HRN en 1999-1-4 PDF

EN 1999-1-4:2007, Eurokod 9 - Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-4: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi
stranica 1/64
________________________________________________________________________
EUROPSKA NORMA EN 1999-1-4
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM veljaþa 2007.
______________________________________________________________________________
ICS 91.010.30; 93.020
Hrvatska verzija
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-4: Hladno

oblikovani konstrukcijski limovi
Eurocode 9: Design of aluminium structures – Part 1-4: Cold-formed structural sheeting
Eurocode 9: Calcul des structures en aluminium – Partie 1-4: Les structures à plaques formées à
froid
Eurocode 3: Bemessung und Konstruktion von Aluminiumtragwerken – Teil 1-4: Kaltgeformte

Profiltafeln
stranica 2/64
Predgovor
Ovu je europsku normu, EN 1999-1-4:2007, pripremio tehniþki odbor CEN/TC 250, „Structural
Eurocodes“ þije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovjetnoga teksta ili
prihvaüanjem najkasnije do kolovoza 2007., a opreþne nacionalne norme moraju se povuüi
najkasnije do ožujka 2010.
CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne normirne organizacije sljedeüih zemalja: Austrije, Belgije, Bugarske, Cipra, ýeške
Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grþke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve,
Luksemburga, Maÿarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemaþke, Poljske, Portugala,
Rumunjske, Slovaþke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenoga Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odluþila je, na temelju þlanka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u podruþju graÿevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehniþkih prepreka trgovini i
usklaÿivanje tehniþkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja, Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaÿenih tehniþkih
pravila za proraþun graÿevina koja bi, u prvoj fazi, služila kao druga moguünost uz vrijedeüa
nacionalna pravila u državama þlanicama, a u konaþnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoü Upravnog odbora s predstavnicima država þlanica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 80-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države þlanice EU-a i EFTA-e odluþili su, na temelju sporazuma1 izmeÿu
Komisije i CEN-a, da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao buduüi status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeüa 89/106/EEC o graÿevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeüa 93/37/EEC,
92/50/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim radi uspostave unutrašnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadržava sljedeüe norme koje se opüenito sastoje od više
dijelova:
EN 1990, Eurokod 0: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje þeliþnih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih þeliþno-betonskih konstrukcija
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

1
Sporazum izmeÿu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraþun
zgrada i inženjerskih graÿevina (BC/CEN/03/89).
stranica 3/64
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehniþko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrÿuju odgovornost upravnih tijela za donošenje propisa svake države þlanice i
osiguravaju njihovo pravo odreÿivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih
pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od države do države.
Status i podruþje primjene eurokodova
Države þlanice EU-a i EFTA-e potvrÿuju da eurokodovi služe kao referentni dokumenti u sljedeüe
svrhe:
- kao sredstvo potvrÿivanja usklaÿenosti zgrada i inženjerskih graÿevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeüa 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehaniþka otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u sluþaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za graÿevine i pripadajuüe inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklaÿenih tehniþkih specifikacija za graÿevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehniþka dopuštenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same graÿevine, u izravnome odnosu s temeljnim
dokumentima2 navedenim u þlanku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukþija od
usklaÿenih norma proizvoda3. Stoga, tehniþka pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehniþkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normama proizvoda radi postizanja pune spojivosti tih tehniþkih specifikacija s eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajedniþka pravila proraþuna konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri

proraþunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobiþni oblici
graÿenja ili uvjeti proraþuna nisu posebno obuhvaüeni pa se u takvim sluþajevima projektant
upuüuje na dodatno savjetovanje sa struþnjacima.
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat üe cjelovit tekst eurokodova

(ukljuþujuüi sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor, i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak.
Nacionalni dodatak smije sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreÿeni parametri"
(NDP), a upotrebljavaju se pri proraþunu zgrada i inženjerskih graÿevina koje se grade u dotiþnoj
državi, tj. kao:
- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguünosti

2
U skladu s þlankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti izmeÿu bitnih zahtjeva i mandata za usklaÿene EN-ove i ETAG/ETA-e.
3
U skladu s þlankom 12. CPD-a temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaÿivanjem nazivlja i tehniþkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznaþiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehniþkim specifikacijama, npr. metode proraþuna i provjere, tehniþka
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklaÿenih norma i smjernica za Europska tehniþka dopuštenja.
Eurokodovi, ustvari, imaju sliþnu ulogu u podruþju bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br. 2.
stranica 4/64
- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podatke specifiþne za neku državu (zemljopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereüenja snijegom
- postupak koji üe se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi moguüi postupci
- upuüivanja na neopreþne dopunske podatke radi pomoüi korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze izmeÿu eurokodova i usklaÿenih tehniþkih specifikacija za proizvode (europskih

norma i europskih tehniþkih dopuštenja)
Postoji potreba za dosljednošüu izmeÿu usklaÿenih tehniþkih specifikacija za graÿevne proizvode i

tehniþkih pravila za graÿevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaþivanje znakom CE
graÿevnih proizvoda a koji upuüuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno
odreÿeni parametri uzeti u obzir.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1999-1-4
Ova norma daje druge postupke, vrijednosti i preporuke za razrede u napomenama naznaþujuüi
gdje se smije naþiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje
norma EN 1999-1-4 treba imati nacionalni dodatak koji sadržava sve nacionalno odreÿene
parametre koji üe se upotrebljavati pri proraþunu aluminijskih konstrukcija koje se grade u
odgovarajuüoj zemlji.
Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1999-1-4 u ovim toþkama:
2(3)
2(4)
2(5)
3.1(3)
7.3(3)
A.1(1)
A.3.4(3)

4
Vidi þlanke 3.3 i 12 CPD-a kao i toþke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
stranica 5/64
1 Opüenito
1.1 Podruþje primjene norme EN 1999
(1)P Norma EN 1999 primjenjuje se za proraþun zgrada i inženjerskih graÿevina i konstrukcija od

aluminija. U skladu je s naþelima i zahtjevima za sigurnost i uporabljivost konstrukcija, osnovama
njihova proraþuna i provjere koji su navedeni u normi EN 1990: Osnove projektiranja konstrukcija.
(2) Norma EN 1999 bavi se samo zahtjevima za otpornost, uporabljivost, trajnost i otpornost na
požar aluminijskih konstrukcija. Ostali zahtjevi, koji se tiþu npr. toplinske ili zvuþne izolacije, nisu
razmatrani.
(3) Norma EN 1999 primjenjuje se zajedno s normama:
- EN 1990 Osnove projektiranja konstrukcija

- EN 1991 Djelovanja na konstrukcije
- europske norme za konstrukcijske proizvode koje su važne za aluminijske konstrukcije
- EN 1090-1: Izvedba þeliþnih konstrukcija i aluminijskih konstrukcija – 1. dio: Ocjenjivanje
sukladnosti konstrukcijskih dijelova5
- EN 1090-3: Izvedba þeliþnih konstrukcija i aluminijskih konstrukcija – 3. dio: Tehniþki zahtjevi za
aluminijske konstrukcije6
(4) Norma EN 1999 podijeljena je na pet dijelova:
EN 1999-1-1 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Opüa konstrukcijska pravila
EN 1999-1-2 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Projektiranje konstrukcija na djelovanje

požara
EN 1999-1-3 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Konstrukcija osjetljive na zamor
EN 1999-1-4 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi
EN 1999-1-5 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Ljuskaste konstrukcije
1.1.2 Podruþje primjene norme EN 1999-1-4
(1) Norma EN 1999-1-4 navodi proraþunske zahtjeve za hladno oblikovane trapezne aluminijske
limove. Primjenjuje se za hladno oblikovane aluminijske proizvode izraÿene od toplo valjanog ili
hladno valjanog lima ili traka koji su hladno oblikovani postupcima poput oblikovanja hladnim
valjanjem ili prešanjem. Izvedba aluminijskih konstrukcija izraÿenih od hladno oblikovanog lima
obuhvaüena je u normi EN 1090-3.
NAPOMENA: Pravila u ovome dijelu dopunjuju pravila iz drugih dijelova norme EN 1999-1.
(2) Takoÿer su navedene metode za proraþun napregnutih membrana primjenom aluminijskoga

lima kao konstrukcijske dijafragme.
(3) Ovaj se dio norme ne primjenjuje za hladno oblikovane aluminijske profile, kao što su profili
oblika C, Z i sliþnih oblika ni za hladno oblikovane i zavarene kružne ili pravokutne šuplje profile.
(4) Norma EN 1999-1-4 navodi metode za projektiranje primjenom proraþuna i za projektiranje

utemeljeno na ispitivanju. Metode za projektiranje primjenom proraþuna primjenjuju se samo
unutar navedenih raspona svojstava materijala i svojstava geometrijskog oblika za koje postoji

5 Treba objaviti
6 Treba objaviti
stranica 6/64
dovoljno iskustvo i dokazi iz ispitivanja. Ta ograniþenja ne vrijede za projektiranje utemeljeno na
ispitivanju.
(5) Norma EN 1999-1-4 ne obuhvaüa raspored optereüenja za optereüenja tijekom izvedbe i

održavanja.
1.2 Upuüivanje na druge norme
(1) Za primjenu ove norme neophodne su publikacije na koje se upuüuje u nastavku. Za datirana
upuüivanja primjenjuje se samo navedeno izdanje. Za nedatirana upuüivanja primjenjuje se
posljednje izdanje navedene publikacije (ukljuþujuüi sve amandmane).
1.2.1 Opüa upuüivanja
EN 1090-1: Execution of steel structures and aluminium structures – Part 1: Requirements for
conformity assessment of structural components
EN 1090-3: Execution of steel structures and aluminium structures – Part 3: Technical

requirements for aluminium structures7
1.2.2 Upuüivanja na konstrukcijski proraþun
EN 1990 Eurocode 0 - Basis of structural design
EN 1991 Eurocode 1 – Action on structures – All parts
EN 1995-1-1 Eurocode 5: Design of timber structures - Part 1-1 General rules and rules for
buildings
EN 1999-1-1 Eurocode 9: Design of aluminium structures - Part 1-1 General structural rules
1.2.3 Materijali i ispitivanje materijala
EN 485-2:2008 Aluminium and aluminium alloys - Sheet, strip and plate - Part 2: Mechanical
properties
EN 508-2 Roofing products from metal sheet - Specification for self-supporting

products of steel, aluminium or stainless steel sheet - Part 2: Aluminium
EN 1396:2007 Aluminium and aluminium alloys - Coil coated sheet and strip for general
applications – Specifications
EN 10002-1 Metallic materials - Tensile testing - Part 1: Method of test at ambient

temperature
1.2.4 Upuüivanja na spojna sredstva
EN ISO 1479 Hexagon head tapping screws
EN ISO 1481 Slotted pan head tapping screws
EN ISO 15480 Hexagon washer head drilling screws with tapping screw thread
EN ISO 15481 Cross recessed pan head drilling screws with tapping screw thread

7 Treba objaviti
stranica 7/64
EN ISO 15973 Closed end blind rivets with break pull mandrel and protruding head
EN ISO 15974 Closed end blind rivets with break pull mandrel and countersunk head
EN ISO 15977 Open end blind rivets with break pull mandrel and protruding head
EN ISO 15978 Open end blind rivets with break pull mandrel and countersunk head
EN ISO 15981 Open end blind rivets with break pull mandrel and protruding head
EN ISO 15982 Open end blind rivets with break pull mandrel and countersunk head
ISO 7049:1994 Cross recessed pan head tapping screws
1.2.5 Ostala upuüivanja
EN ISO 12944-2 Paints and varnishes - Corrosion protection of steel structures by protective
paint systems - Part 2: Classification of environments
1.3 Nazivi i definicije
Osim pravila navedenih u normi EN 1999-1-1, za potrebe norme EN 1999-1-4 upotrebljavaju se

ove definicije:
1.3.1
osnovni materijal (en: base material)
aluminijski materijal od ravnoga lima od kojeg se hladnim oblikovanjem izraÿuju profilirani limovi
1.3.2
dogovorna granica popuštanja osnovnoga materijala8 (en: proof strenght of base material)
dogovorna granica popuštanja fo osnovnoga materijala pri 0,2 %- tnoj zaostaloj deformaciji
1.3.3
djelovanje dijafragme (en: diaphragm action)
ponašanje konstrukcije koje ukljuþuje posmik u ravnini lima
1.3.4
djelomiþna upetost; djelomiþna sprijeþenost deformiranja (en: partial restraint)
ograniþenje do neke mjere boþnoga ili rotacijskoga pomaka dijela popreþnog presjeka koje
poveüava njegovu otpornost na izvijanje
1.3.5
upetost, pridržanje, sprijeþenost deformiranja (en: restraint)
potpuno ograniþenje boþnoga ili rotacijskoga pomaka dijela popreþnog presjeka koje poveüava
njegovu otpornost na izvijanje
1.3.6
parametar vitkosti (en:slenderness parameter)
normalizirana vitkost povezana s materijalom
1.3.7
proraþun posmiþne dijafragme (en: stressed-skin design)
proraþunska metoda koja omoguüuje uzimanje u obzir doprinosa djelovanja dijafragme od limova
poveüanju krutosti i þvrstoüe konstrukcije

8
Nacionalna bilješka: U metalnim se konstrukcijama upotrebljava i naziv tehniþka granica popuštanja.
stranica 8/64
1.3.8
oslonac (en: support)
mjesto na kojem element prenosi sile ili momente na temelj ili koji drugi dio konstrukcije
1.3.9
proraþunska debljina (en: effective thickness)
proraþunska debljina kojom se uzima u obzir lokalno izboþivanje ravnoga dijela popreþnoga
presjeka
1.3.10
smanjena proraþunska debljina (en: reduced effective thickness)
proraþunska debljina kojom se uzima u obzir distorzijsko izvijanje ukruüenja u drugom koraku
proraþunskog postupka za ravne dijelove popreþnoga presjeka, ako je lokalno izboþivanje uzeto u
obzir u prvome koraku
1.4 Simboli
(1) Osim simbola navedenih u normi EN 1999-1-1, primjenjuju se ovi glavni simboli:
Od 1. do 6. poglavlja
C rotacijska krutost opruge
k linearna krutost opruge
T rotacija
bp zamišljena širina ravnoga dijela popreþnoga presjeka
hw visina hrpta, mjereno izmeÿu osi pojasnica
sw kosa visina hrpta, mjereno izmeÿu srednjih toþaka zaobljenja izmeÿu pojasnica i hrptova
Fd faktor smanjenja za distorzijsko izvijanje (izvijanje ukruüenja zbog savijanja)
M kut izmeÿu dvaju ravninskih elemenata
I nagib hrpta u odnosu na pojasnice
8. poglavlje: Prikljuþci s mehaniþkim spojnim sredstvima
dw promjer podložne ploþice ili glave spojnog sredstva
fu,min manja od vlaþnih þvrstoüa obaju spojenih dijelova

fu,sup vlaþna þvrstoüa oslonaþkoga dijela u kojemu je uþvršüen vijak

fy granica popuštanja oslonaþkoga dijela od þelika

tmin debljina tanjega spojenog dijela ili lima

tsup debljina oslonaþkoga elementa u kojemu je uþvršüen vijak.
(2) Dodatni simboli odreÿeni su tamo gdje se prvi puta pojavljuju.

stranica 9/64
1.5 Geometrijski oblik i dogovori za dimenzije
1.5.1 Oblik profila
(1) Hladno oblikovani limovi imaju, u okviru dopuštenih odstupanja, stalnu nazivnu debljinu i
jednoliki popreþni presjek cijelom duljinom.
(2) Popreþni presjeci hladno oblikovanih limova u biti sadržavaju odreÿen broj ravninskih dijelova
popreþnoga presjeka prikljuþenih pomoüu zakrivljenih dijelova.
(3) Tipiþni oblici popreþnih presjeka hladno oblikovanih profiliranih limova prikazani su na slici 1.1.
(4) Popreþni presjeci hladno oblikovanih limova mogu biti neukruüeni ili mogu sadržavati uzdužna
ukruüenja u svojim hrptovima ili pojasnicama, ili u objema.
1.5.2 Oblik ukruüenja
(1) Tipiþni oblici ukruüenja za hladno oblikovane limove prikazani su na slici 1.2.
Slika 1.1 – Primjeri hladno oblikovanih limova
Slika 1.2 – Tipiþna srednja uzdužna ukruüenja
1.5.3 Dimenzije popreþnih presjeka
(1) Ukupne dimenzije hladno oblikovanih limova, ukljuþujuüi ukupnu širinu b, ukupnu visinu h,
unutarnji polumjer previjanja r i druge vanjske dimenzije oznaþene simbolima bez indeksa mjere se
na vanjskim obrisima profila, osim ako je navedeno drukþije, vidjeti sliku 5.1.
(2) Ako nije drukþije navedeno, druge dimenzije popreþnoga presjeka hladno oblikovanih limova,
oznaþene simbolima s indeksima, kao bp, hw ili sw mjere se do osi dijela presjeka ili srednje toþke
zaobljenja.
stranica 10/64
(3) U sluþaju kosih hrptova hladno oblikovanih profiliranih limova, kosa se visina s mjeri paralelno s
nagibom.
(4) Razvijena visina hrpta mjeri se duž njegove srednje crte, ukljuþujuüi sva ukruüenja hrpta.
(5) Razvijena širina pojasnice mjeri se duž njezine srednje crte, ukljuþujuüi sva srednja ukruüenja.
(6) Debljina t proraþunska je debljina aluminija, ako nije drukþije navedeno. Vidjeti toþku 3.2.2.
1.5.4 Dogovor za osi elementa
(1) U normi EN 1999-1-4 za profilirane se limove primjenjuje ovaj dogovor za osi:
- os y-y paralelna je s ravninom lima
- os z-z okomita je na ravninu lima.
2 Osnove proraþuna
(1)P Proraþun hladno oblikovanoga lima mora biti usklaÿen s opüim pravilima danim u normama
EN 1990 i EN 1999-1-1.
(2)P Za graniþna stanja nosivosti i graniþna stanja uporabljivosti moraju se usvojiti primjereni
parcijalni koeficijenti.
(3) Za provjeru graniþnih stanja nosivosti parcijalni koeficijenti JM moraju biti odreÿeni ovako:
- za otpornost popreþnih presjeka i elemenata na nestabilnost: JM1
- za vlaþnu otpornost popreþnih presjeka na lom: JM2
- za otpornost prikljuþaka: JM3.
NAPOMENA: Vrijednosti za JMi smiju se odrediti u nacionalnome dodatku. Za upotrebu u zgradama

preporuþene su ove vrijednosti:
JM1 = 1,10
JM2 = 1,25
JM3 = 1,25.
(4) Za provjere graniþnih stanja uporabljivosti treba upotrebljavati parcijalni koeficijent JM,ser.
NAPOMENA: Vrijednosti za JM,ser smiju se odrediti u nacionalnome dodatku. Za upotrebu u zgradama

preporuþena je ova vrijednost:
JM,ser = 1,0.
(5) U proraþunu konstrukcija izraÿenih od hladno oblikovanih limova treba razlikovati

