vidjeti sliku D.1.
Legenda:
1 uska strana elementa izloženog požaru
2 široka strana elementa okrenuta šupljini
3 obloga za požarnu zaštitu na izloženoj strani sklopa
4 obloga za požarnu zaštitu na neizloženoj strani sklopa
Slika D.1 – Definicija uže i šire strane drvenog elementa
D.4 Vrijeme otkazivanja ploča
(1) Za obloge za požarnu zaštitu od ploča na osnovi drva ili drvenih ploča i pričvršćenih na
drvene elemente, vrijeme otkazivanja tf treba odrediti iz izraza:
hp
tf = −4
β0 (D.3)
stranica 51
gdje je:
tf vrijeme otkazivanja, u minutama

hp debljina ploče, u milimetrima
β0 jednodimenzijska proračunska16 brzina pougljenjenja, u mm/min.
(2) Vrijeme otkazivanja gipsanih ploča zbog pogoršanja mehaničkih svojstava materijala treba
odrediti ispitivanjem. Vrijeme otkazivanja tf za tipove A i H gipsanih ploča smije se odrediti iz
izraza:
- za stropove s oblogom pričvršćenom za drvene elemente ili elastičnim čeličnim profilima oblika U
na razmaku ne većem od 400 mm i zidove: Comment [h7]: resilient
to je OK
t f = 2,8 hp − 11 (D.4)
- za stropove s oblogom pričvršćenom za drvene elemente na razmaku većem od 400 mm, ali ne
više od 600 mm:
t f = 2,8 hp − 12 (D.5)
gdje je hp debljina obloge, u mm.
Za obloge koje se sastoje od dvaju slojeva, debljinu hp treba odrediti kao debljinu vanjskog sloja i
50 % debljine unutrašnjeg sloja, uz uvjet da razmak spajala u unutrašnjem sloju nije veći od
razmaka spajala u vanjskom sloju.
16
Nacionalna bilješka: U izvorniku nedostaje pojam “design“ u dijelu teksta koje se odnosi na jednodimenzijsku proračunsku
brzinu pougljenjenja. U prijevodu je to ispravljeno.
stranica 52
Dodatak E
(obavijesni)
Proračun razdjelne funkcije zidnih i stropnih sklopova
E.1 Općenito
(1) Na strani sklopa koja nije izložena požaru mora se osigurati pričvršćenje ploče u
neizgoreno drvo.
(1) Na strani sklopa koja nije izložena požaru treba osigurati pričvršćenje ploče u neizgoreno
drvo.
(2) Pretpostavlja se da su zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na cjelovitost (kriterij E) ako su

zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na izolaciju (kriterij I) i ako ploča ostaje pričvršćena na drveni
okvir na neizloženoj strani.
(3) Pravila se primjenjuju na elemente drvenih okvira, obloge izvedene od ploča na osnovi drva
u skladu s normom EN 13986 i gipsane ploče tipa A, F i H u skladu s normom EN 520. Za ostale
materijale cjelovitost treba odrediti ispitivanjem.
NAPOMENE: Metoda ispitivanja dana je u normi ENV 13381-7.
(3) Za razdjelne elemente treba provjeriti da je
t ins ≥ t req (E.1)
gdje je:
tins vrijeme u kojem dolazi do porasta temperature na neizloženoj strani navedeno u točki
2.1.2(3)
treq vrijeme zahtijevane požarne otpornosti za razdjelnu funkciju sklopa.
E.2 Pojednostavnjena metoda proračuna izolacije
E.2.1 Općenito
(1) Vrijednost tins treba proračunati kao zbroj doprinosa pojedinačnih slojeva upotrijebljenih u
gradnji, u skladu s izrazom
t ins ≥ ∑ t ins,0,i k pos k j (E.2)

