Professional Documents
Culture Documents
hr
Zagreb, 2009.
1
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Ekonomski fakultet-Zagreb
Katedra za demografiju
DEMOGRAFSKE METODE I MODELI
zimski semestar 2009.
Syllabus
Izvođači nastave:
Prof. Jakov Gelo, kabinet 222, konzultacije: ponedjeljak: 11-13
asistent Ivan Čipin, kabinet 220, konzultacije: ponedjeljak: 11-1; utorak: 16-18
Cilj kolegija:
Ovaj kolegij upoznaje studente sa metodama i modelima koji se koriste pri istraživanju
promjene ukupnog broja stanovnika, fertiliteta, mortaliteta, migracije, struktura
stanovništva itd. Pomodu primijenjenih zadataka u Microsoft Excelu i ostalim softverima
student de modi primijeniti demografske metode potrebne da se riješe problemi iz prakse.
2
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
4. MJERE FERTILITETA
Metodologija izračuna opda stope nataliteta i fertiliteta, specifične stope fertiliteta; TFR;
periodska i kohortna analiza fertiliteta; odrednice fertiliteta – analitički pristup; analiza
nupcijaliteta (bračnosti); mjere reprodukcije stanovništva
5. MODELI STRUKTURE STANOVNIŠTVA
Tipologija dobno-spolne strukture; piramida starosti (utjecaj fertiliteta i mortaliteta na njezin
oblik) ; koncept stabilnog stanovništva i Lothkina stvarna stopa prirodnog prirasta; izrada
modela stabilnog stanovništva; stacionarno stanovništvo; primjena modela stabilnog i
stacionarnog stanovništva u projekcijama dobne strukture
6. PROJEKCIJE STANOVNIŠTVA
Prognoze i projekcije stanovništva; metode projekcije stanovništva- matematička i analitička
(metoda komponenta); projekcije na nacionalnoj i regionalnoj razini; projekcije stanovništva
Hrvatske
Literatura:
Rowland, D. Demographic Methods and Concepts, Oxford University Press, 2003.
Hinde, A. Demographic Methods, Edward Arnold Publishing, 1998.
Swanson, D; Siegel, J. The Methods and Materials of Demography, Elsevier, 2004.
Breznik, D. Demografija - analiza, metodi i modeli, Centar za demografska istraživanja
Instituta društvenih nauka, Beograd, 1988.
Obveze studenata:
Od studenata se očekuje da dolaze na nastavu, izrade poster prezentaciju, aktivno sudjeluju
u raspravama na satu, te da rješavaju zadatke u statističkim softverima.
1. Test – 50%
2. poster – 30%
3. domadi zadatci, sudjelovanje na nastavi – 20%
Postotak Ocjena
50-64 2
65-79 3
80-89 4
90-100 5
4
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
1. UVOD
5
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
5. popisna statistika
6
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Na kretanje stanovništva, njegov porast ili smanjenje odnosno promjene u ukupnom broju
stanovnika na određenom području (bilo da je riječ o gradu, opdini, županiji, regiji, državi
itd.) utječu prirodne i migracijske sastavnice.
Prirodna sastavnica podrazumijeva rezultantu nataliteta (broja živorođenih) i mortaliteta
(broja umrlih).
Migracijska (mehanička) sastavnica predstavlja razliku između imigracija (broja useljenih) i
emigracija (broja iseljenih).
Prisjetimo se, natalitet i imigracija predstavljaju pozitivne sastavnice i utječu na porast, dok
su mortalitet i emigracija negativne sastavnice i utječu na smanjenje ukupnog broja
stanovnika.
Upoznavanje sa pojmovima prirodna i mehanička sastavnica kretanja ukupnog broja
stanovnika omogudava nam definiranje jednog od osnovnih pojmova demografskih metoda,
osnovne demografske jednadžbe ili kako se još naziva tzv. jednadžba demografskog
knjigovodstva.
Pretpostavimo da u nekoj zemlji u vremenu t imamo P t osoba, i da nakon određenog
vremena (primjerice nakon jedne godine) imamo Pt+1 osoba, tada možemo zapisati sljededu
jednadžbu:
Pt+1= Pt + Nt – Mt + It - Et (1)
gdje je:
7
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Nt – Mt prirodni prirast
It - Et neto migracije
Dakle, stanovništvo neke zemlje se može promijeniti samo radi tri vrste događaja: rađanja
(nataliteta), umiranja (mortaliteta) i migracija (imigracije i/ili emigracije). Proces koji
označava rađanje naziva se fertilitet, a proces koji označava umiranje mortalitet. Drugi
procesi od interesa su nupcijalitet (označava ulazak u brak) i divorcijalitet (označava razvod).
Jedan od načina prikazivanja sastavnica promjene ukupnog broja stanovnika jest promatrati
ih kao dijelove prijelaza iz jednog stanja u drugi (eng. multiple-state representation).
Osnovna demografska jednadžba se može na taj način prikazati preko četiri različita stanja.
„Živ, i u populaciji“, „živ, ali u drugoj populaciji“, „nerođen“ i „mrtav“ (vidi sliku 1).
Prijelaz ili tranzicija ponekad ide u oba pravca, a ponekad u samo jednom (kod smrti ili
rađanja). Stanje koje ljudi nikada ne mogu napustiti (npr. stanje „mrtav“) naziva se
apsorbirajude stanje (eng. absorbing state)
Slika 1. Prikaz osnovne demografske jednadžbe preko seta tranzicija (prijelaza iz jednog
stanja u drugi)
Et
„Živ, i u „Živ, ali u drugoj
populaciji“ populaciji“
It
Mt
Nt
Mt
„Nerođen“ „Mrtav“
8
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
U prvom primjeru mortalitet možemo shvatiti kao jednu tranziciju iz stanja „živ“ u stanje
„mrtav“.
Živ Mrtav
U primjeru 2, prikazane su žene koje su u procesu rađanja djece i njihovo stanje može se
prikazati kao prijelaz kroz stanja „bez djece“, „s jednim djetetom“, „s dvoje djece“ itd.
9
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Mjerenje „brzine“ kojom stanovništvo prelazi iz jednog stanja u drugo se prikazuje preko
apsolutnog broja događaja i relativnih frekvencija u terminima stopa, koeficijenata,
postotaka itd.
Skoro svi demografski podaci se prikazuju o obliku frekvencija, bilo kvalitativnih ili diskretnih
(brojivi) kvantitativnih.
Najjednostavnija mjera bilo koje tranzicije je broj događaja koji se događa u danom
vremenskom periodu (npr. broj rađanja N, umiranja M, itd).
Kako je taj broj događaja pod jakim utjecajem broja stanovnika (više ljudi, više rađanja i
umiranja) potrebna nam je mjera broja tranzicija vezana uz veličinu stanovništva.
Stopa se definira kao broj događaja određene vrste u danom razdoblju u odnosu na broj ljudi
na koje se ti događaji odnose u danom razdoblju.
10
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Dakle, brojnik prikazuje broj događaja (npr. broj rađanja u jednoj godini), a nazivnik mjeri
populaciju koja je izložena riziku (eng. exposed-to-risk) doživljenja tog događaja (npr. broj
žena u dobi za rađanje 15-49).
Primjer jedne od najčešde korištenih stopa u demografiji je opda stopa mortaliteta (eng.
crude death rate) koja se koristi kao mjera mortaliteta. Definira se kako slijedi:
Ovdje je potrebno napomenuti kako se opda stopa mortaliteta temelji na broju umrlih u
određenom vremenskom razdoblju (u ovom slučaju u jednoj godini) i uobičajeno je da se
demografske stope odnose na određeni vremenski period (uglavnom, premda ne uvijek, taj
vremenski period je jedna godina). Kao baza za izračun stopa uzima se stanovništvo
sredinom godine jer je pretpostavka da je sredina godine (30.06.) trenutak kad se otprilike
polovica događaja od interesa dese. U demografskoj analizi stope se najčešde izražavaju u
promilima (tj. množi se razlomak s 1000) jer su najprikladnije za interpretaciju no mogu se
pomnožiti sa bilo kojim dekadskim brojem (10, 100, 10.000, 100.000 itd.).
Problem: dosta stopa u demografiji su koeficijenti, proporcije (postotci) ili neki složeni
indeksi.
Npr.
Specifične stope u demografiji: opda stopa se uvijek i samo odnosi na ukupno stanovništvo,
dok se specifične odnose na dijelove stanovništva po nekom obilježju (npr. dob, spol,
obrazovanje i sl.). Dob i spol su dvije najvažnije demografske strukture po kojima se ljudi
razlikuju, a tu su još i obrazovni status, radni status, bračni status, dohodovni status itd.
