ANALIZA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA

- TEMELJNA ISPITNA PITANJA –

(2016./2017.)
1. Detaljno opišite do kakvih promjena napona dolazi u mreži tijekom vremena?

2. Na temelju vremenske promjene napona prema slici navedite sve načine definiranja srednje
vrijednosti napona Usred.

3. Na primjeru voda koji je predstavljen samo uzdužnom impedancijom, prikazati određivanje

kompleksnog pada napona, dati odgovarajući vektorski dijagram i raspisati izraze. Opišite od čega
se sastoji kompleksni pad napona i što dominira u kojoj komponenti.

4. Na primjeru toka snage kroz prijenosni sustav prikazan na slici raspišite izraze za djelatnu i jalovu
snagu potrošača u točki 2. Nacrtajte fazorski dijagram prijenosnog sustava.

5. Opišite i ilustrirajte vektorskim dijagramom uzdužnu i poprečnu regulaciju napona u zatvorenim

mrežama.

6. Definirajte i opišite ispravni režim napona.

7. Regulacija napona na generatoru (shema, kratki opis). Kako djeluje promjena uzbude na napon
sinkronog generatora ako generator radi sam na vlastitu mrežu, te kako ako radi paralelno s
elektroenergetskim sustavom?
8. Na koja dva načina se može mjenjati broj zavoja na transformatoru? Opišite oba načina i nacrtajte
principijelne sheme.

9. Opišite uzdužnu i poprečnu regulaciju napona na transformatoru.

10. Na primjeru kratkog voda sa zanemarenim poprečnim granama nacrtajte fazorski dijagram sa i
bez serijske kompenzacije pomoću kondenzatora. Također, nacrtajte jednofaznu shemu voda i
serijskog kondenzatora.

11. Nacrtati vektorski dijagram kompenzacije jalove snage kod potrošača pomoću kondenzatorske
baterije u slučaju da se želi zadržati ista djelatna snaga. Napišite odgovarajući izraz za snagu
potrebnog kondenzatora ako se pri istoj djelatnoj snazi potrošača P želi smanjiti prividna snaga
potrošača s S1 na S2.

12. Nacrtati vektorski dijagram kompenzacije jalove snage kod potrošača pomoću kondenzatorske
baterije u slučaju da se želi zadržati ista prividna snaga. Napišite odgovarajući izraz za snagu
potrebnog kondenzatora ako se pri istoj prividnoj snazi potrošača S želi povećati djelatna snaga
potrošača s P1 na P2.

13. Nacrtajte opće sheme pojedinačne i grupne (centralne) kompenzacije.

14. Kako djeluju neopterećeni ili slabo opterećeni visokonaponski vodovi na naponske prilike i
tokove jalovih snaga u mreži, a kako jako opterećeni vodovi, te kako se nepovoljni utjecaji
kompenziraju?

15. U istom vektorskom dijagramu prikažite naponske prilike na visokonaponskom vodu prije i
poslije kompenzacije za slučaj kada je poslije kompenzacije jalova potrošnja QV na vodu manja od
generirane jalove snage kompenzacije QC.

16. U istom vektorskom dijagramu prikažite naponske prilike na visokonaponskom vodu prije i
poslije kompenzacije za slučaj kada je poslije kompenzacije jalova potrošnja QV na vodu veća od
generirane jalove snage kompenzacije QC.

17. Navedite rotirajuće i statičke naprave za kompenzaciju jalove snage te opišite sinkrone
kompenzatore i usporedite ih sa kondenzatorima.

18. Navedite i opišite najvažnije aspekte analize tokova snaga.

19. Navedite faze rješavanja tokova snaga.

20. Koju matricu koristimo za matematički model mreže prilikom proračuna tokova snaga i kako se
dobijaju elementi te matrice?

21. Definirajte neto snagu općenitog čvora i. Skicirajte pojednostavljenu shemu nekog čvora i u
mreži i napišite izraz za neto snagu toga čvora ( S i ).

22. Korištenjem matrične jednadžbe:

 I1   y11 y12 y1i y1n  V1 

    
 I 2   y21 y22 y2 i y2 n  V2 
     
   
 I i   yi1 yi 2 yii yin  Vi 
     
     
 I n   yn1 yn 2 yni ynn  Vn 

raspišite izraz za kompleksnu (prividnu) neto-snagu S i nekog čvora i.

23. Navedite kojih 6 varijabli pripada svakom čvoru i u mreži.

24. Navedite klasifikaciju čvorova za proračun tokova snaga i navedite sve poznate i nepoznate
varijable za svaki tip čvora.

25. Kako se postupa ako u tijeku iterativnog proračuna tokova snaga u nekom generatorskom čvoru
QGi ,min  QGi  QGi ,max
„i” nije ispunjen uvjet za reaktivnu snagu generatora ?

26. Koje su dvije najupotrebljavanije iterativne metode za riješavanje jednadžbi tokova snaga?
Opišite tri koraka za iterativno približavanje riješenju jednadžbi tokova snaga.

27. Kako glasi kriterij koji je neophodno zadati računalu da bi ono pri proračunu tokova snaga
prestalo s daljnjim radom ukoliko je postignuta dovoljna točnost svih računatih varijabli
(konvergencija)?