i
gdje je:
tins,0,i osnovna izolacijska vrijednost sloja i u minutama, vidjeti poglavlje točku E.2.2
kpos faktor položaja, vidjeti točku E.2.3
kj faktor priključka, vidjeti točku E.2.2.
E.2.1 Općenito
Odgovarajući broj slojeva treba odrediti prema tablici E.1 i slici E.2.
Odgovarajući broj slojeva treba odrediti prema tablici E.1 i slici E.1.
stranica 53
NAPOMENA: Priključak nema učinak na razdjelno svojstvo ako iza njega nije postavljena letva ili
17
konstrukcijski element koji će spriječiti prolazak vrućih plinova u konstrukciju.
(2) Ako se razdjelna konstrukcija sastoji samo od jednog sloja, tj. neizoliranog zida obloženog samo s
jedne strane, za tins treba uzeti osnovnu izolacijsku vrijednost obloge i, kad je to odgovarajuće, pomnožiti s kj.
Tablica E.1 – Put prelaska topline kroz sloj
Porast temperature na neizloženoj Put prelaska topline prema slici E.1

strani u K
Općenito konstrukcija 140 a
Priključci 180 b
Instalacije 180 c,d
Legenda:
1 element drvenog okvira
2 ploča
3 neispunjena šupljina
4 izolacija unutar šupljine
5 priključak ploče iza kojeg nema letve, stupca ili grede
6 položaj instalacija
a–d putovi prelaska topline
Slika E.1 – Prikaz putova prelaska topline kroz razdjelnu konstrukciju
E.2.2 Osnovne izolacijske vrijednosti
(1) Vrijednosti dane u ovoj točki smiju se primijeniti u provjeri vremena požarne otpornosti do
60 minuta.
(2) Osnovne izolacijske vrijednosti ploča treba odrediti iz sljedećih izraza:

- za križno uslojene furnirske ploče s karakterističnom gustoćom koja je veća od ili jednaka 450
kg/m3
t ins,0 = 0,95 hp (E.3)
- za ploče iverice i ploče vlaknatice s karakterističnom gustoćom koja je veća od ili jednaka 600
kg/m3
t ins,0 = 1,1hp (E.4)
- za drvene ploče s karakterističnom gustoćom koja je veća od ili jednaka 400 kg/m3
t ins,0 = 0,5 hp (E.5)
- za gipsane ploče tipa A, F, R i H
t ins,0 = 1,4 hp (E.6)
gdje je:
tins,0 osnovna izolacijska vrijednost, u minutama

hp debljina ploče, u milimetrima.
17
Nacionalna bilješka. Očita pogreška u izvorniku ovdje je ispravljena tako da rečenica ima smisao. U izvorniku umjesto ... if it
is backed ... treba pisati ... if it is not backed ...
stranica 54
(3) Ako su šupljine djelomično ili potpuno ispunjenje izolacijom od kamenih ili staklenih
vlakana, osnovne izolacijske vrijednosti treba odrediti iz izraza:
- za kamena vlakna
t ins,0,i = 0,2 hins k dens (E.7)
za staklena vlakna
t ins,0, i = 0,1hins k dens (E.8)
gdje je:
hins debljina izolacije, u milimetrima

kdens naveden u tablici E.2.
(4) Osnovnu izolacijsku vrijednost za neispunjene šupljine debljine od 45 do 200 mm treba

uzeti tins,0 = 5,0 min.
E.2.3 Faktori položaja
(1) Za zidove s jednoslojnim oblogama, faktor položaja za ploče na strani zida izloženoj požaru
treba uzeti iz tablice E.3, a za ploče na strani zida neizloženoj požaru iz tablice E.4, primjenjujući
sljedeće izraze:
⎧0,02 hp + 0,54
kpos = min⎨
(E.9)
⎩1
kpos = 0,07 hp − 0,17 (E.10)
Faktore položaja za neispunjenje šupljine i izolacijski sloj treba uzeti 1,0.
(1) Za zidove s jednoslojnim oblogama, faktor položaja za ploče na izloženoj strani zida treba
uzeti iz tablice E.3, a za ploče na neizloženoj strani zida iz tablice E.4, primjenjujući sljedeće
izraze:
⎧0,02hp + 0,54
kpos = min⎨ (E.9)
⎩1
k pos = 0,07 hp − 0,17 (E.10)
gdje je hp debljina ploče na izloženoj strani.
Kad izložene ploče nisu izvedene kao gipsane ploče tipa F, faktore položaja za neispunjene
šupljine i izolacijski sloj treba uzeti 1,0. Kad su izložene ploče izvedene kao gipsane ploče tipa F,
faktore položaja treba uzeti:
- kpos = 1,5 za neispunjene šupljine, ili šupljine ispunjene izolacijom od kamene vune
- kpos = 2,0 za šupljine ispunjene izolacijom od staklenih vlakana.
(2) Za zidove s dvoslojnim oblogama, vidjeti sliku E.2, faktore položaja treba uzeti iz tablice
E.5.
stranica 55
(3) Za stropove izložene požaru odozdo, faktore položaja za izložene ploče navedene u tablici
E.3 treba pomnožiti s 0,8.
E.2.4 Učinci priključaka
(1) Faktor priključka kj treba uzeti kj = 1,0 za sljedeće:

- priključke ploča pričvršćene za letvu najmanje jednake debljine ili za konstrukcijski element
- drvene ploče.
NAPOMENA: Za drvene ploče učinak priključaka uključen je u osnovne izolacijske vrijednosti tins,0 navedene
u izrazu (E.5).
(2) Za priključke ploča koji nisu pričvršćeni za letvu, faktor položaja kj treba uzeti iz tablica E.6 i
E.7.
(3) Za priključke s izoliranim letvama, faktor položaja treba uzeti kj = 1,0.
Tablica E.2 – Vrijednosti kdens za izolacijske materijale u šupljinama

a
Materijal za ispunavanje šupljina Gustoća kdens
3
kg/m
Staklena vlakna 15 0,9
20 1,0
26 1,2
Kamena vlakna 26 1,0
50 1,1
a
Za međuvrijednosti gustoće smije se primijeniti linearna interpolacija.
Tablica E.3 – Faktori položaja kpos za jednoslojne ploče na izloženoj strani
Ploča Debljina Faktor položaja za ploče iza kojih je
mm izolacija od kamenih ili šupljina

staklenih vlakana
Križno uslojene furnirske ploče s od 9 do 25
3
karakterističnom gustoćom ≥ 450 kg/m
Ploče iverice, ploče vlaknatice s od 9 do 25
3
karakterističnom gustoćom ≥ 600 kg/m Izraz (E.9) 0,8
Drvene ploče s karakterističnom od 15 do 19
3
gustoćom ≥ 400 kg/m
Gipsane ploče tipa A, H, F od 9 do 15
Tablica E.4 – Faktori položaja kpos za jednoslojne ploče na neizloženoj strani18
Ploča Debljina ploče Faktor položaja za ploče ispred kojih su

na neizloženoj
strani
a
mm Staklena Kamena vlakna debljine šupljina
vlakna
od 45
145 195
do 95
18
Nacionalna bilješka: U prvom stupcu tablice vjerojatno je ispuštena riječ "karakteristična" ispred riječi "gustoća". Usporedi
s tablicom E.3.
stranica 56
Križno uslojene furnirske ploče s od 9 do 25 Izraz
3 0,6
gustoćom ≥ 450 kg/m (E.10)
Ploče iverice, ploče vlaknatice s od 9 do 25 Izraz 0,6
3
gustoćom ≥ 600 kg/m (E.10)
Drvene ploče s gustoćom ≥ 400 15 0,45 1,5 3,9 4,9 0,6
3
kg/m
19 0,67
Gipsane ploče tipa A, H, F od 9 do 15 Izraz 0,7
(E.10)
a
Za međuvrijednosti smije se primijeniti linearna interpolacija.
Tablica E.3 – Faktori položaja kpos za jednoslojne ploče na izloženoj strani
Ploča na izloženoj strani Debljina Faktor položaja za ploče iza kojih je
mm izolacija od kamenih ili šupljina

staklenih vlakana
Furnirske ploče s karakterističnom od 9 do 25
3
Ploče iverice, ploče vlaknatice s od 9 do 25
3
karakterističnom gustoćom ≥ 600 kg/m Izraz (E.9) 0,8
Drvene ploče s karakterističnom od 15 do 19
3
Gipsane ploče tipa A, H, F od 9 do 15
Tablica E.4 – Faktori položaja kpos za jednoslojne ploče na neizloženoj strani19
Ploča na izloženoj strani Debljina ploče Faktor položaja za ploče ispred kojih su
na izloženoj
strani
a
mm Staklena Kamena vlakna debljine šupljina
vlakna
od 45
145 195
do 95
Furnirske ploče s od 9 do 25
Izraz
karakterističnom gustoćom ≥ 450 0,6
3 (E.10)
kg/m
Ploče iverice, ploče vlaknatice s od 9 do 25 Izraz 0,6
karakterističnom gustoćom ≥ 600 (E.10)
3
kg/m 1,5 3,9 4,9
Drvene ploče s karakterističnom 15 0,45 0,6
3
19 0,67
Gipsane ploče tipa A, H, F od 9 do 15 Izraz 0,7
(E.10)
a
Za međuvrijednosti smije se primijeniti linearna interpolacija.
“
slika
19
Nacionalna bilješka: U prvom stupcu tablice ispuštena je riječ "karakteristična" ispred riječi "gustoća". Usporedi s tablicom
E.3.
stranica 57
Slika E.2 – Definicija broja slojeva
Tablica E.5 – Faktori položaja kpos za zidove s dvoslojnim pločama
Konstrukcija: Broj sloja