11
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Mnogi od njih utječu na demografske stope (natalitet, mortalitet itd.) npr. stope nataliteta i
mortaliteta variraju prema dobi i stopa mortaliteta je veda među neoženjenima nego kod
onih koji su u braku. Zato demografi koriste tzv. specifične stope – one koje se primjenjuju na
posebnu podgrupu unutar populacije (najčešde specifične stope prema dob i spolu, no česte
su i prema bračnom statusu i drugim obilježjima).
Koeficijent (eng. ratio) jednostavno rečeno, to je bilo koji broj podijeljen sa bilo kojim drugim
brojem. Radi lakše interpretacije množi se sa najčešde sa 100.
Npr. koeficijent maskuliniteta (sex ratio) pokazuje broj muškaraca na stotinu žena.
Pored stopa, koeficijenata i postotaka postoje još neke demografske mjere poput indeksnih
brojeva, prosječnih vrijednosti, vjerojatnosti i sl. no gore navedene tri grupe se najčešde
koriste.
12
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
13
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
14
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Formule:
1. Apsolutna promjena
Pn – P0 162.356.000 – 98.787.000
= 63.569.000
Apsolutna promjena je jednostavno razlika između broja stanovnika na početku i na kraju
razdoblja. Ona predstavlja neto rast/pad stanovništva i premda je jednostavna ne treba je
ignorirati jer ponekad i sami broj stanovnika igra značajnu ulogu na nekom području.
2. Postotna promjena
63.569.000/98.787.000x100
= 64,35%
Postotna promjena je korisna prilikom usporedbe različitih populacija ili iste populacije u
različitim periodima. Postotna promjena se uvijek temelji na brojevima na početku perioda.
63.569.000/50
= 1.271.380
15
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
1.271.380/98.787.000x100
= 1,29%
Aritmetička stopa rasta se rijetko koristi u demografskoj analizi. Ona uspoređuje prosječni
godišnji porast s veličinom inicijalne populacije.
Prilikom izračuna mjera promjene broja stanovnika treba voditi računa o promjeni
teritorijalnog ustroja područja za kojeg se mjere računaju, intervalima između popisa te
metodološkim definicijama korištenim prilikom popisa.
GEOMETRIJSKI RAST
Geometrijski rast brže dovodi do vedih brojeva. Za razliku od aritmetičkog rasta, kod
geometrijskog rasta stanovništva dodatak broja stanovnika se stalno povedava. Primjer za to
možemo nadi u zemljama u razvoju sa visokim stopama nataliteta, gdje rastude generacije
djece postaju roditelji djeci koji opet jednom postaju roditelji itd. Kod aritmetičkog rasta,
sukcesivni rast broja stanovnika se razlikuje od jednog do drugog perioda za konstantni
iznos, dok se kod geometrijskog rasta razlikuje za konstantni omjer (taj omjer je 1:1,50 u
slučaju da je godišnja stopa rasta 50% između sukcesivnih populacija). Glavni nedostatak
prikazivanja stope rasta stanovništva geometrijskom progresijom jest što stvarne populacije
rijetko rastu po konstantnoj stopi ved se ona iz godine u godinu mijenja. U manjim
populacijama stanovništvo raste u neregularnim intervalima ovisno o natalitetu, mortalitetu
i migracijama , dok se u velikim populacijama promjene događaju gotovo kontinuirano a ne u
godišnjim intervalima. Spoznaja toga dovela je do stavljanja pažnje na eksponencijalni rast
koji točnije opisuje kontinuiranu i kumulativnu prirodu rasta stanovništva.
Formule:
16
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Stanovništvo na kraju razdoblja se računa pomodu stope rasta, vremenskog intervala između
dva razdoblja kao i stanovništva na početku razdoblja.
P0= 297,2/(1,0086041)20
ili = 250,4
logP0=logPn - log(1+r)x n
Stanovništvo na početku razdoblja mogude je na ovaj način izračunati relativno precizno tek
za kradi vremenski interval.
r= (297,2/250,4)(1/20) - 1
Geometrijska stopa rasta se često koristi, posebno jer se vedina demografskih podataka
objavljuje periodično, najčešde godišnje.
n= 0,074414481/0,003720724
= 20 godina
Ovo je vrijeme potrebno da se dođe od jednog broja stanovnika na drugi broj.
17
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
5. Vrijeme udvostručavanja
n= 0,30103/0.003720724
= 80,9 godina
Vrijeme udvostručavanja je često spominjani koncept kod analize rasta. Skradena formula
kod geometrijske stope rasta zove se pravilo 70 i potrebno je 70 podijeliti sa stopom rasta u
%.
EKSPONENCIJALNI RAST
18
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Kod eksponencijalnog rasta, stanovništvo na kraju razdoblja je više nego kod geometrijskog,
pogotovo u slučajevima duljeg vremenskog perioda i viših stopa rasta.
P0= 146,5/1,30338
ili = 112,4
lnP0=lnPn - rn
Preko ove formule mogude je izračunati stanovništvo u prošlosti, ali uputno ju je koristiti
samo onda kada postoje dokazi za korištene pretpostavke.
r= ln(1,30338)/n
n= ln(1,30338)/0,0294401
= 9 godina
Ovo je vrijeme potrebno da se dođe od jednog broja stanovnika na drugi broj.
5. Vrijeme udvostručavanja
n= 0,69315/0.0294401
= 23,5 godina
19
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
LOGISTIČKA KRIVULJA
Spoznaja da stanovništvo ne može rasti u beskonačno dovelo je do povedanog interesa za
druge matematičke pristupe prikaza rasta stanovništva i definiranja njegove gornje granice.
Jedan od najpoznatijih je logistička krivulja, prvotno otkrivena 1838., ali ponovno otkrivena i
popularizirana od strane američkog genetičara Raymonda Pearl-a u 1920ima. Krivulja se
temelji na Pearlovim opažanjima o rastu broja vinskih mušica (Drosophila melanogaster).
Pearl je kasnije pokušao dokazati kako rast ljudske populacije isto prati logističku krivulju.
Primjena logističke krivulje na stanovništvo SAD-a od 1920. do 1940. pokazala je dobre
rezultate no kasnije primjene ipak nisu dale iste rezultate.
Logistička krivulja je S oblika, gdje su mala povedanja na početku, zatim velika u sredini da bi
se pri kraju izravnala. Opdenito, krivulja S oblika rasta stanovništva bilo na nacionalnoj ili
globalnoj razini je u dugom roku realističnija od ravnih ili eksponencijalnih krivulja. Ona
pokazuje da nešto (npr. broj stanovnika) ne može rasti u nedogled. Glavni nedostatak
logističke krivulje je, kao i kod drugih matematičkih koncepata, da ne može predvidjeti
bududnost jer nije utemeljena na razlozima tih promjena. No korisna je za predviđanje
širenja mnogih novih stvari (npr. broj korisnika kompjutera ili drugih tehničkih inovacija) ili u
demografiji broja novovjenčanih parova koji koriste kontracepciju.
1. popisi – najčešde korišteni, njima dobijemo podatke za određeni vremenski čas; proizvode
statične podatke, kod nas je taj kritični trenutak 31.03. u ponod,
20
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Popisi stanovništva su najčešdi izvori demografskih podataka, ali oni nam kazuju koliko ima
stanovnika na nekom području u samo jednom trenutku. Ta praznina se popunjava registrom
stanovništva i anketama, ili pak procjenama broja stanovnika.
VITALNA STATISTIKA
S druge strane podatke o samim događajima od interesa (broj rađanja, umiranja, brakova i
razvoda) koje najčešde koristimo u brojniku nalazimo u vitalnoj statistici. Podaci o vitalnim
događajima, rađanjima, umiranjima, brakovima te razvodima su nam potrebni jer popisi
stanovništva daju stanje u jednom „popisnom“ trenutku o broju stanovnika i dobno-spolnoj
strukturi. Vitalna statistika u razvijenim zemljama je pravno regulirana i redovito je
prikupljaju, obrađuju i objavljuju državni statistički zavodi. Tako se u vođenju registracije
vitalnih događaja mogu dobiti razni podaci koji nam služe za izračun brojnim demografskih
pokazatelja (u vitalnoj statistici međuostalim nalazimo dob majke pri rađanju djeteta, bračni
statusu majke, red rađanja, zatim uzrok smrti (morbiditet), s kim osoba ulazi u brak, trajanje
braka kod razvoda i sl.). U zemljama u razvoju vitalna statistika relativno slabo je razvijena ili
je nema te se vitalni događaji procjenjuju ili se u popis stanovništva ubace dodatna pitanja o
vitalnim događajima.
21
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
ANKETE
Prospektivne (longitudinalne) studije – određena grupa ljudi se prati određeni broj godina,
odnosno prate se datumi kad se određeni događaj od interesa desi.
