HRN en 1999-1-5 PDF

EN 1999-1-5:2007, Eurokod 9 – Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-5: Ljuskaste konstrukcije
Stranica 1/66
HRN EN 1999-1-5:2007+AC:2009
_____________________________________________________________________________
EUROPSKA NORMA EN 1999-1-5
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPÉENNE
EUROPÄISCHE NORM veljaþa 2007.
______________________________________________________________________________
ICS 93.020; 91.010.30
Hrvatska verzija
Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -

Dio 1-5: Ljuskaste konstrukcije
Eurocode 9: Design of aluminium structures - Part 1-5: Shell structures
Eurocode 9: Calcul des structures en aluminium - Partie 1-5: Coques
Eurocode 9: Bemessung und Konstruktion von Aluminiumtragwerken - Teil 1-5: Schalentragwerke

Stranica 2/66
Predgovor
Ovu je europsku normu (EN 1999-1-5:2007) pripremio tehniþki odbor CEN/TC 250, „Structural
Eurocodes“ þije se tajništvo nalazi u BSI-ju.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme objavljivanjem istovjetnoga teksta ili
prihvaüanjem najkasnije do kolovoza 2007., a opreþne nacionalne norme moraju se povuüi
najkasnije do ožujka 2010.
Tehniþki odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

nacionalne normirne organizacije sljedeüih zemalja: Austrije, Belgije, Bugarske, Cipra, ýeške
Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grþke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve,
Luksemburga, Maÿarske, Malte, Nizozemske, Norveške, Njemaþke, Poljske, Portugala,
Rumunjske, Slovaþke, Slovenije, Španjolske, Švedske, Švicarske i Ujedinjenoga Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odluþila je, na temelju þlanka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u podruþju graÿevinarstva. Cilj programa bio je uklanjanje tehniþkih prepreka trgovini i
usklaÿivanje tehniþkih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja, Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaÿenih tehniþkih
pravila za proraþun graÿevina koja bi, u prvoj fazi, služila kao druga moguünost uz vrijedeüa
nacionalna pravila u državama þlanicama, a u konaþnoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomoü Upravnog odbora s predstavnicima država þlanica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 80-tih godina.
Godine 1989. Komisija i države þlanice EU-a i EFTA-e odluþili su, na temelju sporazuma1 izmeÿu
Komisije i CEN-a, da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao buduüi status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije povezanih s europskim normama (npr. s
Direktivom Vijeüa 89/106/EEC o graÿevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijeüa 93/37/EEC,
92/50/EEC i 89/440/EEC o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim radi uspostave unutrašnjeg tržišta).
Program konstrukcijskih eurokodova sadrži sljedeüe norme koje se opüenito sastoje od više
dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje þeliþnih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih þeliþno-betonskih konstrukcija
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija
EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija
1
Sporazum izmeÿu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraþun
zgrada i inženjerskih graÿevina (BC/CEN/03/89).
Stranica 3/66
EN 1997, Eurokod 7: Geotehniþko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvrÿuju odgovornost upravnih tijela za donošenje propisa svake države þlanice i
osiguravaju njihovo pravo odreÿivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih
pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od države do države.
Status i podruþje primjene eurokodova
Države þlanice EU-a i EFTA-e potvrÿuju da eurokodovi služe kao referentni dokumenti u sljedeüe
svrhe:
- kao sredstvo potvrÿivanja usklaÿenosti zgrada i inženjerskih graÿevina s bitnim zahtjevima

Direktive Vijeüa 89/106/EEC, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehaniþka otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u sluþaju požara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za graÿevine i pripadajuüe inženjerske usluge
- kao okvir za izradu usklaÿenih tehniþkih specifikacija za graÿevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehniþka dopuštenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same graÿevine, u izravnome odnosu s temeljnim
dokumentima2 navedenim u þlanku 12 Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukþija od
usklaÿenih norma proizvoda3. Stoga, tehniþka pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehniþkim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normama proizvoda radi postizanja pune spojivosti tih tehniþkih specifikacija s eurokodovima.
Eurokodovi osiguravaju zajedniþka pravila proraþuna konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri

proraþunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobiþni oblici
graÿenja ili uvjeti proraþuna nisu posebno obuhvaüeni pa se u takvim sluþajevima projektant
upuüuje na dodatno savjetovanje sa struþnjacima.
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi
Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat üe cjelovit tekst eurokodova

(ukljuþujuüi sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor, i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak.
Nacionalni dodatak smije sadržavati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreÿeni parametri"
(NDP), a upotrebljavaju se pri proraþunu zgrada i inženjerskih graÿevina koje se grade u dotiþnoj
državi, tj. kao:
- vrijednosti parcijalnih koeficijenata i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge moguünosti
- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
2
U skladu s þlankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nužne
povezanosti izmeÿu bitnih zahtjeva i mandata za usklaÿene EN-ove i ETAG/ETA-ove.
3
U skladu s þlankom 12. CPD-a temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaÿivanjem nazivlja i tehniþkih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nužno;
b) naznaþiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehniþkim specifikacijama, npr. metode proraþuna i provjere, tehniþka
pravila projektiranja itd.;
c) poslužiti kao osnova uspostave usklaÿenih norma i smjernica za Europska tehniþka dopuštenja.
Eurokodovi, ustvari, imaju sliþnu ulogu u podruþju bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br. 2.
Stranica 4/66
- podatke specifiþne za neku državu (zemljopisne, klimatske itd.), npr. kartu optereüenja snijegom
- postupak koji üe se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi moguüi postupci
- upuüivanja na neopreþne dopunske podatke radi pomoüi korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze izmeÿu eurokodova i usklaÿenih tehniþkih specifikacija za proizvode (europskih

norma i europskih tehniþkih dopuštenja)
Postoji potreba za dosljednošüu izmeÿu usklaÿenih tehniþkih specifikacija za graÿevne proizvode i

tehniþkih pravila za graÿevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaþivanje znakom CE
graÿevnih proizvoda a koji upuüuju na eurokodove, moraju jasno navesti koji su nacionalno
odreÿeni parametri uzeti u obzir.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1999-1-5
Ova norma daje druge postupke, vrijednosti i preporuke za razrede u napomenama naznaþujuüi
gdje se smije naþiniti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalna norma kojom se primjenjuje
norma EN 1999-1-5 treba imati nacionalni dodatak koji sadržava sve nacionalno odreÿene
parametre koji üe se upotrebljavati pri proraþunu aluminijskih ljuskastih konstrukcija koje se grade
u odgovarajuüoj zemlji.
Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1999-1-5 u ovim toþkama:
- 2.1 (3)
- 2.1 (4).
4
Vidi þlanke 3.3 i 12 CPD-a kao i toþke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
Stranica 5/66
1 Opüenito
1.1 Podruþje primjene
1.1.1 Podruþje primjene norme EN 1999
(1)P Norma EN 1999 primjenjuje se za proraþun zgrada i inženjerskih graÿevina i konstrukcija od

aluminija. U skladu je s naþelima i zahtjevima za sigurnost i uporabljivost konstrukcija, osnovama
njihova proraþuna i provjere koji su navedeni u normi EN 1990: Osnove projektiranja konstrukcija.
(2)P Norma EN 1999 bavi se samo zahtjevima za otpornost, uporabljivost, trajnost i otpornost na
požar aluminijskih konstrukcija. Ostali zahtjevi, koji se tiþu npr. toplinske ili zvuþne izolacije, nisu
razmatrani.
(3) Norma EN 1999 primjenjuje se zajedno s normama:
- EN 1990 Osnove projektiranja konstrukcija

- EN 1991 Djelovanja na konstrukcije
- europskim normama za graÿevne proizvode koji su važni za aluminijske konstrukcije
- EN 1090-1: Izvedba þeliþnih konstrukcija i aluminijskih konstrukcija – 1. dio: Zahtjevi za
ocjenjivanje sukladnosti konstrukcijskih dijelova5
- EN 1090-3: Izvedba þeliþnih konstrukcija i aluminijskih konstrukcija – 3. dio: Tehniþki zahtjevi za
aluminijske konstrukcije6
(4) Norma EN 1999 podijeljena je na pet dijelova:
EN 1999-1-1 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Opüa konstrukcijska pravila
EN 1999-1-2 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Projektiranje konstrukcija na djelovanje

požara
EN 1999-1-3 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Konstrukcije osjetljive na zamor
EN 1999-1-4 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi
EN 1999-1-5 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Ljuskaste konstrukcije
1.1.2 Podruþje primjene norme EN 1999-1-5
(1)P Norma EN 1999-1-5 primjenjuje se za proraþun aluminijskih konstrukcija, ukruüenih i

neukruüenih, koje imaju oblik rotacijske ljuske ili zaobljenog panela u konstrukcijama oblika školjke
(en: monocoque structure).
(2) Za posebna pravila primjene pri proraþunu konstrukcija treba slijediti odgovarajuüe dijelove
norme EN 1999.
(3) Dodatni podaci o odreÿenim vrstama ljusaka navedeni su u normi EN 1993-1-6 i odgovarajuüim
dijelovima norme EN 1993 koji ukljuþuju:
Dio 3-1 za tornjeve i jarbole

Dio 3-2 za dimnjake
Dio 4-1 za silose
Dio 4-2 za spremnike tekuüina
Dio 4-3 za cjevovode.
5
Treba objaviti
6
Treba objaviti
Stranica 6/66
(4) Odredbe ove norme primjenjuju se na osnosimetriþne ljuske (valjci, stošci, kugle) i pridružene
kružne ili prstenaste ploþe te na prstenaste grede i meridijanska ukruüenja kad oni þine dio cijele
konstrukcije.
(5) Pojedinaþni ljuskasti paneli (valjkasti, stožasti ili kuglasti) nisu izriþito obuhvaüeni normom EN
1999-1-5. Meÿutim, odredbe se mogu primijeniti ako se pravilno uzmu u obzir prikladni rubni uvjeti.
(6) Vrste ljuskastih stijenki obuhvaüenih normom EN 1999-1-5 mogu biti, vidjeti sliku 1.1:
- ljuskasta stijenka izvedena od ravnog valjanog lima, nazvana „izotropna“
- ljuskasta stijenka s preklopnim prikljuþcima oblikovana spajanjem susjednih ploþa s pomoüu

preklopljenih odsjeþaka, nazvana „preklopno prikljuþena“
- ljuskasta stijenka s ukruüenjima priþvršüenima s vanjske strane, nazvana „izvana ukruüena“ bez
obzira na razmak ukruüenja
- ljuskasta stijenka s valovima koji se pružaju po meridijanu, nazvana „ valovita po osi“
- ljuskasta stijenka izvedena od valovitih limova s valovima koji se pružaju po opsegu ljuske,
nazvana „valovita po opsegu“.
pogled
tlocrt
izotropna preklopno izvana ukruüena valovita po osi valovita po
(neukruüena) prikljuþena opsegu
Slika 1.1 – Prikaz oblika valjkastih ljusaka
(7) Odredbe norme EN 1999-1-5 namijenjene su za primjenu unutar raspona temperature koji je
odreÿen u normi EN 1999-1-1. Najviša je temperatura ograniþena tako da se utjecaj puzanja može
zanemariti. Za konstrukcije izložene povišenim temperaturama povezanima s požarom vidjeti
normu EN 1999-1-2.
(8) Ova norma ne ukljuþuje aspekte curenja.
1.2 Upuüivanje na druge norme
Norma EN 1999-1-5 ukljuþuje datiranim ili nedatiranim upuüivanjima odredbe iz drugih publikacija.
Ta su upuüivanja navedena na odgovarajuüim mjestima u tekstu a publikacije su u nastavku
nabrojene. Za datirana upuüivanja naknadne izmjene ili prerade ovih publikacija odnose se na ovu
europsku normu samo ako su u nju ukljuþene njezinom izmjenom ili preradom. Za nedatirana
upuüivanja primjenjuje se najnovije izdanje te publikacije (ukljuþujuüi amandmane).
Stranica 7/66
EN 1090-1: Execution of steel structures and aluminium structures – Part 1: Requirements for
conformity assessment of structural components
EN 1090-3: Execution of steel structures and aluminium structures – Part 3: Technical

requirements for aluminium structures7
EN 1990 Basis of structural design
EN 1991 Action on structures – All parts
EN 1993-1-6 Design of steel structures - Part 1-6: Shell structures
EN 1993-3-2 Design of steel structures - Part 3-2: Chimneys
EN 1993-4-1 Design of steel structures - Part 4-1: Silos
EN 1993-4-2 Design of steel structures - Part 4-2: Tanks
EN 1993-4-3 Design of steel structures - Part 4.3: Pipelines
EN 1999-1-1 Design of aluminium structures - Part 1-1: General rules
EN 1999-1-2 Design of aluminium structures - Part 1-2: Structural fire design
EN 1999-1-3 Design of aluminium structures - Part 1-3: Structures sesceptible to fatigue
EN 1999-1-4 Design of aluminium structures - Part 1-4: Cold-formed structural sheeting
1.3 Nazivi i definicije
(1) Za potrebe ove norme, uz one iz norme EN 1999-1-1, primjenjuju se ove definicije:
1.3.1 Konstrukcijski oblici i geometrija
1.3.1.1 ljuska (en: shell)

tijelo s tankom stijenkom oblikovano kao zakrivljena površina þija je debljina izmjerena okomito na
površinu mala u odnosu na dimenzije u drugim smjerovima
Ljuska prenosi svoja optereüenja uglavnom s pomoüu membranskih sila. Srednja površina smije u
svakoj toþki imati konaþni polumjer zakrivljenosti ili beskonaþnu zakrivljenost u jednome smjeru, na
primjer valjkasta ljuska.
U normi EN 1999-1-5, ljuska je konstrukcija ili dio konstrukcije sastavljena od zakrivljenih limova ili
istisaka.
1.3.1.2 rotacijska ljuska8 (en: shell of revolution)

ljuska sastavljena od odreÿenog broja dijelova, od kojih je svaki potpuna osnosimetriþna ljuska
1.3.1.3 potpuna osnosimetriþna ljuska (en:complete axisymmetric shell)

ljuska þiji je geometrijski oblik odreÿen srednjom površinom koja je nastala rotacijom meridijanske
izvodnice oko jedne osi za kut od 2S radijana
Ljuska može imati proizvoljnu duljinu.
1.3.1.4 odsjeþak ljuske (en: shell segment)
7
Treba objaviti
8
Nacionalna bilješka: Nazivi 1.3.1.2 i 1.3.1.3 u ovoj normi u usporedbi s normom EN 1993-1-6 imaju zamijenjene definicije.
Stranica 8/66
dio rotacijske ljuske odreÿenoga geometrijskog oblika sa stalnom debljinom stijenke: valjak,
odrezani stožac, odrezana kugla, prstenasta ploþa ili drugi oblik
1.3.1.5 ljuskasti panel (en: shell panel)

nepotpuna osnosimetriþna ljuska: oblik ljuske odreÿen je rotacijom izvodnice oko osi za kut manji
od 2S radijana
1.3.1.6 srednja površina (en: middle surface)

površina koja u svakoj toþki leži na pola udaljenosti izmeÿu unutarnje i vanjske površine ljuske
Ako je ljuska ukruüena samo na jednoj strani, za referentnu srednju površinu uzima se opet
srednja površina zakrivljene ploþe ljuske. Srednja je površina referentna površina za proraþun i
može biti prekinuta na mjestima promjene debljine ili na spojnicama ljuske, što dovodi do
ekscentriþnosti koje mogu biti važne za odziv ljuske.
Ništa,osimuEN1999Ͳ1Ͳ5:
1.3.1.7 spojnica (en: junction)

toþka u kojoj se susreüu dva ili više odsjeþka ljuske: može i ne mora ukljuþivati ukruüenje: toþka
prikljuþka prstenastoga ukruüenja na ljusku smije se smatrati spojnicom.
1.3.1.8 meridijansko ukruüenje (en: stringer stiffener)

lokalni element za ukruüenje koji prati meridijan ljuske, a predstavlja izvodnicu rotacijske ljuske
Ugraÿuje se kako bi poveüao stabilnost ili kao pomoü pri unosu lokalnih optereüenja. Nije
predviÿen za osiguranje primarne otpornosti na uþinke savijanja prouzroþene popreþnim
optereüenjima.
1.3.1.9 rebro (en: rib)

lokalni element koji savijanjem osigurava primarnu putanju prijenosa optereüenja niz meridijan
ljuske, a predstavlja izvodnicu rotacijske ljuske
Primjenjuje se za prijenos ili raspodjelu popreþnih optereüenja savijanjem.
1.3.1.10 prstenasto ukruüenje (en: ring stiffener)

lokalni element za ukruüenje koji prolazi opsegom rotacijske ljuske u danoj toþki na meridijanu
Pretpostavlja se da nema krutost u ravnini meridijana. Ugraÿuje se kako bi poveüao stabilnost ili za
unos osnosimetriþnih lokalnih optereüenja koja djeluju u ravnini prstena pri djelovanju
osnosimetriþnih normalnih sila. Nije predviÿeno za osiguranje primarne otpornosti na savijanje.
1.3.1.11 temeljni prsten (en: base ring)

konstrukcijski element koji prolazi opsegom rotacijske ljuske u njezinu podnožju i omoguüuje
prikljuþak ljuske na temelj ili drugi element
Potreban je kako bi se osiguralo da su pretpostavljeni rubni uvjeti postignuti u praksi.
1.3.2 Posebne definicije za proraþune izboþivanja
1.3.2.1 kritiþno optereüenje izboþivanja (en: critical buckling load)

najmanje optereüenje raþvanja ili graniþno optereüenje odreÿeno uz pretpostavku idealnih uvjeta
ponašanja elastiþnog materijala, idealnoga geometrijskog oblika, idealnoga nanošenja
optereüenja, idealnoga oslonca, izotropnoga materijala i bez zaostalih naprezanja (proraþun LBA)
1.3.2.2 kritiþno naprezanje izboþivanja (en: critical buckling stress)

nazivno membransko naprezanja pridruženo elastiþnom kritiþnom optereüenju izboþivanja
1.3.2.3 karakteristiþno naprezanje izboþivanja (en: characteristic buckling stress)

nazivno membransko naprezanje pridruženo izboþivanju uz neelastiþno ponašanje i geometrijske i
strukturne nesavršenosti
1.3.2.4 proraþunsko naprezanje izboþivanja (en: design buckling stress)

Stranica 9/66
proraþunska vrijednost naprezanja izboþivanja, dobivena dijeljenjem karakteristiþnog naprezanja
izboþivanja s parcijalnim koeficijentom za otpornost
1.3.2.5 kljuþna vrijednost naprezanja (en: key value of the stress)

vrijednost naprezanja u nejednolikome polju naprezanja koja se primjenjuje za oznaþivanje veliþine
naprezanja pri ocjenjivanju graniþnoga stanja izboþivanja
1.3.2.6 razred dopuštenih odstupanja (en: tolerance class)

razred zahtjeva za dopuštena odstupanja geometrijskoga oblika pri izvedbi
NAPOMENA: Dopuštena odstupanja geometrijskoga oblika pri izvedbi odnose se na proizvodnju dijelova i
ugradnju dijelova na gradilištu.
1.4 Simboli
(1) Osim simbola navedenih u normi EN 1999-1-1 upotrebljavaju se i ovi:
(2) Koordinatni sustav (vidjeti sliku 1.2):
r radijalna koordinata, okomita na os rotacije

x meridijanska koordinata
z koordinata po osi
T koordinata po opsegu
I meridijanski nagib: kut izmeÿu osi rotacije i okomice na meridijan ljuske
(3) Tlakovi:
pn okomit na površinu ljuske

px meridijansko površinsko optereüenje paralelno s ljuskom
pT optereüenje po opsegu paralelno s ljuskom
(4) Linijske sile:
Pn optereüenje po jedinici opsega, okomito na ljusku