"konstrukcijske razrede", ovisno o namjeni limova u konstrukciji, koji su odreÿeni ovako:
I. konstrukcijski razred: konstrukcije u kojima su hladno oblikovani limovi proraþunani tako da

doprinose ukupnoj þvrstoüi i stabilnosti konstrukcije, vidjeti toþku 6.3.3
stranica 11/64
II. konstrukcijski razred: konstrukcije u kojima su hladno oblikovani limovi proraþunani tako da
doprinose þvrstoüi i stabilnosti pojedinih konstrukcijskih dijelova
III. konstrukcijski razred: konstrukcije u kojima su hladno oblikovani limovi upotrijebljeni kao
dijelovi koji samo prenose optereüenja na konstrukciju.
NAPOMENA 1: U nacionalnome dodatku smiju se navesti pravila za upotrebu konstrukcijskih razreda i za

povezivanje s razredima posljedica iz norme EN 1990.
NAPOMENA 2: Za I. i II. konstrukcijski razred zahtjev za izvedbu treba navesti u specifikacijama za izvedbu ,
vidjeti normu EN 1090-3.
3 Materijali
3.1 Opüenito
(1) Metode za projektiranje primjenom proraþuna navedene u normi EN 1999-1-4 smiju se

primijeniti za konstrukcijske legure za temperiranja popisana u tablici 3.1.
(2) Za projektiranje primjenom proraþuna navedenome u normi EN 1999-1-4, dogovorna granica

popuštanja pri 0,2 %-tnoj zaostaloj deformaciji fo treba biti najmanje fo = 165 N/mm2.
(3) Aluminijski lim i trak koji se upotrebljava za hladno oblikovane profilirane limove trebaju biti
prikladni za odreÿeni popreþni presjek ovisno o hladnome oblikovanju i postupku hladnoga
oblikovanja.
NAPOMENA: Za aluminijske materijale i proizvode vidjeti nacionalni dodatak.
3.2 Legure konstrukcijskog aluminija
3.2.1 Svojstva materijala
(1) Karakteristiþne vrijednosti dogovorne granice popuštanja pri 0,2 %-tnoj zaostaloj deformaciji fo i
vlaþna þvrstoüa fu dobivene su usvajajuüi najmanje vrijednosti Rp0,2 i Rm izravno iz odgovarajuüih
norma za proizvode.
(2) Smije se pretpostaviti da su svojstva pri tlaku jednaka onima pri vlaku.
(3) Ako se upotrebljava djelomiþno plastiþni moment otpornosti, omjer karakteristiþne vlaþne
þvrstoüe fu i karakteristiþne dogovorne granice popuštanja pri 0,2 %-tnoj zaostaloj deformaciji fo ne
treba biti manji od 1,2.
(4) Konstante materijala (modul elastiþnosti itd.) treba uzeti kako je navedeno u normi EN 1999-1-
1.
stranica 12/64
Tablica 3.1 – Karakteristiþne vrijednosti dogovorne granice popuštanja pri 0,2 %-tnoj
zaostaloj deformaciji fo, vlaþne þvrstoüe fu i produljenja A50 za limove i trakove za
temperiranja s fo > 165 N/mm2 i debljine izmeÿu 0,5 i 6 mm
Oznaka Debljina fu fo
Oznaka
Razredba 1), A50
brojþana kemijska Temperiranje do 1)
trajnosti 2), 3) Rm Rp0,2
5)
% 4)
EN AW- EN AW- mm 2 2
N/mm N/mm
H18 3,0 190 170 2

3003 AlMn1Cu A
H48 3,0 180 165 2
H14 | H24/H34 6|3 220 180 | 170 2-3 | 4
H16 | H26/H36 4|3 240 200 | 190 1-2 | 3
H18 | H28/H38 3 | 1,5 260 230 | 220 1-2 | 3

3004 AlMn1Mg1 A
H44 3 210 180 4
H46 3 230 200 3
H48 3 260 220 3
H16 4 195 175 2
3005 AlMn1Mg0,5 A H18 | H28 3 220 200 | 190 2 | 2-3
H48 3 210 180 2
3103 AlMn1 A H18 3 185 165 2
H18 | H28 3 | 1,5 195 180 | 170 1|2

3105 AlMn0,5Mg0,5 A
H48 3 195 170 2
5005 AlMg1(B) A H18 3 185 165 2
H14 6 230 180 3-4
H16 | H26/H36 6 250 210 | 180 3 | 4-6
5052 AlMg2,5 A H18 | H28/H38 3 270 240 | 210 2 | 3-4
H46 3 250 180 4-5
H48 3 270 210 3-4
H14 6 210 170 2-4
2-3 | 4-
H16 | H26/H36 4 230 200 | 170
7
5251 AlMg2Mn0,3 A H18 | H28/H38 3 255 230 | 200 2|3
H46 3 210 165 4-5

stranica 13/64
H48 3 250 215 3
6025- AlMg2,5SiMnC H34 5 210 165 2-3

7072 u-AlZn1 alclad A
alclad 6) 6)
H36 5 220 185 2-4
1) Vrijednosti za temperiranja H1x, H2x, H3x u skladu s normom EN 485-2:2008.

2) Vrijednosti za temperiranje H4x (kolut prevuþenoga lima i traka) u skladu s normom EN 1396:2007.
3) Ako su dva (tri) temperiranja navedena u jednome redu, temperiranja razdvojena znakom“|” imaju razliþite
tehnološke vrijednosti, a ona razdvojeni znakom“/” imaju iste vrijednosti. (Temperiranja se razlikuju samo za fo i
A50.)
4) A50 smije ovisiti o debljini materijala u navedenom rasponu, stoga je nekada naveden raspon za A50.
5) Razredba trajnosti, vidjeti normu EN 1999-1-1.
6) EN AW-6025-7072 alclad (EN AW-AlMg2,5SiMnCu-AlZn1 alclad) višeslojni je materijal s jezgrom od EN AW-
6025 i oblogom od EN AW-7072 s obje strane. Zbog trajnosti obloga s obje strane treba imati debljinu najmanje 4
% ukupne debljine materijala. Ako debljina obloge prelazi 5 % tu þinjenicu treba razmotriti pri proraþunima
konstrukcije, tj. u obzir treba uzeti samo debljinu jezgre višeslojnog lima. Stoga u specifikacijama za izvedbu treba
navesti najmanju debljinu obloge od 4 % i najmanju debljinu jezgre kako bi izvoÿaþ mogao nabaviti odgovarajuüe
9
sastavne proizvode s nadzornim certifikatom.
3.2.2 Dopuštena odstupanja debljine i geometrijskog oblika
(1) Odredbe o projektiranju primjenom proraþuna navedene u normi EN 1999-1-4 smiju se

primjenjivati unutar ovih raspona nazivne debljine tnom lima bez organskih prevlaka:
tnom t 0,5 mm
(2) Ako je negativno odstupanje manje od 5 %, nazivnu debljinu tnom treba primijeniti kao
proraþunsku debljinu. U drugim sluþajevima vrijedi:
t t nom ( 100 dev ) / 95 (3.1)
gdje je dev negativno odstupanje u %.
(3) Dopuštena odstupanja za krovne proizvode navedena su u normi EN 508-2.
3.3 Mehaniþka spojna sredstva
(1) Smiju se upotrebljavati ove vrste mehaniþkih spojnih sredstava:
- samorezni vijci, kao samorezni vijci koji oblikuju narez ili samobušeüi samorezni vijci, u skladu s
normama pobrojanima u toþki 8.3
- slijepe zakovice u skladu s normama pobrojanima u toþki 8.2.
(2) Karakteristiþnu posmiþnu otpornost Fv,Rk i karakteristiþnu vlaþnu otpornost Ft,Rk mehaniþkih
spojnih sredstava treba proraþunati u skladu s toþkama 8.2 i 8.3.
(3) Za detalje koji se odnose na samorezne vijke, samobušeüe vijke i slijepe zakovice upuüuje se
na normu EN 1090-3.
(4) Karakteristiþna posmiþna otpornost i karakteristiþna vlaþna otpornost mehaniþkih spojnih

sredstava nije obuhvaüena u ovoj europskoj normi i smiju se uzeti iz europskih tehniþkih
dopuštenja.

9
Nacionalna bilješka: Nepotrebno na ovom mjestu u izvorniku piše 3.1.
stranica 14/64
4 Trajnost
(1) Za osnovne zahtjeve vidjeti 4. poglavlje norme EN 1999-1-1.
(2) Posebnu pozornost treba obratiti sluþajevima u kojima se predviÿa spregnuto djelovanje
razliþitih materijala, ako su ti materijali takvi da bi elektrokemijske pojave mogle prouzroþiti uvjete
koji dovode do korozije.
NAPOMENA: Za korozijsku otpornost spojnih sredstava za kategorije korozivnosti okoliša iz norme EN ISO
12944-2 vidjeti Dodatak B.
(3) Treba uzeti u obzir uvjete okoliša koji prevladavaju od trenutka proizvodnje, ukljuþujuüi one
tijekom prijevoza i spremanja na gradilištu.
5 Proraþun konstrukcije
5.1 Utjecaj zaobljenih uglova
(1) U popreþnim presjecima sa zaobljenim uglovima, zamišljene ravne širine bp ravninskih dijelova
popreþnoga presjeka treba mjeriti od srednjih toþaka susjednih ugaonih dijelova popreþnoga
presjeka, kako je prikazano na slici 5.1.
(2) U popreþnim presjecima sa zaobljenim uglovima, proraþun svojstava profila treba temeljiti na
stvarnome geometrijskom obliku popreþnoga presjeka.
(3) Ako se ne primjenjuju primjerenije metode odreÿivanja svojstava profila, smije se primijeniti
ovaj približni postupak. Utjecaj zaobljenih uglova na svojstva profila smije se zanemariti ako je
unutarnji polumjer r d 10t i r d 0,15bp, a smije se pretpostaviti da je popreþni presjek sastavljen od
ravninskih dijelova popreþnoga presjeka s oštrim uglovima.
(4) Utjecaj zaobljenih uglova na svojstva profila smije se uzeti u obzir smanjenjem svojstava
proraþunanih za inaþe sliþan popreþni presjek s oštrim uglovima, primjenom ovih približnih izraza:
Ag | Ag,sh 1 G (5.1a)
I g | I g,sh 1 2G (5.1b)
uz:
n m
G 0 ,43 ¦ ( r jM j / 90 ) ¦ bp ,i (5.1c)
j 1 i 1
gdje je:
Ag ploština bruto popreþnoga presjeka
Ag,sh vrijednost Ag za popreþni presjek oštrih uglova
bp,i zamišljena ravna širina ravninskoga dijela popreþnoga presjeka i za popreþni presjek oštrih
uglova
Ig moment tromosti bruto popreþnoga presjeka
Ig,sh vrijednost Ig za popreþni presjek oštrih uglova

stranica 15/64
M kut izmeÿu dvaju ravninskih elemenata
m broj ravninskih dijelova popreþnoga presjeka
n broj zakrivljenih dijelova popreþnoga presjeka bez razmatranja zakrivljenosti ukruüenja

hrpta i pojasnica
rj unutarnji polumjer zakrivljenoga dijela popreþnoga presjeka.
(5) Pri proraþunu proraþunskih svojstava profila Aeff i Iy,eff smiju se takoÿer primijeniti smanjenja
dana izrazom (5.1), ako su zamišljene ravne širine ravninskih dijelova popreþnoga presjeka
mjerene do toþaka presjecišta njihovih srednjih crta.
(6) Ako je unutarnji polumjer r t 0,04tE/fo tada otpornost popreþnoga presjeka treba odrediti
ispitivanjima.
gr bp (a) srednja toþka ugla ili luka
X
X presjecište srednjih crta
P P srednja toþka zaobljenja

r M
2 rm r t / 2
t M
2
§ M M ·
gr rm ¨ tan( ) sin( ) ¸
© 2 2 ¹
sw (b) zamišljena ravna širina bp za hrbat

bp = sw hw h
(bp = kosa visina sw)
bp
(c) zamišljena ravna širina bp ravninskih
dijelova neposredno uz ukruüenje hrpta
bp
bp bp
(d)zamišljena ravna širina bp ravnih dijelova

neposredno uz ukruüenje pojasnice
Slika 5.1 – Zamišljene širine ravninskih dijelova popreþnog presjeka bp uzimajuüi u obzir
polumjere ugla
stranica 16/64
5.2 Geometrijski odnosi
(1) Odredbe o projektiranju primjenom proraþuna u normi EN 1999-1-4 ne treba primijeniti na

popreþne presjeke izvan raspona omjera širina – debljina b / t i sw / t navedenih u stavku (2).
(2) Najveüi se omjeri širina – debljina:
- za tlaþne pojasnice b / t d 300
- za hrptove: s w / t d 0 ,5 E / f o
NAPOMENA: Smije se pretpostaviti da se ta ograniþenja b / t i sw / t, navedena u stavku (2) odnose na

podruþje za koje veü postoji dovoljno iskustva i provjera ispitivanjima. Smiju se upotrijebiti i popreþni presjeci
s veüim omjerima širina – debljina, ako su njihova otpornost u graniþnim stanjima nosivosti i njihovo
ponašanje u graniþnim stanjima upotrebljivosti provjereni ispitivanjem i/ili proraþunima, pri þemu su rezultati
potvrÿeni odgovarajuüim brojem ispitivanja.
5.3 Modeliranje konstrukcije za proraþun
(1) Dijelovi popreþnoga presjeka smiju se modelirati za proraþun kako je prikazano u tablici 5.1.
(2) Treba uzeti u obzir meÿusobni utjecaj više ukruüenja.
Tablica 5.1 – Modeliranje dijelova popreþnoga presjeka
Vrsta dijela popreþnoga Model Vrsta dijela popreþnoga Model

presjeka presjeka
5.4 Kovrþanje pojasnice
(1) Treba uzeti u obzir uþinak kovrþanja (en: curling) na otpornost (tj. zakrivljenost prema unutra
ka neutralnoj ravnini) vrlo široke pojasnice profila izloženoga savijanju ili poþetno zakrivljenoga
profila izloženoga savijanju pri þemu je konkavna strana tlaþna, osim ako je takvo kovrþanje manje
od 5 % visine popreþnoga presjeka profila. Ako je kovrþanje veüe treba uzeti u obzir smanjenje
otpornosti zbog, primjerice, smanjenja duljine kraka sila za dio široke pojasnice i za moguüi uþinak
savijanja .
stranica 17/64
2bs
u
Slika 5.2 – Kovrþanje pojasnice
(2) Proraþun kovrþanja smije se provesti ovako. Izrazi vrijede za tlaþne i vlaþne pojasnice, obje s
ukruüenjima ili bez njih, ali bez popreþnih ukruüenja na pojasnicama na bliskom razmaku.
- za ravni profil prije nanošenja optereüenja vidjeti sliku 5.2:
2V a2 bs4
u (5.1e)
E 2t 2 z
- za poþetno zakrivljeni profil:
2V a bs4
u (5.1f)
E t 2r
gdje je:
u savijanje pojasnice prema neutralnoj osi (kovrþanje), vidjeti sliku 5.2
bs polovica razmaka izmeÿu hrptova
z udaljenost od pojasnice koja se razmatra do neutralne osi
r polumjer zakrivljenosti poþetno zakrivljenog profila
Va srednje naprezanje pojasnice proraþunano s bruto ploštinom. Ako je naprezanje

proraþunano za proraþunski popreþni presjek, srednje se naprezanje odreÿuje množenjem
naprezanja za proraþunski popreþni presjek omjerom proraþunske ploštine pojasnice i bruto
ploštine pojasnice.
5.5 Lokalno izboþivanje i distorzijsko izvijanje
5.5.1 Opüenito
(1) Pri odreÿivanju otpornosti i krutosti hladno oblikovanoga lima treba uzeti u obzir uþinke
lokalnoga izboþivanja i distorzijskoga izvijanja.
(2) Uþinci lokalnoga izboþivanja smiju se uzeti u obzir upotrebom proraþunskih svojstva
popreþnoga presjeka, proraþunanoga na temelju proraþunske debljine, vidjeti normu EN 1999-1-1.
(3) Pri odreÿivanju otpornosti na lokalno izboþivanje treba primijeniti dogovornu granicu popuštanja
pri 0,2 %-tnoj zaostaloj deformaciji fo.
(4) Za proraþunska svojstva popreþnoga presjeka pri provjerama uporabljivosti vidjeti toþku 7.1(3).
(5) Distorzijsko izvijanje dijelova popreþnoga presjeka sa srednjim ukruüenjima razmotreno je u

toþki 5.5.3.
5.5.2 Ravninski dijelovi popreþnoga presjeka bez ukruüenja

stranica 18/64
(1) Proraþunsku debljinu teff tlaþnih dijelova popreþnoga presjeka treba odrediti kao teff = U t, gdje je
U faktor smanjenja kojim se uzima u obzir lokalno izboþivanje.
(2) Zamišljenu ravnu širinu bp ravninskoga dijela popreþnoga presjeka treba odrediti kako je
odreÿeno na slici 5.1. Za ravninske dijelove popreþnoga presjeka s kosim hrptovima treba uzeti
odgovarajuüu kosu visinu.
(3) Ako je dosegnuta otpornost popreþnoga presjeka faktor smanjenja U za odreÿivanje teff treba se
temeljiti na najveüem tlaþnom naprezanju Vcom,Ed u odgovarajuüemu dijelu popreþnoga presjeka
(proraþunanog temeljem proraþunskoga popreþnog presjeka).
(4) Ako je Vcom,Ed = fo /JM1, faktor smanjenja U treba odrediti iz ovoga:
- ako je Op d Olim U 1,0 (5.2a)
- ako je Op ! Olim U D 1 0 ,22 / Op / Op (5.2b)
pri þemu je vitkost ploþe Op dana izrazom:
fo bp 121 - Q 2 f o bp fo
Op { 2
# 1,052 (5.3)
V cr t S E kV t E kV
gdje je kV odgovarajuüi faktor izboþivanja iz tablice 5.3. Parametri Olim i D smiju se uzeti iz tablice
5.2.
Tablica 5.2 – Parametri O lim i D