Jako malo podataka se prikuplja primarno za demografske svrhe, vedina se podatka proizvodi
pod kontrolom države. Demografi imaju jako malo kontrole oko načina na koji se
demografski podaci prikupljanju, obrađuju i prezentiraju.
Kohortna analiza je manje poznata, ali preko pojmova baby-boomeri, generacija X i sl.
mogude ju je bolje razumjeti.
22
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Kohortna analiza je makro-biografija, biografija grupe radije nego pojedinaca, pratedi životna
iskustva ljudi rođenih iste godine (kohorta rođenja), koji su iste godine ušli u brak (bračna
kohorta), iste godine migrirali,...
Period – vremenski interval (period of time), uglavnom godina, premda datum popisa,
vremenski trenutak (point in time), može koristiti kao osnova za periodske studije. Periodska
analiza uključuje studiju populacija u određenim godinama, ili duljim intervalima. Zovemo je i
presječna (eng. cross-sectional) analiza.
Kohorta - grupa ljudi koja je doživjela isti demografski događaj, rađanje, brak ili migraciju
tijekom istog vremenskog razdoblja, obično je riječ o godini ili petogodištu.
23
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
2. MJERE MORTALITETA
Metodologija izračuna opda stope mortaliteta
Mortalitet je negativna sastavnica prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva (djeluje na
smanjenje stanovništva). Mortalitet možemo definirati kao učestalost umiranja u jednom
stanovništvu. Najjednostavnija mjera mortaliteta je broj umrlih. No ranije smo vidjeli da
demografi obično mjere demografske procese pa tako i mortalitet koristedi stope.
Najpoznatija i najjednostavnija mjera mortaliteta jest stopa mortaliteta koja ukupan broj
umrlih u nekom periodu dijeli sa ukupnim stanovništvom.
Opda stopa mortaliteta (eng. crude death rate) definira se pomodu formule:
M
m *1000
P
gdje je:
Izvori podataka za mjerenje mortaliteta: vitalna statistika (za broj umrlih tijekom godine) i
popis stanovništva i iz njega proizašle procjene broja stanovnika (stanovništvo sredinom
godine).
Primjer...
U jednom gradu tijekom prošle godine umrle su 434 osobe. U njemu je sredinom prošle
godine prema procjeni gradskog zavoda za statistiku živjelo 56.523 stanovnika. Izračunajte
stopu mortaliteta za taj grad.
m= 434/56523*1000
= 7,68‰
24
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Opda stopa mortaliteta (m) je samo aproksimativan pokazatelj razine smrtnosti. Kako je pod
velikim utjecajem broja stanovnika, nema neku praktičnu svrhu. Naravno, ona se može
izračunati i za neki period koji je kradi ili duži od jedne godine, no tada se problem mjerenja
nazivnika i vremena izloženosti riziku umiranja.
Zato što je broj umrlih u nekoj populaciji relativno mali, broj umrlih se množi sa 1.000
(izražava se u promilima).
Nedostatak: nije pouzdan indikator smrtnosti u usporednim analizama jer ne uzima u obzir
dobnu strukturu stanovništva.
Rizik od smrti varira prema dobi, stoga nam opda stopa mortaliteta ne daje puno informacija
o mortalitetu, niti kaže ništa o tim varijacijama. Zato se često koriste specifične stope
mortaliteta.
Mortalitet se razlikuje prema dobi, spolu, bračnom statusu i ostalim demografskim i socio-
ekonomskim karakteristikama. Riječ je o tzv. diferencijalnom mortalitetu iz kojeg računamo
specifične stope mortaliteta po pojedinim obilježjima: specifične stope mortaliteta po dobi,
spolu, bračnom statusu, dohotku, profesiji, narodnosti, vjeri itd. Pogledajmo osnovne mjere
diferencijalnog mortaliteta.
Mortalitet varira prema dobi. U vedini populacija, na povišenoj je razini ispod jedne godine
života tzv. mortalitet dojenčadi, da bi pao na najniže razine za djecu školske dobi i od tada
lagano rastao. Specifična stopa mortaliteta po dobi za jednogodišnje dobne skupine računa
se prema formuli:
25
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Mx
mx *1000
Px
gdje je:
Specifična stopa mortaliteta po dobi za petogodišnje i ostale dobne skupine računa se prema
formuli:
M xn
mx n *1000
Pxn
gdje je:
Inače, postoje dva tipa stopa mortaliteta prema dobi: stope m i stope q tipa. Demografi
stope m tipa nazivaju još i centralne stope, dok stope q tipa nazivaju inicijalne stope.
Pojasnimo detaljnije. Do sada smo kao nazivnik uzimali stanovništvo sredinom godine a u
brojnik su ulazili umrli relevantne kalendarske godine. No tu se javljaju dva problema koja
narušavaju pravila stopa. Prvo, netko tko umre u relevantnoj godini, ali prije 30.06. nede biti
živ na taj datum, i nede biti uključen u stanovništvo sredinom godine, ali de njegova smrt biti
26
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
uključena u brojnik te godine. Drugo, pretpostavimo da netko tko ima rođendan 7.9. umre
9.10. Pretpostavimo da je ta osoba stara x godina 30.06. Kada umre, ta ista osoba bit de stara
x+1 godinu i bit de uključena u nazivnik specifične stope mortaliteta prema dobi, ali de
njegova smrt biti uključena u brojnik za dob x+1. Što se može učiniti da se otklone ovi
problemi? Mogu li se stope izračunati na pravilan način? Mogu, no za to trebaju detaljniji
podaci koji najčešde nisu dostupni. Stoga demografi se oslanjaju na stanovništvo sredinom
godine kao aproksimaciju za one izložene riziku (nazivnik). Ta aproksimacija je u velikim
populacijama uglavnom prilično blizu pravoj vrijednosti. Stope q tipa su bolji pokazatelj jer se
baziraju na kohortnom pristupu, dok su stope m tipa manje precizne jer se temelje na
periodskom pristupu. Stope m i q tipa imaju svoje prednosti i nedostatke. Prednosti stopa m
tipa su dostupnost podataka, jednostavnost izračun i odnose se na kalendarsku godinu, dok
su im nedostatci što narušava pravilo stopa (što je brojnik a što nazivnik) i ne reflektira
iskustva stvarnih grupa ljudi. S druge strane, stope q tipa reflektiraju iskustva stvarne grupe
ljudi i ne narušavaju pravila stopa, dok su im nedostaci ono što su prednosti stopa m tipa, ne
mogu se primijeniti na kalendarsku godinu, podaci su često nedostupni i teško se računaju.
Za muškarce:
Mm
mm *1000
Pm
gdje je:
Za žene:
Mf
mf *1000
Pf
gdje je:
27
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Mortalitet muškog stanovništva je vedi nego kod ženskog stanovništva. Prosječno trajanje
života kod žena vede je nego isto kod muškaraca, dijelom zbog bioloških čimbenika, a dijelom
zbog čimbenika ponašanja. Postoje znanstveni dokazi biološke superiornosti žena, pa čak i
kod vedine životinja ženke žive dulje od mužjaka. Osim toga, kod ljudi, muškarci žive
opasnijim životom, više puše, piju, imaju više automobilski nesreda, rade opasnije poslove i
skloniji su samoubojstvima od žena.
Jednostavna usporedba umrlih muškaraca i žena po dobi bila bi pogrešna jer je poznata
činjenica da se više rađa muške nego ženske djece, stoga se koristi omjer specifičnih stopa
mortaliteta muškaraca i žena iste dobi kako bi dobili relativni pokazatelj viška umrlih prema
spolu.
Mortalitet udanih i oženjenih osoba je niži (u svim dobnim grupama nego kod
neudanih, neoženjenih, pa i razvedenih osoba (raspon vedi kod muškaraca)
Specifične stope mortaliteta prema uzroku smrtnosti, npr. umrli od raka (karcinoma):
28
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Primjer: U tablici xxx prikazano je stanovništvo sredinom godine za određene dobne grupe,
zajedno sa brojem umrlih u tim dobnim grupama, za muškarce i žene u Argentini u 1986.
Izračunajte specifične stope mortaliteta prema svim dobnim skupinama za oba spola.
29
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Rješenje:
Mortalitet dojenčadi
Md
md *1000
N
gdje je:
Premda postoje druge formule koje mogu poboljšati gore prikazanu formulu, navedena
formula se najčešde koristi. Mortalitet dojenčadi izračunat po gore navedenoj formuli nije
stopa ved koeficijent jer stanovništvo u riziku od ostvarenja događaja u nazivniku ne
odgovara u potpunosti brojniku. Jer jedan dio umrlih (u brojniku) je rođen u prošloj
kalendarskoj godini, dok neki živorođeni (u nazivniku) mogu umrijeti u sljededoj godini prije
nego navrše godinu dana života.