Px optereüenje po jedinici opsega koje djeluje u smjeru meridijana
PT optereüenje po jedinici opsega koje djeluje po opsegu ljuske
(5) Rezultante membranskoga naprezanja (vidjeti sliku 1.3a):
nx meridijanska rezultanta membranskoga naprezanja

nT rezultanta membranskoga naprezanja po opsegu
nxT rezultanta posmiþnoga membranskog naprezanja
(6) Rezultante naprezanja zbog savijanja (vidjeti sliku 1.3b):
mx meridijanski moment savijanja po jedinici širine

mT moment savijanja po opsegu po jedinici širine
mxT moment torzijskoga posmika po jedinici širine
qxn popreþna posmiþna sila pridružena meridijanskomu savijanju
qTn popreþna posmiþna sila pridružena savijanju po opsegu
(7) Naprezanja:
Vx meridijansko naprezanje
VT naprezanje po opsegu
Stranica 10/66
Veq von Misesovo istovrijedno naprezanje (pri uvjetima cikliþnoga optereüenja može biti
negativno)
W, WxT posmiþno naprezanje u ravinini
Wxn, WTn naprezanja od meridijanskoga popreþnog posmika po opsegu pridružena savijanju
(8) Pomaci:
u meridijanski pomak
v pomak po opsegu
w pomak okomit na površinu ljuske
EI meridijanska rotacija (vidjeti toþku 5.3.3)
(9) Dimenzije ljuske:
d unutarnji promjer ljuske

L ukupna duljina ljuske
l duljina odsjeþka ljuske
lg mjerna duljina za mjerenje nesavršenosti
lg,T mjerna duljina u smjeru opsega za mjerenje nesavršenosti
lg,w mjerna duljina duž zavara za mjerenje nesavršenosti
lR ograniþena duljina ljuske za ocjenjivanje þvrstoüe na izboþivanje
r polumjer srednje površine okomit na os rotacije
t debljina stijenke ljuske
tmax najveüa debljina stijenke ljuske na mjestu prikljuþka
tmin najmanja debljina stijenke ljuske na mjestu prikljuþka
tave prosjeþna debljina stijenke ljuske na mjestu prikljuþka
E polukut vrha stošca.
z Vx VT
T pT
T
pn n WxT WxT
I px
x VT Vx
tlakovi na površinu kooridnate membranska naprezanja
T v
n w WTn
WTn
x u
smjerovi pomaci popreþna posmiþna
naprezanja
T= po opsegu
n = okomito
x = meridijanski
Slika 1.2 - Simboli u rotacijskim ljuskama

Stranica 11/66
nx mxy
mx
nxy
ny mxy
my
nxy my
nxy
ny mxy
nxy
mx
nx mxy
a) rezultante membranskog naprezanja b) rezultante naprezanja pri savijanju
Slika 1.3 – Rezultante naprezanja u stijenci ljuske (u ovoj je slici x u smjeru meridijana a y po
opsegu)
(10) Dopuštena odstupanja (vidjeti toþku 6.2.2):
e ekscentriþnost srednjih površina spojenih ploþa

Ue parametar dopuštenoga odstupanja nenamjerne ekscentriþnosti
Ur parametar dopuštenoga odstupanja zaobljenosti
U0 parametar dopuštenoga odstupanja zbog poþetnoga udubljenja
'w0 dopušteno odstupanje okomito na površinu ljuske
(11) Svojstva materijala:
feq von Misesova istovrijedna þvrstoüa

fu karakteristiþna graniþna vlaþna þvrstoüa
fo karakteristiþna dogovorna granica popuštanja pri 0,2 %-tnoj deformaciji9
(12) Parametri za ocjenjivanje þvrstoüe:
C koeficijent za ocjenjivanje þvrstoüe na izboþivanje

CI krutost lima na istezanje u smjeru osi
CT krutost lima na istezanje u smjeru opsega
CIT krutost lima na istezanje pri membranskom posmiku
DI krutost lima na savijanje u smjeru osi
DT krutost lima na savijanje u smjeru opsega
DIT krutost lima na torziju zbog savijanja pri torziji
R proraþunana otpornost (primjenjuje se s indeksima kako bi se prepoznalo znaþenje)
Rpl plastiþna referentna otpornost (odreÿeno kao faktor optereüenja za proraþunska
optereüenja)
Rcr elastiþno kritiþno optereüenje izboþivanja (odreÿeno kao faktor optereüenja za
proraþunska optereüenja)
k kalibracijski faktor za nelinearni proraþun
k(...) potencija u interakcijskim izrazima za þvrstoüu na izboþivanje
P parametar oþvršüivanja legure u krivuljama izboþivanja za ljuske
a(...) faktor smanjenja zbog nesavršenosti pri ocjenjivanju otpornosti na izboþivanje
9
Nacionalna bilješka: U metalnim konstrukcijama uobiþajeno se upotrebljava i naziv tehniþka granica popuštanja.
Stranica 12/66
' raspon parametra ako se on naizmjeniþno mijenja ili ako su ukljuþena cikliþka
djelovanja
(13) Proraþunska naprezanja i rezultante naprezanja:

Vx,Ed proraþunske vrijednosti koje se odnose na meridijansko membransko naprezanje
izboþivanja (pozitivne ako su tlaþne)
VT,Ed proraþunske vrijednosti koje se odnose na membransko naprezanje izboþivanja po
opsegu (pozitivne ako su tlaþne)
WEd proraþunske vrijednosti koje se odnose na membransko posmiþno naprezanje
izboþivanja
nx,Ed proraþunske vrijednosti koje se odnose na rezultantu meridijanskog membranskog
naprezanja izboþivanja (pozitivne ako su tlaþne)
nT,Ed proraþunske vrijednosti koje se odnose na rezultantu membranskog naprezanja
izboþivanja po opsegu (pozitivne ako su tlaþne)
nxT,Ed proraþunske vrijednosti koje se odnose na rezultantu posmiþnog membranskog
naprezanja izboþivanja
(14) Kritiþna naprezanja izboþivanja i otpornosti:
Vx,cr meridijansko kritiþno naprezanje izboþivanja

VT,cr kritiþno naprezanje izboþivanja po opsegu
Wcr posmiþno kritiþno naprezanje izboþivanja
Vx,Rd proraþunska meridijanska otpornost pri izboþivanju
VT,Rd proraþunska otpornost po opsegu pri izboþivanju
WRd proraþunska posmiþna otpornost pri izboþivanju.
(15) Drugi su simboli objašnjeni na mjestu na kojem se prvi puta pojavljuju.
1.5 Dogovor za predznake
(1) Opüenito je dogovor za predznake ovakav, osim u sluþaju iz stavka (2):
- smjer je prema van pozitivan

- unutarnji je tlak pozitivan
- pomak je prema van pozitivan
- vlaþna su naprezanja pozitivna
- posmiþna naprezanja kako je prikazano na slici 1.2.
(4) Radi jednostavnosti, pri proraþunu izboþivanja, tlaþna su naprezanja uzeta kao pozitivna. Za te
sluþajeve vanjski su tlakovi i unutarnji tlakovi uzeti kao pozitivni.
1.6 Koordinatni sustavi
(1) Opüenito, za globalni sustav osi ljuskaste konstrukcije dogovorene su cilindriþne koordinate
(vidjeti sliku 1.4) ovako:
- koordinata duž središnje osi rotacijske ljuske z

- radijalna koordinata r
- koordinata po opsegu T
Stranica 13/66
z
(p) s
(m)
I
(c)
T
r
(p) = pol, (m) = meridijan ljuske,
(c) = trenutno središte meridijanske zakrivljenosti
Slika 1.4 – Koordinatni sustavi za kružnu ljusku
(2) Dogovor za konstrukcijske elemente prikljuþene na stijenku ljuske (vidjeti sliku 1.5) je drukþiji za
meridijanske elemente i elemente po opsegu.
(3) Dogovor je za ravne konstrukcijske dijelove (vidjeti sliku 1.5(a))10 prikljuþene na stijenku ljuske :
- meridijanska koordinata za valjak, lijevak i krovni prikljuþak x

- jaþa os savijanja (paralelna s pojasnicama: osi za meridijansko savijanje) y
- slabija os savijanja (okomita na pojasnice) z
(4) Dogovor za zakrivljene konstrukcijske elemente na opsegu (vidjeti sliku 1.5(b))11 prikljuþene na
stijenku ljuske je:
- koordinatna os po opsegu (zakrivljena) T

- radijalna os (os savijanja u meridijanskoj ravnini) r
- meridijanska os (os savijanja po opsegu) z.
z
T
x
y
z
a) meridijansko ukruüenje b) ukruüenje po opsegu
Slika 1.5 – Lokalni koordinatni sustav za meridijanska ukruüenja i ukruüenja po opsegu

ljuske
10
Nacionalna bilješka: Tekst je usklaÿen s oznakama na slici 1.5.
11
Nacionalna bilješka: Tekst je usklaÿen s oznakama na slici 1.5.
Stranica 14/66
2 Osnove proraþuna
2.1 Opüenito
(1)P Proraþun ljusaka mora biti u skladu s pravilima koja su navedena u normama EN 1990 i EN
1999-1-1.
(2)P Za graniþna stanja nosivosti i graniþna stanja uporabljivosti moraju se usvojiti prikladni
parcijalni koeficijenti.
(3)P Za provjeru s pomoüu proraþuna za graniþna stanja nosivosti, parcijalni koeficijent JM mora se
uzeti ovako:
- otpornost na popuštanje i nestabilnost: JM1

- otpornost na lom ploþe u vlaku: JM2
- otpornost prikljuþaka: vidjeti normu EN 1999-1-1.
NAPOMENA: U nacionalnome dodatku smiju se navesti brojþane vrijednosti za JMi. Preporuþene su ove
vrijednosti:
JM1 = 1,10
JM2 = 1,25.
(4) Za provjere za graniþna stanja uporabljivosti treba primjenjivati parcijalni koeficijent JM,ser.
NAPOMENA: U nacionalnome dodatku smiju se navesti brojþane vrijednosti za JM,ser. Preporuþena je ova
vrijednosti:
JM,ser = 1,0.
2.2 Razred posljedice i razred izvedbe
(1) Projektant i vlasnik graÿevine zajedno trebaju dogovoriti odabir 1., 2. ili 3. razreda posljedice,
vidjeti normu EN 1999-1-1, uzimajuüi u obzir nacionalne odredbe.
(2) Razred izvedbe, vidjeti normu EN 1999-1-1, treba odrediti u specifikaciji izvedbe.
3 Materijali i geometrijski oblik
3.1 Svojstva materijala
(1) Za kovke materijale (legure i obraÿeni materijali) popisane u normi EN 1999-1-1, tablice 3.2a i
b, primjenjuje se norma EN 1999-1-5, a za hladno oblikovane limove primjenjuje se norma EN
1999-1-4, tablica 2.1.
(2) Svojstva materijala za uporabne temperature izmeÿu 80 °C i 100 °C treba odrediti iz norme EN
1999-1-1.
(3) U globalnome numeriþkom proraþunu s primjenom materijalne nelinearnosti prikladnu krivulju

naprezanje – deformacija treba odabrati iz norme EN 1999-1-1, Dodatak E.
3.2 Proraþunske vrijednosti geometrijskih podataka
(1) Debljinu ljuske t treba uzeti kako je odreÿeno u normama EN 1999-1-1 i EN 1999-1-4.
(2) Srednju površinu ljuske treba uzeti kao referentnu površinu za optereüenja.
Stranica 15/66
(3) Za polumjer ljuske r treba uzeti nazivni polumjer srednje površine ljuske, izmjeren okomito na
os rotacije.
3.3 Dopuštena odstupanja geometrijskog oblika i nesavršenosti geometrijskog oblika
(1) Treba razmotriti ova odstupanja geometrijskoga oblika površine ljuske od nazivnoga oblika:
- nezaobljenost (odstupanje od kružnoga oblika)

- ekscentriþnosti (odstupanja od neprekinute srednje površine u smjeru okomitome na ljusku duž
spojnice izmeÿu ploþa)
- lokalna udubljenja (lokalna okomita odstupanja od nazivne srednje površine).
NAPOMENA: Norma EN 1090-3 sadržava zahtjeve za dopuštena odstupanja geometrijskoga oblika

ljuskastih konstrukcija.
(2) Za dopuštena odstupanja geometrijskoga oblika povezana s otpornošüu na izboþivanje vidjeti

toþku 6.2.2.
4 Trajnost
(1) Za osnovne zahtjeve vidjeti 4. poglavlje norme EN 1999-1-1.
(2) Posebnu pažnju treba obratiti na sluþajeve u kojima je predviÿeno da razliþiti materijali djeluju
spregnuto, ako su ti materijali takvi da bi elektrokemijske pojave mogle stvoriti uvjete koji vode ka
koroziji.
NAPOMENA: Za otpornost spojnih sredstava na koroziju za kategorije korozivnosti okoliša prema normi EN
ISO 12944-2 vidjeti normu EN 1999-1-4.
(3) Treba uzeti u obzir prevladavajuüe uvjete okoliša od trenutka proizvodnje, ukljuþujuüi one za
vrijeme prijevoza i skladištenja na gradilištu.
5 Konstrukcijski proraþun
5.1 Geometrijski oblik
(1) Ljusku treba prikazati njezinom srednjom površinom.
(2) Za nazivni polumjer zakrivljenosti treba uzeti polumjer zakrivljenosti.
(3) Sklop odsjeþaka ljuske ne treba u proraþunu dalje dijeliti u odvojene odsjeþke, osim ako su
rubni uvjeti svakoga odsjeþka odabrani tako da, dajuüi veüu sigurnost, predoþuju njihovo
meÿudjelovanje.
(4) U proraþunski model treba ukljuþiti temeljni prsten namijenjen prijenosu oslonaþkih sila u ljusku.
(5) Ekscentriþnosti i stepenaste promjene debljine srednje površine ljuske treba ukljuþiti u
proraþunski model ako prouzroþuju znatne uþinke savijanja koji su posljedica membranskih
rezultanata naprezanja koje slijede ekscentriþnu putanju.
(6) Na spojnicama izmeÿu odsjeþaka ljuske pri modeliranju treba razmotriti svaku ekscentriþnost
izmeÿu srednjih površina odsjeþaka ljuske.
(7) Ukrutni prsten treba promatrati kao posebni konstrukcijski dio ljuske, osim kada je razmak
prstenova manji od 1,5 rt .
Stranica 16/66
(8) Ljuska koja na sebi ima prikljuþena diskretna meridijanska ukruüenja smije se promatrati kao
ortotropna jednolika ljuska ako meridijanske ukrute nisu razdvojene više od 5 rt .
(9) Ljuska koja je valovita (po osi ili po opsegu) smije se promatrati kao ortotropna jednolika ljuska
ako je duljina vala manja od 0,5 rt (vidjeti toþku A.5.7).
(10) Rupa se u ljusci smije pri modeliranju zanemariti ako je njezina najveüa dimenzija manja od
0,5 rt .
(11) Sveukupnu stabilnost cijele konstrukcije može se provjeriti kao što je iscrpno prikazano u
normi EN 1993, dijelovi 3-1, 3-2, 4-1, 4-2 ili 4-3, kad je to prikladno.
5.2 Rubni uvjeti
(1) U proraþunu za ocjenjivanje graniþnih stanja treba upotrebljavati odgovarajuüe rubne uvjete u
skladu s uvjetima pokazanima u tablici 5.1. Za posebne uvjete koji su potrebni za proraþune
izboþivanja upuüuje se na toþku 6.2.
(2) Pri modeliranju za graniþno stanje plastiþnosti smiju se zanemariti rotacijske sprijeþenosti na
rubovima ljuske. Za kratke ljuske (vidjeti Dodatak A) rotacijsku sprijeþenost treba ukljuþiti u
proraþun izboþivanja.
(3) Treba provjeriti oslonaþke rubne uvjete kako bi se osiguralo da oni ne prouzroþuju preveliku
nejednolikost prenesenih sila ili uvedenih sila koje su ekscentriþne u odnosu na srednju površinu
ljuske.
(4) Kada se primjenjuje globalni numeriþki proraþun, rubni uvjet za normalni pomak w treba takoÿer
upotrijebiti i za pomak po opsegu v, osim kada je u posebnim okolnostima on neprikladan.
Tablica 5.1 – Rubni uvjeti za ljuske
Oznaka Jednostav- Opis Normalni Meridijan- Meridijan-

rubnoga ni naziv radijalno meridijanski rotacijski pomaci ski pomaci ska rotacija
uvjeta

BC1r 12 upeti sprijeþen sprijeþen sprijeþen w=0 u=0 EI = 0

BC1f sprijeþen sprijeþen slobodni w=0 u=0 EI z 0

BC2r sprijeþen slobodni sprijeþen w=0 uz0 EI = 0
BC2f zglobni sprijeþen slobodni slobodni w=0 uz0 EI z 0

BC3 slobodni slobodni slobodni slobodni wz0 uz0 EI z 0
rub
NAPOMENA: Pomak po opsegu v blisko je povezan s pomakom w okomito na površinu tako da nisu potrebni odvojeni
rubni uvjeti.
5.3 Djelovanja i utjecaji okoliša
12
Nacionalna bilješka: BC je akronim za boundary condition.
Stranica 17/66
(1) Treba pretpostaviti da sva djelovanja djeluju na srednju površinu ljuske. Ekscentriþnosti
optereüenja treba prikazati istovrijednim statiþkim silama i momentima u srednjoj površini ljuske.
(2) Lokalna djelovanja i lokalna ograniþena djelovanja ne treba prikazivati istovrijednim jednolikim
optereüenjima, osim ako nije drukþije naznaþeno.
(3) Djelovanja i kombinacije djelovanja navedeni su u normama EN 1991 i EN 1990. Osim tih, pri
proraþunu konstrukcije treba razmotriti ova djelovanja koja su važna za konstrukciju:
- lokalno slijeganje ispod stijenka ljuske

- lokalno slijeganje ispod pojedinaþnih oslonaca
- jednolikost oslonca konstrukcije
- toplinske razlike izmeÿu jedne i druge strane konstrukcije
- toplinske razlike izmeÿu unutarnje i vanjske strane konstrukcije
- uþinke vjetra na otvore i prodore
- meÿudjelovanje uþinaka vjetra na skupine konstrukcija
- povezanost s drugim konstrukcijama
- uvjete tijekom graÿenja.
(4) Ljuske mogu, zbog toga što se optereüenja prenose membranskim silama, biti osjetljive na
promjene geometrijskoga oblika, na primjer zbog udubljenja. Osim neizbježnih odstupanja
geometrijskog oblika zbog izvedbe, udubljenja mogu potjecati od nepredviÿenih djelovanja tijekom
uporabe. Osjetljivost üe se poveüati ako se elementi sastoje od relativno tankih profila. Ako nastala
udubljenja prelaze vrijednosti navedene u tablici C.4, treba istražiti posljedice po nosivost.
Preporuþuje se program periodiþke kontrole geometrijskog oblika.
(5) Pri odabiru koncepta proraþuna treba razmotriti mjere za izbjegavanje rizika od neprihvatljivih
udubljenja. Takve su mjere, na primjer, primjena veüih debljina nego što je potrebno prema
konstrukcijskim proraþunima ili rasporeÿivanje zaštitnih mjera za podruþja gdje je procijenjeno da
je rizik znatan.
5.4 Rezultante naprezanja i naprezanja
(1) Kada se rezultante naprezanja proraþunavaju iz naprezanja u stijenci ljuske, zakrivljenost se

ljuske smije zanemariti, ako je omjer polumjera i debljine stijenke veüi od (r/t)min = 25.
5.5 Vrste proraþuna
(1) Proraþun treba temeljiti na jednoj ili više vrsta proraþuna danih u tablici 5.2, ovisno o graniþnom
stanju i drugim razmatranjima. Vrste proraþuna su dalje objašnjene u tablici 5.3. Za više detalja
upuüuje se na normu EN 1993-1-6.
Stranica 18/66
Tablica 5.2 – Vrste proraþuna ljuske
Teorija Zakon Geometrijski