Olim D
0,517 0,90

(5) Ako je Vcom,Ed < fo / JM1 tada se faktor smanjenja U smije odrediti ovako:
upotrijebiti izraze (5.2a) i (5.2b), ali zamijeniti vitkost ploþe Op sa smanjenom vitkošüu ploþe Op,red
danom izrazom:
V com,Ed
Op,red Op (5.4)
f o J M1
(6) Za proraþun proraþunske krutosti u graniþnim stanjima uporabljivosti vidjeti toþku 7.1(3).
(7) Pri odreÿivanju proraþunske debljine dijela pojasnice popreþnoga presjeka izloženoga
gradijentu naprezanja, omjer naprezanja \ koji se upotrebljava u tablici 5.3 smije se temeljiti na
svojstvima bruto popreþnoga presjeka.
(8) Pri odreÿivanju proraþunske debljine dijela hrpta popreþnog presjeka omjer naprezanja \ koji
se primjenjuje u tablici 5.3 smije se odrediti upotrebljavajuüi proraþunsku ploštinu tlaþne pojasnice,
ali bruto ploštinu hrpta.
stranica 19/64
(9) Zamjenski se proraþunska svojstva profila smiju poboljšati ponavljajuüi stavke (6) i (7)
iterativno, ali primjenjujuüi proraþunski popreþni presjek koji je veü odreÿen umjesto bruto
popreþnoga presjeka. Najmanji je broj koraka pri iteraciji koja ukljuþuje gradijent naprezanja dva.
Tablica 5.3 – Koeficijent izboþivanja kV za dijelove popreþnog presjeka u tlaku
Dio popreþnoga presjeka (+ = tlak) \ V 2 /V1 Koeficijent izboþivanja kV
V1 + V2
\ 1 kV 4,0
teff
bp
V1 + V2
8,2
1!\ t 0 kV
1,05 \
teff
V1 +
V2
0 ! \ t 1 kV 7,81 6,26\ 9,78\ 2
teff
+
V1
V2
1 ! \ t 3 kV 5,98(1 \ ) 2
teff
5.5.3 Ravninski dijelovi popreþnoga presjeka sa srednjim ukruüenjima
5.5.3.1 Opüenito
(1) Proraþun tlaþnih dijelova popreþnoga presjeka sa srednjim ukruüenjima treba temeljiti na
pretpostavci da se ukruüenje ponaša kao tlaþni element s kontinuiranim djelomiþno sprijeþenim
deformiranjem, s krutošüu opruge koja ovisi o rubnim uvjetima i s krutošüu na savijanje susjednih
ravninskih dijelova popreþnog presjeka.
(2) Krutost opruge ukruüenja treba odrediti primjenom jediniþnog optereüenja po jedinici duljine u,
kako je prikazano na slici 5.3. Krutost opruge k po jedinici duljine smije se odrediti iz izraza:
k = u /G (5.5)
gdje je G progib popreþnoga ploþastog traka zbog jediniþnog optereüenja u koje djeluje u težištu
(b1) proraþunskoga dijela ukruüenja.
stranica 20/64
b1 b2
CT,1 u CT,2
G
k
Slika 5.3 – Model za odreÿivanje krutosti opruge
(3) Pri odreÿivanju vrijednosti rotacijske krutosti opruge CT,1 i CT,2 iz geometrijskoga oblika
popreþnoga presjeka treba uzeti u obzir moguüe uþinke drugih ukruüenja koja se nalaze na istome
popreþnom presjeku ili kojem drugom dijelu popreþnoga presjeka optereüenoga tlakom.
(4) Za srednje ukruüenje, kao moguünost koja daje veüu sigurnost, za vrijednosti rotacijske krutosti
opruga CT,1 i CT,2 smiju se uzeti nula, a progib d smije se odrediti iz izraza:
ub12b22 12(1 Q 2 )
G (5.6)
3(b1 b2 ) Et 3
(5) Faktor smanjenja Fd otpornosti na distorzijsko izvijanje ukruüenja (izvijanje srednjeg ukruüenja
uz savijanje) treba odrediti, za parametar vitkosti naveden u izrazu (5.7), iz tablice 5.4.
Os f o / V cr,s (5.7)
gdje je Vcr,s elastiþno kritiþno naprezanje ukruüenja iz toþke 5.5.3.3 ili 5.5.4.2.
Tablica 5.4 – Faktor smanjenja Fd za distorzijsko izvijanje ukruüenja
COs Fd
COs d 0,25 1,00
0,25 <COs < 1,04 1,155 0,62Os
1,04 d COs 0,53 / Os
5.5.3.2 Uvjeti za upotrebu proraþunskog postupka
(1) Ovaj postupak primjenjuje se za jedan ili dva jednaka srednja ukruüenja u obliku žlijeba ili
savijena, ako su svi ravninski dijelovi proraþunani u skladu s toþkom 5.5.2.
(2) Ukruüenja trebaju biti jednakog oblika i ne treba ih biti više od dva. U sluþaju više ukruüenja ne
treba uzeti u obzir više od dva.
(3) Ako su ispunjeni kriteriji iz stavaka (1) i (2), uþinkovitost ukruüenja smije se odrediti primjenom
proraþunskog postupka navedenog u toþki 5.5.3.3.
5.5.3.3 Proraþunski postupak

stranica 21/64
(1) Za popreþni presjek srednjeg ukruüenja treba uzeti samo ukruüenje i susjedne proraþunske
odsjeþke ravninskoga dijela popreþnoga presjeka bp,1 i bp,2 koji su prikazani na slici 5.4.
b1 b2
bp,1 bp,2
bp,1 /2 bp,2 /2
a a
teff,1
teff,2
bs (a)
b1 b2
bp,1 bp,2
bp,2 /2
bp,1 /2
a a
teff,2
bs
teff,1
(b)
Slika 5.4 – Poþetna proraþunska ploština popreþnoga presjeka As srednjega ukruüenja u (a)
pojasnici i (b) hrptu
(2) Postupak prikazan na slici 5.5 treba provesti u koracima ovako:
- 1. korak: odrediti poþetni proraþunski popreþni presjek ukruüenja kako bi se proraþunala ploština
popreþnoga presjeka As, primjenjujuüi proraþunsku debljinu odreÿenu uz pretpostavku da je
ukruüenje oslonjeno uzdužno i da je Vcom,Ed = fo./JM1 , vidjeti stavke (3) i (4)
- 2. korak: upotrijebiti drugi popreþni presjek ukruüenja za proraþun proraþunskoga momenta

tromosti kako bi se odredio faktor smanjenja za distorzijsko izvijanje, uzimajuüi u obzir uþinke
kontinuirane sprijeþenosti deformiranja oprugom, vidjeti stavke (5) i (6)
- 3. korak: postupak po potrebi ponavljati radi toþnijeg odreÿivanja faktora smanjenja za izvijanje
ukruüenja, vidjeti stavke (7) i (8).
stranica 22/64
b1 b2
t
a) bruto popreþni presjek i rubni uvjeti
bs
bp,1 bp,2
b) 1. korak: proraþunski popreþni presjek za

fo/JM1 k = ftemeljeno na V com,Ed f o / J M1
teff,1
teff,2
teff,1
teff,2
bp,1/2 bp,1/2 bp,2/2 bp,2/2
k
c) 2. korak: elastiþno kritiþno naprezanje
Vcr,s V cr,s za proraþunski popreþni presjek
temeljeno na proraþunskoj širini 12t i krutosti
teff,2 opruge k
a a
teff,1
12t 12t
k d) smanjena þvrstoüa F d f o / J M1 za
proraþunsku ploštinu ukruüenja As , uz faktor
F fo/JM1
smanjenja Fd temeljenim na V cr,s
fo/JM1
teff,2
teff,1
e) 3. korak: moguüe ponoviti 1. korak

Iteration 1 proraþunavajuüi proraþunsku debljinu sa
k smanjenim tlaþnim naprezanjem
1.iteracija V com,Ed,i F d f o / J M1 uz Fd iz prethodne
Fd fo/JM1 fo/JM1 iteracije, nastavljajuüi sve dok F d,n | F d,n 1
teff,1
ali F d,n d F d,n 1 .

teff,2
f) usvojiti proraþunski popreþni presjek As,red

Iteration n k sa smanjenom debljinom t red koja odgovara
nͲtaiteracija
Fd,nt za ukruüenje i smanjenom
fo/JM1 proraþunskom debljinom Fd,nteff za susjedne
ravne dijelove.
teff,2
tred,2= Fteff,2
teff,1
tred,1= Fdteff,1
tred= Fd t
As,red
Slika 5.5 – Model za proraþun tlaþne otpornosti pojasnice sa srednjim ukruüenjem
(3) Poþetne vrijednosti proraþunske debljine teff,1 i teff,2 prikazane na slici 5.4 treba odrediti prema
toþki 5.5.2 uz pretpostavku da su ravninski dijelovi popreþnog presjeka bp,1 i bp,2 dvostruko
oslonjeni, vidjeti tablicu 5.1.
(4) Proraþunsku ploštinu popreþnoga presjeka srednjeg ukruüenja As treba odrediti iz izraza:
As = teff,1 bp,1 / 2 + t bs + teff,2 bp,2 / 2 (5.8)

stranica 23/64
u kojem je širina ukruüenja bs kao što je prikazano na slici 5.4.
(5) Kritiþno naprezanje izvijanja Vcr,s za srednje ukruüenje treba odrediti iz izraza:
2 kEI s
V cr,s (5.9)
As
gdje je:
k krutost opruge po jedinici duljine, vidjeti toþku 5.5.3.1(2)
Is proraþunski moment tromosti ukruüenja, uz primjenu debljine t i zamišljene proraþunske

širine 12t susjednih ravninskih dijelova popreþnog presjeka oko težišne osi a - a svojega
proraþunskoga popreþnog presjeka, vidjeti sliku 5.6(a).
(6) Faktor smanjenja Fd otpornosti na distorzijsko izvijanje srednjega ukruüenja treba odrediti iz
vrijednosti Vcr,s primjenjujuüi metodu navedenu u toþki 5.5.3.1(5).
(7) Ako je Fd < 1 smije ga se toþnije odrediti, zapoþevši iteraciju s izmijenjenim vrijednostima U koje
su odreÿene prema toþki 5.5.2(4) uz Vcom,Ed jednako Fdfo/JM1, tako da je:
Op,red = Op F d (5.10)
(8) Ako se provodi iteracija treba je nastaviti sve dok trenutna vrijednost Fd ne postane približno
jednaka, ali ne manja, prethodnoj vrijednosti.
(9) Smanjenu proraþunsku ploštinu ukruüenja As,red, uzimajuüi u obzir distorzijsko izvijanje, treba
odrediti iz izraza:
f o / J M1
As,red = Fd As ali As,red d As (5.11)
V com,Ed
gdje je V com,Ed tlaþno naprezanje u srednjoj crti ukruüenja, proraþunano temeljem proraþunskoga
popreþnog presjeka.
(10) Pri odreÿivanju proraþunskih svojstava profila, smanjenu proraþunsku ploštinu As,red treba
prikazati primjenjujuüi smanjenu debljinu tred = Fd teff za sve dijelove popreþnoga presjeka ukljuþene
u As .
5.5.4 Trapezni limeni profili sa srednjim ukruüenjima
5.5.4.1 Opüenito
(1) Ovu toþku 5.5.4 zajedno s toþkom 5.5.3.3 treba primjenjivati za pojasnice sa srednjim
ukruüenjima i za hrptove sa srednjim ukruüenjima.
(2) Meÿudjelovanje distorzijskog izvijanja srednjih ukruüenja pojasnice i srednjih ukruüenja hrpta
takoÿer treba uzeti u obzir primjenjujuüi metodu navedenu u toþki 5.5.4.4.
5.5.4.2 Pojasnice sa srednjim ukruüenjima
(1) Ako je pojasnica optereüena jednolikim tlakom treba pretpostaviti da se proraþunski presjek
pojasnice sa srednjim ukruüenjima sastoji od smanjenih proraþunskih ploština As,red od najviše
stranica 24/64
dvaju srednjih ukruüenja i dvaju trakova širine 0,5 bp i debljine teff neposredno uz rubove koji su
oslonjeni na hrptove, vidjeti sliku 5.5 f).
(2) Elastiþno kritiþno naprezanje pri izvijanju Vcr,s za jedno srednje ukruüenje pojasnice treba
odrediti iz izraza:
3
4 ,2N w E Ist
Vcr,s= (5.12)
4 b p 2 b p + 3 b s
2
As
gdje je:
bp zamišljena ravna širina ravninskoga dijela popreþnoga presjeka prikazanog na slici 5.6
bs širina ukruüenja, izmjerena po opsegu ukruüenja, vidjeti sliku 5.6 c)
Nw koeficijent kojim se uzima u obzir djelomiþna rotacijska sprijeþenost deformiranja pojasnice

ukruüene hrptovima, vidjeti stavke (5) i (6)
As i Is odreÿeni u toþki 5.5.3.3 i prikazani na slici 5.6.
12t 12t 12t 12t
(a) popreþni presjek za Is a a a a

t
t
t
0,5bp,2 0,5bp,1
(b) popreþni presjek za As bs

teff,1
teff,2
(c) širina ukruüenja

bp,1 br bp,2 br bp,1

Slika 5.6 – Proraþunski popreþni presjek za proraþun Is i As tlaþne pojasnice s dvama ili
jednim ukruüenjem
(3) Elastiþno kritiþno naprezanje pri izvijanju Vcr,s za dva simetriþno postavljena ukruüenja pojasnice
treba odrediti iz izraza:
3
4 ,2N w E Ist
Vcr,s= (5.13)
As 8 b12 3 be 4 b1
uz:
be = 2bp,1 + bp,2 + 2bs

b1 = bp,1 + 0,5 br
gdje je:
stranica 25/64
bp,1 zamišljena ravna širina vanjske ravnine dijela popreþnoga presjeka kako je prikazano na
slici 5.6
bp,2 zamišljena ravna širina srednje ravnine dijela popreþnog presjeka kako je prikazano na slici
5.6
bs širina ukruüenja, izmjerena po opsegu ukruüenja, vidjeti sliku 5.6 c).
(4) Ako postoje tri ukruüenja treba smatrati da je srednje ukruüenje neuþinkovito.
(5) Vrijednost Nw smije se proraþunati iz duljine izvijanja vala lb tlaþne pojasnice ovako:
- ako je lb / sw t 2: Nw = Nwo (5.14a)
- ako je lb / sw < 2: Nw = Nwo (Nwo 1)[2lb /sw (lb / sw )2 ] (5.14b)
gdje je:
sw kosa visina hrpta, vidjeti sliku 5.7(a)
lb polovica duljine vala za elastiþno izvijanje ukruüenja, vidjeti stavak (7).
(6) Druga je moguünost uzeti da je koeficijent rotacijske sprijeþenosti deformiranja jednak 1,0, što
daje veüu sigurnost i odgovara zglobnome prikljuþku.
(7) Vrijednosti lb i Nwo smiju se odrediti iz ovih izraza:
- za tlaþnu pojasnicu s jednim srednjim ukruüenjem:
2

lb = 3 ,07 4 I s b p 2bp 3bs / t 3 (5.15)
s w + 2bd
Nwo = (5.16)
s w + 0 ,5bd
uz
bd = 2bp + bs
- za tlaþnu pojasnicu s dvama ili trima srednjim ukruüenjima:
lb = 3 ,65 4 I s b12 3be 4b1 / t 3 (5.17)
Nwo =
2be sw 3be 4b1 (5.18)
b1 4be 6b1 + sw 3be 4b1