Stopa mortaliteta dojenčadi koristi se kao indikator stupnja razvijenosti zdravstvene zaštite.
Razlika u odnosu na specifičnu stopu mortaliteta prema dobi je što su u nazivniku živorođeni,
a ne ukupno stanovništvo. To je inače jedina specifična stopa mortaliteta prema dobi koja se
30
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
računa prema drugačijoj formuli u odnosu na sve ostale. Razlog zašto u nazivnik ne stavljamo
stanovništvo sredinom godine leži u činjenici kako mortalitet do prve godine nije jednako
raspoređen i vedina umrlih je u prvih nekoliko tjedana života.
31
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
povrede pri porodu i slično. Teško se može utjecat na nj. Na postneonatalni mortalitet
dojenčadi više djeluju društveno-gospodarski, posebice zdravstveno higijenski uvjeti i na
njega je mogude utjecati.
Kod analize mortaliteta dojenčadi postoje još dva pokazatelja koja se često koriste. Riječ je o
mrtvorođenima te o perinatalnom mortalitetu.
Mrtvorođenima (eng. stillbirth) (ili kasni fetalni mortalitet) prema Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji smatraju se oni koji su umrli nakon 28. tjedna trudnode. Rani fetalni mortalitet
(još se popularno naziva spontani pobačaj) obuhvada umiranja do 28. tjedna trudnode.
Premda trudnoda traje 40 tjedana (puni termin nakon posljednje menstruacije ili približno 38
tjedana nakon začeda), definicija perinatalnog mortaliteta podrazumijeva da su djeca
sposobna preživjeti izvan maternice nakon 28. tjedna trudnode. Zbog toga se u formulama
koristi brojka od 28 tjedana, premda se u novije vrijeme u nekim statistikama koriste neki
kradi intervali 20 ili 22 tjedna.
32
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Mortalitet varira značajno prema obilježjima kao što su dob, spol, zanimanje, bračni status,
regija itd. Jedan od zadataka demografije i demografskih metoda jest da mjere i razumiju tu
varijaciju. Usporedba mortaliteta među podgrupama unutar velikih populacija se normalno
vrši koristedi stope mortaliteta m tipa jer ih službene statistike znatno više koriste nego
stope q tipa. Zašto ne možemo koristiti opdu stopu mortaliteta za usporedbu? Zato jer ima
ozbiljne nedostatke u praktičnoj primjeni.
33
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
i manji postotak mlađih. Zbog toga što stariji ljudi imaju vedi rizik od smrti nego mlađi, broj
umrlih u populaciji 2 je vedi od istoga u populaciji 1 (usprkos vrlo sličnim specifičnim
stopama).
Nijedan postotak nije nizak ili visok, i nijedna zemlja ne može se okarakterizirat kao razvijena
ili nerazvijena, tradicionalna ili moderna, bez usporedbe s drugim državama i populacijama.
Standardizacija je opda statistička tehnika koja se koristi ne samo u analizi mortaliteta ved i u
mnogim drugim područjima. Cilj standardizacije jest omogudavanje preciznije usporedbe
dviju ili više opdih (sirovih) stopa, eliminirajudi utjecaj razlika u dobnoj strukturi dviju ili više
populacija. Cilj standardizacije kod analize mortaliteta je preciznija usporedba dviju ili više
stopa mortaliteta, eliminirajudi utjecaj dobne strukture. Važna primjena standardizacije je,
međuostalim, u usporedbi uzroka smrti.
Uglavnom se standardiziraju stope po dobi, ali se mogu standardizirati i po drugim
obilježjima.
Primjer standardizacije u sferi fertiliteta (Coale-ovi indeksi): TFR se može prikazati kao
standardizirana stopa.
Riječ je o indirektnoj standardizaciji, gdje su standard specifične stope fertiliteta po dobi
Hutterita (TFR=11)
dobna grupa ž. Hutteriti - standard ASFR Bangladeš standardna očekivana rađanja
1974. populacija
15-19 0,300 0,2004 1 1,0020
20-24 0,550 0,3373 1 1,6865
25-29 0,502 0,3109 1 1,5545
30-34 0,447 0,2615 1 1,3075
35-39 0,406 0,1970 1 0,9850
40-44 0,222 0,0954 1 0,4770
45-49 0,061 0,0135 1 0,0675
TFR=7,0800
34
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Standardizacija proizvodi nove stope koje eliminiraju utjecaj dobi ili neke druge
karakteristike. Npr. adventisti i mormoni u SAD-u imaju niži mortalitet jer zdravije se hrane i
apstiniraju od duhana i alkohola.
1. Defektivni podaci za jednu ili obje zemlje, uslijed slabe registracije umrlih
2. Razlike u specifičnim stopama mortaliteta prema dobi (zemlje u različitim stadijima
demografske tranzicije)
3. Razlike u dobnoj strukturi populacija – paradoks, niže stope mortaliteta u zemljama u
razvoju nego u razvijenima (tamo ima više starih)
Standardizacija rješava drugi i tredi razlog, dok na prvi nema utjecaja i to se treba ispitati
prije postupka standardizacije.
35
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
DIREKTNA STANDARDIZACIJA
Eliminira se utjecaj različitih dobnih struktura uspoređivanih populacija. No one nisu zamjena
za stope mortaliteta, ved samo omoguduju usporedbu (variraju zavisno o tome koji je
standard uzet)
Pitanje: Kolika bi bila stopa mortaliteta u Kuvajtu ako bi zemlja imala istu dobnu strukturu
kao UK?
36
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Prednost direktne standardizacije – eliminira utjecaj dobne strukture, ili neke druge
korištene karakteristike. Daje nam mjeru koja je usporediva sa originalnim brojkama.
Standardizirane stope omoguduju usporedbu, ali nisu zamjena za originalne stope. Rade se
da bi se vidio utjecaj raznih struktura (dobne npr.). Premda standardizacija prema dobi ne
uklanja sve utjecaje, dob je najvažniji činitelj kod mortaliteta. Standardizacija može dovesti
do rizika prepojednostavljenja, stoga najprije treba provjeriti da li postoje značajne razlike u
specifičnim stopama mortaliteta prema dobi.
Standardizacija je moguda prema više od jedne varijable, npr prema dobi i spolu zajedno.
Procedura je ista.
INDIREKTNA STANDARDIZACIJA
Kod indirektne standardizacije (kad nemamo specifične stope mortaliteta prema dobi) prvo
izračunamo standardizirajudi faktor (Sr)
Procedura:
2. dati dobnu strukturu drugog stanovništva (Kuvajt) (onog koji se treba usporediti)
1,10 znači da je ostvarena registrirana smrtnost (umiranja) u Kuvajtu bila za 10% veda nego
što bi bila da Kuvajt ima iste specifične stope mortaliteta prema dobi kao UK:
37
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Glavni nedostatak ove indirektne metode, što drži dobnu strukturu konstantnom.
Dakle,
Važna primjena standardizacije je u usporedbi uzroka smrti, kao npr. srčani udar, da se
odredi jesu li neke populacije rizičnije od drugih. Pitanje: imaju li menadžeri vedi rizik da
umru od srčanog udara od drugih radnika? Da li dalmatinci imaju manje srčanih udara od
zagoraca jer se zdravije hrane?
Direktna metoda je opdenito bolja jer kod indirektne dobna struktura nije konstantna. S
druge strane prednost indirektne standardizacije jest u njenoj praktičnosti, i za nju nije
potrebno znati specifične stope u populacijama koje se uspoređuju. Specifične stope
mortaliteta vrlo često u manje razvijenim zemljama ili nisu dostupne ili su nepouzdane. U
konačnici de dvije metode standardizacije dati slične rezultate sve dok izabrani standard nije
vrlo neobičan. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) publicira standardne „standarde“.
Standardizacije nije preporučljivo radit pojedinačno za dobne grupe (npr. samo za jednu
dobnu grupu) ved se rade za sve dobne grupe.
Lexisov dijagram
Koncept vremena u demografiji igra vrlo važnu ulogu u razumijevanju nekih tehnika
demografske analize.
Period – vremenski interval (period of time), uglavnom godina, premda datum popisa,
vremenski trenutak (point in time), može koristiti kao osnova za periodske studije
38
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Kod tog dijagrama na apscisi je vremenski trenutak (npr. 1.1.1990. ili intreval (vremensko
razdoblje). Na ordinati je trajanje nečega (najčešde dob ili trajanje života). Trenutci (points)
su za identificiranje događaja poput nekih obljetnica, rođendana itd. skale su jednake,
stvarajudi kvadrate. Dijagonalne linije predstavljaju živote pojedinaca. Ona se zove linija
života (line of life, life line). Pojedinci rođeni na druge datume u 1990. imaju paralelne te
linije. Dijagonala na Lexisovom dijagramu (vidi sliku) predstavlja liniju života svih pojedinaca
koji pripadaju kohorti rođenih 1990. Tako npr. oni de 1991. Imati jednu godinu, 1992. Dvije
godine itd.