Vrsta proraþuna
ljusaka materijala oblik ljuske
membranska nije primjenjivo savršen 1)
proraþun s pomoüu membranske teorije MTA
ravnoteža
linearno linearan savršen 1)
proraþun s pomoüu linearne elastiþne
LA savijanje i
ljuske
rastezanje
linearno linearan savršen 1)
proraþun linearnoga elastiþnog
LBA savijanje i
raþvanja
rastezanje
geometrijski nelinearni elastiþni nelinearna linearan savršen 1)
GNA
proraþun
proraþun uz nelinearno ponašanje linearna nelinearan savršen 1)
MNA
materijala
geometrijski nelinearni proraþun uz nelinearna nelinearan savršen 1)
GMNA
nelinearno ponašanje materijala
Geometrijski nelinearni elastiþni nelinearna linearan nesavršen 2)
GNIA
proraþun s nesavršenostima
Geometrijski nelinearni proraþun uz nelinearna nelinearan nesavršen 2)
nelinerarno ponašanje materijala s GMNIA
nesavršenostima
1) Savršeni geometrijski oblik znaþi da se u proraþunskom modelu primjenjuje nazivni geometrijski oblik, bez uzimanja u
obzir geometrijskih odstupanja.
2) Nesavršeni geometrijski oblik znaþi da su u proraþunskom modelu uzeta u obzir geometrijska odstupanja od
nazivnoga geometrijskog oblika (dopuštena odstupanja).
Tablica 5.3 – Opis vrsta proraþuna ljuske
proraþun prema proraþun ljuskaste konstrukcije pri raspodijeljenim optereüenjima,

membranskoj teoriji (MTA) pretpostavljajuüi skup membranskih sila koji zadovoljava uvjete ravnoteže s
vanjskim optereüenjem
linearni elastiþni proraþun proraþun koji se temelji na linearnoj elastiþnoj teoriji savijanja ljusaka s malim
(LA) progibima, pretpostavljajuüi savršeni geometrijski oblik
linearni elastiþni proraþun proraþun u kojem se proraþunava linearna elastiþna vlastita vrijednost
raþvanja (proraþun vlastite raþvanja utemeljena na malim progibima, primjenjujuüi linearnu elastiþnu
vrijednosti) (LBA) teoriju savijanja ljusaka i pretpostavljajuüi savršeni geometrijski oblik. Treba
primijetiti da se vlastita vrijednost u ovom znaþenju ne odnosi na oblike
titranja.
geometrijski nelinearni proraþun koji se temelji na teoriji savijanja ljusaka, pretpostavljajuüi savršeni
proraþun (GNA) geometrijski oblik, uz razmatranje nelinearne teorije s velikim progibima i
linearnih elastiþnih svojstava materijala.
materijalno nelinearni proraþun jednak proraþunu (LA), meÿutim uz razmatranje nelinearnih
proraþun (MNA) svojstava materijala. Za zavarene konstrukcije treba modelirati materijal u
podruþju utjecaja topline.
geometrijski i materijalno proraþun u kojem se primjenjuje teorija savijanja ljusaka, pretpostavljajuüi
nelinearni proraþun savršeni geometrijski oblik, uz razmatranje nelinearne teorije s velikim
(GMNA) progibima i nelinearnih svojstava materijala. Za zavarene konstrukcije treba
modelirati materijal u podruþju utjecaja topline.
geometrijski nelinearni proraþun jednak proraþunu (GNA), meÿutim, razmatrajuüi nesavršeni
elastiþni proraþun s geometrijski oblik.
ukljuþenim
Stranica 19/66
nesavršenostima (GNIA) 1)
geometrijski i materijalno Proraþun jednak proraþunu (GMNA), meÿutim, razmatrajuüi nesavršeni
nelinearni proraþun s geometrijski oblik.
ukljuþenim
nesavršenostima (GMNIA)
1) Ta vrsta proraþuna nije obuhvaüena ovom normom, meÿutim, ovdje je nabrojana zbog cjelovitoga prikaza vrsta
proraþuna ljusaka.
6 Graniþno stanje nosivosti
6.1 Otpornost popreþnoga presjeka
6.1.1 Proraþunske vrijednosti naprezanja
(1) U svakoj toþki konstrukcije za proraþunsku vrijednost naprezanja Veq,Ed treba uzeti najveüe
primarno naprezanje odreÿeno konstrukcijskim proraþunom u kojem su razmotreni zakoni
ravnoteže izmeÿu proraþunskoga uporabnog optereüenja i unutarnjih sila i momenata.
(2) Za primarno naprezanje smiju se uzeti najveüe vrijednosti naprezanja potrebne za ravnotežu s
nanesenim optereüenjima u toþki ili duž linije u konstrukciji ljuske.
(3) Kada se primjenjuje proraþun prema membranskoj teoriji (MTA), nastalo dvodimenzijsko polje
rezultanta naprezanja nx,Ed, nT,Ed i nxT,Ed smije se prikazati istovrijednim proraþunskim naprezanjem
Veq,Ed dobivenim iz izraza:
1 2
V eq,Ed n x ,Ed nT2,Ed n x ,Ed nT ,Ed 3n x2T ,Ed . (6.1)
t
indeksi ravno
(4) Kada se primjenjuje linearni elastiþni proraþun (LA) ili geometrijski nelinearni elastiþni proraþun
(GNA), nastalo dvodimenzijsko polje primarnih naprezanja smije se prikazati von Misesovim
istovrijednim proraþunskim naprezanjem:
V eq,Ed
V x2,Ed V T2,Ed V x ,EdV T ,Ed 3 W x2T ,Ed W xn
2 2
,Ed W Tn ,Ed (6.2)
u kojemu je:
1 § nx ,Ed mx ,Ed · 1 § nT ,Ed mT ,Ed ·

V x,Ed ¨ r 2 ¸, V T ,Ed ¨ r 2 ¸ (6.3)
K ¨© t t / 4 ¸¹ K ¨© t t / 4 ¸¹
1 § nxT ,Ed mxT ,Ed · q xn,Ed qTn ,Ed
W xT,Ed ¨¨ r 2 ¸¸ , W xn,Ed , W Tn,Ed (6.4)
K© t t /4¹ t t
indeksi ravno
gdje je K popravni faktor zbog neelastiþnoga ponašanja materijala ovisan o obilježjima oþvršüenja
i duktilnosti legure.
NAPOMENA 1: Gornji izrazi daju za potrebe proraþuna pojednostavnjeno istovrijedno naprezanje s veüom
sigurnošüu.
NAPOMENA 2: U Dodatku H norme EN 1999-1-1 vrijednosti za K navedene su kao funkcija obilježja legure.
Treba uzeti vrijednosti K koje odgovaraju faktoru geometrijskoga oblika D0 = 1,5.
NAPOMENA 3: Vrijednosti naprezanja Wxn,Ed i Vxn,Ed obiþno su vrlo male i ne utjeþu na otpornost, pa se
opüenito smiju zanemariti.
Stranica 20/66
6.1.2 Proraþunske vrijednosti otpornosti
(1) Von Misesovu istovrijednu proraþunsku þvrstoüa treba uzeti iz izraza:
fo
f eq,Rd za profile bez HAZ-a (6.5)
J M1
§U f f ·
f eq,Rd min¨¨ u,haz u , o ¸¸ za profile s HAZ-om (6.6)
© J M 2 J M1 ¹
gdje je:
fo karakteristiþna dogovorna granica popuštanja pri 0,2 %-tnoj deformaciji kako je navedeno u
normi EN 1999-1-1
fu karakteristiþna þvrstoüa kako je navedeno u normi EN 1999-1-1
U u, haz omjer þvrstoüe u podruþju utjecaja topline (HAZ) i þvrstoüe osnovnoga materijala,
kako je navedeno u normi EN 1999-1-1
JM1 parcijalni koeficijent za otpornost naveden u toþki 2.1(3)
JM2 parcijalni koeficijent za otpornost naveden u toþki 2.1(3).
(2) Uþinak rupa za spojna sredstva treba uzeti u obzir u skladu s normom EN 1999-1-1.
6.1.3 Ograniþenje naprezanja
(1) Pri svakoj provjeri ovoga graniþnog stanja proraþunska naprezanja trebaju zadovoljiti uvjet:
V eq, Ed d f eq, Rd (6.7)
6.1.4 Projektiranje s pomoüu numeriþkoga proraþuna
(1) Proraþunsku graniþnu plastiþnu otpornost treba odrediti kao umnožak omjera optereüenja R i
proraþunske vrijednosti kombinacije djelovanja za odgovarajuüi sluþaj optereüenja.
(2) Proraþunske vrijednosti djelovanja FEd treba odrediti kako je detaljno opisano u toþki 5.3.
(3) U materijalno nelinearnom proraþunu (MNA) i geometrijski i materijalno nelinearnom proraþunu

(GMNA) utemeljenima na proraþunskoj otpornosti fo/JM, ljusku treba opteretiti proraþunskim
vrijednostima optereüenja, postupno uveüavanima omjerom optereüenja R sve dok se ne dostigne
uvjet/stanje plastiþne granice/plastiþnosti.
(4) Kada se primjenjuje materijalno nelinearni proraþun (MNA), za omjer optereüenja RMNA smije se
uzeti najveüa vrijednost dobivena proraþunom. Ako se razmotri odgovarajuüa graniþna vrijednost
dopuštenoga deformiranja materijala, uþinak oþvršüivanja se smije uzeti u obzir. Smjernice o
proraþunskim modelima za ovisnost naprezanje – deformacija koje treba primjenjivati u proraþunu
MNA navedene su u normi EN 1999-1-1.
(5) Kada se primjenjuje geometrijski i materijalno nelinearni proraþun (GMNA), ako se proraþunom
predviÿa najveüe optereüenje nakon kojega slijedi njegovo opadanje, za odreÿivanje omjera
optereüenja RGMNA treba primjeniti najveüu vrijednost optereüenja. Kada se proraþunom GMNA ne
Stranica 21/66
predviÿa najveüe optereüenje, ali nastaje postupno poveüanje ovisnosti djelovanje – pomak (s
oþvršüivanjem materijala ili bez njega), za omjer optereüenja RGMNA treba uzeti vrijednost koja nije
veüa od one pri kojoj najveüa von Misesova istovrijedna plastiþna deformacija u konstrukciji postiže
vrijednost graniþnog deformiranja legure kako je navedeno u 3. poglavlju norme EN 1999-1-1. U
svrhu proraþuna smije se pretpostaviti vrijednost graniþne plastiþne deformacije jednaka 5(fo/E) ili
10(fo/E), ovisno o obilježjima legure.
NAPOMENA: U Dodatku H norme EN 1999-1-1 navedene su vrijednosti graniþne plastiþne deformacije koje
odgovaraju 5(fo/E) ili 10(fo/E).
(6) Rezultat proraþuna treba zadovoljiti uvjet:
FRd
R t 1,0 (6.8)
FEd
indeksi ravno
gdje je FEd proraþunska vrijednost djelovanja.
6.2 Otpornost na izboþivanje
6.2.1 Opüenito
(1) U obzir treba uzeti sve važne kombinacije djelovanja koje prouzroþuju tlaþna membranska
naprezanja ili posmiþna membranska naprezanja u stijenci ljuske.
(2) Za dogovor za predznake koji se primjenjuju u proraþunu izboþivanja treba uzeti da su

membranska naprezanja i naprezanja po opsegu, kao i rezultante naprezanja pozitivni ako su
tlaþni.
(3) Posebnu pozornost treba obratiti na rubne uvjete koji su važni za postupno poveüanje pomaka
zbog izboþivanja (nasuprot pomacima prije izboþivanja). Primjeri važnih rubnih uvjeta prikazani su
na slici 6.1.
(a) (a) (a)
BC2f BC2f BC2f
(b) BC2f BC2f BC1f
(c) (d) (d)

(c)
spremnik tekuüina bez sidara silos bez sidara spremnik tekuüina sa sidrima
(e) (f)
BC3 (g) BC2f
BC1f (g) BC2f
(d) (d)
Stranica 22/66
otvoreni spremnik tekuüina sa odsjeþak dugaþkoga
sidrima valjka ukruüenoga
prstenom
Legenda: (a) krov, (b) podnica, (c) nema sidrenja, (d) sidreni vijci na malom razmaku, (e) nema ukrutnog
prstena, (f) slobodni rub, (g) ukrutni prsten
Slika 6.1 - Shematski primjeri rubnih uvjeta za graniþno stanje izboþivanja
6.2.2 Dopuštena geometrijska odstupanja važna za izboþivanje
(1) Ako je izboþivanje jedno od graniþnih stanja koja se razmatraju, treba zadovoljiti granice
dopuštenih geometrijskih odstupanja navedene u normi EN 1090-3.
NAPOMENA 1: Proraþunska naprezanja izboþivanja odreÿena u nastavku ukljuþuju nesavršenosti koje se

temelje na dopuštenim geometrijskim odstupanjima za koje se oþekuje da su tijekom izgradnje ispunjena.
NAPOMENA 2: Dopuštena su geometrijska odstupanja navedena u normi EN 1090-3 ona za koja se zna da
imaju veliki utjecaj na sigurnost konstrukcije.
(2) Razred dopuštenih odstupanja (1., 2., 3. ili 4. razred) treba odabrati u skladu sa sluþajem
optereüenja i definicijama dopuštenih odstupanja iz norme EN 1090-3. Opis svakoga razreda
odnosi se samo na vrednovanje þvrstoüe.
(3) Svaki tip nesavršenosti treba razvrstati odvojeno: najniži ostvareni razred tada treba biti
mjerodavan za cijeli proraþun.
(4) Svaki tip nesavršenosti smije se obraÿivati neovisno i obiþno ne treba razmatrati
meÿudjelovanje.
6.2.3 Ljuske optereüene tlakom i posmikom
6.2.3.1 Proraþunske vrijednosti naprezanja
(1) Proraþunske vrijednosti naprezanja Vx,Ed, VT,Ed i WEd treba uzeti kao kljuþne vrijednosti tlaþnih i
posmiþnih membranskih naprezanja odreÿene linearnim proraþunom ljuske (LA). Pri þistim
osnosimetriþnim uvjetima optereüenja i oslanjanja, i u drugim jednostavnim sluþajevima
optereüenja, opüenito se smije primjenjivati membranska teorija.
(2) Za kljuþne vrijednosti membranskih naprezanja treba uzeti najveüu vrijednost svakoga
naprezanja u toj osnoj koordinati konstrukcije, osim ako su u Dodatku A dane posebne odredbe.
NAPOMENA: U nekim su sluþajevima (na primjer stepenaste stijenke optereüene tlakom po opsegu, vidjeti
toþku A.2.3) kljuþne vrijednosti membranskih naprezanja fiktivne i veüe od stvarnih najveüih vrijednosti.
(3) Za osnovne sluþajeve membranska se naprezanja smiju uzeti iz odgovarajuüih standarnih

izraza.
6.2.3.2 ývrstoüa na izboþivanje
(1) Proraþunske otpornosti na izboþivanje treba odrediti iz izraza:
fo
V x ,Rd D x U x , w F x , perf (6.9)
J M1
Stranica 23/66
fo
V T ,Rd DT UT , w FT , perf (6.10)
J M1
fo
W Rd DW UW ,w FW ,perf (takoÿer vrijedi za ukruüene ljuske) (6.11)
3 J M1
za neukruüene ljuske, i
nx, Rk
nx ,Rd D n, x F x , perf (6.12)
J M1
pn,Rk
pn , Rd D p,T FT , perf (6.13)
J M1
za ukruüene i/ili valovite ljuske
gdje je:
nx,Rk granica osnog gnjeþenja ukruüene ljuske
pn,Rk jednoliki tlak koji odgovara granici gnjeþenja ukruüene ljuske ili ljuske u obliku kombinacije
torusa i stošca (en: toriconical) ili torusa i kugle (en: torispherical)
Di faktor smanjenja zbog nesavršenosti koji treba uzeti iz Dodatka A
Ui,w faktor smanjenja zbog podruþja pod utjecajem topline u skladu s toþkom 6.2.4.4. Za ljuske
bez zavara Ui,w = 1
Fi,perf faktor smanjenja zbog izboþivanja savršene ljuske dan u stavku (2)
JM1 parcijalni koeficijent za otpornost dan u toþki 2.1(3).
NAPOMENA 1: Izraz (6.13) takoÿer vrijedi za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i kugle,
vidjeti Dodatak B.
NAPOMENA 2: Za Di za valjkaste ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i kugle vidjeti Dodatak
B.
(2) Faktor smanjenja zbog izboþivanja za savršenu ljusku dan je izrazom:
1
F i ,perf ali F i ,perf d 1,00 (6.14)
Ii Ii2 Oi2
uz:
Ii
0 ,5 1 P i ( Oi Oi ,0 ) Oi2 (6.15)
gdje je:
Pi parametar ovisan o leguri i sluþaju optereüenja, treba uzeti iz Dodatka A

indeks i koso
Oi,0 graniþna relativna vitkost za gnjeþenje, treba je uzeti iz Dodatka A
indeks i koso
Stranica 24/66
i indeks koji treba zamijeniti s x, T ili W, ovisno o vrsti optereüenja.
(3) Parametre vitkosti ljuske za razliþite komponente naprezanja treba odrediti iz izraza:
fo
Ox (6.16)
V x ,cr
fo
OT (6.17)
V T ,cr
fo
OW (takoÿer vrijedi za ukruüene ljuske) (6.18)
3W cr
za neukruüene ljuske, i
nx,Rk
Ox (6.19)
nx ,cr
pn,Rk
OT (6.20)
pn,cr
za ukruüene i/ili valovite ljuske,
gdje su:
Vx,cr, VT,cr i Wcr kritiþna naprezanja izboþivanja kako je navedeno u Dodatku A ili odreÿeno linearnim
elastiþnim proraþunom raþvanja (proraþun vlastitih vrijednosti) (LBA)
nx,cr, pn,cr rezultante kritiþnog naprezanja izboþivanja za ukruüene ljuske ili ljuske u obliku
kombinacije torusa i stošca i torusa i kugle, kako je navedeno u Dodatku A ili
odreÿeno linearnim elastiþnim proraþunom raþvanja (proraþun vlastitih vrijednosti)
(LBA).
NAPOMENA 1: Izrazi (6.19) i (6.20) takoÿer vrijede za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i
kugle, vidjeti Dodatak B.
NAPOMENA 2: Za pn,cr za valjkaste ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i kugle vidjeti Dodatak
B.
6.2.3.3 Provjera þvrstoüe na izboþivanje
(1) Iako izboþivanje nije pojava otkazivanja zbog gubitka stabilnosti izazvana iskljuþivo
naprezanjem, provjeru þvrstoüe na izboþivanje treba prikazati ograniþenjem proraþunskih
vrijednosti membranskih naprezanja ili rezultanata naprezanja. Smije se zanemariti utjecaj uþinaka
savijanja na þvrstoüu na izboþivanje ako oni nastaju snošljivosti rubnih uvjeta. U sluþaju
naprezanja zbog savijanja od lokalnih optereüenja ili od toplinskih gradijenata potrebna su posebna
razmatranja.
(2) Ovisno o okolnostima optereüenja i naprezanja, treba provesti jednu ili više kontrola kljuþnih
vrijednosti pojedinih komponenti membranskoga naprezanja:
V x ,Ed d V x ,Rd (6.21)