Broj sloja i materijal 1 2 3 4 5
1,2,4,5 Ploča na osnovi drva 0,7 0,9 1,0 0,5 0,7
3 Šupljina
1,2,4,5 Gipsana ploča tipa A ili H 1,0 0,8 1,0 0,8 0,7
3 Šupljina
1,5 Gipsana ploča tipa A ili H 1,0 0,8 1,0 0,8 0,7
2,4 Ploča na osnovi drva
3 Šupljina
1,5 Ploča na osnovi drva 1,0 0,8 1,0 0,8 0,7
2,4 Gipsana ploča tipa A ili H
3 Šupljina
1,2,4,5 Ploča na osnovi drva 1,0 0,6 1,0 0,9 1,5
3 Ispun od kamenih vlakana
1,5 Gipsana ploča tipa A ili H 1,0 0,8 1,0 1,0 1,2
2,4 Ploča na osnovi drva
1,5 Ploča na osnovi drva 1,0 0,6 1,0 1,0 1,5
2,4 Gipsana ploča tipa A ili H
stranica 58
Tablica E.6 – Faktor priključka kj kojim se uzima u obzir

učinak priključaka u pločama na osnovi drva iza kojih nema letava
Tip priključka kj
a 0,2
b 0,3
c 0,4
d 0,4
e 0,6
stranica 59
Tablica E.7 – Faktor priključka kj kojim se uzima u obzir

učinak priključaka u gipsanim pločama iza kojih nema letava
Tip priključka Tip kj

Ispunjeni Neispunjen
priključci i priključci
a A,H,F 1,0 0,2
b A,H,F 1,0 0,15

stranica 60
Dodatak F
(obavijesni)
Smjernice za korisnike ovog dijela eurokoda
(1) U ovom dodatku dijagram toka dan je kao smjernica za korisnike norme EN 1995-1-2,
vidjeti slike F.1 i F.2.
Elementi konstrukcije izloženi normiranom požaru

(pojednostavnjene metode)
Zidni i podni sklopovi

(poglavlje 5)
Linijski elementi
(grede, stupovi)
Zaštićeni ne Proračunaj dubina pou-

element gljenjenja (točka 3.4.2)
da
Proračunaj početak
pougljenjenja tch (točka 3.4.3.3)
treq ≤ tch da Nema pougljenjenja
ne
Proračunaj vrijeme otkazivanja

ploče tf (točka 3.4.3.4) Proračunaj dubinu Odaberi metodu
pougljenjenja za smanjenja mehaničkih
t = treq svojstava (točka 4.2)
ne tf > tch
Metoda smanjenja Metoda smanjenja

da presjeka (točka 4.2.2) svojstava (točka 4.2.3)
Proračunaj k2 i smanjenu
brzinu pougljenjenja Proračunaj A, I i W Proračunaj A, I i W
proračunskog poprečnog presjeka preostalog poprečnog presjeka
treq ≤ tf da
ne
Proračunaj k3 i brzinu pougljenjenja Proračunaj Rd

nakon otkazivanja panela
E d ≤ Rd ne
da
KRAJ
Slika F.1 – Dijagram toka koji pokazuje postupak proračuna

u provjeri nosive funkcije elemenata konstrukcije
stranica 61
Spojevi
Štapasta spajala ne Proračun na

osnovi ispitivanja, vidjeti
normu EN 1990
da
Bočni drveni elemeni ne
da
Pojednostavnjenja pravila Metoda smanjenja Spojevi s vanjskim

točka 6.2.1.1(1) opterećenja čeličnim pločama
točka 6.2.2.1 točka 6.3
da td,fi ≥ treq,fi Povećaj veličinu elemenata/

spajala i/ili broj spajala
ne
Povećane
veličine elementa ne Zaštićeni spojevi ne
da da
Proračunaj afi točka 6.2.1.2

točke 6.2.1.1(2),(3)
da td,fi ≥ treq,fi ne
KRAJ
Slika F.2 – Dijagram toka koji pokazuje postupak proračuna spojeva