(8) Smanjenu proraþunsku ploštinu ukruüenja As,red, uzimajuüi u obzir distorzijsko izvijanje (izvijanje
pri savijanju srednjeg ukruüenja), treba odrediti ovako:
f o / J M1
As,red = Fd As ali As,red d As (5.19)
V com,Ed
stranica 26/64
(9) Ako su hrptovi neukruüeni faktor smanjenja Fd treba odrediti izravno iz Vcr,s primjenjujuüi metodu
navedenu u toþki 5.5.3.1(5).
(10) Ako su hrptovi takoÿer ukruüeni faktor smanjenja Fd treba odrediti primjenjujuüi metodu
navedenu u toþki 5.5.3.1(5), ali uz izmijenjeno elastiþno kritiþno naprezanje Vcr,mod dano u toþki
5.5.4.4.
(11) Pri odreÿivanju proraþunskih svojstava profila, smanjenu proraþunsku ploštinu As,red treba
prikazati primjenjujuüi smanjenu debljinu tred = Fd teff za sve dijelove popreþnoga presjeka ukljuþene
u As .
5.5.4.3 Hrptovi sa do dvama srednjim ukruüenjima pri gradijentu naprezanja
(1) Treba pretpostaviti da se proraþunski popreþni presjek tlaþnoga podruþja hrpta sastoji od
smanjenih proraþunskih ploština As,red od najviše dvaju srednjih ukruüenja, traka neposredno uz
tlaþnu pojasnicu i traka neposredno uz težišnu os popreþnoga presjeka profila, vidjeti sliku 5.7. S
hrptovima optereüenima jednolikim tlaþnim naprezanjem treba postupati jednako kao s ukruüenim
pojasnicama.
(2) Proraþunski popreþni presjek hrpta, kako je prikazano na slici 5.7, treba ukljuþiti:
a) trak širine sa/2 i proraþunsku debljinu teff,a neposredno uz tlaþnu pojasnicu
b) smanjenu proraþunsku ploštinu As,red svakog ukruüenja hrpta, a najviše dva
c) trak širine 2sn/3 neposredno uz težišnu os
d) vlaþni dio hrpta.

a
s sa te s sa te
hsa h
hsa h
ff,a ff,a
a
a
hb
s
s
s sb te
te ff,b
ec
ec
ec
hsb
ff,n
s
n
te
s
ff,n
n
s
hw
te
ff,n
n
s
w
s
c
s
c
s
et
et
et
t t t
I I I
(a) (b) (c) a
te te te s sa t
ff,a ff,a ff,b
s sa s sa s sb
t
12
sa sa sb
te 2 te 2 te 2 t
ff,n ff,b ff,n
sn Asa sb Asa sn Asb Is

t
12
3 2 3 a
(d1) (d2) (d3) (e)
stranica 27/64
Slika 5.7 – Proraþunski popreþni presjeci hrptova hladno oblikovanih profiliranih limova
(3) Poþetne proraþunske ploštine treba odrediti iz izraza:
- za jedno ukruüenje:
sa s
Asa ( t eff,a t ssa t eff,n n ) , slika 5.7(d1) (5.20a)
2 3
- u hrptovima s dvama ukruüenjima, za ukruüenje bliže tlaþnoj pojasnici:
sa s
Asa ( t eff,a t ssa t eff,b b ) , slika 5.7(d2) (5.20b)
2 2
- za drugo ukruüenje:
sb s
Asb ( t eff,b t ssb t eff,n n ) , slika 5.7(d3) (5.21)
2 3
u kojima su dimenzije sa, ssa, sb, ssb, i sn prikazane na slici 5.7, a teff,a, teff,b i teff,n su navedene u stavku
(5).
(4) Poþetni položaj proraþunske težišne osi treba se temeljiti na proraþunskoj ploštini pojasnica, i
uz bruto ploštinu hrptova.
(5) Ako je vitkost O p dijela hrpta koji je u tlaku veüa od O lim (vidjeti toþku 5.5.2(4)), proraþunsku
debljinu tteff,a, tteff,b i tteff,n treba odrediti ovako:
teff = U t (5.22)
gdje je U proraþunano primjenom izraza (5.2) uz vitkost O p a faktor odnosa naprezanja \ u skladu
s tablicom 5.5, gdje su ec i et razmaci od proraþunske težišne osi do sustavske crte tlaþne i vlaþne
pojasnice, vidjeti sliku 5.7, a dimenzije ha, hb, hsa, hsb, sn i I su prikazane na slici 5.7.
(6) Za proraþun poþetne proraþunske ploštine Asa i Asb ukruüenja hrpta, sa i sb su podijeljeni na dva
jednaka dijela sa/2 i sb/2. Dio hrpta sn iznad težišne osi podijeljen je na dio sn/3 neposredno uz
ukruüenje, slike 5.7(d1) i 5.7(d3), i dio 2sn/3 neposredno uz težišnu os.
Tablica 5.5 – Vitkost O p i faktor odnosa naprezanja \ za hrbat s ukruüenjima
Položaj dijela hrpta Dio hrpta Vitkost O p Faktor odnosa naprezanja \
bez ukruüenja, slika 5.7 (a)
izmeÿu tlaþne pojasnice i sn fo et

sn O p 1,052 \
težišne osi t E kV ec
jedno ukruüenje, slika 5.7 (b)
neposredno uz tlaþnu sa fo ec ha
sa O p 1,052 \
pojasnicu t E kV ec
neposredno uz težišnu sc f o ec ha hsa ec

sn O p 1,052 \
os t E kV ec s n sinI
stranica 28/64
dva ukruüenja, slika 5.7 (c)
neposredno uz tlaþnu sa fo ec ha
sa O p 1,052 \
pojasnicu t E kV ec
sb f o ec ha hsa ec hb
O p 1,052 \
izmeÿu ukruüenja sb t E kV ec ec ha hsa
sc f o ec hb hsb ec
neposredno uz težišnu O p 1,052 \
sn t E kV ec
os s n sinI
(7) Za jedno ukruüenje ili za ukruüenje bliže tlaþnoj pojasnici u hrptovima s dvama ukruüenjima,
elastiþno naprezanje pri izvijanju Vcr,sa 10 treba odrediti iz izraza:
1,05 N f E I sa t 3 s1
V cr,sa (5.23)
Asa s2 ( s1 s2 )
u kojem su s1i s2 dani izrazima:
- za jedno ukruüenje:
s1 0 ,9( sa ssa sc ) , s2 s1 sa 0 ,5 ssa (5.24)
- za ukruüenje bliže tlaþnoj pojasnici u hrptovima s dvama ukruüenjima, ako je drugo ukruüenje u
vlaku ili blizu težišne osi:
s1 sa ssa s b 0 ,5( ssb sc ) , s2 s1 sa 0 ,5 ssa (5.25)
gdje je:
Nf koeficijent kojim se uzima u obzir djelomiþna rotacijska sprijeþenost deformiranja

ukruüenoga hrpta pojasnicama
Isa moment tromosti popreþnoga presjeka ukruüenja koji se sastoji od zavinute širine ssa i dvaju
susjednih trakova, svaki širine 12t, oko vlastite težišne osi paralelne s ravninskim dijelovima
popreþnog presjeka hrpta, vidjeti sliku 5.7(e). Pri proraþunu Isa smije se zanemariti moguüa
razlika nagiba ravninskih dijelova popreþnog presjeka sa svake strane ukruüenja.
(8) Ako nema detaljnijeg istraživanja, za koeficijent rotacijske sprijeþenosti deformiranja Nf smije
se uzeti jednak 1,0, što daje veüu sigurnost i odgovara zglobnom prikljuþku.
(9) Smanjenu proraþunsku ploštinu Asa,red (2. korak na slici 5.5) jednog ukruüenja u tlaku ili
ukruüenja blizu tlaþne pojasnice u hrptu s dvama ukruüenjima treba odrediti iz izraza:
F d Asa
Asa,red ali Asa,red d Asa (5.26)
ha 0 ,5 hsa
1
ec

10
Nacionalna bilješka: Pogrešno u izvorniku piše s umjesto V.
stranica 29/64
(10) Ako su i pojasnice ukruüene faktor smanjenja Fd treba odrediti primjenom metode navedene u
toþki 5.5.3.1(5), ali uz izmijenjeno elastiþno kritiþno naprezanje Vcr,mod dano u toþki 5.5.4.4.
(11) Za smanjenu proraþunsku ploštinu Asa,red jednog ukruüenja u vlaku treba uzeti jednakom Asa.
(12) Za smanjenu proraþunsku ploštinu Asa,red drugoga ukruüenja blizu neutralne osi u hrptovima s
dvama ukruüenjima treba uzeti jednakom Asb.
(13) Pri odreÿivanju proraþunskih svojstava profila, smanjenu proraþunsku ploštinu Asa,red treba
prikazati s pomoüu smanjene debljine tred = Fd teff za sve dijelove popreþnoga presjeka ukljuþene u
Asa.
(14) Ako je Fd < 1 smije se iterativno toþnije odrediti, vidjeti toþku 5.5.3(7).
(15) Za proraþunska svojstva profila za graniþna stanja uporabljivosti vidjeti toþku 7.1.
5.5.4.4 Limovi s ukruüenjima pojasnice i ukruüenjima hrpta
(1) Ako lim ima srednja ukruüenja pojasnica i hrptova, vidjeti sliku 5.8, treba uzeti u obzir
meÿudjelovanje distorzijskog izvijanja ukruüenja pojasnice i ukruüenja hrpta primjenom
izmijenjenog elastiþnog kritiþnog naprezanja V cr,mod za obje vrste ukruüenja, odreÿenog iz izraza:
V cr,s
V cr,mod (5.27)
4
ª V cr,s º
4 1 «E »
s
«¬ V cr,sa »¼
gdje je:
V cr,s elastiþno kritiþno naprezanje za srednje ukruüenje pojasnice, vidjeti toþku 5.5.4.2(2) za
pojasnicu s jednim ukruüenjem ili toþku 5.5.4.2(3) za pojasnicu s dvama ukruüenjima
V cr,sa elastiþno kritiþno naprezanje za jedno ukruüenje hrpta ili za ukruüenje blizu tlaþne pojasnice
u hrptovima s dvama ukruüenjima, vidjeti toþku 5.5.4.3(7)
Es 1 ( ha 0 ,5hsa ) / ec za profil izložen savijanju
Es 1 za profil izložen osnom tlaku.

stranica 30/64
teff,1
te
ha
ff,a As
hsa
Asa
ec
hw
te
ff,n
yeff yeff
Slika 5.8 – Proraþunski popreþni presjek hladno oblikovanoga profiliranog lima s

ukruüenjima pojasnice i ukruüenjima hrpta
6 Graniþna stanja nosivosti
6.1 Otpornost popreþnih presjeka
6.1.1 Opüenito
(1) Pravila u ovom poglavlju vrijede za projektiranje primjenom proraþuna.
(2) Za svaku otpornost smije se primjenjivati projektiranje utemeljeno na ispitivanju umjesto

projektiranja primjenom proraþuna, vidjeti 9. poglavlje i Dodatak A.
NAPOMENA: Projektiranje utemeljeno na ispitivanju vjerojatno üe biti posebno prikladno za popreþne presjeka
s relativno velikim omjerima bp/t, s obzirom na neelastiþno ponašanje, lokalno plastiþno izboþivanje hrpta (en.
web crippling) ili zaostajanje posmika.
(3) Za projektiranje primjenom proraþuna treba uzeti u obzir uþinke lokalnoga izboþivanja i
distorzijskog izvijanja primjenom proraþunskih svojstava profila odreÿenih kao u toþki 5.5.
(4) Otpornost na izvijanje limenih elemenata u tlaku treba provjeriti kako je odreÿeno u toþki 6.2.
6.1.2 Osni vlak
(1) Proraþunsku otpornost popreþnoga presjeka pri jednolikom vlaku Nt,Rd treba odrediti iz izraza:
f o Ag
N t,Rd ali Nt,Rd d Fnet,Rd (6.1)
J M1
gdje je:
Ag bruto ploština popreþnoga presjeka
Fnet,Rd otpornost neto presjeka za odgovarajuüu vrstu mehaniþkog spojnog sredstva.

stranica 31/64
6.1.3 Osni tlak
(1) Proraþunsku otpornost popreþnoga presjeka pri tlaku Nc,Rd treba odrediti iz:
- ako je proraþunska ploština Aeff manja od bruto ploštine Ag (profil bez smanjenja zbog lokalnoga
izboþivanja ili distorzijskoga izvijanja)
N c,Rd Aeff f o / J M1 (6.2)
- ako je proraþunska ploština Aeff manja jednaka bruto ploštini Ag (profil bez smanjenja zbog
lokalnoga izboþivanja ili distorzijskoga izvijanja)
N c,Rd Ag f o / J M1 (6.3)
gdje je
Aeff proraþunska ploština popreþnoga presjeka odreÿena prema toþki 5.5.2 uz pretpostavku
jednolikoga tlaþnog naprezanja jednakog f o / J M1 .
(2) Treba uzeti da unutarnja normalna sila u elementu djeluje u težištu njegova bruto popreþnoga
presjeka. To je pretpostavka koja daje veüu sigurnost, ali se smije primjenjivati bez daljnje analize.
Daljnja analiza može pokazati stvarno stanje unutarnjih sila, na primjer u sluþaju jednolikoga
poveüanja normalne sile u tlaþnome dijelu popreþnoga presjeka.
(3) Proraþunska tlaþna otpornost popreþnoga presjeka odnosi se na osno optereüenje koje djeluje
u težištu proraþunskoga popreþnog presjeka. Ako se to ne poklapa s težištem njegova bruto
popreþnog presjeka treba uzeti u obzir pomak težišne osi eN (vidjeti sliku 6.1) primjenjujuüi metode
navedene u toþki 6.1.9. Ako pomak neutralne osi daje povoljniji rezultat, tada pomak treba
zanemariti samo ako je pomak proraþunan uz granicu popuštanja, a ne uz stvarna tlaþna
naprezanja.
teff,1
eN
t eff,2
N Ed
N Ed
teff,3
t eff,4
(a) bruto popreþni presjek (b) proraþunski popreþni presjek
Slika 6.1 – Prikaz pomaka neutralne osi u popreþnome presjeku izloženog tlaku
6.1.4 Moment savijanja
6.1.4.1 Elastiþna i elastiþno-plastiþna otpornost uz popuštanje tlaþne pojasnice
(1) Proraþunski moment otpornosti popreþnoga presjeka pri savijanju Mc,Rd treba odrediti ovako:
- ako je proraþunski moment otpora Weff manji od bruto elastiþnoga momenta otpora Wel :
M c,Rd Weff f o / J M1 (6.4)

stranica 32/64
- ako je proraþunski moment otpora Weff jednak bruto elastiþnome momentu otpora Wel :
M c,Rd
f o Wel ( Wpl Wel ) 4( 1 O / Oel ) / J M1 ali ne više od Wpl f o / J M1 (6.5)
gdje je
O vitkost dijela popreþnoga presjeka koja odgovara najveüoj vrijednosti O / Oel .
Za ravninske dijelove popreþnoga presjeka oslonjene na dvama mjestima O Op i Oel Olim , gdje
se Olim odredi iz tablice 5.2.
Za ukruüene dijelove popreþnoga presjeka O Os i Oel 0 ,25 , vidjeti toþku 5.5.3.1.
NAPOMENA: Tako odreÿeni moment otpornosti kao funkcija vitkosti najvitkijega dijela popreþnog presjeka,
prikazan je na slici 6.2(N).
Mc,Rd
Wpl fo
Wel fo Weff fo
0
0 Oel O
Slika 6.2(N) – Moment otpornosti kao funkcija vitkosti
(2) Izraz (6.5) primjenjiv je ako je nagib I hrpta u odnosu na pojasnice (vidjeti sliku 6.5) manji od
60°.
(3) Ako nije ispunjen uvjet iz stavka (2) treba primjeniti ovaj izraz:
M c,Rd Wel f o / J M1 (6.6)
(4) Proraþunski moment otpora Weff treba temeljiti na proraþunskom popreþnom presjeku koji je
optereüen samo momentom savijanja, uz najveüe naprezanje Vmax,Ed jednako fo / JM1, uzimajuüi u
obzir uþinke lokalnoga izboþivanja i distorzijskoga izvijanja kako je odreÿeno u toþki 5.5. Ako je
važno zaostajanje posmika (vidjeti normu EN 1999-1-1) te uþinke takoÿer treba uzeti u obzir.
(5) Omjer naprezanja \ = V2 / V1 koji se primjenjuje za odreÿivanje proraþunskih dijelova hrpta

smije se odrediti iz proraþunske ploštine tlaþne pojasnice, ali uz bruto ploštinu hrpta, vidjeti sliku
6.3.
(6) Ako do popuštanja doÿe prvo na tlaþnome rubu popreþnoga presjeka, osim ako su ispunjeni
uvjeti navedeni u toþki 6.1.4.2, vrijednost Weff treba temeljiti na linearnoj raspodjeli naprezanja po
popreþnome presjeku.
stranica 33/64
teff,f
teff,f
V1 fo/JM1
ec
sc
t teff
,w
V2 \V1
Slika 6.3 – Proraþunski popreþni presjek za otpornost na momente savijanja
(7) Ako se u globalnome proraþunu pretpostavlja preraspodjela momenata savijanja, treba

zadovoljiti odredbe navedene u toþki 7.2. Ako se pretpostavlja da zaostali moment nad srednjim
osloncem nije jednak nuli treba ga odrediti ispitivanjem.
6.1.4.2 Elastiþna i elastiþno-plastiþna otpornost uz popuštanje samo na vlaþnoj pojasnici
(1) Ako do popuštanja dolazi prvo na vlaþnome rubu, smiju se iskoristiti plastiþne zalihe u vlaþnom
podruþju bez ograniþenja deformacije sve dok najveüe tlaþno naprezanje Vcom,Ed ne postigne
vrijednost fo /JM1. U ovoj se toþki razmatra samo sluþaj savijanja. Za osno optereüenje i savijanje
treba primijeniti toþku 6.1.8 ili 6.1.9.
(2) U tom sluþaju proraþunski djelomiþno plastiþni moment otpora Wpp,eff treba temeljiti na
bilinearnoj raspodjeli naprezanja u vlaþnome podruþju, i na linearnoj raspodjeli u tlaþnome
podruþju.
(3) Ako nema detaljnijeg proraþuna, proraþunska debljina teff hrptova smije se odrediti primjenom
toþke 5.5.2, temeljeüi ec na bilinearnoj raspodjeli naprezanja (vidjeti sliku 6.4), uz pretpostavku
\=.
ec
hw
Slika 6.4 – Veliþina ec za odreÿivanje proraþunske debljine
(4) Ako se u globalnome proraþunu pretpostavlja preraspodjela momenata savijanja, treba

zadovoljiti odredbe navedene u toþki 7.2. Ako se pretpostavlja da zaostali moment nad srednjim
osloncem nije jednak nuli, treba ga odrediti ispitivanjem.
6.1.4.3 Uþinci zaostajanja posmika
(1) Uþinke zaostajanja posmika treba uzeti u obzir u skladu s normom EN 1999-1-1.
(2) Za pojasnice s b/t d 300 uþinci zaostajanja posmika smiju se zanemariti.
6.1.5 Popreþna sila
(1) Proraþunsku otpornost na popreþnu silu Vb,Rd treba odrediti iz izraza:
Vb,Rd = (hw / sin I) t fbv / JM1 (6.7)

stranica 34/64
gdje je:
fbv posmiþna þvrstoüa odreÿena uz izvijanje/izboþivanje u skladu s tablicom 6.1
hw visina hrpta izmeÿu srednjih crta pojasnica, vidjeti sliku 6.5
I nagib hrpta prema pojasnicama, vidjeti sliku 6.5.
Tablica 6.1 – Posmiþna þvrstoüa uz izvijanje/izboþivanje povezana s parametrom vitkosti

hrpta
Parametar vitkosti hrpta Hrbat bez ukruüenja na osloncu Hrbat uz ukruüenje na osloncu 1)
O w t 0 ,83 0,58 fo 0,58 fo
0 ,83 O w d 1,40 0,48 fo / O w 0,48 fo / O w