Stranica 25/66
V T , Ed d V T , Rd (6.22)
W Ed d W Rd (6.23)
(3) Ako je pri razmatranim djelovanjima od triju komponenti membranskoga naprezanja važnim za
izboþivanje prisutna više od jedna, treba provesti ovu kontrolu meÿudjelovanja za stanje
kombiniranoga membranskog naprezanja:
kx kT kW
§ V x ,Ed · §V · §V ·§ V T ,Ed · § W Ed ·
¨ ¸ ¨ T ,Ed ¸ ki ¨ x ,Ed ¸¨ ¸¨ ¸¸ d 1,00 (6.24)
¨V ¸ ¨V ¸ ¨V ¸¨ V ¸ ¨
© x ,Rd ¹ © T ,Rd ¹ © x ,Rd ¹© T ,Rd ¹ © W Rd ¹
gdje su Vx,Ed, VT,Ed i WEd za meÿudjelovanje važne skupine znatnih vrijednosti tlaþnih i posmiþnih
membranskih naprezanja u ljusci, a vrijednosti su parametara meÿudjelovanja za izvijanje kx, kT, kW
i ki :
kx 1 F x2
kș 1 FT2
(6.25)
kĲ 1,5 0 ,5 FW2
ki ( F x F ș )2
NAPOMENA 1: Za sluþaj neukruüenoga valjka optereüenog osnim tlakom i tlakom po opsegu i posmikom
smiju se primijeniti jednadžbe za parametre meÿudjelovanja iz toþke A.1.6.
NAPOMENA 2: Gore navedena pravila katkad mogu dati znatno veüu sigurnost, ali ona ukljuþuju dva
graniþna sluþaja koja su se pokazala kao sigurna za široki raspon sluþajeva: a) u vrlo tankim ljuskama
meÿudjelovanje Vx i VT je linearno i b) u vrlo debelim ljuskama meÿudjelovanje naprezanja smije se iskazati
kao von Misesovo istovrijedno naprezanje ili s pomoüu zamjenskih izraza za meÿudjelovanje danih u normi
EN 1999-1-1.
(4) Ako je naprezanje Vx,Ed ili VT,Ed vlaþno, njegovu vrijednost u izrazu (6.24) treba uzeti nula.
NAPOMENA: U Dodatku A dane su posebne odredbe za valjke s unutarnjim tlakom (što dovodi do vlaka po
opsegu) optereüene osnim tlakom. Nastala vrijednost naprezanja Vx,Rd obuhvaüa uþinak pojaþanja elastiþne
otpornosti na izboþivanje zbog unutarnjega tlaka i uþinak oslabljenja zbog pojave elastiþno-plastiþnoga
slonovskog stopala (en: elephant's foot) (izraz (A.22)). Ako se za vlaþno naprezanje VT,Ed u izrazu (6.24) tada
uzme nula, þvrstoüa je na izboþivanje toþno prikazana.
(5) Položaji i vrijednosti svakoga membranskog naprezanja važnog za izboþivanje koje treba
primjenjivati u kombinaciji u izrazu (6.24) odreÿeni su u Dodatku A.
6.2.4 Uþinak zavarivanja
6.2.4.1 Opüenito
(1) Pri projektiranju aluminijskih ljuskastih konstrukcija treba poštivati kriterije i pravila za zavarene
konstrukcije navedene u normi EN 1999-1-1.
(2) U proraþunu zavarenih ljuskastih konstrukcija gdje se primjenjuju hladno oþvršüene legure ili
umjetno ostarene legure treba uzeti u obzir smanjenje svojstava þvrstoüe koje se pojavljuje u
blizini zavara.To se podruþje naziva podruþje utjecaja topline (HAZ). Iznimke od ovog pravila
navedene su u normi EN 1999-1-1.
Stranica 26/66
(3) Pretpostavlja se, u svrhu proraþuna, da su svojstva þvrstoüe kroz cijelo podruþje utjecaja
topline smanjena na konstantnu razinu.
NAPOMENA 1: Iako smanjenje najviše utjeþe na dogovornu granicu popuštanja pri 0,2 %-tnoj deformaciji i
vlaþnu þvrstoüu materijala, njegovi uþinci mogu biti znatni u tlaþnim dijelovima ljuskastih konstrukcija
osjetljivim na izboþivanje, ovisno o vitkosti konstrukcije i svojstvima legure.
NAPOMENA 2: Za izboþivanje ljusaka u podruþju plastiþnosti znaþajniji je uþinak omekšanja zbog

zavarivanja. Takoÿer, lokalni zavari u riziþnim podruþjima s obzirom na izboþivanje mogu znatno smanjiti
otpornost na izboþivanje zbog HAZ-a. Stoga je preporuþeno izbjegavati zavare u velikim neukruüenim
dijelovima izloženima tlaku.
NAPOMENA 3: Smije se pretpostaviti, u svrhe proraþuna, da je zavar pravocrtni trak duž površine ljuske þije
se podruþje utjecaja prostire neposredno oko zavara. Izvan toga podruþja svojstva þvrstoüe brzo ponovo
poprimaju svoje pune vrijednosti bez utjecaja zavara. Ako nastupi izboþivanje, duž tih crta mogu se prerano
pojaviti crte popuštanja.
NAPOMENA 4: Uþinci omekšanja zbog HAZ-a nekada se mogu umanjiti s pomoüu umjetnoga starenja koje
se primjenjuje nakon zavarivanja, vidjeti normu EN 1999-1-1.
(4) Treba kontrolirati uþinak omekšanja zbog zavarivanja na otpornost na izboþivanje ljuske za sve
zavare koji su izravno ili neizravno optereüeni tlaþnim naprezanjem, u skladu s pravilima danima u
toþki 6.2.4.2.
6.2.4.2 Intenzitet omekšanja
(1) Intenzitet omekšanja zbog zavarivanja izražava se s pomoüu faktora smanjenja Uo,haz i Uu,haz koji
su dani omjerima:
f o, haz f u, haz
U o, haz i U u, haz (6.26)
fo fu
karakteristiþne vrijednosti dogovorne granice popuštanja pri 0,2 %-tnoj deformaciji fo,haz (odnosno
þvrstoüa fu,haz) u podruþju pod utjecajem topline i fo ( odnosno fu) osnovnoga materijala.
(2) Karakteristiþne vrijednosti fo,haz i fu,haz i vrijednosti za Uo,haz i Uu,haz navedene su u tablici 3.2a norme
EN 1999-1-1 za kovke aluminijske legure u obliku lima, traka i ploþe, a u tablici 3.2b za istiske.
(3) Vremena oporavka nakon zavarivanja treba vrednovati u skladu s odredbama navedenima u
normi EN 1999-1-1.
6.2.4.3 Rasprostiranje HAZ-a
(1) Treba slijediti opüe indikacije o rasprostiranju HAZ-a navedene u normi EN 1999-1-1.
(2) U svrhu kontrola izboþivanja, pretpostavlja se da se HAZ u limu ljuske u podruþjima rizika s
obzirom na izboþivanje u svakom smjeru od zavara rasprostire na udaljenosti bhaz, izmjereno
popreþno od srednje crte ravnoga suþeljenog zavara ili od toþke presjeka zavarenih površina kod
kutnih zavara, kako je prikazano na slici 6.2.
b haz
b haz b haz
Stranica 27/66
Slika 6.2 – Rasprostiranje podruþja pod utjecajem topline (HAZ) u limu ljuske
6.2.4.4 Otpornost na izboþivanje neukruüenih zavarenih ljusaka
(1) Otpornost na izboþivanje neukruüenih zavarenih ljusaka treba vrednovati u svakom sluþaju
kada su u ljusci prisutne tlaþne rezultante naprezanja koje djeluju u boþno nepridržanim zavarenim
panelima.
(2) Kontrola uþinka zavara na izboþivanje može se izbjeüi ako su svi zavari u ljusci paralelni s
rezultantama tlaþnih naprezanja koje na konstrukciju djeluju u svakom sluþaju optereüenja, uz
uvjet da faktor smanjenja Uo,haz zbog HAZ-a nije manji od 0,60.
(3) Uþinak zavarivanja na otpornost na izboþivanje može se vrednovati s pomoüu geometrijski i

materijalno nelinearnog proraþuna uz nesavršenosti (GMNIA) i uzimajuüi u obzir stvarna svojstva
osnovnoga materijala i HAZ podruþja.
(4) Ako se ne može provesti toþan proraþun GMNIA, otpornost ljuske na izboþivanje može se
vrednovati na pojednostavnjeni naþin s pomoüu faktora smanjenja koji je dan omjerom Ui,w = Fi,w /Fi
faktora izboþivanja zavarene konstrukcije F,i,w i faktora nezavarene konstrukcije Fi.
NAPOMENA 1: Rezultante tlaþnih naprezanja u ljuskama mogu nastati ne samo od izravnoga tlaka, veü
takoÿer zbog vanjskoga tlaka, posmika i lokaliziranih optereüenja. Koji god bili sluþajevi optereüenja, faktori
smanjenja F,i,w primjenjuju se ako zavari, koji su okomiti na rezultante tlaþnih naprezanja, mogu prouzroþiti
koncentrirani izvor plastiþnoga deformiranja.
NAPOMENA 2: Indeks "i" u stavcima (4) i (5) treba zamijeniti s "x", "T" ili "W",ovisno o tome odnose li se
faktori smanjenja F i U na osni tlak, tlak po opsegu ili posmik.
(5) Faktor smanjenja kojim se uzima u obzir omekšanje zbog HAZ-a u ljuskastim konstrukcijama
dan je izrazom:
Oi Oi ,0
U i ,w Z 0 ( 1 Z0 ) ali Ui , w d 1 i U i , w t Z0 (6.27)
Oi ,w Oi ,0
gdje je:
U u,haz f u / J M 2
Z0 ali Z0 d 1 (6.28)
f o / J M1
U u, haz i U o, haz faktori smanjenja zbog HAZ-a, uzimaju se iz tablice 3.2a ili tablice 3.2b norme EN
1999-1-1
Oi ,0 graniþna relativna vitkost za gnjeþenje za promatrane sluþajeve optereüenja koje

treba uzeti iz Dodatka A
indeks i koso
Oi ,w graniþna vrijednost relativne vitkosti iznad koje nestaje uþinak zavara na
izboþivanje, dan izrazom Oi,w 1,39( 1 U o,haz )( Oi ,w ,0 Oi ,0 ) , ali Oi,w d Oi,w,0 , vidjeti
sliku 6.3
indeksi i koso
Oi,w,0 gornja granica apsolutne vitkosti za uþinak zavara, ovisna o sluþaju optereüenja,
konstrukcijskom materijalu i razredu dopuštenih odstupanja ljuske, kako je
navedeno u tablici 6.5.
indeks i koso
Stranica 28/66
1,0
Fi,w
Fi
Z0
0
0 O i,0 O i,w O i,w,0
Slika 6.3 – Definicija faktora smanjenja Ui,w zbog HAZ-a
Tablica 6.5 – Vrijednosti Oi, w ,0 za odgovarajuüe sluþajeve optereüenja uzete u obzir u

Dodatku A
Osni tlak Tlak po opsegu Torzija i posmik

Ox ,w ,0 Oș ,w ,0 OĲ,w ,0
Razred dopuštenih
odstupanja
materijal materijal materijal materijal materijal
materijal
razreda B razreda A razreda B razreda A razreda B
razreda A
1. razred 0,8 0,7 1,2 1,1 1,4 1,3
2. razred 1,0 0,9 1,3 1,2 1,5 1,4
3. razred 1,2 1,1 1,4 1,3 1,6 1,5
4. razred 1,3 1,2 - - - -
6.2.4.5 Otpornost na izboþivanje ukruüenih zavarenih ljusaka
(1) Ukruüene zavarene ljuske ne treba kontrolirati na uþinak zavarivanja ako su ukruüenja
prikladno boþno pridržana za zavarene panele. Ako to nije sluþaj primjenjuju se odredbe iz toþke
6.2.4.4.
6.2.5 Projektiranje s pomoüu numeriþkoga proraþuna
(1) Smije se slijediti postupak dan u toþkama 5.5 i 6.1.4 za geometrijski i materijalno nelinearni
proraþun uz nesavršenosti (GMNIA). Proraþun GMNIA smije se provesti kao zamjena za postupak
naveden u toþki 6.2.3, uz pretpostavku da su poþetne nesavršenosti geometrijskoga oblika najveüe
vrijednosti dopuštenih odstupanja navedenih u toþki 6.2.2.
(2) Za zavarene konstrukcije treba modelirati materijal u podruþjima pod utjecajem topline, vidjeti
toþke 6.2.4.2, 6.2.4.3 i 6.2.4.4.
7 Graniþna stanja uporabljivosti
7.1 Opüenito
(1) Na ljuskaste konstrukcije takoÿer treba primjeniti pravila za graniþna stanja uporabljivosti
navedena u normi EN 1999-1-1.
7.2 Progibi
Stranica 29/66
(1) Progibi se smiju proraþunati uz pretpostavku elastiþnoga ponašanja.
(2) Za svaki projekt treba odrediti granice progiba i dogovoriti ih s investitorom, uz upuüivanje na
dodatak A1.4 norme EN 1990.
Stranica 30/66
Dodatak A
(normativni)
Izrazi za poraþun izboþivanja ljusaka
A.1 Neukruüene valjkaste ljuske stalne debljine stijenke
A.1.1 Oznake i rubni uvjeti
(1) Opüe veliþine (vidjeti sliku A.1):
l duljina valjka izmeÿu rubova

r polumjer srednje površine valjka
t debljina ljuske
r
x, u
t n, w T, v
t
l
nT=VTt
nTx=Wt
nxT=Wt
x, u
nx=Vxt
w T, v
Slika A.1 – Geometrijski oblik valjka, membranska naprezanja i rezultante naprezanja
(2) Rubni uvjeti dani su u toþkama 5.2 i 6.2.1.
A.1.2 Meridijanski (osni) tlak
(1) Valjke ne treba kontrolirati na meridijansko izboþivanje ljuske ako zadovoljavaju uvjet:
r E
d 0 ,03 (A.1)
t fo
A.1.2.1 Kritiþna meridijanska naprezanja izboþivanja
(1) Ovi se izrazi smiju primijeniti samo za ljuske s rubnim uvjetima BC 1 ili BC 2 na obama
rubovima.
(2) Duljina odsjeþka ljuske izražava se u obliku bezdimenzijskoga parametra Z:
l r l
Z (A.2)
r t rt
(3) Kritiþno elastiþno meridijansko naprezanje izboþivanja primjenom vrijednosti Cx iz stavka tablice
A.1 treba odrediti iz izraza:
Stranica 31/66
t
V x ,cr 0 ,605 EC x (A.3)
r
Tablica A.1 – Faktor C x za kritiþno meridijansko naprezanje izboþivanja
l
Valjkasta ljuska Z Faktor C x
rt
1,83 2,07
Kratka Z d 1,7 Cx 1,36
Z Z2
r
Srednje duljine 1,7 Z 0 ,5 Cx 1
t
0 ,2 § t ·
r Cx 1 ¨ 2Z 1¸ ali C x t 0 ,6
Dugaþka Z t 0 ,5 C xb © r ¹
t
gdje je C xb dan u tablici A.2
Tablica A.2 – Parametar C xb za uþinak rubnih uvjeta za dugaþke valjke
Sluþaj Kraj valjka Rubni uvjet C xb

kraj 1 BC 1
1 6
kraj 2 BC 1
kraj 1 BC 1
2 3
kraj 2 BC 2
kraj 1 BC 2
3 1
kraj 2 BC 2
NAPOMENA: BC 1 ukljuþuje BC1f i BC1r.
(4) Za dugaþke valjke, kako su odreÿeni u tablici A.1, koji zadovoljavaju dodatne uvjete:
r Zt E
d 150 i d 6 i 500 d d 1000 (A.4)
t r fo
faktor C xb smije se zamjenski odrediti iz izraza:
V x,N,Ed V x,M,Ed
Cx C x,N (A.5)
V x,Ed V x,Ed
gdje je:
C x,N parametar za dugaþke valjke optereüene osnim tlakom u skladu s tablicom A.1
V x,Ed proraþunska vrijednost meridijanskoga naprezanja ( V x,Ed V x,N,Ed V x,M,Ed )
Vx,N,Ed komponenta naprezanja koja potjeþe od osnog tlaka (komponenta jednolika po opsegu)
Vx,M,Ed komponenta naprezanja koja potjeþe od globalnog savijanja cijevi (vršna vrijednost
komponente promjenjive po opsegu).
A.1.2.2 Parametri meridijanskoga izboþivanja
(1) Faktor zbog meridijanske nesavršenosti treba odrediti iz izraza:

Stranica 32/66
1
Dx 1,44
ali D x d 1,00 (A.6)
§ 1 0 ,6 E ·
1 2,60¨ ( Ox Ox,0 ) ¸
¨Q fo ¸
© ¹
gdje je:
Ox,0 parametar graniþne vitkosti za meridijansko gnjeþenje
Q parametar dopuštenog odstupanja za meridijanski tlak.
(2) Parametar dopuštenog odstupanja Q treba uzeti iz tablice A.3 za odreÿeni razred dopuštenih
odstupanja. Za 4. razred dopuštenih odstupanja parametar Q ovisi takoÿer o rubnim uvjetima koji
su odreÿeni u tablici 5.1.
(3) Faktor za leguru i parametar graniþne vitkosti za meridijansko gnjeþenje treba uzeti iz tablice
A.4 u skladu s razredom materijala s obzirom na izvijanje, kako je odreÿeno u normi EN 1999-1-1.
Tablica A.3 – Paramear dopuštenih odstupanja Q
Razred dopuštenih Vrijednost Q za rubne uvjete

odstupanja
BC1r, BC2r BC1f, BC2f
1. razred 16
2. razred 25
3. razred 40
4. razred 60 50
Tablica A.4 – Vrijednosti Ox,0 i P x za meridijanski tlak
Razred materijala s
Ox,0 Px
obzirom na izvijanje
A 0,20 0,35
B 0,10 0,20
(4) Za dugaþke valjke koji zadovoljavaju posebne uvjete iz toþke A.1.2.1(4), parametar graniþne
vitkosti za meridijansko gnjeþenje smije se odrediti iz izraza:
V x,M,Ed
Ox,0,l Ox,0 0 ,10 (A.7)
V x,Ed
gdje Ox,0 treba uzeti iz tablice A.4, a V x,Ed i Vx,M,Ed kako je dano u toþki A.1.2.1(4).
A.1.3 Tlak po opsegu
(1) Valjke ne treba kontrolirati na izboþivanje ljuske po opsegu ako zadovoljavaju uvjet:
r E
d 0 ,21 (A.8)
t fo
A.1.3.1 Kritiþna naprezanja izboþivanja po opsegu
(1) Ovi se izrazi smiju primjenjivati za ljuske sa svim rubnim uvjetima.