39
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Tablice mortaliteta (eng. life table) jedan su od najutjecajnijih izuma u demografiji. Njima
mjerimo očekivano trajanje života, odnosno vidimo na koji način mortalitet utječe na broj
stanovnika kako se povedava životna dob. Tablice doživljenja su važna mjera progresa
životnog vijeka, a i indikator su duljine životnog vijeka za cjelokupno stanovništvo. Premda ih
nazivamo tablicama mortaliteta, one se podjednako bave i duljinom životnog vijeka koliko i
umiranjima i doživljenjem.
Koliko je ljudi preživjelo iz jedne dobi u drugu važan je podatak koji se koristi se u životnom
osiguranju, mirovinskom osiguranju i drugdje. Tablice mortaliteta služe kao osnova za
izračun primjerice premija osiguranja, i to prema dobi osiguranika.
One su primjenjive ne samo na ljudsku populaciju ved i na sve druge populacije (životinje i
biljke), pa čak i na strojeve (aute, razne industrijske strojeve i sl.)
U demografiji, tablice mortaliteta su neizostavan alat prilikom izrade projekcija stanovništva i
pouzdane projekcije stanovništva nisu mogude prije nego se izrade tablice mortaliteta. Isto
tako, izračun mnogih demografskih mjera poput neto stope reprodukcije nije mogud bez
korištenja indikatora iz tablice mortaliteta, a služe i kao početni alat u naprednim tehnikama
mortaliteta (survival analysis).
Tablice mortaliteta nisu novi izum u demografiji, i mogli bismo redi kako su one pored toga
što su najvažniji, i jedan od najranijih izuma. Koncept prvih tablica mortaliteta napravio je
John Graunt, premda ih on tako nije zvao. Graunt je u 17. stoljedu napravio tablicu u kojoj je
prikazao postotak onih koji su doživjeli određenu dob u gradu Londonu u to doba. It tablice 1
vidimo da je primjerice od stotinu živorođenih njih 64% doživjelo šestu godinu života, a svega
25% dvadeset i šestu.
40
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Dob % živih
0 100
6 64
16 40
26 25
36 16
46 10
56 6
66 3
76 1
80 0
Graunt je zaslužan za prve sirove tablice mortaliteta, dok je Edmund Halley napravio prve
prave i matematički rigoroznije tablice mortaliteta.
Tablice mortaliteta mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine, periodske i kohortne te
kompletne i skradene.
Periodske ili sintetičke tablice mortaliteta izum su Edmonda Halleya i on je prilikom izrade
istih za grad Breslau u Njemačkoj uveo pretpostavku o stacionarnosti stanovništva, tj.
stanovništvo grada je konstantno, ne mijenja se jer su stope mortaliteta i nataliteta
podjednake, a migracije zanemarive. U daljnjem razvoju demografskih metoda ustanovljeno
je kako su stvarne populacije rijetko stacionarne, no Halleyeva pretpostavka o stacionarnosti
postala je osnova za izradu tablica mortaliteta. Tri su razloga za to:
pojednostavljuje izračun mjera mortaliteta i doživljenja, omoguduje usporedbu tablica
mortaliteta za različita mjesta i nije nužno prilagodba različitih dobnih struktura te izračunate
mjere na ovaj način su razumljive i usporedive.
Danas, koncept stacionarnog stanovništva, koji je osnova za izradu periodskih tablica
mortaliteta, opisuje stanovništvo koje ima sljedede karakteristike:
Konstantna veličina (ukupni broj se ne mijenja jer je broj živorođenih jednak
broju umrlih; stope nataliteta i mortaliteta su jednake a stopa rasta
stanovništva jednaka je nuli; zato se stanovništvo kod nulte stope rasta naziva
stacionarnim stanovništvo osim u slučajevima kada neto migracije igraju
značajniju ulogu)
Konstantna dobna struktura (broj i postotci se ne mijenjaju pri svakoj dobi;
premda je oblik dobne strukture konstantan, različita stacionarna
41
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Na prvi pogled, izrada tablica mortaliteta se čini kao kompliciran posao, ponajprije zbog
mnoštva formula i oznaka za različite nove mjere. No, izrada tablica mortaliteta ne zahtjeva
više truda nego što se uloži u učenje desetak riječi na stranom jeziku. Potrebno je naučiti
koje su to oznake i mjere koriste kod izrade tablica mortaliteta, te kako se one računaju i
koje su razlike među njima.
42
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
44
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Polazna mjera za izračun tablica mortaliteta. Poželjno je za dobnu strukturu uzeti popisne
podatke, a broj umrlih za prosjek od otprilike tri godine da bi se izbjegle mogude kratkoročne
fluktuacije u mortalitetu prema dobi.
Računa se odvojeno za muško i žensko stanovništvo jer postoje značajne razlike u trajanju
života između muškaraca i žena.
Formula za izračun:
gdje je:
Mx specifična stopa mortaliteta za dob x
Dx broj umrlih u jednoj godini u dobi x
Px stanovništvo sredinom godine staro x godina
45
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
gdje je:
qx vjerojatnost umiranja između dobi x i x+1
Mx specifična stopa mortaliteta za dob x
Primjer:
46
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
gdje je:
px vjerojatnost doživljenja od dobi x do dobi x+1
Gdje je:
lx broj živih pri dobi x
lx+1 broj živih pri dobi x+1
Primjer:
47
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
ako ovaj broj podijelimo sa 1.000 dobijemo da je 97,16% žena doživjelo 41. godinu života,
odnosno bolje rečeno oko 97% žena de doživjeti tu dob ako stope mortaliteta prema dobi
ostanu nepromijenjene.
Ovdje je važno naglasiti da broj živih u lx stupcu nema veze sa stvarnim brojem ljudi u
populaciji čije se stope mortaliteta koriste. Baziranje svake tablice mortaliteta na 100.000
živorođenih radi se da se lakše interpretira i da se omogudi usporedba mortaliteta među
različitim područjima i različitim vremenima.
Gdje je:
dx broj umrlih između dobi x i x+1
Primjer:
d60 =90.542*0,00809=733
Broj umrlih u određenom intervalu možemo dobiti kao razliku između dva slijedna l x-a:
Primjer:
48
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Primjer:
Lx prosječan broj živih u intervalu između dobi x i x+1, tj. to je dobna struktura
stacionarnog stanovništva
gdje je:
Lx prosječan broj živih u intervalu između dobi x i x+1,
Primjer:
49
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Osim ove, postoji još jedna iznimka za izračun Lx kod zadnjeg otvorenog dobnog intervala.
Primjer:
Iz tablice 2 dobijemo:
=218
Tx ukupno stanovništvo staro x i više godina, ili to je zbroj brojeva živih od dobi x
50
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Gdje je:
Tx ukupno stanovništvo staro x i više godina ili zbroj brojeva živih
Primjer:
51
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Na samom kraju izrade tablice mortaliteta dobije se konačna i najvažnija mjera, očekivano
trajanje života. Oznaka ex se koristi za očekivano trajanje života pri dobi x (npr. e 60 je
očekivano trajanje života pri dobi od 60 godina ili prosječan broj godina života ostalo nakon
60.tog rođendana).
Formula:
Primjer:
Iz tablice 2:
Ovo nije specifična stopa mortaliteta iz stvarnih podatka ved ona dobivena iz tablice
mortaliteta. Isto tako možemo izračunati i opdu stopa nataliteta iz tablice mortaliteta:
*1000
52
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
U stacionarnom stanovništvu, kao što smo ved rekli stope nataliteta i mortaliteta su jednake
jer je suma ukupnih umiranja (zbroj dx stupca) jednaka ukupnom broju živorođenih (l0).
Zadaci za vježbu:
Iz tablice 2 izračunajte:
a) Očekivano trajanje života pri dobi od 60 godina
b) Postotak žena koje su žive u dobi od 85 godina
c) Zbroj brojeva živih između dobi 18 i 19
d) Zbroj brojeva živih u dobi od 90 godina
e) Vjerojatnost umiranja pri dobi od 49 godina
f) Prosječan broj živih između dobi 100 i 101
g) Ukupno stanovništvo staro 100 i više godina
h) Ukupan broj umiranja između dobi 0 i 1
i) Vjerojatnost doživljenja u zadnjem otvorenom dobnom intervalu
j) Prvu stopu mortaliteta u odrasloj dobi koja prelazi istu pri dobi od 0 godina
Rješenja:
a) 22,02 b) 36,988% c) 98.563 d) 75.338 e) 0,00304 f) 937 g) 2.400 h) 908 i) 0 j) 9,74129 pri
dobi od 62 godine
Definirajte sljedede oznake:
q0, qx, p21, px, Mx, e84, e0, ex.