2
O w t 1,40 0,67 fo / O w 0,48 fo / O w
1)
Ukruüenje na osloncu, poput kutnika, postavljeno radi spreþavanja distorzije hrpta i proraþunano da
preuzme reakciju oslonca.
(2) Parametar vitkosti hrpta O w treba odrediti iz izraza:
- za hrptove bez uzdužnih ukruüenja:
fo
COw = 0,346 s w (6.8a)
t E
- za hrptove s uzdužnim ukruüenjima, vidjeti sliku 6.5:
5 ,34 f o sp fo
O w = 0 ,346 sd but O w t 0 ,346 (6.8b)
t kW E t E
uz:
kW = 5 ,34 +
2,10 3 ¦I s
(6.9)
t sd
gdje je:
Is moment tromosti pojedinoga uzdužnog ukruüenja oko osi a-a naznaþenoj na slici 6.5
sd ukupna razvijena kosa visina hrpta naznaþena na slici 6.5
sp kosa visina najveüega ravninskog dijela hrpta, vidjeti sliku 6.5
sw kosa visina hrpta prikazana na slici 6.5 izmeÿu srednjih toþaka uglova, vidjeti sliku 6.5.
stranica 35/64
a
t
12t
sd
12t
hw
sw
sp
a
Slika 6.5 – Geometrijski oblik uzdužno ukruüenoga hrpta i proraþunski popreþni presjek
ukruüenja
6.1.6 Torzija
(1) Torzijska je krutost i otpornost profiliranih limova zanemariva.
6.1.7 Lokalne sile u popreþnome smjeru
6.1.7.1 Opüenito
(1) Da bi se izbjeglo gnjeþenje, lokalno plastiþno izboþivanje ili izboþivanje hrpta optereüenoga
reakcijom na osloncu ili drugom lokalnom silom u popreþnome smjeru koja djeluje kroz pojasnicu,
sila FEd mora zadovoljiti izraz:
FEd dRw,Rd (6.10)
gdje je Rw,Rd lokalna otpornost hrpta na silu u popreþnome smjeru.
(2) Lokalnu otpornost hrpta na silu u popreþnome smjeru Rw,Rd treba odrediti ovako:
a) za neukruüene hrptove: iz toþke 6.1.7.2
b) za ukruüene hrptove: iz toþke 6.1.7.3.
(3) Ako lokalno optereüenje ili reakcija oslonca djeluju preko kutnika postavljenog tako da sprijeþi
distorziju hrpta i ako je kutnik proraþunan da preuzme lokalnu silu u popreþnome smjeru, nije
potrebno razmatrati lokalnu otpornost hrpta na silu u popreþnome smjeru.
6.1.7.2 Popreþni presjeci s neukruüenim hrptovima
(1) Lokalnu otpornost neukruüenog hrpta u popreþnome smjeru, vidjeti sliku 6.6, treba odrediti
kako je navedeno u stavku (2) uz uvjet da su zadovoljeni ovi kriteriji:
- svijetla udaljenost c izmeÿu stvarne toþke optereüenja reakcijom oslonca ili lokalnim
optereüenjem slobodnoga kraja, vidjeti sliku 6.7, iznosi najmanje 40 mm
- popreþni presjek zadovoljava ove kriterije:

stranica 36/64
r/t d10 (6.11a)
hw/t d200 sin I (6.11b)
45 dId90q (6.11c)
gdje je:
hw visina hrpta izmeÿu srednjih crta pojasnica
r unutarnji polumjer uglova
I kut izmeÿu hrpta i pojasnica (u stupnjevima).
hw
I
Rw,Rd Rw,Rd Rw,Rd Rw,Rd Rw,Rd Rw,Rd
Slika 6.6 – Primjeri popreþnoga presjeka s dvama ili više hrptova
(2) Ako su oba uvjeta navedena u stavku (1) zadovoljena lokalnu otpornost u popreþnome smjeru
po hrptu Rw,Rd limenog profila treba odrediti iz izraza:
Rw,Rd
D t 2 f o E 1 0 ,1 r/t 0 ,5 + 0 ,02la / t 2,4 + ( I / 90 )2 / J M1 (6.12)
gdje je:
la proraþunska duljina ležaja za odgovarajuüu kategoriju, vidjeti stavak (4)
D koeficijent za odgovarajuüu kategoriju, vidjeti stavak (3)
sw kosa duljina hrpta (= hw / sinI)
r unutarnji polumjer savijanja (r < 10 t).
(3) Vrijednost koeficijenta D treba odrediti iz slike 6.7.
(4) Vrijednost la treba odrediti iz stavka (5). Najveüa je proraþunska vrijednost za la 200 mm. Ako je
oslonac hladno oblikovani profil s jednim hrptom ili okrugla cijev, za ss treba uzeti 10 mm.
Odgovarajuüu kategoriju (1 ili 2) treba temeljiti na svijetlome razmaku e izmeÿu lokalnoga
optereüenja i najbližega oslonca ili na svijetlome razmaku c od reakcije oslonca ili lokalnoga
optereüenja do slobodnog kraja, vidjeti sliku 6.7.
(5) Proraþunsku duljinu ležaja la za limene profile treba odrediti ovako:
a) za 1. kategoriju:
la = ss ali la d40 mm (6.13a)
b) za 2. kategoriju:
ako je Ev d 0,2: la = ss (6.13b)
ako je Ev t 0,3: la = 10 mm (6.13c)

stranica 37/64
ako je 0,2 < Ev < 0,3: linearno interpolirati izmeÿu vrijednosti la za 0,2 i 0,3 uz:
| VEd,1 | | VEd,2 |
Ev (6.14)
| VEd,1 | | VEd,2 |
pri þemu su |VEd,1| i |VEd,2| apsolutne vrijednosti posmiþnih sila u popreþnome smjeru na svakoj
strani lokalnog optereüenja ili reakcije oslonca a |VEd,1| t |VEd,2|, te ss je stvarna duljina krutoga
ležaja.
stranica 38/64
ss 1. kategorija: D= 0,075

- lokalno optereüenje djeluje na e d 1,5 hw / t svijetloga razmaka od
najbližega oslonca
e ss

- lokalno optereüenje djeluje na e d 1,5 hw / t svijetloga razmaka od
slobodnoga kraja
c
1. kategorija: D= 0,075

hw
c - reakcija u krajnjemu osloncu na c d 1,5 hw / t svijetloga razmaka od

slobodnoga kraja
ss

- lokalno optereüenje djeluje na e ! 1,5 hw / t svijetloga razmaka od
najbližega oslonca
e ss

lokalno optereüenje djeluje na e ! 1,5 hw / t svijetlog razmaka od
slobodnog kraja
c

hw
c - reakcija u krajnjemu osloncu na c ! 1,5 hw / t svijetloga razmaka od

slobodnoga kraja
ss
ss - reakcija u unutarnjemu osloncu
Slika 6.7 – Lokalna optereüenja i kategorije oslanjanja za popreþne presjeke s dvama ili s
više hrptova
stranica 39/64
6.1.7.3 Ukruüeni hrptovi
(1) Lokalna otpornost ukruüenoga hrpta u popreþnome smjeru smije se odrediti kako je odreÿeno u
stavku (2) za popreþne presjeke s uzdužnim ukruüenjima hrpta naboranim tako da su dva nabora
na hrptu na suprotnim stranama sustavske crte hrpta i da spajaju toþke presjecišta srednje crte
hrpta sa srednjim crtama pojasnica, vidjeti sliku 6.8, što zadovoljava uvjet:
2 < emax / t < 12 (6.15)
gdje je:
emax veüa ekscentriþnost pregiba s obzirom na sustavsku crtu hrpta.
(2) Za popreþne presjeke s ukruüenim hrptovima koji zadovoljavaju uvjete odreÿene u stavku (1),
smije se lokalna popreþna otpornost ukruüenoga hrpta odrediti množenjem odgovarajuüe
vrijednosti za sliþni neukruüeni hrbat, odreÿen u skladu s toþkama 6.1.7.2 ili, faktorom Na,s prema
izrazu:
Na,s = 1,45 0,05 emax / t ali Na,s d0,95 + 35 000 t2 emin / ( bd2 sp ) (6.16)
gdje je:
bd razvijena širina optereüene pojasnice, vidjeti sliku 6.8
emin manja ekscentriþnost nabora s obzirom na sustavsku crtu hrpta, vidjeti sliku 6.8
sp kosa visina ravninskog dijela popreþnoga presjeka hrpta najbližega optereüenoj pojasnici,
vidjeti sliku 6.8.
em
in
em
ax
sp
Rw,Ed Rw,Ed
bd
Slika 6.8 – Optereüenja oslonca i geometrijski oblik ukruüenih hrptova
6.1.8 Zajedniþko djelovanje vlaka i savijanja
(1) Popreþni presjeci izloženi zajedniþkom djelovanju vlaka Ned i momenta savijanja My,ed trebaju
zadovoljiti kriterij:
stranica 40/64
N E d + M y,E d d 1 (6.17a)
N t,Rd M cy,Rd,ten
gdje je:
Nt,Rd proraþunska otpornost popreþnoga presjeka za jednoliki vlak (toþka 6.1.2)
Mcy,Rd,ten proraþunski moment otpornosti popreþnoga presjeka za najveüe vlaþno naprezanje

ako je presjek izložen samo momentu oko osi y-y (toþka 6.1.4).
(2) Ako je Mcy,Rd,com Mcy,Rd,ten moment otpornosti za najveüe tlaþno naprezanje popreþnoga
presjeka izloženoga samo momentu treba takoÿer zadovoljiti ovaj kriterij:
M y,Ed N
Ed d 1 (6.17b)
M cy,Rd,com N t,Rd
6.1.9 Zajedniþko djelovanje tlaka i savijanja
(1) Popreþni presjeci izloženi zajedniþkom djelovanju osnoga tlaka NEd i momenta savijanja My,Ed
trebaju zadovoljiti kriterij:
N Ed + M y,Ed + 'M y,Ed d 1 (6.18)

N c,Rd M cy,Rd,com
u kojem je Nc,Rd odreÿen u toþki 6.1.3, a Mcy,Rd,com u toþki 6.1.8.
(2) Dodatni moment 'My,Ed zbog pomaka težišnih osi treba odrediti iz izraza:
'My,Ed = NEd eN (6.18b)
u kojem je eN pomak težišne osi y-y zbog osnih sila, vidjeti toþku 6.1.3(3).
(3) Ako je M cy, Rd, ten d M cy, Rd, com treba zadovoljiti i ovaj kriterij:
M y,Ed + 'M y,Ed N Ed

d1 (6.19)
M cy,Rd,ten N c,Rd
u kojem je Mcy,Rd,ten odreÿen u toþki 6.1.8.
6.1.10 Zajedniþko djelovanje popreþne sile, osne sila i momenta savijanja
(1) Proraþunsku otpornost za moment savijanja i osnu silu ne treba smanjivati zbog popreþne sile
ako VEd/Vw,Rd (vidjeti u nastavku) ne prelazi 0,5. Ako je VEd/Vw,Rd veüe od 0,5, zajedniþki uþinci osne
sile NEd, momenta savijanja MEd i popreþne sile VEd trebaju zadovoljiti jednadžbu:
2
N Ed M y,E d §¨ M ·§ 2VEd
¸¨
·
+ 1 f,Rd 1¸ d 1 (6.20)
¨
N Rd M y,Rd © M pl,Rd ¸¨ Vw,Rd ¸
¹© ¹
gdje je:
NRd proraþunska otpornost popreþnoga presjeka za vlak ili tlak dana u toþki 6.1.2 ili 6.1.3
My,Rd proraþunski moment otpornosti popreþnoga presjeka dan u toþki 6.1.4

stranica 41/64
Vw,Rd proraþunska posmiþna otpornost hrpta dana u toþki 6.1.5. Za elemente s više od jednog
hrpta Vw,Rd je zbroj otpornosti hrptova
Mf,Rd proraþunski plastiþni moment otpornosti popreþnoga presjeka koji se sastoji samo od
proraþunske ploštine pojasnica
Mpl,Rd proraþunski plastiþni moment otpornosti popreþnoga presjeka koji se sastoji od

proraþunske ploštine pojasnica i proraþunske ploštine punoga hrpta bez obzira na njegov razred
profila.
6.1.11 Zajedniþko djelovanje momenta savijanja i lokalnog optereüenja ili reakcija oslonca
(1) Popreþni presjeci izloženi zajedniþkom djelovanju momenta savijanja MEd i sile u popreþnome
smjeru zbog lokalnoga optereüenja ili reakcije oslonca FEd trebaju zadovoljiti ove izraze:
M Ed
d1 (6.21a)
M c,Rd
F Ed
d1 (6.21b)
R w,Rd
2 2
ªM º ª F º
0 ,94 « Ed » « Ed » d 1 (6.22)
«¬ M c,Rd »¼ «¬ R w,Rd »¼
gdje je:
Mc,Rd moment otpornosti popreþnoga presjeka dan u toþki 6.1.4.1
Rw,Rd odgovarajuüa vrijednost zbroja lokalnih otpornosti u popreþnome smjeru pojedinaþnih

hrptova iz toþke 6.1.7.
(2) U izrazu (6.22) moment savijanja MEd smije se proraþunati na rubu oslonca.
6.2 Otpornost na izvijanje/izboþivanje
6.2.1 Opüenito
(1) Treba uzeti u obzir uþinke lokalnoga izboþivanja i distorzijskog izvijanja. Smiju se primijeniti
metode odreÿene u toþki 5.5.
(2) Za unutarnju osnu silu u limu treba uzeti da djeluje u težištu njegova bruto popreþnoga
presjeka.
(3) Za otpornost lima na osni tlak treba pretpostaviti da djeluje u težištu njegova proraþunskoga
presjeka. Ako se to ne poklapa s težištem njegova bruto popreþnoga presjeka, treba uzeti u obzir
momente koji odgovaraju pomaku težišnih osi (vidjeti sliku 6.9), primjenjujuüi metodu navedenu u
toþki 6.2.3.
stranica 42/64
teff,1
t eff,2
'My,Ed
eN
y y y y
yeff yeff
teff,3
NEd NEd
(a) bruto popreþni presjek (b) proraþunski popreþni presjek
Slika 6.9 – Prikaz pomaka težišne osi proraþunskog popreþnog presjeka
6.2.2 Osni tlak
6.2.2.1 Proraþunska otpornost na izvijanje uz savijanje
(1) Proraþunsku otpornost na izvijanje za osni tlak Nb,Rd treba odrediti iz izraza:
Nb,Rd = F Aeff fo./ JM1 (6.23)
gdje je:
Aeff proraþunska ploština popreþnoga presjeka odreÿena u 5. poglavlju uz pretpostavku

jednolikoga tlaþnog naprezanja Vcom,Ed jednakog fo/JM1
F odgovarajuüa vrijednost faktora smanjenja za otpornost na izvijanje.
(2) Faktor smanjenja F za otpornost na izvijanje treba odrediti iz izraza:
1
F= ali Fd 1,0 (6.24a)
I + ( I O 2 )0 ,5
2
uz:

I 0 ,5 1 D ( O O0 ) O 2 (6.24b)
gdje je:
D faktor nesavršenosti
O0 granica horizontalnoga platoa
O parametar vitkosti za odgovarajuüi oblik izvijanja.