Stranica 33/66
(2) Duljina odsjeþka ljuske izražava se u obliku bezdimenzijskoga parametra Z:
l r l
Z (A.9)
r t rt
(3) Kritiþno meridijansko naprezanje izboþivanja po opsegu, primjenjujuüi vrjednosti za Cș iz

tablice A.5 za valjke srednje duljine i iz tablice A.6 za kratke valjke, treba odrediti iz izraza:
Cș t
V ș,cr 0 ,92 E (A.10)
Z r
indeks T ravno
Tablica A.5 – Faktor izboþivanja za vanjski tlak CT za valjke srednje duljine
( 20 Z / Cș 1,63 r / t )
Sluþaj Kraj valjka Rubni uvjet Faktor CT

1 kraj 1 BC 1 1,5
kraj 2 BC 1
2 kraj 1 BC 1 1,25
kraj 2 BC 2
3 kraj 1 BC 2 1,0
kraj 2 BC 2
4 kraj 1 BC 1 0,6
kraj 2 BC 3
5 kraj 1 BC2 0
kraj 2 BC3
6 kraj 1 BC 3 0
kraj 2 BC 3
Tablica A.6 – Faktori izboþivanja za vanjski tlak CT za kratke valjke ( Z / Cș d 20 )
Sluþaj Kraj valjka Rubni uvjet Faktor CT

1 kraj 1 BC 1 10 5
kraj 2 BC 1 Cș 1,5 2

Z Z3
2 kraj 1 BC 1 8 4
kraj 2 BC 2 Cș 1,25
Z2 Z3
3 kraj 1 BC 2 3
kraj 2 BC 2 Cș 1,0 1,35

Z
4 kraj 1 BC 1 1 0 ,3
kraj 2 BC 3 Cș 0 ,6 2

Z Z3
NAPOMENA: Rubni uvjet BC 1 u tablicama A.5 i A.6 ukljuþuje BC1f i BC1r.
(4) Za dugaþke valjke ( Z / Cș t 1,63 r / t ) naprezanje izboþivanja po opsegu treba odrediti iz izraza:
2§ 4
·
V ș,cr
§t·
E¨ ¸ ¨ 0 ,275 2,03§¨ Cș r ·¸ ¸ (A.11)
¨ ¨ Zt ¸ ¸
©r¹ © © ¹ ¹
A.1.3.2 Parametar izboþivanja po opsegu
(1) Faktor meridijanske nesavršenosti po opsegu treba odrediti iz izraza:

Stranica 34/66
1
Dș ali aș d 1,00 (A.12)
1 0 ,2( 1 D ș,ref )( Oș Oș,0 ) / aș,2 ref
1
Dș ali D ș d 1,00 (A.12)
1 0 ,2(1 D ș,ref )(Oș Oș,0 ) / aș,2 ref
(2) Faktor referentne nesavršenosti po opsegu D ș,ref treba uzeti iz tablice A.7 prema odreÿenome
razredu dopuštenih odstupanja.
Tablica A.7 – Faktor DT,ref utemeljen na razredu dopuštenih odstupanja
Razred dopuštenih odstupanja ParametarDT,ref

1. razred 0,50
2. razred 0,65
3. i 4. razred 0,75
(3) Faktor za leguru i parametar graniþne vitkosti za meridijansko gnjeþenje po opsegu treba uzeti
iz tablice A.8 u skladu s razredom materijala s obzirom na izvijanje, kako je odreÿeno u normi EN
1999-1-1.
Tablica A.8 – Vrijednosti Oș,0 i P ș za tlak po opsegu
Razred materijala s
Oș,0 Pș
A 0,30 0,55
B 0,20 0,70
(4) Nejednolika raspodjela tlaka qw nastaloga od vanjskoga optereüenja valjka vjetrom (vidjeti sliku
A.2) smije se, u svrhu proraþuna izboþivanja ljuske, zamijeniti istovrijednim jednolikim vanjskim
tlakom:
qeq = kw qw,max (A.13)
gdje je qw,max najveüi tlak vjetra, a kw treba odrediti iz izraza:
§ Cr·
kw 0 ,46¨1 0 ,1 ș ¸ (A.14)
¨ Z t ¸¹
©
gdje vrijednost kw nije izvan raspona 0,65 d kw d 1,0, a CT se uzima iz tablice A.5 u skladu s
rubnim uvjetima.
(5) Proraþunsko naprezanje po opsegu uvedeno u toþki 6.2.3.3 proizlazi iz izraza:
r
V ș,Ed ( qeq qs ) (A.15)
t
gdje je qs unutarnje usisavanje prouzroþeno odušcima, djelomiþnim unutarnjim vakuumom ili

drugim pojavama.
Stranica 35/66
qe q
qw(T)
qw,max
a) raspodjela tlaka vjetra po b) istovrijedna

opsegu ljuske osnosimetriþna raspodjela
tlaka
Slika A.2 – Pretvorba tipiþne raspodjele optereüenja vanjskoga tlaka vjetra
A.1.4 Posmik
(1) Valjke ne treba kontrolirati na posmiþno izboþivanje ako zadovoljavaju izraz:
0 ,67
r §E·
d 0 ,16¨¨ ¸¸ (A.16)
t © fo ¹
A.1.4.1 Kritiþna posmiþna naprezanja izboþivanja
(1) Ovi izrazi smiju se primjenjivati samo za ljuske s rubnim uvjetom BC 1 ili BC 2 na obama
rubovima.
(2) Duljinu odsjeþka ljuske treba izraziti u obliku bezdimenzijskoga parametra duljine Z:
l r l
Z (A.17)
r t rt
(3) Kritiþno posmiþno naprezanje izboþivanja, primjenjujuüi vrijednosti za CW iz tablice A.9, treba
odrediti iz izraza:
t
W cr 0 ,75 EC Ĳ . (A.18)
r
Tablica A.9 – Faktor CW za kritiþno posmiþno naprezanje izboþivanja
l
Valjkasta ljuska Z Faktor C Ĳ
rt
42
kratka Z d 10 CĲ 1
Z3
r
srednje duljine 10 Z 8 ,7 CĲ 1
t
r 1 Zt
dugaþka Z t 8 ,7 CĲ
t 3 r
A.1.4.2 Parametri posmiþnoga izboþivanja

Stranica 36/66
(1) Faktor posmiþne nesavršenosti treba odrediti iz izraza:
1
DĲ ali a Ĳ d 1,00 (A.19)
1 0 ,2( 1 D Ĳ,ref )( OĲ OĲ,0 ) / a Ĳ2,ref
(2) Faktor posmiþne nesavršenosti D Ĳ,ref treba uzeti iz tablice A.10 prema odreÿenomu razredu
dopuštenih odstupanja.
Tablica A.10 – Faktor DW,ref utemeljen na dopuštenomu odstupanju
Razred dopuštenih odstupanja Parametar DW,ref

1. razred 0,50
2. razred 0,65
3. i 4. razred 0,75
(3) Faktor za leguru i parametar graniþne vitkosti za meridijansko posmiþno gnjeþenje treba uzeti iz
tablice A.11 u skladu s razredom materijala s obzirom na izvijanje, kako je odreÿeno u normi EN
1999-1-1.
Tablica A.11 – Vrijednosti OĲ,0 i P Ĳ za posmik
Razred materijala s
OĲ,0 PĲ
A 0,50 0,30
B 0,40 0,40
A.1.5 Meridijanski (osni) tlak s istodobnim unutarnjim tlakom
A.1.5.1 Kritiþno meridijansko naprezanje izboþivanja uz unutarnji tlak
(1) Smije se pretpostaviti da na kritiþno meridijansko naprezanje izboþivanja Vx,cr ne utjeþe

prisutnost unutarnjega tlaka pa smije se odrediti kako je odreÿeno u toþki A.1.2.1.
A.1.5.2 Parametri meridijanskoga izboþivanja uz unutarnji tlak
(1) Meridijansku þvrstoüu na izboþivanje uz unutarnji tlak treba provjeriti na isti naþin kao
meridijansku þvrstoüu na izboþivanje bez unutarnjega tlaka kao što je odreÿeno u toþkama 6.2.3.3
i A.1.2.2. Meÿutim, faktor nesavršenosti bez unutarnjega tlaka Dx smije se zamijeniti faktorom
nesavršenosti uz unutarnji tlak Dx,p.
(2) Za faktor nesavršenosti uz unutarnji tlak Dx,p treba uzeti manju od ovih dvaju vrijednosti:
Dx,pe faktora koji obuhvaüa elastiþnu stabilizaciju prouzroþenu unutarnjim tlakom
Dx,pp faktora koji obuhvaüa plastiþnu destabilizaciju prouzroþenu unutarnjim tlakom.
(3) Faktor Dx,pe treba odrediti iz izraza:
p
D x,pe D x ( 1 D x ) 0 ,5
(A.20)
p 0 ,3 / D x
pr
p (A.21)
tV x,cr
Stranica 37/66
gdje je:
p najmanja vrijednost unutarnjega tlaka na mjestu toþke koja se ocjenjuje u kojoj sigurno
postoji i meridijanski tlak
Dx faktor meridijanske nesavršenosti bez unutarnjega tlaka, u skladu s toþkom A.1.2.2
Vx,cr kritiþno elastiþno meridijansko naprezanje izboþivanja u skladu sa toþki A.1.2.1(3).
(4) Faktor Dx,pe ne treba primjenjivati na valjke koji su dugaþki prema toþki A.1.2.1(3), tablica A.1.
Nadalje, ne treba ga primjenjivati ako nije ispunjen jedan od ovih dvaju uvjeta:
- valjak je srednje duljine prema toþki A.1.2.1(3), tablica A.1
- valjak je kratak prema toþki A.1.2.1(3), tablica A.1 a u toþki A.1.2.1(3) usvojena je vrijednost Cx =
1.
(5) Faktor Dx,pp treba odrediti iz izraza:
§ p 2 ·§ 1 · s 2 1,21Ox2
D x,pp ¨1 4 ¸¨1 ¸ (A.22)
¨ Ox ¸¹© 1,12 s1,5 ¹ s( s 1)
©
pr
p (A.23)
tV x,cr
r
s (A.24)
400t
gdje je:
p najveüa vrijednost unutarnjega tlaka na mjestu toþke koja se ocjenjuje u kojoj je moguüe da
postoji i meridijanski tlak
Ox bezdimenzijski parametar vitkosti ljuske u skladu s toþkom 6.2.3.2(3)
Vx,cr kritiþno elastiþno meridijansko naprezanje izboþivanja u skladu s toþkom A.1.2.1(3).
A.1.6 Kombinacije meridijanskoga (osnoga) tlaka, tlaka po opsegu i posmika
(1) Parametri meÿudjelovanja izboþivanja koji se primjenjuju u toþki 6.2.3.3(3) smiju se odrediti iz
izraza:
kx 1,25 0 ,75 F x
kș 1,25 0 ,75 F ș
(A.25)
kĲ 1,25 0 ,75 F Ĳ
ki ( F x F ș )2
gdje su Fx, FT i FW faktori smanjenja za izboþivanje odreÿeni u toþki 6.2.3.2 primjenjujuüi parametre
izboþivanja dane u toþkama od A.1.2 do A.1.4.
Stranica 38/66
(2) Treba smatrati da postoji meÿudjelovanje triju komponenti membranskoga naprezanja u svakoj
toþki ljuske, osim u toþkama uz rubove. Kontrola meÿudjelovanja izboþivanja smije se izostaviti za
sve toþke koje se nalaze unutar podruþja duljine ls neposredno uz bilo koji rub valjkastoga
odsjeþka. Za vrijednost ls uzima se manja od vrijednosti:
ls 0 ,1L i ls 0 ,16r r / t (A.26)
(3) Ako se utvrdi da su kontrole meÿudjelovanja izboþivanja u svim toþkama teške, odredbe
stavaka (4) i (5) dopuštaju jednostavnije ocjenjivanje koje daje veüu sigurnost. Ako se najveüa
vrijednost bilo kojega za izboþivanje važnoga membranskog naprezanja u valjkastoj ljusci pojavi na
duljini ls u podruþju ruba neposredno uz bilo koji kraj valjka, smije se provesti kontrola
meÿudjelovanja iz toþke 6.2.3.3(3) primjenom vrijednosti odreÿene u stavku (4).
(4) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka (3), za kontrolu meÿudjelovanja iz toþke 6.2.3.3(3) smije se
primijeniti najveüa vrijednost svih za izboþivanje važnih membranskih naprezanja koja se pojavljuju
unutar slobodne duljine lf izvan rubnih podruþja (vidjeti sliku A.3a), gdje je:
lf L 2ls (A.27)
(5) Za dugaþke valjke odreÿene u toþki A.1.2.1(3), tablica A.1, skupine važne za meÿudjelovanje
uvedene u kontrolu meÿudjelovanja smiju se ograniþiti više nego u odredbama stavaka (3) i (4). Za
kontrolu meÿudjelovanja, naprezanja za koja se smatra da su u skupinama važnim za
meÿudjelovanje smiju se ograniþiti na svaki odsjeþak duljine lint koji se nalazi u slobodnoj preostaloj
duljini lf (vidjeti sliku A.3b), gdje je:
lint 1,3r r / t (A.28)
(6) Ako prethodni stavci od (3) do (5) ne daju posebne odredbe za odreÿivanje relativnih položaja
ili razdvajanja skupina komponenata membranskoga naprezanja koje su važne za meÿudjelovanje,
a još se zahtijeva jednostavan postupak koji daje veüu sigurnost, za izraz (6.24) smije se usvojiti
najveüa vrijednost svakoga membranskog naprezanja, neovisno o položaju u ljusci.
ls
W
ls
VT
VT W
lint
L
lf
Vx
L
lf
Vx
ls
ls
a) kratki valjak b) dugaþki valjak
Slika A.3 – Primjeri skupina komponenata membranskoga naprezanja koje su važne za

meÿudjelovanje
A.2 Neukruüene valjkaste ljuske sa stepenasto promjenjivom debljinom stijenke
A.2.1 Opüenito
Stranica 39/66
A.2.1.1 Oznake i rubni uvjeti
(1) U ovoj se toþki upotrebljavaju ove oznake:
L ukupna duljina valjka izmeÿu rubova

r polumjer srednje površine valjka
j cjelobrojni indeks koji oznaþava pojedinaþne odsjeþke valjka sa stalnom debljinom stijenke
(od j = 1 do j = n)
tj stalna debljina stijenke odsjeþka j valjka
lj duljina odsjeþka j valjka.
(2) Sljedeüi se izrazi smiju primjenjivati samo za ljuske s rubnim uvjetom BC1 i BC2 na obama
rubovima (vidjeti toþku 5.2.), a izmeÿu tih dvaju rubnih uvjeta ne pravi se razlika.
A.2.1.2 Geometrijski oblik i odstupanja prikljuþaka
(1) Ako se debljina stijenke valjka stepenasto poveüava od vrha prema podnožju (vidjeti sliku A.4),
smiju se primijeniti postupci dani u ovoj toþki. Zamjenski se za proraþun kritiþnoga naprezanja
izboþivanja po opsegu V ș, cr,eff iz toþke A.2.3.1(7) smije primjenjivati linearni elastiþni proraþun
raþvanja LBA.
(2) Namjerna odstupanja e0 izmeÿu ploþa susjednih odsjeþaka (vidjeti sliku A.4) smiju se smatrati
obuhvaüenim ovim izrazima, ako je vrijednost namjernoga odstupanja e0 manja od dopuštene
vrijednosti e0,p za koju treba uzeti manju od vrijednosti:
e0,p 0 ,5( t max t min ) i e0,p 0 ,5t min (A.29)
gdje je:
tmax debljina deblje ploþe na mjestu prikljuþka

tmin debljina tanje ploþe na mjestu prikljuþka.
(3) Za valjke s dopuštenim namjernim odstupanjima izmeÿu ploþa susjednih odsjeþaka u skladu sa
stavkom (2) za polumjer r smije se uzeti srednja vrijednost svih odsjeþaka.
(4) Za valjke s prikljuþcima koji se preklapaju (preklopni prikljuþci) treba primjenjivati odredbe za
konstrukcije s preklopnim prikljuþcima iz toþke A.3.
tmin
e0
tmax
Slika A.4 – Namjerno odstupanje e0 u ljusci sa suþeljenim prikljuþcima
(1) Sa svakim odsjeþkom j valjka duljine lj treba postupati kao da je istovrijedni valjak ukupne
duljine l = L s jednolikom debljinom stijenke t = tj u skladu s toþkom A.1.2.
Stranica 40/66
(2) Za dugaþke istovrijedne valjke, odreÿene u toþki A.1.2.1(3), parametar Cxb treba iznositi Cxb = 1,
što daje veüu sigurnost, osim ako je bolja vrijednost opravdana strožim proraþunom.
A.2.3.1 Kritiþna naprezanja izboþivanja po opsegu
(1) Ako se valjak sastoji od triju odsjeþaka razliþite debljine stijenke, treba primijeniti postupak iz
stavaka od (4) do (7), vidjeti sliku A.5(II).
(2) Ako se valjak sastoji od samo jednoga odsjeþka (tj. sa stalnom debljinom stijenke), treba
primijeniti odredbe iz toþke A.1.
(3) Ako se valjak sastoji od dvaju odsjeþaka razliþite debljine stijenke, treba primijeniti postupak iz
stavaka od (4) do (7) uzimajuüi da su dva od triju zamišljenih odsjeþaka, a i b, iste debljine.
(4) Ako se valjak sastoji od više od triju odsjeþaka razliþitih debljina stijenke (vidjeti sliku A.5(I)),
treba ga prvo zamijeniti s istovrijednim valjkom koji se sastoji od triju odsjeþaka a, b i c (vidjeti sliku
A.5(II)). Duljinu njegova gornjeg odsjeþka la treba produljiti do gornjega ruba prvoga odsjeþka koji
ima debljinu stijenke 1,5 puta veüu od najmanje debljine tj, ali ne treba obuhvatiti više od pola
ukupne duljine valjka L. Duljine drugih dvaju odsjeþaka lb i lc treba odrediti ovako:
lb la i lc L 2la , ako je la d L / 3 (A.30)
lb lc 0 ,5( L la ) , ako je L / 3 la d L / 2 (A.31)
t1
l3 l2 l1
t2 ta
la
ta
leff
t3
t4
tb
lb
L
ti
li
tc
lc
tn
(I) Valjak sa stepenasto (II) Istovrijedni valjak koji se (III) Jedan istovrijedni valjak
promjenjivom debljinom sastoji od triju odsjeþaka s jednolikom debljinom
stijenke stijenke
Slika A.5 – Pretvorba stepenastoga valjka u istovrijedni valjak
(5) Zamišljene debljine stijenke triju odsjeþaka ta, tb i tc treba odrediti kao vaganu prosjeþnu debljinu
stijenke svakoga od triju zamišljenih odsjeþaka:
1
ta
la
¦l t
a
j j (A.32)
1
tb
lb
¦l t
b
j j (A.33)
1
tc
lc
¦l t
c
j j (A.34)
Stranica 41/66
(6) Valjak s trima odsjeþcima (tj. jedan istovrijedni ili jedan stvarni) treba zamijeniti jednim
istovrijednim valjkom proraþunske duljine leff s jednolikom debljinom stijenke t = ta (vidjeti sliku
A.5(III)).
la
leff (A.35)
N
pri þemu je N bezdimenzijski faktor odreÿen iz slike A.6.
(7) Za odsjeþke valjka koji su srednje duljine ili kratki, kritiþno naprezanje izboþivanja po opsegu
svakoga odsjeþka valjka j izvornoga valjka stepenasto promjenjive debljine stijenke treba odrediti
iz izraza:
ta
V ș,cr, j V ș,cr,eff (A.36)
tj
gdje je VT,cr,eff kritiþno naprezanje izboþivanja po opsegu, izvedeno iz toþke A.1.3.1(3) ili A.1.3.1(4),
istovrijednoga pojedinaþnog valjka duljine leff u skladu sa stavkom (6). Faktor CT u ovim izrazima
treba uzeti CT = 1,0.
(8) Duljina odsjeþka ljuske izražava se u obliku bezdimenzijskoga parametra duljine Zj:
lj r lj
Zj (A.37)
r tj rt j
(9) Ako je odsjeþak valjka j dugaþak, treba napraviti drugo dodatno ocjenjivanje naprezanja
izboþivanja. Za proraþunsku kontrolu izboþivanja odsjeþka valjka j treba uzeti manju od dviju
vrijednosti izvedenih iz stavaka (7) i (10).
(10) Za odsjeþak valjka j treba smatrati da je dugaþak ako vrijedi:
r
Z j t 1,63 (A.38)
tj
pa tada kritiþno naprezanje izboþivanja po opsegu treba odrediti iz izraza:
2§ 4
§ tj · § Cș r · ·
¨ ¨ ¸ ¸
V ș ,cr,j E ¨¨ ¸¸ ¨¨ 0 ,275 2 ,03 ¸¸ . (A.39)
¨ Zjtj ¸
©r¹ © © ¹ ¹
Stranica 42/66
1,25 1,25
la 0,10 la 0,25
N L = 0,15
0,20
2,50
2,25
N L = 0,30
0,35
2,50
2,25
2,00 2,00
1,00 1,75 1,00 1,75
1,50 1,50
0,75 0,75
1,25
1,25
0,50 tb 0,50 tb
ta = 1,0
ta = 1,0
0,35
0,30
0,25 0,25
0,20
0,15
0,10
la = lb la = l b
0 0
1 2 tc 3 1 2 tc 3
ta ta
1,25
la 0,40
N L = 0,45 2,50
2,25
2,00
1,00 1,75
1,50
1,25
0,75
1,0
tb
0,50 ta =
0,40
0,25
lb = lc
0
1 2 tc 3
ta
Slika A.6 – Faktor N za odreÿivanje proraþunske duljine leff
A.2.3.2 Provjera þvrstoüe na izboþivanje za tlak po opsegu
(1) Uvjeti iz toþke 6.2.3 trebaju biti ispunjeni za svaki odsjeþak valjka j i treba provesti ovu kontrolu:
V ș,Ed, j d V ș,Rd, j (A.40)
gdje je:
VT,Ed,j kljuþna vrijednost tlaþnoga membranskog naprezanja po opsegu kao što je objašnjeno u
stavcima koji slijede
VT,Rd,j proraþunsko naprezanje izboþivanja po opsegu odreÿeno iz kritiþnoga naprezanja