53
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
FERTILITET
U demografiji, korištenje termina „fertilitet“ se odnosi na broj živorođenih koje žena rodi. Kada
kažemo da je neka žena fertilna to znači da je majka ili je to bila. Suprotno pojmu fertilna je bez djece
(eng. childless). Fiziološka sposobnost rađanja djece se naziva fekonditet. Fekonditet je suprotan
pojam pojmu sterilitet što pak označava fiziološku nemogudnost rađanja (imanja) djece.
Smatra se da je teoretski maksimalan broj djece koje u prosjeku žene mogu roditi u nekoj populaciji
oko 15, ako se počne sa rađanjem što je prije mogude nakon menstruacije (12-14 god.) i rađa sve do
menopauze ( kasne 40te).
U stvarnosti niti jedna populacija ne dostiže taj maksimum (premda na individualnoj razini imamo
zabilježen slučaj kada je jedna žena rodila čak 69 djece). Najviši zabilježeni prosjek za neku populaciju
jest za populaciju Hutterita, religioznu sektu u Sjevernoj Dakoti. Za populacije poput Hutterita, gdje
nema namjernog pokušaja ograničenja broja živorođenih se kaže da imaju tzv. prirodni fertilitet (eng.
natural fertility).
Postoje dva pristupa proučavanju fertilitet, periodski i kohortni. Prednost periodske analize fertiliteta
leži u činjenici da se tako fertilitet gleda presječno, tj. pratimo rađanja koja se događaju u određenom
vremenskom periodu (najčešde u jednoj kalendarskoj godini). Kohortna analiza s druge strane gleda
na fertilitet longitudinalno, tj. prati sva rađanja od specifične grupe žena, primjerice one rođene ili
udane tijekom iste godine. Dakle, u kohortnoj analizi prati se fertilitet tijekom vremena, tj. prati se
reproduktivan povijest žena. Periodska analiza je opdenito jednostavnija od kohortne analize i puno
češde se koristi.
Mjere fertiliteta
Formula:
Kod izračuna ovog koeficijenta ne postoje striktna pravila o dobnim grupama koje se koriste. Ponekad
su u brojnik uračunata samo djeca stara 0 godina, dok su u nazivniku žene u dobi 15-49. Ova mjera je
korisna jer zahtijeva samo informacije o dobno-spolnoj strukturi populacije. Podaci o živorođenima
nisu potrebni i ova mjera je posebno korisna kada imamo popisne podatke. No unatoč svemu riječ je
o vrlo opdoj mjeri i ako je fertilitet nizak tada de C/W koeficijent biti nizak i obratno. Ipak, ova mjera
54
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
je vrlo osjetljiva na razinu mortaliteta dojenčadi i nije preporučljivo koristiti ovaj pokazatelj za
usporedbu među populacijama koje se značajno razlikuju u razini dojenačkog i dječjeg mortaliteta.
Formula:
Najjednostavnija i najčešde korištena mjera fertiliteta. Razlog zašto je zovemo opda ili sirova stopa je
taj što u nazivnik uključujemo sve dobne skupine i oba spola. Zbog toga nije riječ o pravoj mjeri
fertiliteta (prave mjere fertiliteta se odnose striktno na žene u fertilnoj dobi). Zapravo, nije riječ o
stopi ved o koeficijentu. U suvremenim populacijama opda stopa nataliteta varira od 9 do 50 promila.
Pod velikim je utjecajem dobne i spolne strukture i može nas dovesti do pogrešnih zaključaka ako je
koristimo za usporedbe populacija sa različitim dobnim strukturama. No ipak je korisna iz više
razloga:
3. koristimo je za izračun stope prirodnog prirasta (od nje oduzmemo stopu mortaliteta)
Forumula:
Ovdje nije riječ o stopi rodnosti ili nataliteta ved o stopi fertiliteta jer rađanja stavlja u odnos prema
broju žena u reproduktivnoj (fertilnoj) dobi. Opda stopa fertiliteta je mjera koju je nešto teže
izračunati nego opdu stopu nataliteta jer je potrebno znati dobnu strukturu ženskog stanovništva.
Prednost opde stope fertiliteta nad stopom nataliteta jest ta što se živorođeni stavljaju u odnos
prema ženama koje su u fertilnoj dobi ( mogu roditi) a ne prema ukupnom stanovništvu. No i ona je
ako bismo htjeli raditi usporedbe, isto pod utjecajem dobne strukture ženskog stanovništva. Da
bismo to riješili potrebno je izračunati stope fertiliteta po dobi tzv. specifične stope fertiliteta prema
dobi.
Specifične stope fertiliteta prema dobi (eng age specific fertility rates - ASFR)
Formula:
55
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Računaju se najčešde za sedam petogodišnjih dobnih grupa (15-19, 20-24, ..., 45-49). Često se
računaju i za jednogodišnje dobne grupe. Za izračun ASFR potrebno je imati živorođene prema dobi
majke (grafički, vrh je u ranim i srednjim dvadesetima, ili u razvijenim zemljama u kasnim
dvadesetima ili čak ranim tridesetima). Rađanja žena u dobi ispod 15 i iznad 49 uključuju se u dobne
skupine 15-19 i 45-49. Učinak je minimalan jer su rađanja žena mlađih od 15 i starijih od 49 godina
vrlo rijetka. Problem kod specifične stope fertiliteta prema dobi je taj što nije riječ o jednoj mjeri ved
o setu mjera (7 ili 35, ovisno kako računamo) stoga je njihovo korištenje za usporedbu kompleksno,
no taj problem rješava TFR.
Formula:
Totalna stopa fertiliteta je među demografima najčešde korištena mjera fertiliteta. Računa se
jednostavnim zbrajanjem specifičnih stopa fertiliteta prema dobi. No kod tog izračuna dva problema
malo kompliciraju stvar. Prvo, ASFR se obično odnose na petogodišnje dobne grupe i mogli bismo redi
da je riječ o prosjecima stopa za svaku od pet godina. Stoga je potrebno pomnožiti petogodišnje
stope sa 5. Drugo, TFR se izražava po jednoj ženi a ASFR se vrlo često izražavaju na 1000 žena. Ako je
to slučaj, tada je neophodno zbroj ASFR podijeliti sa 1000.
Ako se koriste jednogodišnje ASFR tada nema potrebe za množenjem sa 5. Kao što smo rekli sa 5 se
množi samo zato jer su dobni intervali dugi pet godina.
Velika prednost TFR u odnosu na dosadašnje mjere fertiliteta jest ta da je TFR neovisan o dobnoj
strukturi (opda stopa fertiliteta samo djelomično rješava taj problem, dok opda stopa nataliteta ga ne
rješava uopde). Jedini problem jest što zahtijeva specifične podatke za izračun (živorođeni prema
dobi majke i strukturu ženskog stanovništva prema dobi), no to je danas problem jedino u slabije
razvijenim zemljama.
Dakle, TFR se definira kao broj djece koje bi žena rodila da:
56
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Primjer:
Izračunajte:
57
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Do sada smo gotovo sve mjere fertiliteta računali koristedi podatke vitalne statistike. Ako u popisu
stanovništva imamo pitanje o broju živorođene djece tada se na temelju tog pitanja i dobi majke
može izračunati mjera koja se naziva koeficijent paritetne1 progresije (eng. parity progression ratio -
PPR). PPR je jednostavno vjerojatnost rađanja (imanja) sljededeg djeteta i računa se prema formuli:
Npr. ako žena ima troje djece, riječ je o vjerojatnosti imanja četvrtog djeteta.
1
Riječ paritet se u demografiji koristi da se označi broj djece koje je žena dosad rodila
58
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
1. dok ljudi umiru samo jedanput žena može roditi više puta (dakle analiza fertiliteta jest analiza
događaja koji se ponavljaju)
Fertilitet se može analizirati iz periodske perspektive (rađanja svih žena u određenom periodu) i
kohortne perspektive (rađanja od grupe žena rođenih u određenom vremenskom periodu).
Najjednostavnija mjera fertiliteta je opda stopa nataliteta. Kako su rađanja relativno rijetki događaji,
posebno u vedim populacijama, ta stopa je relativno mala i zato se množi sa 1000.
1. riječ je o stopi m tipa koja koristi stanovništvo sredinom godine za procjenu populacije koja je u
riziku doživljenja događaja (u nazivniku). Ako npr. žena rodi 30.1. i umre 2.3. njeno dijete de biti u
brojniku, ali ona nede biti u nazivniku. No u praksi, kako je mortalitet žena u fertilnoj dobi vrlo nizak,
to nije ozbiljan problem
2. puno vedi problem je što vedina osoba koja su u nazivniku (muškarci, djevojčice, starije žene) ne
mogu roditi djecu. Taj problem rješava opda stopa fertiliteta.