(3) Faktor nesavršenosti za limove je D = 0,13 a granica horizontalnoga platoa je O0 0 ,2 .
(4) Parametar vitkosti za izvijanje uz savijanje treba odrediti iz ovoga izraza:
l fo
O (6.25)
iS E
gdje je:
stranica 43/64
l duljina izvijanja za izvijanje uz savijanje oko osi y – y (ly)
i polumjer tromosti oko odgovarajuüe osi (iy) utemeljen na svojstvima bruto popreþnoga
presjeka.
6.2.3 Savijanje i osni tlak
(1) Svi elementi izloženi zajedniþkom djelovanju savijanja i osnoga tlaka trebaju zadovoljiti kriterij:
N Ed M y,Ed + 'M y,Ed

+ d1 (6.26)
F y f oZ x Aeff / J M1 f o W eff,y,com / J M1
gdje je:
Aeff proraþunska ploština proraþunskoga popreþnog presjeka izloženog samo osnome tlaku,
vidjeti sliku 6.10a)
Weff,y,com proraþunski moment otpora za najveüe tlaþno naprezanje u proraþunskome

popreþnom presjeku izloženom samo momentu oko osi y – y , vidjeti sliku 6.10b)
'My,Ed dodatni moment zbog moguüega pomaka težišne osi u smjeru y , vidjeti toþki 6.1.9(2)
Fy faktor smanjenja iz toþke 6.2.2 za izvijanje oko osi y – y
Zx izraz za meÿudjelovanje, vidjeti stavak (2).

teff,1
teff,1
c c c c
teff,2 teff,a
eN
y y
yeff teff,n
yeff
yeff yeff
teff,3
c c t t
(a) osni tlak (b) moment oko osi y – y
Slika 6.10 – Modeli za proraþun proraþunskih svojstava profila
(2) Za limove izložene zajedniþkom djelovanju osne sile i nejednakhm momenata na kraju i/ili
optereüenjima u popreþnome smjeru, treba kontrolirati razliþite presjeke duž raspona. U izrazu za
meÿudjelovanje primjenjuje se stvarni moment savijanja:
1
Zx (6.27)
F y ( 1 F y ) sin( S x s / l c )
gdje je:
xs udaljenost od promatranoga presjeka do zglobnoga oslonca ili do nul-toþke krivulje progiba

za elastiþno izvijanje samo pri osnoj sili, vidjeti sliku 5.9 u normi EN 1999-1-1
stranica 44/64
lc = KL duljina izvijanja, vidjeti tablicu 5.7 u normi EN 1999-1-1.
NAPOMENA: Zbog pojednostavnjenja smije se primjenjivati Zx = 1.
6.3 Proraþun posmiþne dijafragme
6.3.1 Opüenito
(1) Smije se dopustiti meÿudjelovanje konstrukcijskih elemenata i limenih panela koji su

projektirani tako da djeluju zajedno kao dijelovi kombiniranoga konstrukcijskog sustava, kao što je
opisano u ovoj toþki 6.3.
(2) Dijafragme smiju biti naþinjene od profiliranoga aluminijskog lima koji se upotrebljava kao
krovna ili zidna obloga.
NAPOMENA: Podaci o provjeri takvih dijafragmi smiju se uzeti iz:
ECCS Publication No. 88 (1995): European recommendations for the application of metal sheeting acting as a
diaphragm.
6.3.2 Djelovanje dijafragme
(1) Pri proraþunu posmiþne dijafragme smije se iskoristiti doprinos dijafragmi od limova koji se
upotrebljavaju kao krovne, stropne ili zidne obloge ukupnoj krutosti i þvrstoüi konstrukcijskoga okvira
s pomoüu njihove krutosti i posmiþne þvrstoüe.
(2) Krovovi i stropovi smiju se razmatrati kao visoki ploþasti nosaþi koji se pružaju kroz cijelu duljinu
zgrade i odupiru optereüenjima u popreþnome smjeru u svojoj ravnini i prenose ih na zabate ili
srednje ukrutne okvire. Limeni panel smije se razmatrati kao hrbat koji se odupire optereüenjima u
popreþnome smjeru posmikom u svojoj ravnini s rubnim elementima koji djeluju kao pojasnice koje
se odupiru uzdužnim vlaþnim i tlaþnim silama, vidjeti slike 6.11 i 6.12.
(3) Sliþno, pravokutni zidni paneli smiju se razmatrati kao sustavi spregova koji djeluju kao
posmiþne dijafragme koje se odupiru silama u svojoj ravnini.
(a) lim
(c) (b) posmiþno polje u limu
(c) sile u pojasnici u rubnim
elementima
(b)
(a)
Slika 10.12 – Djelovanje posmiþne dijafragme u zgradama s ravnim krovom
6.3.3 Nužni uvjeti
(1) Metode proraþuna posmiþne dijafragme koje sadržavaju limove kao sastavni dio konstrukcije
smiju se upotrebljavati samo uz sljedeüe uvjete:
- primjena lima, osim svoje osnovne svrhe, ograniþena je na stvaranje posmiþne dijafragme koja se
odupire konstrukcijskim pomacima u ravnini toga lima
- dijafragme imaju uzdužne rubne elemente koji prenose sile u pojasnici koje potjeþu od djelovanja
stranica 45/64
dijafragme
- sile koje djeluju na dijafragmu u ravnini krova ili stropa prenose se na temelje s pomoüu okvira sa
spregovima, drugih posmiþnih dijafragmi ili drugim metodama kojima se ostvaruje otpornost na
pomake
- za prijenos sila dijafragme na glavnu konstrukciju i za prikljuþenje rubnih elemenata koji služe kao
pojasnice upotrebljavaju se odgovarajuüi konstrukcijski prikljuþci
- lim se uzima kao konstrukcijski dio koji ne može biti uklonjen bez odgovarajuüega razmatranja
- izvedbena specifikacija, ukljuþujuüi proraþune i crteže, naglašava þinjenicu da je zgrada

proraþunana tako da iskorištava djelovanje posmiþne dijafragme
- preporuþuje se ugraditi znake upozorenja koji üe obavještavati da su zidovi iskorišteni kao

konstrukcijski elementi dijafragme i da pri svakom uklanjanju treba primijeniti mjere opreza kako bi se
zadržala stabilnost.
(2) Napregnutu dijafragmu treba upotrebljavati pretežno u niskim zgradama ili u stropovima i
proþeljima visokih zgrada.
(3) Posmiþne dijafragme smiju se pretežno upotrebljavati za odupiranje optereüenjima vjetra,

optereüenjima snijega i ostalim optereüenjima koja djeluju preko samoga lima. Takoÿer se smiju
upotrebljavati za odupiranje malim prolaznim optereüenjima, poput sila zbog ljuljanja lakih
ovješenih kranova ili vitla na kranskim stazama, ali se ne smiju upotrebljavati za odupiranje stalnim
vanjskim optereüenjima kao što su ona zbog postrojenja.
(c) (a) lim

(b) sile u pojasnici u rubnim
elementima
(b) (c) posmiþno polje u limu
(d) zabatna zatega koja je
(b) potrebna za odupiranje
silama u limu krova
(d)
(a)
Slika 6.12 – Djelovanje posmiþne dijafragme u zgradi s kosim krovom
6.3.4 Dijafragme od profiliranoga aluminijskog lima
(1) Kod dijafragmi od profiliranoga aluminijskog lima, vidjeti sliku 6.13, oba kraja lima trebaju biti
priþvršüena na elemente na koje se oslanjaju s pomoüu samoreznih vijaka, samobušeüih vijaka,
zavara, vijaka ili ostalih spajala takve vrste da se neüe olabaviti pri uporabi, izvuüi ili slomiti zbog
posmika prije nego što doÿe do kidanja lima. Sva takva spajala treba priþvrstiti izravno kroz lim u
element na koji se oslanjaju, na primjer kroz uvale profiliranih limova, osim ako se ne poduzmu
posebne mjere kako bi se osiguralo da spojevi uþinkovito prenose sile pretpostavljene proraþunom.
(2) Spojeve susjednih limova treba priþvrstiti zakovicama, samoreznim vijcima, zavarima ili drugim
spajalima takve vrste da se oni neüe olabaviti pri uporabi, izvuüi ili slomiti zbog posmika prije nego
što doÿe do kidanja lima. Razmak takvih spojnih sredstava ne treba biti veüi od 500 mm.
(3) Razmaci izmeÿu svih spojnih sredstava i rubova i krajeva limova trebaju biti prikladni kako bi se
stranica 46/64
sprijeþilo prerano kidanje limova.
(4) Mali nasumice rasporeÿeni otvori, do 3 % odgovarajuüe ploštine, smiju se upotrebljavati bez
posebnoga proraþuna, uz uvjet da se ne smanjuje ukupan broj spajala. Otvori veliki do 15 %
odgovarajuüe ploštine smiju se upotrebljavati ako se to dokaže detaljnim proraþunima. Podruþja koja
sadržavaju veüe otvore treba podijeliti u manja podruþja, svako s potpunim djelovanjem dijafragme.
(5) Sve limove koji takoÿer þine dio dijafragme od napregnute membrane treba prvo proraþunati za
njihovu prvotnu namjenu pri savijanju. Kako bi se osiguralo da üe svako ošteüenje lima zbog
savijanja biti vidljivo prije nego što se to odrazi na otpornost posmiþne dijafragme, treba provjeriti
da posmiþno naprezanje zbog djelovanja dijafragme nije veüe od 0,25 fyb/JM1.
(6) Posmiþnu otpornost posmiþne dijafragme treba temeljiti na najmanjoj þvrstoüi na kidanje spajala
na spoju ili najmanjoj þvrstoüi spajala koja spajaju lim i element paralelno s valovima, ili za dijafragme
spojene samo sa uzdužnim rubnim elementima, na najmanjoj þvrstoüi kidanja spajala koja spajaju
rubni lim i element. Proraþunana posmiþna otpornost za svaku drugu vrstu sloma11 treba biti veüa od
te najmanje vrijednosti najmanje za ovoliko:
– za slom spajala lima i podrožnice pri istodobnom posmiku i odizanju zbog vjetra najmanje za 40 %
– za svaku drugu vrstu sloma najmanje za 25 %.
(g)
(a) rog
(b) podrožnica
(a) (c) moždanik
(d) spajalo lima i
moždanika
(b)
(e) podrožnica
(c)
(f) spajalo lima i
podrožnice
(d)
(g) spajalo izmeÿu
susjednih limova
(f) (e)
Slika 6.13 – Razmještaj za pojedinaþni panel
6.4 Perforirani lim s rupama rasporeÿenima u obliku istostraniþnih trokuta
(1) Perforirani lim smije se projektirati primjenom proraþuna ako se pravila za neperforirane limove
izmijene uvoÿenjem proraþunskih debljina danih u nastavku.
NAPOMENA: Ova pravila proraþuna þesto daju vrijednosti koje daju veüu sigurnost. Ekonomiþnija rješenja
mogu se dobiti projektiranjem utemeljenom na ispitivanju
(2) Ako je 0,2 d d / a d 0,9, svojstva bruto presjeka smiju se proraþunati primjenjujuüi toþke od 6.1.2
do 6.1.5, ali se t zamjenjuje s ta,eff odreÿenim iz izraza:

11
Nacionalna bilješka: U metalnim se konstrukcijama za englesku rijeþ failure upotrebljava i rijeþ otkazivanje (elementa,
konstrukcije).
stranica 47/64
ta,eff = 1,18t 1 d/ ( 0 ,9a ) (6.28)
gdje je:
d promjer perforacija
a razmak izmeÿu središta perforacija.
(3) Ako je 0,2 d d / a d 0,9, svojstva proraþunskoga presjeka smiju se proraþunati primjenjujuüi
toþku 5.5, ali se t zamjenjuje s tb,eff odreÿenim iz izraza:
tb,eff = t 3 1,181 d/a (6.29)
(4) Ako je 0,2 d d / a d 0,8, otpornost jednoga neukruüenog hrpta na lokalne sile u popreþnom
smjeru smije se proraþunati primjenom toþke 6.7.1, ali se t zamjenjuje s tc,eff odreÿenim iz izraza:
>
tc,eff = t 1 d/a 2 s per / s w @ 3/ 2
(6.30)
gdje je:
sper visina po kosini perforiranog dijela hrpta, izmjereno po osi duž visine hrpta
sw ukupna visina hrpta po kosini.
7 Graniþna stanja uporabljivosti
7.1 Opüenito
(1) Pravila za graniþna stanja uporabljivosti navedena u normi EN 1999-1-1 treba primjenjivati i na
hladno oblikovane limove.
(2) Svojstva proraþunskoga popreþnog presjeka za graniþna stanja uporabljivosti odreÿena u stavku
(3) treba primijeniti u svim proraþunima graniþnih stanja uporabljivosti hladno oblikovanih limova.
(3) Moment tromosti smije se proraþunati interpolacijom momenta tromosti bruto popreþnoga
presjeka i proraþunskoga popreþnog presjeka s pomoüu izraza:
Ieff,ser = Igr - Vgr (Igr - Ieff ) / fo (7.1)
gdje je:
Igr moment tromosti bruto popreþnoga presjeka
Ieff moment tromosti proraþunskog popreþnog presjeka u graniþnome stanju nosivosti kojim se
uzima u obzir lokalno izboþivanje
Vgr najveüe tlaþno naprezanje pri savijanju za graniþno stanje uporabljivosti temeljeno na bruto
popreþnome presjeku (s pozitivnim predznakom u formuli).
(4) Smije se uzeti da je proraþunski moment tromosti Ieff,ser promjenjiv duž raspona. Druga je
moguünost da se primijeni jednolika vrijednost temeljena na vrijednosti najveüega momenta u
rasponu za uporabno optereüenje.
7.2 Plastiþno deformiranje

stranica 48/64
(1) Ako se provodi plastiþni globalni proraþun, zajedniþko djelovanje momenta i reakcije na
unutarnjem osloncu ne treba prijeüi vrijednost 0,9 puta kombinirana proraþunska otpornost odreÿena
s pomoüu JM,ser i Ieff,ser, u skladu s toþkom 7.1(3).
(2) Proraþunska otpornost za zajedniþko djelovanje smije se odrediti iz izraza (6.22) u toþki 6.1.11
primjenjujuüi proraþunski popreþni presjek za graniþna stanja uporabljivosti i JM,ser.
7.3 Progibi
(1) Progibi se smiju proraþunati uz pretpostavku elastiþnoga ponašanja.
(2) Utjecaj proklizavanja u spojevima (primjerice u sluþaju kontinuiranih limova s preklopima) treba
razmotriti u proraþunu progiba, sila i momenata.
NAPOMENA: Za þesto upotrebljavana spojna sredstva proklizavanje se smije zanemariti, u skladu s toþkama
8.2 i 8.3.
(3) Uz upuüivanje na normu EN 1990, Dodatak A1.4, za svaki projekt treba odrediti i s investitorom
dogovoriti granice progiba.
NAPOMENA: Granice se smiju odrediti u nacionalnome dodatku.
8 Prikljuþci s mehaniþkim spajalima
8.1 Opüenito
(1) Prikljuþci s mehaniþkim spajalima trebaju imati kompaktan oblik. Položaji spajala trebaju biti
rasporeÿeni tako da osiguravaju dovoljan prostor za zadovoljavajuüe sklapanje i održavanje.
(2) Smije se pretpostaviti da su popreþne/posmiþne sile koje djeluju na pojedina mehaniþka spajala u
prikljuþcima jednake uz uvjet da:
- spajala imaju dovoljnu duktilnost

- posmik nije kritiþni naþin sloma.
(3) Za projektiranje primjenom proraþuna, otpornost mehaniþkih spajala izloženih pretežito