izboþivanja po opsegu u skladu s toþkom A.1.3.2.
Stranica 43/66
(2) Ako je proraþunska vrijednost rezultante naprezanja po opsegu nT,Ed stalna na cijeloj duljini L, za
kljuþnu vrijednost tlaþnoga membranskog naprezanja po opsegu na odsjeþku j treba uzeti
vrijednost:
nș,Ed
V ș,Ed, j d (A.41)
tj
(3) Ako se proraþunska vrijednost rezultante naprezanja po opsegu nT,Ed mijenja na duljini L, za
kljuþnu vrijednost tlaþnoga membranskog naprezanja po opsegu treba uzeti zamišljenu vrijednost
VT,Ed,j,mod odreÿenu iz najveüe vrijednosti rezultante naprezanja po opsegu nT,Ed bilo gdje na duljini L
podijeljenu s lokalnom debljinom tj (vidjeti sliku A.7), koja se odreÿuje kao:
max( nș,Ed )
V ș,Ed, j,mod (A.42)
tj
nT,Ed,mod
ti nT,Ed VT,Ed,j
L
VT,Ed,j,mod
Slika A.7 – Kljuþne vrijednosti tlaþnoga membranskog naprezanja po opsegu u sluþajevima

kada se nT,Ed mijenja na duljini L
A.2.4 Posmik
A.2.4.1 Kritiþno posmiþno naprezanje izboþivanja
(1) Ako ne postoji posebno pravilo za vrednovanje jednoga istovrijednog valjka jednolike debljine
stijenke, smiju se primijeniti izrazi iz toþaka od A.2.3.1(1) do (6).
(2) Daljnje odreÿivanje kritiþnih posmiþnih naprezanja izboþivanja u naþelu se smije provoditi kao u
toþkama od A.2.3.1(7) do (10), ali se izrazi za tlak po opsegu iz toþke A.1.3.1 zamjenjuju
odgovarajuüim izrazima za posmik iz toþke A.1.4.1.
A.2.4.2 Provjera þvrstoüe na izboþivanje za posmik
(1) Smiju se primijeniti pravila iz toþke A.2.3.2, ali se izrazi za tlak po opsegu zamjenjuju
odgovarajuüim izrazima za posmik.
A.3 Neukruüene valjkaste ljuske s preklopnim prikljuþcima
A.3.1 Opüenito
A.3.1.1 Definicije
1. preklopni prikljuþak po opsegu

preklopni prikljuþak koji se pruža po opsegu oko osi ljuske
Stranica 44/66
2. meridijanski preklopni prikljuþak

preklopni prikljuþak paralelan s osi ljuske (meridijanski smjer)
A.3.1.2 Geometrijski oblik i rezultante naprezanja
(1) Ako je valjkasta ljuska sagraÿena s preklopnim prikljuþcima (vidjeti sliku A.8), umjesto
odredaba iz toþke A.2 smiju se primijeniti niže navedene.
(2) Te se odredbe primjenjuju na preklopne prikljuþke koji poveüavaju i na one koji smanjuju
polumjer srednje površine ljuske. Ako je preklopni prikljuþak izveden po opsegu oko osi ljuske
(preklopni prikljuþak po opsegu), za meridijanski tlak treba upotrijebiti odredbe toþke A.3.2. Kada je
mnogo preklopnih prikljuþaka izvedeno po opsegu oko osi ljuske (preklopni prikljuþci po opsegu) s
promjenama debljine ploþe niz ljusku, za tlak po opsegu treba primijeniti odredbe toþke A.3.3.
Kada je jedan kontinuirani preklopni prikljuþak izveden paralelno s osi ljuske (meridijanski preklopni
prikljuþak), za tlak po opsegu treba primijeniti odredbe toþke A.3.3. U drugim sluþajevima ne treba
posebno razmatrati utjecaj preklopnih prikljuþaka na otpornost na izboþivanje.
tmax
tmin
Slika A.8 – Ljuska s preklopnim prikljuþcima
(1) Ako je valjak s meridijanskim preklopnim prikljuþcima optereüen meridijanskim tlakom,

otpornost na izboþivanje smije se vrednovati kao za valjke s jednolikom ili stepenasto
promjenjivom stijenkom, ali s proraþunskom otpornošüu smanjenom faktorom 0,70.
(2) Ako se promjena debljine ploþe pojavljuje na mjestu preklopnoga prikljuþka, za proraþunsku
otpornost na izboþivanje smije se uzeti ista vrijednost kao za tanju ploþu odreÿenu kao u stavku
(1).
(1) Ako je valjak s preklopnim prikljuþcima optereüen tlakom po opsegu preko meridijanskih
preklopnih prikljuþaka, proraþunska otpornost na izboþivanje smije se vrednovati kao za valjke s
jednolikom ili stepenasto promjenjivom stijenkom, ali s faktorom smanjenja 0,90.
(2) Ako je valjak s preklopnim prikljuþcima optereüen tlakom po opsegu s mnogo preklopnih
prikljuþaka po opsegu, a debljina se ploþe mijenja niz ljusku, treba primijeniti postupak iz toþke A.2
bez geometrijskih ograniþenja za ekscentriþnost prikljuþka i s proraþunskom otpornošüu na
izboþivanje smanjenom faktorom 0,9.
(3) Ako se preklopni prikljuþci upotrebljavaju u obama smjerovima, sa izmaknutim smještajem

meridijanskih preklopnih prikljuþaka u naizmjeniþnim pojasovima ili ploþama, proraþunsku
otpornost na izboþivanje treba vrednovati kao manju od vrijednosti koje se nalaze u stavcima (1) i
(2). Otpornost ne treba dalje smanjivati.
A.3.4 Posmik
Stranica 45/66
(1) Ako je valjak s preklopnim prikljuþcima optereüen membranskim posmikom, otpornost na
izvijanje smije se vrednovati kao za valjak s jednolikom ili stepenastom stijenkom, kad to odgovara.
A.4 Neukruüene stožaste ljuske
A.4.1 Opüenito
A.4.1.1 Oznake
(1) U ovoj toþki upotrebljavaju se ove oznake:
h osna duljina (visina) krnjega stošca

L meridijanska duljina krnjega stošca
r polumjer srednje površine stošca okomit na os rotacije koji se mijenja linearno po visini
r1 polumjer manjega kraja stošca
r2 polumjer veüega kraja stošca
E polukut vrha stošca.
E E n, w
T, v
t x, u
r1
r nT=VTt
L
nTx=Wt
nxT=Wt
r2 nx=Vxt
Slika A.9 – Geometrijski oblik stošca, membranska naprezanja i rezultante naprezanja
A.4.1.2 Rubni uvjeti
(1) Sljedeüe izraze treba primjenjivati samo za ljuske s rubnim uvjetima BC1 ili BC2 na obama
rubovima (vidjeti toþke 5.2 i 6.2), a izmeÿu tih dvaju rubnih uvjeta ne pravi se razlika. Ne treba ih
primjenjivati za ljuske þiji je bilo koji rubni uvjet BC3.
(2) Pravila iz toþke A.4.1 treba primjenjivati samo za ova dva rubna uvjeta sprijeþenih radijalnih
pomaka na bilo kojemu kraju stošca:
„uvjet valjak“ w=0

„uvjet prsten“ u sin E + w cos E = 0.
A.4.1.3 Geometrijski oblik
(1) Ovim pravilima obuhvaüeni su samo krnji stošci jednolike debljine stijenke i s polukutom vrha E
d 65° (vidjeti sliku A.9).
A.4.2 Proraþunska naprezanja izboþivanja
A.4.2.1 Istovrijedni valjak

Stranica 46/66
(1) Proraþunska naprezanja izboþivanja koja su potrebna za provjeru þvrstoüe na izboþivanje u
skladu s toþkom 6.2.3 smiju se odrediti tako da se stožasta ljuska promatra kao istovrijedni valjak
duljine le i polumjera re, pri þemu le i re ovise o vrsti naprezanja u skladu s tablicom A.12.
Tablica A.12 – Duljina i polumjer istovrijednoga valjka
Optereüenje Istovrijedna duljina Polumjer istovrijednoga valjka

r
meridijanski tlak le L re
cosE
r1 r2
tlak po opsegu le L re
2cosE
le je manja od 0 ,55r1 0 ,45r2
vrijednosti le,1 L i re ako le le,1 (kraüi stošci)
jednoliki vanjski tlak q cosE
rubni uvjeti: BC 1 na obama r2 ( 0 ,53 0 ,125 E )
krajevima ili BC 2 na obama le,2
sinE 1 0 ,1E
krajevima re 0 ,71r2 ako le le,2
(E u radijanima, vidjeti (dulji stošci)
cosE
sliku A.9)
§ 1· r1 r2
posmik le h re ¨¨1 U ¸¸r1cosE pri þemu U
© U¹ 2r1
LsinE
jednolika torzija le L re r1cosE ( 1 U 2 ,5 )0 ,4 pri þemu U
r2
(2) Za stošce optereüene jednolikim vanjskim tlakom q provjeru þvrstoüe na izboþivanje treba
temeljiti na membranskom naprezanju:
V ș,Ed qre / t (A.43)
A.4.3 Provjera þvrstoüe na izboþivanje
A.4.3.1 Meridijanski tlak
(1) Proraþunsku kontrolu izboþivanja treba provesti u toþki stošca u kojoj je kombinacija
proraþunskoga meridijanskog membranskog naprezanja i proraþunskoga naprezanja izboþivanja u
skladu s toþkom A.3.2.2 najkritiþnija.
(2) U sluþaju meridijanskoga tlaka prouzroþenoga stalnom tlaþnom silom koja djeluje na krnji
stožac, mali polumjer r1 i veliki polumjer r2 treba razmatrati kao moguüa mjesta za najkritiþniji
položaj.
(3) U sluþaju meridijanskoga tlaka prouzroþenoga stalnim globalnim momentom savijanja koji
djeluje na stožac, mali polumjer r1 treba uzeti kao najkritiþniji.
(4) Treba odrediti proraþunsko naprezanje izboþivanja za istovrijedni valjak u skladu s toþkom
A.1.2.
A.4.3.2 Tlak po opsegu
(1) Kada je tlak po opsegu prouzroþen jednolikim vanjskim tlakom, proraþunsku kontrolu
izboþivanja treba provesti primjenom proraþunskoga naprezanja po opsegu VT,Ed,env odreÿenoga s
pomoüu izraza (A.43) i proraþunskoga naprezanja izboþivanja u skladu s toþkama A.3.2.1 i
A.3.2.3.
Stranica 47/66
(2) Kada je tlak po opsegu prouzroþen drugim djelovanjima osim jednolikim vanjskim tlakom,
proraþunanu raspodjelu naprezanja VT,Ed(x) treba zamijeniti raspodjelom naprezanja VT,Ed,env(x) koja
je svugdje veüa od proraþunane vrijednosti, ali koja bi potjecala od zamišljenoga jednolikog
vanjskog tlaka. Proraþunsku kontrolu izboþivanja tada treba provesti kao u stavku (1), ali
primjenjujuüi VT,Ed,env umjesto VT,Ed.
(3) Proraþunsko naprezanje izboþivanja treba odrediti za istovrijedni valjak u skladu s toþkom
A.1.3.
A.4.3.3 Posmik i jednolika torzija
(1) U sluþaju posmika prouzroþenoga stalnim globalnim momentom torzije koji djeluje na stožac,
proraþunsku kontrolu izboþivanja treba provesti primjenom proraþunskoga posmiþnog naprezanja
WEd u toþki s r = re cosE a proraþunskoga naprezanja izboþivanja WRd u skladu s toþkama A.3.2.1 i
A.3.2.4.
(2) Kada je posmik prouzroþen drugim djelovanjima osim stalnim globalnim momentom torzije (kao
što je globalna posmiþna sila na stožac), proraþunanu raspodjelu naprezanja WEd(x) treba zamijeniti
zamišljenom raspodjelom naprezanja WEd,env(x) koja je svugdje veüa od proraþunane vrijednosti, ali
koja bi potjecala od zamišljenoga jednolikog globalnog momenta torzije. Proraþunsku kontrolu
izboþivanja tada treba provesti kao u stavku (1), ali uz WEd,env umjesto WEd.
(3) Proraþunsko naprezanje izboþivanja WRd treba odrediti za istovrijedni valjak u skladu s toþkom
A.1.4.
A.5 Ukruüene valjkaste ljuske stalne debljine stijenke
A.5.1 Opüenito
(1) Ukruüene valjkaste ljuske mogu biti izvedene od:
- izotropnih stijenki ukruüenih meridijanskim ukruüenjima i ukruüenjima po opsegu
- valovitih stijenki ukruüenih meridijanskim ukruüenjima i ukruüenjima po opsegu.
(2) U oba se sluþaja kontrole izboþivanja mogu provesti uz pretpostavku da se ukruüena stijenka
ponaša kao istovrijedna ortotropna ljuska u skladu s pravilima iz toþke A.5.6, ako su ispunjeni
uvjeti navedeni u toþki A.5.6.
(3) Za sluþaj lima valovitogpo opsegu bez meridijanskih ukruüenja, plastiþna otpornost na
izboþivanje može se proraþunati u skladu s pravilima koja su navedena u toþkama A.5.4.2(3), (4) i
(5).
(4) Ako se pretpostavlja da lim valovit po opsegu ne prenosi osno optereüenje, otpornost na
izboþivanje jednoga ukruüenja može se vrednovati u skladu s toþkom A.5.4.3.
A.5.2 Izotropne stijenke s meridijanskim ukruüenjima
A.5.2.1 Opüenito
(1) Ako je izotropna stijenka ukruüena meridijanskim ukruüenjima, pri ocjenjivanju meridijanskoga
tlaþnog naprezanja u stijenci i ukruüenjima treba uzeti u obzir uþinak spojivosti skraüenja stijenke
zbog unutarnjega tlaka.
(2) Otpornost na raskid u meridijanskome šavu treba odrediti kao za izotropne ljuske.
Stranica 48/66
(3) Kada detalj konstrukcijskog spoja ukljuþuje ukruüenje kao dio naþina za prijenos vlakova po
opsegu, pri vrednovanju sile u ukruüenju i njegove osjetljivosti na raskid pod vlakom po opsegu
treba uzeti u obzir uþinak toga vlaka na ukruüenje.
A.5.2.2 Meridijanski (osni) tlak
(1) Stijenku treba proraþunati za iste kriterije izboþivanja s obzirom na osni tlak kao i neukruüene
stijenke, osim ako je najveüi meridijanski razmak izmeÿu ukruüenja ds,max (slika A.10) manji od
2 rt , gdje je t lokalna debljina stijenke.
(2) Kada su meridijanska ukruüenja postavljena na razmaku manjem od 2 rt , otpornost na