HRN en 1995-1-2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRN en 1995-1-2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Eurokod 5 - EN 1995-1-2:2004+AC Projektiranje drvenih konstrukcija -

Dio 1-2: Općenito – Proračun konstrukcija na djelovanje požara

ICS 91.010.30; 13.220.50; 91.080.20 Zamjenjuje normu ENV 1995-1-2:1994

Eurokod 5 - Projektiranje drvenih konstrukcija -

Povijest programa eurokodova

Status i područje primjene eurokodova

Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi

Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (EN-ova i ETA-

Dopunske obavijesti posebne za normu EN 1995-1-2

Nacionalni dodatak uz normu EN 1995-1-2

4 Postupci proračuna mehaničke otpornosti

5 Postupci proračuna zidnih i stropnih sklopova

Dodatak A (obavijesni) Parametarska izloženost požaru

Dodatak B (obavijesni) Složene metode proračuna

Dodatak D (obavijesni) Pougljenjenje elemenata u zidnim i stropnim sklopovima s

Dodatak E (obavijesni) Proračun razdjelne funkcije zidnih i stropnih sklopova

Dodatak F (obavijesni) Smjernice za korisnike ovog dijela eurokoda

Ovaj dokument zamjenjuje prednormu ENV 1995-1-2:1994.

CEN/TC250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN-a/CENELEC-a, ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje čeličnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih čelično-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehničko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i područje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrđivanja usklađenosti zgrada i inženjerskih građevina s bitnim zahtjevima

- kao osnova pri specificiranju ugovora za građevine i pripadajuće inženjerske usluge

Eurokodovi osiguravaju zajednička pravila projektiranja konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat će cjelovit tekst eurokodova

- vrijednosti i/ili razredi, gdje su u eurokodu navedene druge mogućnosti

- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol

- postupak koji će se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni različiti mogući postupci

a mogu još sadržavati i

- odluke o primjeni obavijesnih dodataka

Veze između eurokodova i usklađenih tehničkih specifikacija za proizvode (EN-ova i ETA-

Postoji potreba za dosljednošću između usklađenih tehničkih specifikacija za građevne proizvode i

Dopunske obavijesti posebne za normu EN 1995-1-2

Norma EN 1995-1-2 propisuje načela, zahtjeve i pravila konstrukcijskog proračuna zgrada

Norma EN 1995-1-2 namijenjena je investitorima (npr. za utvrđivanje njihovih posebnih zahtjeva),

Direktiva za građevne proizvode 89/106/EEC navodi sljedeće bitne zahtjeve za ograničenje

"Građevina mora biti projektirana i izvedena tako da u slučaju izbijanja požara

- nosivost građevine ostane očuvana tijekom određenog vremena

Razmatranje dodatnih zahtjeva, primjerice:

Numeričke vrijednosti parcijalnih koeficijenata i drugih parametara pouzdanosti navedene su kao

Zasad je moguće provesti proračunski postupak određivanja odgovarajućeg ponašanja koji

Proračun elemenata Proračun dijela konstrukcije Proračun cijele konstrukcije

Određivanje mehaničkih Određivanje mehaničkih Odabir mehaničkih djelovanja

Jednostavni Složeni Jednostavni Složeni Složeni

Odabir pojednostavnjenog ili

Proračun elemenata Proračun dijela konstrukcije Proračun cijele konstrukcije

Određivanje mehaničkih Određivanje mehaničkih Odabir mehaničkih djelovanja

Jednostavni Složeni Složeni Složeni

Slika 1 – Zamjenski proračunski postupci

Očekuje se da će proračunska pomagala zasnovana na proračunskim modelima navedenim u

U Dodatku F (obavijesnom), navedene su smjernice za pomoć korisnicima pri odabiru