28. Objasnite faktor ubrzanja koji se koristi za poboljšavanje konvergentnosti Gauss-Seidelovog

algoritma (skicirajte njegov utjecaj na konvergenciju).

29. Što znači rijetkost matrice admitancije čvorova i u koju svrhu se to svojstvo može iskoristiti?

30. Opišite kako brzina konvergencije Gauss-Seidelov-og, a kako Newton-Raphsonov-og algoritma

ovisi o broju čvorova analiziranog sustava.
31. Za što nam služi maksimalna struja kratkog spoja, a za što minimalna struja kratkog spoja?

32. Navedite glavne značajke kratkih spojeva.

33. Navedite vrste kratkih spojeva te skicirajte sheme različitih vrsta kratkih spojeva u trofaznim
mrežama uz navedene oznake po IEC 60909 i označite odgovarajuće struje kratkog spoja.

34. Navedite moguće štetne posljedice kratkih spojeva.

35. Nacrtajte shemu pojednostavljenog strujnog kruga za ispitivanje uspostavljanja struje kratkog
spoja i napišite diferencijalnu jednadžbu napona u kratkospojenoj petlji pri trenutnoj vrijednosti
struje kratkog spoja ik(t).

36. U koja dva dijela se može rastaviti rješenje diferencijalne jednadžbe napona u kratkospojnom
krugu? Skicirajte vremensku funkciju istosmjerne komponente struje kratkog spoja i napišite
odgovarajući izraz za tu struju.

37. Skicirajte vremensku funkciju izmjenične komponente struje kratkog spoja daleko od generatora
(skupa s vremenskom funkcijom napona), napišite odgovarajući izraz za tu struju te objasnite
značenje kuta  .

38. Što opisuje tzv. kut sklapanja napona  prilikom promatranja struje kratkog spoja u
visokonaponskim mrežama, te pri kojoj vrijednosti toga kuta nastupa najveća istosmjerna
komponenta struje kratkog spoje, odnosno pri kojoj vrijednosti nema istosmjerne komponente?

39. Skicirajte vremenski tok struje kratkog spoja (valni oblik) kada se kratki spoj dogodio u mreži

daleko od generatora i dajte matematički izraz za struju kratkog spoja koji se dobiva
kao opće rješenje nehomogene diferencijalne jednadžbe napona u kratkospojnom krugu.

40. Koja se karakteristična veličina valnog oblika struje kratkog spoja naziva udarna struja? Napišite
izraz za izračun udarne struje kratkog spoja (korištenjem udarnog faktora) i skicirajte dijagram
ovisnosti udarnog faktora o omjeru Rk / X k .

41. Skicirajte vremenski tok struje kratkog spoja (valni oblik) kada se kratki spoj dogodio u mreži
blizu generatora.

42. Za slučaj kratkog spoja blizu generatoru, u dijagramu „struja kratkog spoja – vrijeme”,
principijelno prikazati vremenska trajanja pojedinih intervala pri promjeni struje kratkog spoja s
naznačenim karakterističnim strujama u pojedinim vremenskim intervalima. Kako se nazivaju tri
djela na koja se dijeli proces uspostavljanja struje kratkog spoja za slučaj kada je kratki spoj blizu
generatora.
43. Kako se naziva i označava rekatancija generatora u svakom od tri perioda trajanja kratkog spoja
i usporedite reaktancije prema iznosu.

44. Definirajte (izrazom) faktor pomoću kojeg se određuje subtranzijentna elektromotorna sila
opterećenog generatora te navedite vrijednosti faktora za mreže nazivnog napona iznad 1 kV i
mreže nazivnog napona ispod 1 kV.

45. Napišite izraz za subtranzijentnu snagu kratkog spoja. Da li taj izraz u fizikalnom smislu realan?
U koju se svrhu koristi ta snaga?

46. Kako se definira i kako se prema standardu IEC 60909 računa rasklopna struja kratkog spoja?
Nacrtajte principijelni oblik familije krivulja za faktor  . Što je minimalno vrijeme zatezanja isklopa?

47. Objasnite struju mjerodavnu za ugrijavanje tijekom trajanja kratkog spoja (definicija, izraz i
objašnjenje izraza)?

48. Kako se mogu podijeliti elektroenergetske mreže s gledišta tretmana zvjezdišta?

49. Skicirajte trofaznu mrežu u slučaju dozemnog kratkog spoja jedne faze za slijedeće slučajeve:
izolirano zvjezdište, neposredno uzemljeno zvjezdište, posredno uzemljeno zvjezdište (preko
induktiviteta ili djelatnog otpora) i rezonantno uzemljeno zvjezdište (Petersen). Na skicama prikažite
dozemne kapacitete i struju kvara.

50. Napišite izraz s kojim se definira koeficijent dozemnog kvara fE s kojim se procjenjuje efikasnost
uzemljenja i skicirajte odgovarajuću vektorsku sliku. Teoretski između kojih se vrijednosti može
kretati koeficijent dozemnog kvara, te kad se može govoriti o efikasnom uzemljenju?