izboþivanje cijele stijenke treba ocjenjivati primjenom postupka navedenog u toþki A.5.6.
(3) ývrstoüu samih ukruüenja na izboþivanje pri osnome tlaku treba vrednovati primjenom
odredaba iz norme EN 1999-1-1.
(4) Treba uzeti u obzir, gdje je važno, ekscentriþnost ukruüenja u odnosu na stijenku ljuske.
(1) Stijenku treba kontrolirati za iste kriterije izboþivanja s obzirom na vanjski tlak kao i neukruüene
ljuske, osim ako se ne provode toþniji proraþuni.
(2) Meridijanska se ukruüenja u toþnijemu proraþunu smiju "razmazati" kako bi nastala ortotropna
stijenka, a ocjenjivanje naprezanja izboþivanja provodi se primjenom odredaba iz toþke A.5.6
pretpostavljajuüi da je krutost na istezanje CI = CT = E t, a krutost na membranski posmik CIT =
0,38 E t.
A.5.2.4 Posmik
(1) Ako je veüi dio stijenke ljuske optereüen posmiþnim optereüenjem (kao pri ekscentriþnom
punjenju, potresnom optereüenju i sliþno), otpornost na izboþivanje pri membranskom posmiku
treba pronaüi kao za izotropnu neukruüenu stijenku (vidjeti toþku A.1.4), ali se otpornost smije
poveüati uzimajuüi u obzir ukruüenja. Za istovrijednu duljinu ljuske l smije se uzeti manja od
vrijednosti visine izmeÿu ukrutnih prstenova ili rubova i dvostrukoga meridijanskog razmaka
izmeÿu meridijanskih ukruüenja, ako svako ukruüenje ima krutost na savijanje EI y pri savijanju u
smjeru meridijana (oko osi po opsegu) veüu od:
EI y,min 0 ,1Et 3 rl (A.44)
gdje su vrijednosti l i t iste kao one koje se primjenjuju u najkritiþnijemu obliku izboþivanja.
(2) Ako je diskretno ukruüenje naglo prekinuto na nekoj visini ljuske, treba uzeti da je sila u
ukruüenju jednoliko preraspodijeljena u ljusku na duljini koja ne prelazi 4 rt .
(3) Ako su ukruüenja prekinuta kako je opisano u prethodnomu stavku, ili se ona upotrebljavaju za
unos lokalnih sila u ljusku, ocijenjena otpornost na prijenos posmika izmeÿu ukruüenja i ljuske ne
treba prijeüi vrijednost navedenu u toþki A.1.4.
Stranica 49/66
w
w
FSW
ds
ds
ds
y y y
z z z
w
(a) (b) (c)
Legenda: w = zavar, FSW = zavarivanje trenjem (en: friction stir welding)
Slika A.10 – Tipiþne osno ukruüene ljuske izvedene od (a) i (b) istisaka i (c) ploþa i istisaka
A.5.3 Izotropne stijenke s ukruüenjima po opsegu
(1) U kontrolama izboþivanja primjenjuju se pravila navedena u toþki A.5.6 uz preptostavku da se

ukruüena stijenka ponaša kao ortotropna ploþa.
A.5.4 Stijenke valovite po opsegu s meridijanskim ukruüenjima
A.5.4.1 Opüenito
(1) Sve proraþune treba provesti s debljinom bez prevlake i geometrijskih odstupanja.
(2) Najmanja debljina jezgre valovitoga lima stijenke treba biti 0,68 mm.
(3) Ako je valjkasta stijenka izvedena od valovitoga lima s valovima koji se pružaju po opsegu i
meridijanskim ukruüenjima priþvršüenima za stijenku, treba pretpostaviti da valovita stijenka ne
prenosi meridijanske sile, osim ako se stijenka razmatra kao ortotropna ljuska, vidjeti toþku A.5.6.
(4) Posebnu pozornost treba obratiti kako bi se osiguralo da su ukruüenja neprekinuta s obzirom
na savijanje u meridijanskoj ravnini okomitoj na stijenku zbog toga što je neprekinutost bitna za
postizanje otpornosti na izboþivanje.
(5) Ako je stijenka ukruüena meridijanskim ukruüenjima, spojna sredstva izmeÿu lima i ukruüenja
treba dimenzionirati tako da se osigura da se raspodijeljeno posmiþno optereüenje u svakom dijelu
lima stijenke prenese u ukruüenja. Treba odabrati debljinu lima koja spreþeva lokalni raskid na tim
spojnim sredstvima, uzimajuüi na odgovarajuüi naþin u obzir smanjenu nosivost spojnih sredstava
u valovitome limu.
(6) Rezultante proraþunskoga naprezanja i otpornosti treba odrediti a kontrole provesti kako je
navedeno u 5. poglavlju i toþkama 6.1 i A.1, ali ukljuþujuüi dodatne odredbe navedene u gornjim
stavcima od (1) do (5).
NAPOMENA: Primjer rasporeda za ukruüenje stijenke prikazan je na slici A.11.
(7) Vijci za priþvršüenje panela trebaju zadovoljiti zahtjeve iz norme EN 1999-1-1. Vijak ne treba
biti manji od M8.
(8) Detalj prikljuþka izmeÿu panela treba biti u skladu s odredbama norme EN 1999-1-4 za vijke
optereüene posmikom.
Stranica 50/66
(9) Razmak po opsegu izmeÿu spojnih sredstava ne treba prijeüi 3q opsega.
(10) Kada se u stijenci izvode prodori za otvore, vrata, svrdla ili druge predmete, lokalno treba
upotrebljavati deblji valoviti lim kako bi se osiguralo da lokalne koncentracije naprezanja povezane
s neusklaÿenom krutošüu ne dovedu do lokalnoga raskida.
NAPOMENA: Tipiþni detalj rasporeda vijaka za panel prikazan je na slici A.12.
A A
A-A
Slika A.11 – Primjer rasporeda meridijanskih ukruüenja na ljuskama s valovima po opsegu
<500 mm
Slika A.12 – Tipiþni raspored vijaka za panel valovite ljuske
A.5.4.2 Osni tlak
(1) U svakoj toþki ljuske treba odrediti proraþunsku otpornost pri osnom tlaku uz primjenu
odreÿenoga razreda dopuštenih odstupanja u izvedbi, veliþine istovremeno prisutnog zajamþenog
unutarnjeg tlaka p i jednolikosti tlaþnoga naprezanja po opsegu. Proraþunom treba razmotriti svaku
toþku stijenke ljuske, zanemarujuüi meridijansku promjenu osnog tlaka, osim kada odredbe ovoga
dijela to uzimaju u obzir.
(2) Ako je stijenka ukruüena meridijanskim ukruüenjima, proraþun izboþivanja stijenke treba
provesti primjenjujuüi jednu od dviju metoda:
a) izboþivanja istovrijedne ortotropne ljuske (prema toþki A.5.6) ako meridijanski razmak izmeÿu
ukruüenja zadovoljava odredbe toþke A.5.6.1(3)
b) izvijanja pojedinaþnih ukruüenja (pretpostavlja se da valovita stijenka ne prenosi osne sile, ali
osigurava sprijeþenost deformiranja ukruüenja), a prema toþki A.5.4.3 ako meridijanski razmak
izmeÿu ukruüenja ne zadovoljava odredbe toþke A.5.6.1(3).
(3) Ako valovita ljuska nema meridijanska ukruüenja, karakteristiþnu otpornost na lokalno plastiþno
izboþivanje treba odrediti kao veüu od vrijednosti:
Stranica 51/66
t 2 fo
nx,Rk (A.45)
2d
rI tf o
nx,Rk (A.46)
r
gdje je:
t debljina lima
d visina od vrha vala do udoline vala
rI lokalna zakrivljenost vala (vidjeti sliku A.14)
r polumjer valjka.
Treba uzeti da je otpornost na lokalno plastiþno izboþivanje nx,Rk neovisna o veliþini unutarnjega
tlaka pn.
NAPOMENA: Otpornost na plastiþno lokalno izboþivanje otpornost je na rušenje vala ili gužvanje (en: "roll-
down").
(4) Proraþunsku otpornost na lokalno plastiþno izboþivanje treba odrediti iz izraza:
D x nx,Rk
nx,Rd (A.47)
J M1
pri þemu je D x 0,80 , a J M1 je dan u toþki 2.7.2.
(5) Proraþunska naprezanja u svakoj toþki konstrukcije trebaju zadovoljiti uvjet:
nx,Ed d nx,Rd (A.48)
A.5.4.3 Ukruüena stijenka za koju se smatra da osni tlak prenosi samo ukruüenjima
(1) Ako se smatra da valoviti lim ne prenosi osnu silu (metoda (b) u toþki A.5.4.3), smije se
pretpostaviti da lim spreþava sve pomake ukruüenja zbog izvijanja u ravnini stijenke, a otpornost
na izvijanje treba proraþunati primjenom jedne od dviju metoda:
a) zanemariti oslonaþko djelovanje lima pri odupiranju pomacima zbog izvijanja okomitima na
stijenku
b) uzeti u obzir krutost lima pri odupiranju pomacima zbog izvijanja okomitima na stijenku.
(2) Kada se primjenjuje metoda (a) iz stavka (1), otpornost jednoga ukruüenja smije se uzeti kao
otpornost na koncentriþni tlak na ukruüenje. Proraþunsku otpornost na izvijanje N s,Rd treba odrediti
iz izraza:
FAeff f o
N s,Rd (A.49)
J M1
gdje je Aeff proraþunska ploština popreþnog presjeka ukruüenja.

Stranica 52/66
(3) Faktor smanjenja F treba odrediti iz norme EN 1999-1-1 za izvijanje okomito na stijenku pri
savijanju (oko osi po opsegu) u skladu s vrstom legure i primjenjujuüi 2. krivulju izvijanja, neovisno
o usvojenoj leguri (D = 0,32 i O0 0 ). Za proraþunsku duljinu stupa koja se primjenjuje pri
odreÿivanju faktora smanjenja F treba uzeti razmak izmeÿu susjednih ukrutnih prstenastih
ukruüenja.
(4) Kada se za izvijanje ukruüenja uzima u obzir elastiþna sprijeþenost deformiranja koju osigurava
stijenka, treba ispuniti ova oba uvjeta:
a) odsjeþak stijenke za koji se smatra da osigurava sprijeþenost deformiranja treba biti stijenka na
duljini izmeÿu dvaju susjednih ukruüenja (vidjeti sliku A.13), uz slobodno oslanjanje na dvama
krajevima
b) ne treba uzeti u obzir moguüu krutost uskladištenog sipkog materijala.
(5) Ako se ne provode toþniji proraþuni, elastiþno kritiþno optereüenje izvijanja N s, cr treba
proraþunati uz pretpostvku jednolikoga tlaka na popreþnome presjeku na svakoj razini primjenom
izraza:
N s,cr 2 EI s k (A.50)
gdje je:
EIs krutost ukruüenja na savijanje izvan ravnine stijenke (Nmm2)
k krutost na savijanje lima (N/mm po mm visine stijenke) koji se oslanja na meridijanska

ukruüenja, kako je naznaþeno na slici A.13.
(6) Krutost ploþe stijenke k na savijanje treba odrediti uz pretpostavku da se lim s obje strane
oslanja na susjedna meridijanska ukruüenja i ima rubne uvjete kao za slobodno oslanjanje, vidjeti
sliku A.13. Vrijednost k smije se odrediti primjenom izraza:
6 Dș
k (A.51)
d s3
gdje je:
DT krutost lima na savijanje po opsegu
ds razmak izmeÿu meridijanskih ukruüenja.
(7) Ako je profil vala oblika luka i tangente ili oblika sinusoide, vrijednost DT smije se uzeti iz toþke
A.5.7(6). Ako su usvojeni drukþiji profili, krutost na savijanje po opsegu treba odrediti za stvarni
popreþni presjek.
(8) Proraþunska naprezanja u svakoj toþki ukruüenja trebaju zadovoljiti uvjet:
N s,Ed d N s,Rd (A.52)
(9) Otpornost ukruüenja na lokalno izboþivanje i izvijanje pri savijanju i torziji treba odrediti
primjenom norme EN 1999-1-1.

Stranica 53/66
(1) U svrhu kontrola izboþivanja, primjenjuju se pravila navedena u toþki A.5.6.3, uz preptostavku
da se ukruüena stijenka ponaša kao ortotropna ploþa.
q
q
k
w
w
Slika A.13 - Krutost ploþe koja spreþava deformiranje pri vrednovanju izvijanja stupa
A.5.5 Stijenke valovite po osi s prstenastim ukruüenjima
A.5.5.1 Opüenito
(1) Ako je valjkasta stijenka izvedena od valovitog lima s valovima po osi , treba ispuniti ova oba
uvjeta:
a) treba pretpostaviti da valovita stijenka ne prenosi meridijanske sile
b) treba pretpostaviti da se valoviti lim oslanja izmeÿu prikljuþenih prstenova, primjenjujuüi osni
razmak izmeÿu prstenova, i usvajajuüi pretpostavku kontinuiteta lima.
(2) Prikljuþke izmeÿu profila limova treba proraþunati tako da se osigura postizanje
pretpostavljenoga kontinuiteta s obzirom na savijanje.
(3) Pri vrednovanju osne tlaþne sile koja nastaje zbog vlaka prouzroþenog trenjem sipkoga
materijala treba uzeti u obzir cijeli opseg ljuske i oblik profila vala.
(4) Ako se valoviti lim pruža do ruba osnovice, treba razmotriti lokalno savijanje lima blizu ruba
uzimajuüi u obzir sprijeþeno deformiranje ruba u smjeru polumjera.
(5) Treba pretpostaviti da valovita stijenka ne prenosi sile po opsegu.
(6) Razmak prstenastih ukruüenja treba odrediti primjenom proraþuna valovitoga profila kao za
savijanje grede, uz pretpostavku da je stijenka kontinuirana preko prstenova i ukljuþujuüi posljedice
razliþitih pomaka u smjeru polumjera prstenastih ukruüenja razliþitih veliþina. Pri kontroli otpornosti
na izvijanje pri osnome tlaku, naprezanja koja nastaju zbog toga savijanja treba zbrojiti s onima
koja nastaju zbog osnog tlaka.
NAPOMENA: Meridijansko savijanje lima može se proraþunati smatrajuüi ga kontinuiranom gredom koja se
proteže preko savitljivih oslonaca na mjestima prstenova. Krutost svakoga oslonca tada se odredi iz krutosti
prstena na optereüenje u smjeru polumjera.
(7) Prstenasta ukruüenja proraþunana za prijenos meridijanskoga optereüenja treba dimenzionirati

u skladu s normom EN 1999-1-1.
A.5.5.2 Osni tlak
(1) U kontroli izboþivanja primjenjuju se pravila navedena u toþki A.5.6.2 uz pretpostavku da se

ukruüena stijenka ponaša kao ortotropna ljuska.

Stranica 54/66
(1) U kontroli izboþivanja primjenjuju se pravila navedena u toþki A.5.6.3 uz preptostavku da se
ukruüena stijenka ponaša kao ortotropna ljuska.
A.5.6 Ukruüena ljuska koja se smatra ortotropnom ljuskom
A.5.6.1 Opüenito
(1) Ako se ukruüena stijenka, izotropna ili valovita, smatra ortotropnom ljuskom, treba uzeti da je
nastala "razmazana" krutost jednoliko raspodijeljena. Kod stijenki krutost lima u razliþitim
smjerovima treba uzeti iz toþke A.5.7.
(2) Treba odrediti svojstva prstena i prstenastih ukruüenja s obzirom na savijanje i istezanje i
ekscentriþnost težišta svakoga od njih prema van u odnosu na srednju površinu, kao i razmak
izmeÿu ukruüenja ds.
(3) Meridijanski razmak izmeÿu ukruüenja ds (slika A.10) ne treba biti veüi od ds,max koji je dan
izrazom:
0 ,25
§ r 2 Dy ·
d s,max 7 ,4¨ ¸ (A.53)
¨ Cy ¸
© ¹
gdje je:
Dy krutost na savijanje po jedinici širine u smjeru opsega (paralelno s valovima ako je lim
valovit po opsegu)
Cy krutost na istezanje po jedinici širine u smjeru opsega (paralelno s valovima ako je lim
valovit po opsegu).
A.5.6.2 Osni tlak
(1) Rezultantu kritiþnoga naprezanja izboþivanja nx,cr po jedinici opsega ortotropne ljuske treba
vrednovati na svakoj prikladnoj razini ljuske tako da se odredi najmanja vrijednost izraza, s
obzirom na kritiþni broj valova j po opsegu i visine izvijanja li:
1,2 § A ·
nx,cr ¨¨ A1 2 ¸¸ (A.54)
j 2Z 2 © A3 ¹
uz:
A1 > @
j 4 Z 4C 44 2Z 2 ( C 45 C66 ) C55 C22 2 j 2C25 (A.55)
A2 2Z 2 ( C12 C33 )( C22 j 2C25 )( C12 j 2Z 2C14 ) ( Z 2C11 C33 )( C22 j 2C25 )2
(A.56)
Z 2 ( C22 Z 2C33 )( C12 j 2Z 2C14 )2
A3 ( Z 2C11 C33 )( C22 C25 Z 2C33 ) Z 2 ( C12 C33 )2 (A.57)
i:
indeksi ravno
C11 CI EAs / d s C22 Cș EAr / d r

Stranica 55/66
C12 Q CI CT C33 CIT
C14 es EAs /( rd s ) C25 er EAr /( rd r )
1 1
C 44 ( DI EI s / d s ) C55 ( DT EI r / d r )
r2 r2
Q 1
C45
r 2
DI DT C66
r2
> @
DIT 0 ,5( GI ts / d s GI tr / d r )
ʌr
Z
jli
gdje je:
li polovica duljine vala moguüeg izboþenja u meridijanskome smjeru
j broj valova pri izboþivanju u smjeru opsega
As ploština popreþnoga presjeka meridijanskoga ukruüenja
Is moment tromosti meridijanskoga ukruüenja oko osi po opsegu srednje površine ljuske
(meridijansko savijanje)
ds razmak meridijanskih ukruüenja
Its konstanta jednolike torzije meridijanskoga ukruüenja
es ekscentriþnost meridijanskoga ukruüenja od srednje površine ljuske prema van
Ar ploština popreþnoga presjeka prstenastoga ukruüenja
Ir moment tromosti prstenastog ukruüenja oko meridijanske osi srednje površine ljuske
(savijanje po opsegu)
dr razmak izmeÿu prstenastih ukruüenja
Itr konstanta jednolike torzije prstenastoga ukruüenja
er ekscentriþnost prstenastog ukruüenja od srednje površine ljuske prema van
CI krutost na istezanje u smjeru osi
CT krutost na istezanje po opsegu
CIT krutost na istezanje pri membranskom posmiku
DI krutost pri savijanju u smjeru osi
DT krutost pri savijanju po opsegu
DIT krutost na torziju i savijanje pri torziji
r polumjer ljuske.
Stranica 56/66
NAPOMENA 1: Za valoviti lim gore navedena svojstva ukruüenja (As, Is , Its i sl.) odnose se samo na
popreþni presjek ukruüenja: u proraþun se ne mogu uzeti dijelovi koji ukljuþuju stijenku ljuske.
NAPOMENA 2: Za krutost na istezanje i savijanje valovitog lima vidjeti toþke A.5.7(5) i (6).
NAPOMENA 3: Za donji rub izboþine može se uzeti toþka u kojoj se mijenja debljina lima ili se mijenja
popreþni presjek ukruüenja: otpornost na izboþivanje pri svakoj takvoj promjeni treba kontrolirati odvojeno.
(2) Proraþunsku otpornost na izboþivanje nx,Rd ortotropne ljuske treba odrediti kako je navedeno u
toþkama A.1.2 i 6.2.3.2, u skladu s razredom kvalitete ljuske. Kritiþnu otpornost na izboþivanje
treba odrediti iz stavka (1). Za ukruüene ljuske s izotropnim stijenkama smije se pretpostaviti
poveüani faktor kvalitete Qstiff 1,3Q .
(1) Kritiþno naprezanje izboþivanja pri jednolikom vanjskom tlaku pn,cr treba vrednovati tako da se
odredi najmanja vrijednost izraza s obzirom na kritiþni broj valova j po opsegu:
1 § A ·
pn, cr ¨¨ A1 2 ¸¸ (A.58)
rj 2 © A3 ¹
uz A1, A2 i A3 kako je dano u toþki A.5.1.2(3).
(2) Ako se ukruüenja ili lim mijenjaju po visini stijenke treba istražiti nekoliko moguüih duljina
izboþivanja li kako bi se odredilo koja je najkritiþnija, uvijek uz pretpostavku da je gornji kraj
izboþine na vrhu podruþja s najtanjim limom.
NAPOMENA: Ako se iznad podruþja s najtanjim limom nalazi podruþje s debljim limom, gornji kraj moguüe
izboþine može se pojaviti na vrhu najtanjega podruþja ili na vrhu stijenke.
(3) Ako se ne provode toþniji proraþuni za debljinu pretpostavljenu u gornjem proraþunu treba uzeti
debljinu najtanjeg lima u cijeloj ljusci.
(4) Ako ljuska nema krov i može biti izložena izboþivanju zbog vjetra gore proraþunani tlak treba
smanjiti s faktorom 0,6.
(5) Proraþunsko naprezanje izboþivanja za stijenku treba odrediti kako je navedeno u toþkama
6.2.3.2 i A.1.3, u skladu s razredom kvalitete ljuske. Kritiþni tlak izboþivanja pn,cr treba odrediti iz
stavka (1). Za koeficijent Cș naveden u toþki A.1.3.1 treba uzeti Cș 1,0 .
A.5.6.4 Posmik
(1) Za izotropne stijenke s meridijanskim ukruüenjima primjenjuju se pravila navedena u toþki