statiþkim optereüenjima treba odrediti iz toþke 8.2 za slijepe zakovice i iz toþke 8.3 za samorezne i
samobušeüe vijke.
(4) Znaþenja simbola koji se primjenjuju u gore navedenim toþkama nalaze se u normi EN 1999-1-
1, uz dodatke u toþki 1.4 norme EN 1999-1-4.
(5) Za parcijalni koeficijent za proraþun proraþunskih otpornosti mehaniþkih spajala treba uzeti JM3
u skladu s 2. poglavljem, stavak 3.
(6) Otpornosti na provlaþenje navedene u toþki 8.2.3.1 za slijepe zakovice ili u toþki 8.3.3.1 za
samorezne i samobušeüe vijke ovise o položaju spajala i treba ih smanjiti ako spajala nisu
postavljena u središtu uvala lima. Ako se priþvršüenje nalazi u þetvrtinskoj toþki, proraþunsku
otpornost treba smanjiti na 0,9Fp,Rd, a ako su spajala u obje þetvrtinske toþke treba uzeti da je
otpornost 0,7Fp,Rd po spajalu, vidjeti tablicu 8.3.
(7) Za spajala optereüena istodobnog posmika i vlaka, ako su Fp,Rd, Fo,Rd, Fb,Rd i Fn,Rd odreÿeni
proraþunom temeljenim na toþki 8.2 za slijepe zakovice i 8.3 za samorezne i samobušeüe vijke,
otpornost spajala na istodobni posmik i vlak smije se provjeriti s pomoüu izraza:
stranica 49/64
Ft,Ed Fv,Ed
d1 (8.1)
min( Fp,Rd , Fo,Rd ) min( Fb,Rd , Fn,Rd )
(8) Distorzija bruto presjeka smije se zanemariti ako je proraþunska otpornost odreÿena iz toþaka
8.2.3 i 8.3.3, uz uvjet da je spajanje izvedeno kroz pojasnicu koja nije šira od 150 mm.
(9) Promjer rupa za vijke treba biti u skladu sa smjernicama proizvoÿaþa. Te se smjernice trebaju
temeljiti na ovim kriterijima:
- upotrijebljena sila uvrtanja (en: torque) treba biti tek nešto veüa od sile narezivanja uvrtanjem
- upotrijebljena sila uvrtanja treba biti manja od sile kidanja nareza zbog uvrtanja ili sile posmika
glave zbog uvrtanja
- sila narezivanja uvrtanjem treba biti manja od 2/3 sile posmika glave zbog uvrtanja.
(10) Pravila proraþuna slijepih zakovica vrijede samo ako promjer rupe nije veüi više od 0,1 mm od
promjera zakovice.
8.2 Slijepe zakovice
8.2.1 Opüenito
(1) Otpornost slijepih zakovica optereüenih posmikom najmanja je od vrijednosti nosivosti Fb,Rd,
otpornosti neto presjeka lima Fnet,Rd i posmiþne otpornosti spajala Fv,Rd.
(2) Tijelo zakovice treba biti od materijala EN AW-5019.
(3) Treba upotrebljavati slijepe zakovice u skladu s normama EN ISO 15973, EN ISO 15974, EN
ISO 15977, EN ISO 15978, EN ISO 15981 ili EN ISO 15982.
8.2.2 Proraþunske otpornosti prikljuþaka sa zakovicama optereüenih posmikom
8.2.2.1 Nosivost
Fb,Rd = 2,5 fu,min t 3 d /JM3 za tsup / t = 1,0, ali Fb,Rd d 1,5 fu,min t d /JM3 (8.2a)
Fb,Rd = 1,5 fu,min t d /JM3 za tsup / t t 2,5 (8.2b)
Nosivost Fb,Rd se za debljine 1,0 < tsup / t < 2,5 smije odrediti linearnom interpolacijom.
8.2.2.2 Otpornost neto presjeka
Fnet,Rd = Anet fu /JM3 (8.3)
8.2.2.3 Posmiþna otpornost
Fv,Rd = 38 d2 /JM3 [N] uz d u mm (8.4)
Uvjeti za nosivost i posmiþnu otpornost:
- ne treba uzeti u obzir fu,min > 260 N/mm2
- 2,6 mm d d d 6,4 mm
stranica 50/64
8.2.3 Proraþunske otpornosti prikljuþaka sa zakovicama optereüenih vlakom
8.2.3.1 Otpornost na provlaþenje
Fp,Rd = 2,35 DE t fo /JM3 [N] uz t u mm i fo u N/mm2 ; DE u skladu s tablicom 8.3
Uvjeti:
- t d 1,5 mm; dw t 9,5 mm
- ne treba uzeti u obzir fo > 220 N/mm2
8.2.3.2 Otpornost na izvlaþenje
- element na koji se oslanja je od þelika: Fo,Rd = 0,47 tsup d fy /JM3 (8.6)
- element na koji se oslanja je od aluminija Fo,Rd = 0,20 tsup d fo /JM3 (8.7)
Uvjeti:
- tsup > 6 mm, fy > 350 N/mm2, ne treba uzeti u obzir fo > 220 N/mm2 (svaki uvjet treba ispuniti)
- bušenje rupa treba izvesti u skladu s uputama proizvoÿaþa.
8.2.3.3 Otpornost na vlak
Ft,Rd = 47 d2 /JM3 >1@ , gdje d treba uzeti u mm. (8.8)
8.3 Samorezni / samobušeüi vijci
8.3.1 Opüenito
(1) Otpornost vijaka optereüenih posmikom najmanja je od vrijednosti nosivosti Fb,Rd, otpornosti
neto presjeka lima Fnet,Rd i posmiþne otpornosti spajala Fv,Rd.
(2) Trebaju vrijediti granice promjera vijaka navedene u ovim toþkama, osim ako se druge granice
mogu odrediti i provjeriti primjerenim istraživanjima.
(3) Trebaju vrijediti granice þvrstoüa materijala oslonaca, osim ako se druge granice mogu odrediti
i provjeriti primjerenim istraživanjima.
(4) Treba upotrebljavati samorezne vijke u skladu s normama EN ISO 1479, EN ISO 1481 ili ISO
7049.
(5) Treba upotrebljavati samobušeüe vijke u skladu s normama EN ISO 15480 ili EN ISO 15481.
8.3.2 Proraþunska otpornost prikljuþaka s vijcima optereüenih posmikom
8.3.2.1 Nosivost
(1) Ako su elementi oslonaca izvedeni od þelika ili aluminija, nosivost je dana izrazima:
Fb,Rd = 2,5 fu,min t 3 d /JM3 za tsup / t = 1,0, ali Fb,Rd d 1,5 fu,min t d /JM3 (8.9a)
Fb,Rd = 1,5 fu,min t d /JM3 za tsup / t t 2,5 (8.9b)

stranica 51/64
Nosivost Fb,Rd se za debljine 1,0 < tsup / t < 2,5 smije odrediti linearnom interpolacijom.
Uvjeti:
- samorezni i samobušeüi vijci trebaju biti od þelika ili nehrÿajuüeg þelika promjera d t 5,5 mm
- ne treba uzeti u obzir fu,min > 260 N/mm2
- za t > tsup uzeti t = tsup
- bušenje rupa treba izvesti u skladu s uputama proizvoÿaþa.
(2) Ako su elementi oslonaca izvedeni od drveta, otpornost aluminijskog lima dana je izrazima:
Fb,Rd d 1,5 t d fu,min /JM3 [N] (8.10)
(3) Za otpornost drvenog elementa oslonca vidjeti normu EN 1995-1-1, 8. poglavlje: Spojevi þelik-
drvo.
Uvjeti:
- samorezni i samobušeüi vijsci od þelika ili nehrÿajuüeg þelika s promjerima 5,5 mm d d d 8 mm
- udaljenosti do ruba i razmaci, vidjeti normu EN 1995-1-1, 8. poglavlje.
8.3.2.2 Otpornost neto presjeka
Fnet,Rd = Anet fu /JM3 (8.11)
8.3.2.3 Posmiþna otpornost
Proraþunska posmiþna otpornost vijaka od þelika ili nehrÿajuüeg þelika dana je izrazom:
Fv, Rd = 380 As /JM3 [N], uz As u mm2 (8.12)
8.3.3 Proraþunska otpornost prikljuþaka s vijcima optereüenih vlakom
8.3.3.1 Otpornost na provlaþenje
(1) Otpornost prikljuþaka s vijcima optereüenih vlakom dana je izrazom:
Fp,Rd = 6,1 DL DE DM t fu d w / 22 /JM3 [N] (8.13)
uz: t i dw u mm i fu u N/mm2 i
DL popravni faktor s obzirom na vlak pri savijanju (tablica 8.1)
DM popravni faktor s obzirom na vrstu podložne ploþice (tablica 8.2)
DE popravni faktor s obzirom na položaj spajala (tablica 8.3).
Uvjeti:
- t d 1,5 mm
- dw t 14 mm i debljina podložne ploþice t 1 mm

stranica 52/64
- širina susjedne pojasnice dijela popreþnog presjeka d 200 mm
- dw > 30 mm i ne treba uzeti u obzir fu > 260 N/mm2
- za visine lima manje od 25 mm, otpornost na provlaþenje treba smanjiti za 30 %.
Tablica 8.1 – Popravni faktor DL kojim se uzima u obzir vlaþno naprezanje pri savijanju u
spajalima na osloncu
DL
ývrstoüa [N/mm2]
raspon L < 1,5 m raspon 1,5 d L d 4,5 m raspon L > 4,5 m
< 215 1 1 1
t 215 1 1,25 - L/6 0,5
NAPOMENA: Na krajnjim osloncima bez naprezanja zbog savijanja i na spojevima na gornjoj
pojasnici uvijek je DL = 1.
Tablica 8.2 - Popravni faktor DM kojim se uzima u obzir materijal podložne ploþice
Materijal podložne ploþice DM

ugljiþni þelik, nehrÿajuüi þelik 1,0
aluminij 0,8
Tablica 8.3 - Popravni faktor DE kojim se uzima u obzir položaj spajala
Za pojasnicu u dodiru s osloncem bez dodira
prikljuþak
bu d 150:0,9
DE 1,0 0,7 0,9 0,7 0,7 1,0 0,9
bu > 150:0,7
NAPOMENA: Kombinacija popravnih faktora nije nužna. Primjenjuje se najmanja vrijednost.
8.3.3.2 Otpornost na izvlaþenje
(1) Otpornost samoreznih vijaka i samobušeüih vijaka od þelika ili nehrÿajuüega þelika, ako su
elementi oslonca od þelika ili aluminija, dana je izrazom:
Fo,Rd = 0,95 fu,sup t sup3 d /JM3 (8.14)
Uvjeti:
- samorezni vijci i samobušeüi vijci su od þelika ili nehrÿajuüeg þelika
- promjer je vijaka 6,25 mm d d d 6,5 mm
- tsup > 6 mm i fu,sup > 250 N/ mm2 za aluminij ili
- tsup > 5 mm a za þelik ne treba uzeti u obzir fu,sup > 400 N/mm2
- promjer probušene rupe treba biti u skladu s preporukama proizvoÿaþa.

stranica 53/64
(2) Za drvene elemente oslonca vidjeti 8. poglavlje norme EN 1995-1-1.
8.3.3.3 Vlaþna otpornost
(1) Proraþunska vlaþna otpornost vijaka od þelika ili nehrÿajuüeg þelika dana je izrazom:
Ft,Rd = 560 As /JM3 >1@ uz As u mm2 (8.15)
9 Projektiranje utemeljeno na ispitivanju
(1) Ovo 9. poglavlje smije se upotrebljavati kako bi se primijenila naþela projektiranja utemeljenoga
na ispitivanjima koja su dana u normi EN 1990 uz dodatne posebne zahtjeve za hladno oblikovane
limove.
(2) U ispitivanjima limenih profila treba primjenjivati naþela dana u Dodatku A.
(3) Vlaþno ispitivanje aluminijskih legura treba provesti u skladu s normom EN 10002-1. Ispitivanje
drugih svojstava aluminija treba provesti u skladu s odgovarajuüim europskim normama.
(4) Ispitivanja spajala i spojeva treba provesti u skladu s odgovarajuüom europskom ili
meÿunarodnom normom.
NAPOMENA: Dok se ne pojavi odgovarajuüa europska ili meÿunarodna norma, podaci o postupcima
ispitivanja spajala mogu se odrediti iz:
ECCS Publication No. 21 (1983): European recommendations for steel construction: the design and testing of
connections in steel sheeting and sections;
ECCS Publication No. 42 (1983): European recommendations for steel construction: mechanical fasteners for
use in steel sheeting and sections.
stranica 54/64
Dodatak A
(normativni)
Postupci ispitivanja
A.1 Opüenito
(1) Ovaj Dodatak A daje odgovarajuüe normirane postupke ispitivanja i vrednovanja za više
ispitivanja koja se obiþno zahtijevaju u praksi, kao temelj za usklaÿivanje buduüih ispitivanja.
NAPOMENA 1: Na podruþju hladno oblikovanih limova þesto se upotrebljava mnogo normiranih proizvoda
za koje projektiranje primjenom proraþuna može dovesti do neekonomiþnih rješenja pa je þesto poželjno
primijeniti projektiranje utemeljeno na ispitivanju.
NAPOMENA 2: U nacionalnome dodatku smiju se dati daljnje informacije o ispitivanju i vrednovanju rezultata
ispitivanja.
NAPOMENA 3: U nacionalnome dodatku smiju se dati faktori pretvorbe za postojeüe rezultate ispitivanja
kako bi bili istovrijedni rezultatima normiranih ispitivanja prema ovom Dodatku.
(2) Ovaj Dodatak obuhvaüa:
- ispitivanja profiliranih limova, vidjeti toþku A.2
- vrednovanje rezultata ispitivanja zbog odreÿivanja proraþunskih vrijednosti, vidjeti toþku A.3.
A.2 Ispitivanja profiliranih limova
A.2.1 Opüenito
(1) Optereüenje se smije nanijeti preko zraþnih jastuka ili u vakuumskoj komori ili preko þeliþnih ili
drvenih popreþnih greda rasporeÿenih tako da oponaša jednoliko raspodijeljeno optereüenje.
(2) Kako bi se sprijeþilo širenje vala, na uzorku za ispitivanje smiju se koristiti popreþne spone ili
drugi odgovarajuüi pribor za ispitivanje kao što su drvene kladice. Neki su primjeri dani na slici A.1.
(3) Uzorci za ispitivanje limenih profila obiþno se trebaju sastojati od dvaju cijelih valova, ali se
uzorak za ispitivanje smije sastojati od jednoga cijelog vala ako je njegova krutost dostatna.
Tijekom postupka ispitivanja slobodni uzdužni rubovi trebaju biti u vlaþnome podruþju.
(a) zakovica ili vijak

(a)
(b) (b) popreþna spona
(metalni trak)
(c) (c) drvene kladice
Slika A.1 – Primjeri odgovarajuüega pribora za ispitivanje
(4) Kako bi se ispitalo odizanje, postavka ispitivanja treba vjerno simulirati ponašanje lima u
stranica 55/64
stvarnim uvjetima. Vrsta prikljuþaka izmeÿu lima i oslonaca treba biti ista kao u prikljuþcima koji üe
se upotrebljavati u praksi.
(5) Kako bi rezultati imali široku primjenu, treba radije upotrebljavati zglobne i valjkaste oslonce da
bi se izbjegao svaki utjecaj torzijske ili rotacijske sprijeþenost deformiranja na osloncima na
rezultate ispitivanja.
(6) Treba osigurati da smjer optereüenja ostane okomit na poþetnu ravninu lima tijekom cijeloga
postupka ispitivanja.
(7) Treba takoÿer mjeriti progibe na oba kraja ispitnoga uzorka kako bi se uklonilo deformiranje
oslonaca.
(8) Za rezultat ispitivanja treba uzeti najveüu vrijednost optereüenja nanesenog na ispitni uzorak
koje prouzroþuje slom ili stanje neposredno pred slom, prema potrebi.
A.2.2 Ispitivanje na jednom rasponu
(1) Postavka ispitivanja jednaka onoj na slici A.2 smije se upotrebljavati za odreÿivanje momenta
otpornosti u sredini raspona (bez popreþne sile) i proraþunske krutosti na savijanje.
(2) Raspon treba odabrati tako da rezultati ispitivanja predstavljaju moment otpornosti lima.
(3) Moment otpornosti treba odrediti iz rezultata ispitivanja.
(4) Krutost na savijanje treba odrediti iz dijagrama ponašanja optereüenje - progib.
A.2.3 Ispitivanje na dvama rasponima
(1) Postavka ispitivanja jednaka onoj na slici A.3 smije se upotrebljavati za odreÿivanje otpornosti
kontinuiranoga lima preko dvaju ili više raspona za zajedniþko djelovanje momenta i popreþne sile
na unutarnjim osloncima i njegove otpornosti na zajedniþko djelovanje momenta i reakcije na
osloncu za danu širinu oslonca.
(2) Prednost pri optereüenju ima jednoliko raspodijeljeno optereüenje (na primjer upotrebljavajuüi
zraþne jastuke ili vakuumsku komoru).
(3) Druga je moguünost da se smije upotrebljavati bilo koji broj linijskih optereüenja (popreþno na
raspon), rasporeÿenih tako da prouzroþuju odgovarajuüe unutarnje momente i sile koji
predstavljaju uþinke jednoliko raspodijeljenoga optereüenja. Neki primjeri prikladnih rasporeda
prikazani su na slici A.4.
A.2.4 Ispitivanje unutarnjeg ležaja
(1) Kao zamjena navedenome u toþki A.2.3 smije se upotrijebiti postavka ispitivanja prikazana na
slici A.5 za odreÿivanje otpornosti kontinuiranoga lima preko dvaju ili više raspona za zajedniþko
djelovanje momenta i popreþne sile nad unutarnjim osloncima i njegove otpornosti na zajedniþko
djelovanje momenta i reakcije na osloncu za danu širinu oslonca.
(2) Raspon za ispitivanje s koji se upotrebljava za prikaz dijela lima izmeÿu toþaka infleksije s obje
strane unutarnjeg oslonca kontinuiranoga lima preko dvaju jednakih raspona L smije se odrediti iz
izraza:
s = 0,4 L (A.1)
(3) Ako se oþekuje plastiþna preraspodjela momenta na osloncu, raspon za ispitivanje s treba
smanjiti kako bi predstavljao odgovarajuüi omjer momenta na osloncu i popreþne sile.
stranica 56/64
(4) Širinu bB grede kojom se nanosi ispitno optereüenje treba odabrati tako da predstavlja stvarnu
širinu oslonca koji üe se upotrebljavati u praksi.
(5) Svaki se rezultat ispitivanja smije se upotrijebiti za prikaz otpornosti na zajedniþko djelovanje
momenta i reakcije na osloncu (ili popreþne sile) za dani raspon i danu širinu oslonca. Kako bi se
dobili podaci o meÿudjelovanju momenta savijanja i reakcije na osloncu, ispitivanja treba provesti
na nekoliko razliþitih raspona.
stranica 57/64
F/2 F/2 F/2 F/2
L/8 L/4 L/4 L/4 L/8

1
L
a) jednoliko raspodijeljeno optereüenje i primjer b) raspodijeljeno optereüenje naneseno zraþnim

zamjenskih istovrijednih linijskih optereüenja jastukom (zamjenski u vakuumskoj komori)
1 = popreþna spona
˜h
h
>h L
c) primjer postavke oslonca za spreþavanje distorzije
F F
h
˜ 1,4h
d) primjer nanošenja linijskoga optereüenja
Slika A.2 – Postavka ispitivanja za ispitivanje na jednome rasponu
L L
Slika A.3 – Postavka ispitivanja za ispitivanje na dvama rasponima
F F F F F F F F
L/8 L/4 L/4 L/4 L/4 L/4 L/4 L/4 L/8

L L
F F F F
0,125L 0,525L 0,35L 0,35L 0,525L 0,125L

L L
Slika A.4 – Primjeri prikladnih rasporeda zamjenskih linijskih optereüenja

stranica 58/64
F F F
bB
h
a) unutarnji oslonac pri gravitacijskome optereüenju
bB
h
F F F
b) unutarnji oslonac pri odižuüemu optereüenju
F F F
<10 mm
h
bB
c) unutarnji oslonac s optereüenjem nanesenim na vlaþnu pojasnicu