59
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Totalna stopa fertiliteta se može izračunati i kao zbroj TFR svakog reda rađanja.
Jedna potencijalnih poteškoda kod izračuna specifičnih stopa fertiliteta prema dobi rađanja jest
činjenica da broj rađanja određenog reda u nekim godinama je vrlo mali. Npr. rađanja 4. reda žena
starih 20 godina su vrlo rijetka. Isto tako su rijetka rađanja prvog reda žena starih 40 godina. Tako da,
ako nemamo vrlo velike populacije, preporučljivo je ovu mjeru računati pomodu petogodišnjih
dobnih skupina.
Suma specifičnih stopa fertiliteta određenog reda rađanja daje TFR tog reda rađanja. Zbroj TFR
svakog reda rađanja daje ukupni TFR. Kod periodske TFR j-tog reda rađanja mogude su (posebno za
rađanja nižeg reda rađanja) vrijednosti iznad 1. To bi značilo da u prosjeku žena može roditi više od
jednog rađanja tog reda. To je pak nemogude jer žena ne može imati više od jednog prvog rađanja,
drugog rađanja itd. Problem nastaje zbog toga jer su periodske TFR j-tog reda dobiju zbrajanjem
specifičnih stopa fertiliteta prema redu rađanja, a poznato je da se u nazivnicima tih stopa sve žene u
toj dobnoj grupi, a znamo i da samo neke žene mogu imati rađanja određenog reda rađanja.
KOHORTNI FERTILITET
Osnovna karakteristika kohortne analize fertiliteta jest da se bavi iskustvom grupe ljudi tijekom
vremena, obično onih rođenih ili vjenčanih u određenom vremenskom razdoblju. Kohortna analiza
fertiliteta suprotna je periodskoj analizi fertiliteta u kojoj se fertilitet sagledava presječno u
određenom vremenskom periodu.
2. pomodu nje ne znamo što de se dogoditi u bududnosti jer ne pratimo iskustva mlađih ljudi
60
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Pogledajmo ASFR u tablici. Promatrajudi sukcesivne stupce možemo usporediti kako fertilitet varira
prema dobi prema godinama. Žene koje su bile u dobnoj skupini 15-19 u 1940. Bit de 20-24 u 1945.,
25-29 u 1950. Itd. one su kohorta rođene 1920-24. Ako ih gledamo dijagonalno u tablici možemo
usporediti fertilitet različitih kohorti. Dakle, dijagonalnim zbrajanjem ASFR dobit demo mjeru koja se
naziva kohortna stopa fertiliteta (CFR). Često se kohortna stopa fertiliteta naziva i završena veličina
obitelji (eng. completed family size ili CFS). Ali ipak ta dva pokazatelja nisu jednaka. CFS pokazuje
prosječan broj djece koji de određena kohorta roditi do 50te godine. Ako se u popisu stanovništva
žene u dobnoj skupini 50-54 pitaju koliku su djece rodile mogude je izračunati CFS za tu kohortu žena.
Taj pokazatelj nije isti kao i CFR jer na popisno pitanje mogu odgovoriti samo žene koje su žive, dok
CFR uključuje i žene koje su umrle prije navršene 50te godine. Isto tako, migracija može utjecati na
kohortni fertilitet. U nekim zemljama migracija može predstavljati ozbiljan problem kohortnoj analizi,
smanjujudi ili povedavajudi kohorte.
Dobna 1940. 1945. 1950. 1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980. 1985.
grupa
15-19 15 17 22 24 34 45 49 37 31 30
20-24 91 103 126 137 166 180 156 115 114 95
25-29 108 118 136 142 172 181 155 123 136 128
30-34 75 94 89 84 101 103 80 59 71 76
35-39 43 58 48 44 46 48 35 20 23 24
40-44 15 19 14 12 14 19 9 5 4 5
45-49 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0
TFR 1,74 2,05 2,18 2,22 2,07 2,85 2,42 1,80 1,88 1,78
61
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
ANALIZA NUPCIJALITETA
Demografi koriste pojam nupcijalitet da se objasni sklonost ulasku u brak. Populacije gdje je
nupcijalitet visok, vedi dio populacije ulazi u brak i to rano i obratno, u populacijama gdje je
nupcijalitet nizak u brak se stupa kasnije u životu i značajan dio populacije uopde ne ulazi u brak.
Isto tako, premda brak nije jedna od osnovnih sastavnica promjene broja stanovnika, postoje neki
razlozi zašto demografi analizu nupcijaliteta smatraju važnom. Naime, bračni status jedan je od
najvažnijih izvora različitosti među populacijom, i pojedinci sa različitim bračnim statusom imaju
različite demografske događaje. To je najočitije u analizi fertiliteta, i fertilitet udanih žena je
uglavnom viši od istog neudanih, što je posebno bilo karakteristično u povijesti, ali još uvijek
karakterizira mnoge zemlje, uključujudi i Hrvatsku. Bračni status također utječe na mortalitet i
mortalitet oženjenih je niži nego mortalitet samaca.
Dok su rađanje i smrt jasni, biološko određeni i lako identificirani događaji, brak je znatno složeniji
kulturološki i društveni događaj. U vedini zemalja, premda postoje iznimke2, brak je zakonski
reguliran, bilo religiozni ili građanski i vedina zemalja vode statističku evidenciju o brakovima, putem
vitalne statistike.
Za demografe kod analize bračnosti važno je razdvojiti prve brakove od ponovljenih brakova,
prvenstveno jer je utjecaj braka na fertilitet najviše određene dobi ulaska u prvi brak. Osim dobi
ulaska u prvi brak, u zemljama u razvoju treba voditi računa i o dobi stupanja u seksualne odnose jer
se u nekim zemljama nerijetko stupa u brak znatno ranije nego što su supružnici sposobni imati
djecu.
2
U dijelovima južne i istočne Azije brak nije jedinstven događaj ved uključuje nekoliko faza i ceremonija, koje
mogu potrajati duže vrijeme, čak godinama. U mnogim zemljama zapadne Europe česte su neformalne i
neregulirane zajednice poznate pod nazivom kohabitacija
62
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Kod raspada brakova i razvoda, analiza je još kompleksnija jer su ti događaji još kulturološki
specifičniji3 nego sami brakovi stoga je komparativna usporedba među zemljama često otežana.
Kao što je mogude izračunati opdu stopu nataliteta ili opdu stopu mortaliteta tako se može izračunati
opda stopa bračnosti. Ona se računa prema formuli:
Uglavnom u brojnik se stavlja broj brakova tijekom kalendarske godine, a u nazivniku jest
stanovništvo sredinom godine. Primijetimo da je u brojniku broj brakova a ne broj osoba koje su ušle
u brak. Ovo posljednje se samo iznimno koristi, i tada je opda stopa bračnosti dvostruko veda. Kao i
opda stopa nataliteta opda stopa bračnosti se naziva opda ili sirova stopa jer nije određena samo
brojem brakova ved i dobnom strukturom stanovništva. Dakle ova stopa ima sljedede nedostatke:
1. ukupno stanovništvo sredinom godine uključuje neke pojedince koji su premladi ili prestari za brak
2. opda stopa bračnosti je pod utjecajem dobne strukture stanovništva, jer rizik ulaska u brak nije ista
u svim dobnim skupinama
3. opda stopa bračnosti ne mjeri samo prve brakove, ved i ponovne brakove
4. u nazivniku se nalaze osobe koji su ved u braku pa nisu pod rizikom ulaska u brak
Unatoč tome, prednost joj je što je vrlo jednostavna za izračunati i lako razumljiva.
Stopa bračnosti pokazuje broj brakova na 1000 stanovnika starih 15 ili više godina i računa se prema
formuli:
Ova mjera djelomično ispravlja vrijednost opde stope bračnosti oko najranije dobi ulaska u brak,
premda u nekim zemljama ta dob zbog zakonskih propisa može biti i veda. Stopa bračnosti se često
3
Primjerice u Malti je razvod braka zakonski zabranjen, dok u mnogim zemljama i sredinama postoje pravne i
kulturološke prepreke za razvod, a nije rijetka niti društvena stigma pogotovo za žene
63
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
računa odvojeno za muškarce i za žene. U tom slučaju, u nazivniku umjesto stanovništva sredinom
godine stavljamo stanovništvo sredinom godine pojedinog spola.