A.5.2.4.
A.5.7 Istovrijedna ortotropna svojstva valovitoga lima
(1) Ako se valoviti lim upotrebljava kao dio ljuskaste konstrukcije proraþun se smije provesti
razmatrajuüi lim kao istovrijednu jednoliko ortotropnu stijenku.
(2) Ako valoviti profil ima oblika luka i tangente ili sinusoidnog oblika, pri proraþunu naprezanja i
izboþivanja konstrukcije smiju se primjenjivati niže navedena svojstva. Ako se upotrebljavaju drugi
valoviti profili odgovarajuüa svojstva treba proraþunati za stvarni popreþni presjek, vidjeti normu EN
1999-1-4.
Stranica 57/66
(3) Svojstva valovitoga lima treba odrediti u koordinatnom sustavu x-y, pri þemu je os y paralelna s
valovima (pravci na površini), a os x je okomita na valove (udoline i vrhove). Bez obzira na stvarni
valoviti profil, valove treba odrediti s pomoüu ovih parametara, vidjeti sliku A.14, gdje je:
d dimenzija od vrha vala do vrha vala
l duljina vala
rI lokalni polumjer na mjestu vrha vala ili udoline vala.
(4) Sva se svojstva smiju smatrati jednodimenzijskima, bez Poissonovih uþinaka izmeÿu razliþitih
smjerova.
(5) Istovrijedna membranska svojstva (krutost na istezanje) smiju se uzeti kao:
2t 3
Cx Et x E (A.59)
3d 2
§ ʌ2d 2 ·
Cy Et y Et ¨¨1 ¸ (A.60)
© 4l 2 ¸¹
G 2t
C xy Et xy (A.61)
ʌ2d 2
1
4l 2
gdje je:
tx istovrijedna debljina za "razmazane" membranske sile okomite na valove
ty istovrijedna debljina za "razmazane" membranske sile paralelne s valovima
txy istovrijedna debljina za "razmazane" membranske posmiþne sile.
(6) Istovrijedna svojstva s obzirom na savijanje (krutost na savijanje) odreÿena su u obliku krutosti
na savijanje za momente koji prouzroþuju savijanje u tome smjeru (ne oko osi), i smiju se uzeti
kao:
Et 3 1
Dx EI x (A.62)
12( 1 Q 2 ) ʌ2d 2
1
4l 2
Dy EI y 0 ,13 Etd 2 (A.63)
Gt 3 § ʌ2d 2 ·
Dxy GI xy ¨1 ¸ (A.64)
12 ¨ 4l 2 ¸¹
©
gdje je:
Ix istovrijedni moment tromosti za "razmazano" savijanje okomito na valove
Iy istovrijedni moment tromosti za "razmazano" savijanje paralelno s valovima
Ixy istovrijedni moment tromosti za torziju.

Stranica 58/66
NAPOMENA 1: Savijanju paralelno s valovima odupire se krutost na savijanje valovitoga lima i glavni je
razlog za primjenu valovite izvedbe.
NAPOMENA 2: Zamjenski izrazi za istovrijedna ortotropna svojstva valovitoga lima dostupna su u

upuüivanjima koja su navedena u normi EN 1993-4-1.
(7) U kružnim ljuskama, kada se valovi pružaju po opsegu, smjerove x i y iz prethodnih izraza treba
uzeti kao osni smjer I i smjer po opsegu T, tim redom. Kada se valovi pružaju meridijanski,
smjerove x i y iz prethodnih izraza treba uzeti kao smjer po opsegu T i osni smjer I, tim redom,
vidjeti sliku A.14.
(8) Treba uzeti da su posmiþna svojstva neovisna o usmjerenju vala. Za vrijednost G smije se uzeti
E/2,6.
x
rI
d
l/2
Slika A.14 – Profil vala i geometrijski parametri
A.6 Neukruüene kuglaste ljuske optereüene tlakom po opsegu
A.6.1 Oznake i rubni uvjeti
(1) Opüe veliþine (vidjeti sliku A.15):
r polumjer srednje površine kugle
t debljina ljuske.
w T
t
r
n T = VT t
I
t
nI = V I t
w T
Slika A.15 – Geometrijski oblik kugle, membranska naprezanja i rezultante naprezanja
(2) Rubni su uvjeti postavljeni u toþkama 5.2 i 6.2.2.
A.6.2 Kritiþna naprezanja izboþivanja

Stranica 59/66
(1) Sljedeüi se izrazi smiju primjenjivati samo za cjelovite kugle ili kape kugala s rubnim uvjetima
BC1r ili BC1f na rubu osnovice.
(2) Jednoliki tlak po opsegu u kuglama ili kapama kugala prouzroþen je jednolikim vanjskim tlakom
ili može nastati zbog djelovanja puhanja na kružne silose ili krovove spremnika tekuüina a
pojavljuje se tijekom pražnjenja.
(3) Za sluþaj tlaka po opsegu zbog jednolikoga vanjskog tlaka p, odgovarajuüe naprezanje može
se odrediti iz izraza:
pr
Vș VI (A.65)
2t
indeks ravno
(4) Kritiþno naprezanje izboþivanja pri jednolikom tlaku po opsegu treba odrediti iz izraza:
t
V ș,cr V I ,cr 0 ,605 E (A.66)
r
indeks ravno
A.6.3 Parametar izboþivanja po opsegu
(1) Faktor nesavršenosti treba odrediti iz izraza:
1
Dș 1,44
ali D ș d 1,00 (A.67)
§ 1 0 ,6 E ·
1 2,60¨ ( Oș Oș ,0 ) ¸
¨Q fo ¸
© ¹
gdje je:
Oș ,0 parametar graniþne vitkosti za gnjeþenje
Q parametar dopuštenog odstupanja.
(2) Parametar dopuštenoga odstupanja Q treba uzeti iz tablice A.13 za odreÿeni razred
dopuštenih odstupanja.
(3) Faktor za leguru i parametar graniþne vitkosti za gnjeþenje treba uzeti iz tablice A.14 u skladu s
razredom materijala s obzirom na izvijanje kako je odreÿeno u normi EN 1999-1-1.
Tablica A.13 – Parametar dopuštenoga odstupanja Q
Razred dopuštenih odstupanja Q

1. razred 16
2. razred 25
3. i 4. razred 40
Tablica A.14 – Vrijednosti Oș ,0 i Pș za jednoliki tlak po opsegu
Razred materijala s obzirom na

Oș ,0 Pș
izvijanje
A 0,20 0,35
B 0,10 0,20
Stranica 60/66
Dodatak B
(obavijesni)
Izrazi za proraþun izboþivanja ljusaka u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i kugle
B.1 Opüenito
(1) Pravila u ovom poglavlju vrijede za stožaste i kuglaste krajeve valjkastih ljusaka ili istovrijednih
konstrukcija spojenih s pomoüu torusa ili izravno na valjak (rT = 0).
B.2 Oznake i rubni uvjeti
(1) U ovoj toþki primjenjuju se ove oznake, vidjeti sliku B.1:
r polumjer srednje površine valjkaste ljuske
rS polumjer kuglaste ljuske
D kut torusne ljuske ili polukut vrha stožaste ljuske
rT polumjer torusa
tT debljina torusne, stožaste ili kuglaste ljuske
l duljina spojnog valjka
tC debljina stijenke spojnog valjka.
(2) Pravila vrijede za stalni vanjski tlak koji djeluje okomito na površinu ljuske.
(3) Raspon primjenjivosti je ovaj:
tT d tC (B.1)
35 d r / tC d 1250 (B.2)
45q d D d 75q (B.3)
0 d rT / r d 0 ,4 (B.4)
1,2 d rS / r d 3 (B.5)
1 d 1000 f o / E d 4 (B.6)
Stranica 61/66
t
T
D
pn,Ed
rT
D
tC
l
d = 2r
a) oblik torusa i stošca
D
pn,Ed
T
rS
t
rT
D
tC
l
d = 2r
b) oblik torusa i kugle
Slika B.1 – Geometrijski oblik i optereüenja krajeva posude
B.3 Vanjski tlak
B.3.1 Kritiþni vanjski tlak
(1) Kritiþni je vanjski tlak (izboþivanje) za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca
2 ,5
2,42 §t ·
pn,cr 2 0 ,75
EsinD (cos D )1,5 ¨ T ¸ ili (B.7)
( 1Q ) ©r ¹
pn,cr 2,60 EsinD (cos D )1,5 ( tT / r )2 ,5 za v = 0,3
gdje je:
& &
r r rT ( 1 cosD ) rT tT sinD ali r dr.
(2) Kritiþni je vanjski tlak izboþivanja za ljuske u obliku kombinacije torusa i kugle
2
§t ·
pn,cr 1,21Ck E ¨¨ T ¸¸ (B.8)
© rS ¹
Stranica 62/66
0 ,7 rS / r 1
uz Ck ( rS / r )2 E
gdje je E veüa od vrijednosti
0 ,19 0 ,23
§t · §r ·
E 0 ,105¨ C ¸ i E 0 ,088¨ T ¸
©r ¹ ©r ¹
B.3.2 Jednoliki vanjski tlak koji odgovara granici gnjeþenja
(1) Jednoliki vanjski tlak koji odgovara granici gnjeþenja ljusaka u obliku kombinacije torusa i
stošca i torusa i kugle dan je izrazom (B.9) ili se smije odrediti s pomoüu dijagrama na slici B.2 a
smije se, za rT = 0, približno odrediti s pomoüu izraza (B.10) ili (B.11).
2
§ f o ·§¨ rT § rT · ·¸ cosD
pn,Rk f o ¨14 ,5 450 ¸ 1 2 7 ,13¨ ¸ (B.9)
© E ¹¨© r © r ¹ ¸¹ § 2r ·
1,5
¨ ¸
© t ¹
2r 1,5
( )
100pn,Rk
EcosD tT
14
rT /r = 0,4
12
10
rT /r = 0,2
6
rT /r = 0
0
0 1 2 3 4 5 6
1000fo / E
Slika B.2 – Plastiþni vanjski tlak za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i
kugle
- za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca:

Stranica 63/66
tT tT
pn,Rk 4 ,4 fo (B.10)
r r / cosD
- za ljuske u obliku kombinacije torusa i kugle:
tT tT
pn, Rk 4 ,4 fo (B.11)
r rS
B.3.3 Parametar izboþivanja za vanjski tlak
1
Dș 1,44
ali D ș d 1,00 (B.12)
§ 1 0 ,6 E ·
1 2,60¨ ( Oș Oș ,0 ) ¸
¨Q fo ¸
© ¹
gdje je:
Q parametar dopuštenoga odstupanja.
(2) Parametar dopuštenoga odstupanja Q treba uzeti iz tablice B.1 za odreÿeni razred dopuštenih
odstupanja.
(3) Faktor za leguru i parametar graniþne vitkosti za gnjeþenje treba uzeti iz tablice B.2 u skladu s
razredom materijala s obzirom na izvijanje, kako je odreÿeno u normi EN 1999-1-1.
Tablica B.1 – Parametar dopuštenih odstupanja Q

1. razred 16
2. razred 25
3. i 4. razred 40
Tablica B.2 – Vrijednosti Oș,0 i Pș za vanjski tlak

Oș,0 Pș
izvijanje
A 0,20 0,35
B 0,10 0,20
B.4 Unutarnji tlak
B.4.1 Kritiþni unutarnji tlak
(1) Kritiþni je unutarnji tlak (izboþivanja) za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca
3
§ 56300 ·§ t · rT
pn,cr 1000 E ¨ 2 ,5 0 ,71¸¨ ¸ ako je 0 (B.13)
© D ¹© 2r ¹ 2r
Stranica 64/66
3
rT § t · rT
pn,cr 1000K E ¨ ¸ ako je z0 (B.14)
2r © 2r ¹ 2r
gdje parametar K treba uzeti iz slike B.3.
5
K
D = 45o
4
52,5o
3
60o
2
62,5o
1
75o
0
0 0,1 0,2 0,3 rT/r 0,4
Slika B.3 – Parametar K za izraz (B.14)
(2) Kritiþni je unutarnji tlak izboþivanja za ljuske u obliku kombinacije torusa i kugle
2 ,45
§ r ·§ t ·
pn,cr 100 E ¨1,85 T 0 ,68 ¸¨¨ ¸¸ (B.15)
© r ¹© rS ¹
B.4.2 Jednoliki unutarnji tlak koji odgovara granici gnjeþenja
(1) Jednoliki unutarnji tlak koji odgovara granici gnjeþenja ljusaka u obliku kombinacije torusa i
stošca i torusa i kugle dan je izrazom (B.16) ili se smije odrediti s pomoüu dijagrama na slici B.4.
2
§ f ·§ r § r · · cosD
pn,Rk f o ¨1,2 120 o ¸¨1 3 ,9 T 67¨ T ¸ ¸ (B.16)
© E ¹¨© r © r ¹ ¸¹ § 2r ·
1,25
¨ ¸
© t ¹
Stranica 65/66
2r 1,25
( )
200qpl
EcosD tT rT / r = 0,4 rT / r = 0,3
10
8
rT / r = 0,2
rT / r = 0,1
4
rT / r = 0
2
0
0 1 2 3 4 5
1000fo / E
Slika B.4 – Plastiþni unutarnji tlak za ljuske u obliku kombinacije torusa i stošca i torusa i
kugle
B.4.3 Parametar izboþivanja za unutarnji tlak
1
Dș 1,44
ali D ș d 1,00 (B.17)
§ 1 0 ,6 E ·
1 2,60¨ ( Oș Oș ,0 ) ¸
¨Q fo ¸
© ¹
gdje je:
Q parametar dopuštenoga odstupanja.
(2) Parametar dopuštenoga odstupanja Q treba uzeti iz tablice B.3 za odreÿeni razred dopuštenih
odstupanja.
(3) Faktor za leguru i parametar graniþne vitkosti za gnjeþenje treba uzeti iz tablice B.4 u skladu s
razredom materijala s obzirom na izvijanje, kako je odreÿeno u normi EN 1999-1-1.
Tablica B.3 – Parametar dopuštenih odstupanja Q za unutarnji tlak

1. razred 16
Stranica 66/66
2. razred 25
3. i 4. razred 40
Tablica B.4 – Vrijednosti Oș,0 i Pș za unutarnji tlak

Oș,0 Pș
izvijanje
A 0,20 0,35
B 0,10 0,20

HRN en 1999-1-5 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

HRN en 1999-1-5 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EN 1999-1-5:2007, Eurokod 9 – Projektiranje aluminijskih konstrukcija – Dio 1-5: Ljuskaste konstrukcije

ICS 93.020; 91.010.30

Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija -

Eurocode 9: Design of aluminium structures - Part 1-5: Shell structures

Eurocode 9: Calcul des structures en aluminium - Partie 1-5: Coques

Eurocode 9: Bemessung und Konstruktion von Aluminiumtragwerken - Teil 1-5: Schalentragwerke

Tehniþki odbor CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.

U skladu s unutrašnjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti

Povijest programa eurokodova

EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija

EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije

EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija

EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje þeliþnih konstrukcija

EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih þeliþno-betonskih konstrukcija

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija

EN 1997, Eurokod 7: Geotehniþko projektiranje

EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija

EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija

Status i podruþje primjene eurokodova

- kao sredstvo potvrÿivanja usklaÿenosti zgrada i inženjerskih graÿevina s bitnim zahtjevima

- kao osnova pri specificiranju ugovora za graÿevine i pripadajuüe inženjerske usluge

Eurokodovi osiguravaju zajedniþka pravila proraþuna konstrukcija za svakodnevnu uporabu pri

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi

Nacionalne norme kojima se primjenjuju eurokodovi sadržavat üe cjelovit tekst eurokodova

Veze izmeÿu eurokodova i usklaÿenih tehniþkih specifikacija za proizvode (europskih

Postoji potreba za dosljednošüu izmeÿu usklaÿenih tehniþkih specifikacija za graÿevne proizvode i

Nacionalni dodatak uz normu EN 1999-1-5

Nacionalni odabir dopušten je u normi EN 1999-1-5 u ovim toþkama:

1.1 Podruþje primjene

1.1.1 Podruþje primjene norme EN 1999

(1)P Norma EN 1999 primjenjuje se za proraþun zgrada i inženjerskih graÿevina i konstrukcija od

(3) Norma EN 1999 primjenjuje se zajedno s normama:

- EN 1990 Osnove projektiranja konstrukcija

(4) Norma EN 1999 podijeljena je na pet dijelova:

EN 1999-1-1 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Opüa konstrukcijska pravila

EN 1999-1-2 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Projektiranje konstrukcija na djelovanje

EN 1999-1-3 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Konstrukcije osjetljive na zamor

EN 1999-1-4 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Hladno oblikovani konstrukcijski limovi

EN 1999-1-5 Projektiranje aluminijskih konstrukcija: Ljuskaste konstrukcije

1.1.2 Podruþje primjene norme EN 1999-1-5

(1)P Norma EN 1999-1-5 primjenjuje se za proraþun aluminijskih konstrukcija, ukruüenih i

Dio 3-1 za tornjeve i jarbole

- ljuskasta stijenka izvedena od ravnog valjanog lima, nazvana „izotropna“

- ljuskasta stijenka s preklopnim prikljuþcima oblikovana spajanjem susjednih ploþa s pomoüu

- ljuskasta stijenka s valovima koji se pružaju po meridijanu, nazvana „ valovita po osi“

Slika 1.1 – Prikaz oblika valjkastih ljusaka

(8) Ova norma ne ukljuþuje aspekte curenja.

1.2 Upuüivanje na druge norme

EN 1090-3: Execution of steel structures and aluminium structures – Part 3: Technical

EN 1990 Basis of structural design

EN 1991 Action on structures – All parts

EN 1993-1-6 Design of steel structures - Part 1-6: Shell structures

EN 1993-3-2 Design of steel structures - Part 3-2: Chimneys

EN 1993-4-1 Design of steel structures - Part 4-1: Silos

EN 1993-4-2 Design of steel structures - Part 4-2: Tanks

EN 1993-4-3 Design of steel structures - Part 4.3: Pipelines

EN 1999-1-1 Design of aluminium structures - Part 1-1: General rules

EN 1999-1-2 Design of aluminium structures - Part 1-2: Structural fire design

EN 1999-1-3 Design of aluminium structures - Part 1-3: Structures sesceptible to fatigue

EN 1999-1-4 Design of aluminium structures - Part 1-4: Cold-formed structural sheeting

1.3 Nazivi i definicije

1.3.1 Konstrukcijski oblici i geometrija