Slika A.5 – Postavka ispitivanja za ispitivanje unutarnjega oslonca
u |L/3 |2L/3
F
h
1:20
RA
bA t h 300 mm t 3h t 3h
L
Legenda:
bA = duljina oslonca
u = duljina od unutarnjega ruba krajnjega oslonca do kraja lima
Slika A.6 – Postavka ispitivanja za ispitivanje krajnjega oslonca
A.2.5 Ispitivanje krajnjega oslonca
(1) Postavka ispitivanja prikazana na slici A.6 smije se upotrebljavati za odreÿivanje otpornosti lima
na krajnjemu osloncu.
(2) Treba provesti odvojena ispitivanja za odreÿivanje posmiþne otpornosti lima za razliþite duljine
u od dodirne toþke na unutarnjemu rubu krajnjega oslonca do stvarnoga kraja lima, vidjeti sliku A.6.
stranica 59/64
A.3 Vrednovanje rezultata ispitivanja
A.3.1 Opüenito
(1) Treba smatrati da se ispitni uzorak slomio ako nanesena ispitna optereüenja postignu najveüe
vrijednosti ili bruto deformiranja prijeÿu odreÿene granice.
(2) Pri ispitivanju prikljuþaka ili dijelova kod kojih je razmatranje velikih deformiranja nužno za toþno
ocjenjivanje (na primjer pri vrednovanju znaþajka moment - rotacija naglavaka/rukavaca) ne treba
postaviti granice za bruto deformiranja tijekom ispitivanja.
(3)12 Treba postojati odgovarajuüa zaliha sigurnosti izmeÿu duktilnoga oblika sloma i moguüih
krhkih oblika sloma. Kako se krhki oblici sloma obiþno ne pojavljuju u ispitivanjima velikih uzoraka,
treba provesti dodatna ispitivanja detalja gdje je to nužno.
NAPOMENA: Ovo je þest sluþaj za prikljuþke.
A.3.2 Prilagodba rezultata ispitivanja
(1) Rezultate ispitivanja treba na odgovarajuüi naþin prilagoditi kako bi se uzele u obzir promjene
izmeÿu stvarno izmjerenih svojstava ispitnih uzoraka i njihovih nazivnih vrijednosti.
(2) Stvarno izmjerena dogovorna granica popuštanja pri 0,2 %- tnoj zaostaloj deformaciji f0,2,obs ne
treba odstupati više od ± 25 % od nazivne dogovorne granice popuštanja pri 0,2 %- tnoj zaostaloj
deformaciji f0,2.
(3) Stvarno izmjerena debljina materijala tobs ne treba prijeüi proraþunsku debljinu t temeljenu na
nazivnoj debljini materijala tnom za više od 12 %.
(4) Treba napraviti prilagodbe s obzirom na stvarno izmjerene vrijednosti debljine materijala tobs i
dogovorne granice popuštanja pri 0,2 %- tnoj zaostaloj deformaciji f0,2,obs za sva ispitivanja, osim
ako proraþunski izraz u kojem se upotrebljavaju rezultati ispitivanja takoÿer ukljuþuje stvarno
izmjerene vrijednosti debljine ili dogovorne granice popuštanja materijala pri 0,2 %- tnoj zaostaloj
deformaciji, prema potrebi.
(5) Prilagoÿenu vrijednost Radj,i rezultata ispitivanja i treba odrediti iz stvarno izmjerenih rezultata
ispitivanja Robs,i primjenjujuüi izraz:
Radj,i = Robs,i / PR (A.2)
u kojem je PR koeficijent prilagodbe otpornosti dan izrazom:
§f
D
· § t obs E
·
PR = ¨¨ 0 ,2,obs ¸ ¨
¸ © t ¸ (A.3)
© f 0 ,2 ¹ ¹
(6) Eksponent D u izrazu (A.2) treba odrediti ovako:
- ako je f0,2,obs d f0,2 : D= 0
- ako je f0,2,obs > f0,2 : D= 1
- za profilirane limove u kojima tlaþni elementi imaju tako velike omjere bp/t da je jasno da je lokalno
izboþivanje oblik sloma: D = 0,5.

12
Nacionalna bilješka: Ispravljena je oþita pogreška u izvorniku pa je (4) zamijenjeno s (3).
stranica 60/64
(7) Eksponent E u izrazu (A.2) treba odrediti ovako:
- ako je tobs d t: E=1
- ako je tobs > t: E=2
A.3.3 Karakteristiþne vrijednosti
A.3.3.1 Opüenito
(1) Karakteristiþne vrijednosti smiju se odrediti statistiþki, ako postoje barem þetiri rezultata
ispitivanja.
NAPOMENA: Opüenito je poželjno imati veüi broj, posebno ako je raspršenost relativno velika.
(2) Karakteristiþnu najmanju vrijednost treba odrediti primjenom ovih odredbi. Ako se zahtijeva
karakteristiþna najveüa vrijednost ili karakteristiþna srednja vrijednost, treba ih odrediti primjenom
odgovarajuüih prilagodbi odredaba za karakteristiþnu najmanju vrijednost.
(3) Karakteristiþna vrijednost Rk odreÿena temeljem najmanje þetiriju ispitivanja smije se odrediti iz
izraza:
Rk = Rm – k s (A.4)
gdje je:
s standardno odstupanje
k odgovarajuüi koeficijent iz tablice A.1
Rm srednja vrijednost prilagoÿenih rezultata ispitivanja Radj.
(4) Standardno odstupanje s smije se odrediti iz izraza:
n n n
¦
i 1
2
Radj,i ¦
i 1
Rm2 ¦R
i 1
2
adj,i n Rm2
s (A.5)
n 1 n 1
gdje je:
Radj,i prilagoÿeni rezultat za ispitivanje i
n broj ispitivanja.
Tablica A.1 – Vrijednosti koeficijenta k

n 4 5 6 8 10 20 30 f
k 2,63 2,33 2,18 2,00 1,92 1,76 1,73 1,64
A.3.3.2 Karakteristiþne vrijednosti za porodice ispitivanja
(1) S nizom ispitivanja provedenim na nekom broju inaþe sliþnih limova, pri þemu se mijenja jedan
ili više parametara, smije se postupati kao s jednom porodicom ispitivanja, ako sva imaju isti oblik
stranica 61/64
sloma. Parametri koji se mijenjaju smiju ukljuþivati dimenzije popreþnoga presjeka, raspone,
debljine i þvrstoüe materijala.
(2) Karakteristiþne otpornosti elemenata jedne porodice smiju se odrediti temeljem odgovarajuüega
proraþunskog izraza koji povezuje rezultate ispitivanja i sve važne parametre. Taj proraþunski izraz
smije se temeljiti na odgovarajuüim jednadžbama mehanike konstrukcija ili je empirijski odreÿen.
(3) Proraþunski izraz treba izmijeniti kako bi se srednja izmjerena otpornost predvidjela što je toþnije
moguüe prilagoÿavajuüi koeficijente da bi se optimizirala korelacija.
NAPOMENA: Podaci o ovom postupku dani su u Dodatku D norme EN 1990.
(4) Kako bi se proraþunalo standardno odstupanje s, svaki rezultat ispitivanja prvo treba
normalizirati dijeleüi ga s odgovarajuüom vrijednosti koja je predviÿena proraþunskim izrazom. Ako
je proraþunski izraz bio izmijenjen u skladu sa stavkom (3), srednja vrijednost normaliziranih
rezultata ispitivanja bit üe jediniþna. Treba uzeti da je broj ispitivanja n jednak ukupnom broju
ispitivanja u porodici.
(5) Za porodicu od najmanje þetiriju ispitivanja, karakteristiþnu otpornost Rk treba tada odrediti iz
izraza (A.3) uzimajuüi da je Rm jednak vrijednosti predviÿenoj proraþunskim izrazom i uzimajuüi
vrijednost k iz tablice A.1 koja odgovara vrijednosti n koja je jednaka ukupnomu broju ispitivanja u
porodici.
A.3.4 Proraþunske vrijednosti
(1) Proraþunsku vrijednost otpornosti Rd treba izvesti iz odgovarajuüe karakteristiþne vrijednosti Rk

odreÿene ispitivanjem upotrebljavajuüi izraz:
Rd = Rk / (JM Jsys) (A.6)
gdje je:
JM parcijalni koeficijent za otpornost
Jsys parcijalni koeficijent za razlike u ponašanju pri ispitnim uvjetima i uporabnim uvjetima.
(2) Za porodicu od najmanje þetiriju ispitivanja, vrijednost JM smije se odrediti primjenom statistiþkih
metoda.
NAPOMENA: Podaci o prikladnoj metodi navedeni su u Dodatku D norme EN 1990.
(3) Zamjenski, za JM smiju se primjenjivati iste odgovarajuüe vrijednosti JM kao za projektiranje

primjenom proraþuna navedene u 2. poglavlju.
NAPOMENA: Vrijednosti za JM i Jsys smiju se navesti u nacionalnome dodatku. Za limove, preporuþena

vrijednost za Jsys je 1,0.

(4) Za druge vrste ispitivanja u kojima je moguüa pojava nestabilnosti ili oblici ponašanja
konstrukcija ili dijelova konstrukcija koji možda nisu dovoljno obuhvaüeni ispitivanjima, vrijednost
Jsys treba ocijeniti uzimajuüi u obzir stvarne uvjete ispitivanja kako bi se postigla nužna pouzdanost.
A.3.5 Uporabljivost
(1) Treba zadovoljiti odredbe dane u 7. poglavlju.

stranica 62/64
Dodatak B
(obavijesni)
Trajnost spajala
(1) Tablica B.1 smije se primijeniti za mehaniþke prikljuþke hladno oblikovanih limova.
Tablica B.1 – Materijal spajala s obzirom na korozivni okoliš (i materijal za lim samo
informativno). Razmatra se samo rizik od korozije. Kategorije korozivnosti okoliša prema normi
EN ISO 12944-2
Materijal spajala
Elektro Vruüe Nehrÿajuüi
Kategori galvanizira pocinþani þelik, Nehrÿajuüi
ja Materijal þelik b. þelik,
ni þelik. površinsko Monel a
korozivn za lim Aluminij
Debljina Debljina oþvršüivanj 1.4301 d
osti
prevlake e
prevlake > 1.4436 d
7Pm > 45Pm 1.4006 d, e
C1 A, B, C X X X X X X
D, E, S X X X X X X
C2 A X - X X X X
C, D, E X - X X X X
S X - X X X X
C3 A X - X - X X
C, E X - X (X)C (X)C -
D X - X - (X)C X
S - - X X X X
C4 A X - (X)C - (X)C -
D - - X - (X)C -
E X - X - (X)C -
S - - X - X X
C5-I A X - - - (X)C -
Df - - X - (X)C -
S - - - - X -
C5-M A X - - - (X)C -
Df - - X - (X)C -
S - - - - X -
NAPOMENA: ýeliþno spajalo bez prevlake smije se upotrebljavati samo u razredu korozivnosti C1.
A= aluminij bez obzira na površinski završni sloj –= vrsta materijala koja nije preporuþena s
B= þeliþni lim bez prevlake obzirom na koroziju
C= þeliþni lim vruüe pocinþani (Z275) ili prevuþen a odnosi se samo na zakovice
alucinkom (AZ150) b odnosi se samo na vijke i matice
D= vruüe pocinþani þeliþni lim + prevlaka boje ili c izolacijske podložne ploþice izraÿene od
plastike materijala otpornoga na starenje, izmeÿu
E= þeliþni lim prevuþen alucinkom (AZ185) lima i spajala
S= nehrÿajuüi þelik d nehrÿajuüi þelik EN 10 088
X= vrsta materijala preporuþena s obzirom na koroziju e rizik od gubitka boje
(X) = vrsta materijala preporuþena s obzirom na koroziju, f uvijek provjeriti s dobavljaþem lima
ali samo pod odreÿenim uvjetima
(2) Kategorije korozivnosti okoliša prema normi EN ISO 12944–2 prikazani su u tablici B.2.
stranica 63/64
Tablica B.2 – Kategorije atmosferske korozije prema normi EN ISO 12944–2

i primjeri tipiþnih okoliša
Kategorija Razina Primjeri tipiþnih okoliša u umjerenoj klimi (informativno)

korozivno korozivno
sti sti Vanjski Unutarnji
C1 vrlo niska – Grijane zgrade s þistom atmosferom, npr.

uredi, trgovine, škole i hoteli.
C2 niska Atmosfere s malom razinom Negrijane zgrade u kojima može doüi do

zagaÿenja. Uglavnom seoska kondenzacije, npr. skladišta, sportske
podruþja. dvorane.
C3 srednja Gradske i industrijske atmosfere, Proizvodne prostorije s velikom

umjereno zagaÿenje sumpornim vlažnošüu i zagaÿenjem zraka, npr.
dioksidom. Obalna podruþja s tvornice hrane, praonice, pivovare i
malom slanošüu. mljekare.
C4 visoka Industrijska i obalna podruþja s Kemijske tvornice, bazeni za plivanje,

umjerenom slanošüu. obalna brodogradilišta.
C5–I vrlo Industrijska podruþja s velikom Zgrade ili podruþja s gotovo neprekidnom
visoka vlažnosti i agresivnom atmosferom. kondenzacijom i velikim zagaÿenjem.
(industrij
ska)
C5–M vrlo Obalna i pomorska podruþja s Zgrade ili podruþja sa skoro neprekidnom
visoka velikom slanošüu. kondenzacijom i velikim zagaÿenjem.
(morska)
stranica 64/64
Bibliografija
1. Weber, H.: Dach und Wand - Panen und Bauen mit Aluminium-Profiltafeln; Aluminium-Verlag-
Düsseldorf 1982 (in German)
2. Richtlinie für die Verlegung von Aluminium-Profiltafeln; Aluminium-Merkblatt A7; Gesamtverband

der Aluminiumindustrie, Düsseldorf 1995 (in German)
3. Verbindungen Profiltafeln und dünnwandigen Bauteilen aus Aluminium; Aluminium-Merkblatt A9;

Gesamtverband der Aluminiumindustrie, Düsseldorf 1995 (in German)
4. SFHF-Richtlinien für hinterlüftete Fassaden - Grundsätze für Planung, Bemessung, Konstruktion

und Ausführung; Schweizerischer Fachverband für hinterlüftete Fassaden; Zürich 1992 (in German
and French)
5. Directives APSFV pour façades ventilées; Principes et remarques pour l'étude, le

dimensionnement, la construction et l'exécution; Association professionnelle suisse pour des
façades ventilées (in French and German)
6. Aluminium-Trapezprofile und ihre Verbindungen – Kommentar zur Anwendung und

Konstruktion. Gesamtverband der Aluminiumindustrie e.V. Am Bonneshof 5, D-40 474 Düsseldorf.
7. Baehre, R., Wolfram, R.: Zur Schubfeldberechnung von Trapezprofilen Stahlbau 6/1986, S. 175-
179
8. Baehre, R., Huck, G.: Zur Berechnung der aufnehmbaren Normalkraft von Stahl- Trapezprofilen
nach DIN 18807 Teile 1 und 3, Stahlbau 69 (1990), Heft 8, S. 225 - 232

HRN en 1999-1-4 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRN en 1999-1-4 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EN 1999-1-4:2007, Eurokod 9 - Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-4: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi

Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-4: Hladno

Eurocode 9: Design of aluminium structures – Part 1-4: Cold-formed structural sheeting

Eurocode 3: Bemessung und Konstruktion von Aluminiumtragwerken – Teil 1-4: Kaltgeformte

CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod 0: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje þeliþnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih þeliþno-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehniþko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i podruþje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrÿivanja usklaÿenosti zgrada i inženjerskih graÿevina s bitnim zahtjevima

- kao osnova pri specificiranju ugovora za graÿevine i pripadajuüe inženjerske usluge

Eurokodovi osiguravaju zajedniþka pravila proraþuna konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat üe cjelovit tekst eurokodova

- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguünosti

Veze izmeÿu eurokodova i usklaÿenih tehniþkih specifikacija za proizvode (europskih

Postoji potreba za dosljednošüu izmeÿu usklaÿenih tehniþkih specifikacija za graÿevne proizvode i

Nacionalni dodatak uz normu EN 1999-1-4

Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1999-1-4 u ovim toþkama:

1.1 Podruþje primjene norme EN 1999

(1)P Norma EN 1999 primjenjuje se za proraþun zgrada i inženjerskih graÿevina i konstrukcija od

(3) Norma EN 1999 primjenjuje se zajedno s normama:

- EN 1990 Osnove projektiranja konstrukcija

(4) Norma EN 1999 podijeljena je na pet dijelova:

EN 1999-1-1 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Opüa konstrukcijska pravila

EN 1999-1-2 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Projektiranje konstrukcija na djelovanje

EN 1999-1-3 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Konstrukcija osjetljive na zamor

EN 1999-1-4 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi

EN 1999-1-5 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Ljuskaste konstrukcije

1.1.2 Podruþje primjene norme EN 1999-1-4

(2) Takoÿer su navedene metode za proraþun napregnutih membrana primjenom aluminijskoga

(4) Norma EN 1999-1-4 navodi metode za projektiranje primjenom proraþuna i za projektiranje

(5) Norma EN 1999-1-4 ne obuhvaüa raspored optereüenja za optereüenja tijekom izvedbe i

1.2 Upuüivanje na druge norme

1.2.1 Opüa upuüivanja

EN 1090-3: Execution of steel structures and aluminium structures – Part 3: Technical

1.2.2 Upuüivanja na konstrukcijski proraþun

EN 1990 Eurocode 0 - Basis of structural design

EN 1991 Eurocode 1 – Action on structures – All parts

1.2.3 Materijali i ispitivanje materijala

EN 508-2 Roofing products from metal sheet - Specification for self-supporting

EN 10002-1 Metallic materials - Tensile testing - Part 1: Method of test at ambient

1.2.4 Upuüivanja na spojna sredstva

EN ISO 1479 Hexagon head tapping screws

EN ISO 1481 Slotted pan head tapping screws

ISO 7049:1994 Cross recessed pan head tapping screws

1.2.5 Ostala upuüivanja

1.3 Nazivi i definicije

Osim pravila navedenih u normi EN 1999-1-1, za potrebe norme EN 1999-1-4 upotrebljavaju se

C rotacijska krutost opruge

k linearna krutost opruge

bp zamišljena širina ravnoga dijela popreþnoga presjeka

hw visina hrpta, mjereno izmeÿu osi pojasnica

Fd faktor smanjenja za distorzijsko izvijanje (izvijanje ukruüenja zbog savijanja)

M kut izmeÿu dvaju ravninskih elemenata

t t nom ( 100 dev ) / 95 (3.1)