Specifične stope bračnosti prema dobi se mogu izračunati ako imamo podatke o dobi ulaska u brak
onih koji se vjenčavaju. Ovdje postoji jedan problem a to je da brak obuhvada dvije osobe koje ne
moraju biti iste dobi. u kontekstu toga, specifične stope bračnosti prema dobi se definiraju u
terminima broja osoba koje ulaze u brak a ne broja brakova, koristedi formulu:
Gdje je Mx broj osoba vjenčanih pri dobi x, i Px jest stanovništvo sredinom godine staro x godina. Ako
se koriste dobne grupe tada je formula sljededa:
Zbog činjenice da rizik ulaska u brak prema dobi varira prema spolu (muškarci kasnije stupaju u brak)
tako se specifične stope bračnosti prema dobi računaju odvojeno za muškarce i žene.
Sve dosadašnje stope odnosile su se na sve brakove. No četo je dobro napraviti razliku među
brakovima, i utvrditi koji su prvi brakovi a koji su ponovni brakovi. Stope ulaska u prvi brak mjere
samo jednu tranziciju, od stanja neudana/neoženjen prema stanju udana/oženjen. Stope ponovnog
ulaska u brak obuhvada kombinaciju tranzicija, od razveden/a prema udana/oženjen i
udovica/udovac prema udana/oženjen. Dakle riječ je o situacijama kada pojedinac ulazi u drugi ili
brak višeg reda. Kod računanja stopa ulaska u prvi brak, slično je računamo kao i kod opdih stopa za
sve brakove samo se brojnik ne odnosi na sve brakove ved samo one prve. Isto tako, i ove stope
računamo odvojeno za muškarce i žene. Formule
Specifična stopa ulaska u prvi brak prema dobi = broj žena koje se udaju po prvi put u dobi x/žensko
stanovništvo sredinom godine u dobi x
Isto za muškarce
Kod specifičnih stopa ulaska u prvi brak prema dobi postoji problem eminentan svim stopama m tipa,
a to je što uključujemo u nazivnik. Tako prema gore navedenim formulama nazivnik za tu mjeru
postaje sve lošiji i lošiji kako povedavamo dob, jer je zasigurno u starijoj dobi puno više onih koji su
64
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
ved sklopili prvi brak nego u mlađim dobnim skupinama. Taj problem se može otkloniti ako u nazivnik
stavimo samo stanovništvo sredinom godine dobi x koje još nije stupilo u brak.
Ovo je važno i kod računanja stope ulaska u ponovni brak, jer stopa ulaska u ponovni brak je za čitavu
populaciju vrlo mala i zato je računamo da u nazivnik umjesto ukupne populacije stavimo
stanovništvo koje je razvedeno ili je riječ o udovcu/ici.
1. nedekrementalne
2. dekrementalne
Prva skupina, dekrementalne stope koriste ukupnu populaciju kako denominator (nazivnik), dok
druge (nedekrementalne) koriste samo onu populaciju koja je pri riziku doživljenja određenog
događaja. Razlika između ova dva tipa stopa ovisi da li događaju u brojniku smanjuju populaciju u
nazivniku. Ako smanjuju, tada te stope nazivamo dekrementalne, zato što se nazivnik smanji
(dekrementira) događajima u brojniku. Ako ih ne smanjuje tada je riječ o nedekrementalnim
stopama.
U mjerenju mortaliteta, razlika između ova dva tipa stopa nije relevantna jer umiranja (smrt) po
definiciji oduzimaju osobu iz populacije. Stoga su sve stope koje mjere mortalitet dekrementalne.
Pretpostavimo da neku kohortu rođenih pratimo kroz vrijeme (kroz njihov život) i možemo izračunati
specifične stope ulaska u prvi brak po dobi (nedekrementalne). Zadani set stopa možemo zbrojiti za
prema dobi. To je mogude jer je nazivnik više-manje isti kroz vrijeme (pretpostavka: mortalitet je vrlo
nizak, migracije zanemarive). Dobiveni rezultat zovemo totalna stopa ulaska u prvi brak (eng. total
first marriage rate - TFMR) i računa se prema formuli:
Kako pojedinac može imati samo jedan prvi brak u svom životu, jednostavno je uočljivo da TFMR
mjeri proporciju kohorte rođenih koji su ikad stupili u brak (prvi naravno). Ovu mjeru možemo
računati i parcijalno, mjeredi proporciju osoba neke kohorte koji stupe u prvi brak do određene dobi
npr. do 35. rođendana. Kohortna mjera ulaska u prvi brak ovakvog tipa je vrlo korisna mjera u analizi
nupcijaliteta određenih kohorti. Jedini problem je što moramo čekati mnogo godina da bi je
izračunali. Ona nam dakle nije od osobite koristi kod analize trenutne sklonosti ka ulasku u prvi brak.
Kao i kod totalne stope fertiliteta i TFMR možemo izračunati na periodskoj osnovi za hipotetičku ili
65
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
sintetičku kohortu koja se ne odnosi na niti jednu stvarnu kohortu ili grupu ved nam omogudava
mjerenje tekude razine nupcijaliteta u nekoj zemlji. Vrlo često vrijednost TFMR može prijedi 1. Jasno,
to je nelogično jer implicira da pojedinci imaju u prosjeku više od jednog prvog braka. To se događa
jer je periodska TFMR osjetljiva na promjene u vremenu braka. To možemo vidjeti iz sljedede dvije
ekstremne situacije. Prvo, pretpostavimo da u određenoj godini nemamo niti jedan brak. To de
rezultirati u periodskoj TFMR vrijednosti 0. Mogude je da brakovi koji se nisu desili te godine se dese
sljedede. No to nede imati utjecaja na kohortnu TFMR. Sada pretpostavimo da vlada dekretom odluči
da se svi pojedinci koji nisu nikad bili u brak moraju udi u brak tijekom određene godine (osim malog
broja koji zbog spolne neravnoteže ne mogu nadi partnera). U takvom slučaju TFMR za tu godinu de
biti enormna, ali de stopa za sljededih nekoliko godina biti blizu nuli.
Ova dva ekstremna primjera pokazuju da stope nedekrementalnog tipa ne uzimaju u obzir prijašnja
iskustva populacije. U nazivniku je ukupna populacija bez obzira kolika je proporcija osoba koje
zapravo mogu sklopiti prvi brak. Stoga periodska TFMR iako vrlo korisna ima ograničenje da je vrlo
osjetljiva na kratkoročne promjene u vremenu ulaska u brak.
Stope dekrementalnog tipa nije mogude na isti način zbrajati, niti na periodskoj niti kohortnoj osnovi
jer nazivnici kod ovih stopa za različite dobi nisu isti. Njih možemo računati pomodu tablica
doživljenja isto kao i kod analize mortaliteta i ovdje ih nazivamo tablice nupcijaliteta. I ako počnemo
sa primjerice 1000 živorođene ženske djece i pretpostavimo da se niti jedan ne uda prije 15 godine ili
do dobi koja je zakonski minimum za ulazak u brak. Do dobi od 20 godina manji dio se udalo njih 150
primjerice, dok ostalih 850 nisu. Ako ih nastavimo pratiti do 50 godine možemo dodi do brojke da ih
se 900 udalo a 100 nisu. Postoje dva problema kod ovakve jednostavne tablice nupcijaliteta. Prvo,
ona pretpostavlja da niti jedna od 1000 djevojčica nije umrla do navršene 50te godine. I drugo, brak
za razliku od smrti nije događaj jednom zauvijek. Neke de se rastaviti dok de nekima partneri umrijeti
stoga su one izložene riziku ponovnog ulaska u brak. Problem mortaliteta se jednostavno rješava
dodavanjem još jednog stupca, vjerojatnosti doživljenja od dobi x do x+1. Ovakva tablica nupcijaliteta
koja uključuje mortalitet naziva se tablica neto nupcijaliteta, za razliku od tablice bruto nupcijaliteta
koja ne uzima u obzir mortalitet. Problem ponovnog ulaska u brak se može riješiti korištenjem
inkrement-dekrement tablica doživljenja, gdje se dodaje dodatni stupac s onima koji se vradaju u
populaciju izloženu riziku. No to se u studijama nupcijaliteta rijetko radi, ponajprije zbog nedostatka
kvalitetne i pouzdane statistike o razvodima i ponovnim brakovima. A i da su podaci savršeno točni
tablica nupcijaliteta bi svejedno bila nepouzdana zbog svoje sintetičke prirode.
Zato što svi pojedinci u nekoj državi ne stupe u brak, prosječna dob sklapanja braka se može
izračunati samo za one koji stupaju u brak. Mogu se izračunati direktno, koristedi podatke iz vitalne
statistike ili iz tablice nupcijaliteta.
Kada analiziramo stope ulaska u prvi brak, ili tranziciju iz stanja neudana/neoženjen jasno je da
svatko ima rizik od prijelaza u stanje udana/oženjen. Kada analiziramo razvode i udovištvo tada nije
svaki pojedinac u riziu doživljenja događaja. Npr. osobe koje nikad nisu bili u braku nede biti u riziku
da doživi razvod.
Pojedinci koji žive skupa a nisu legalno vjenčani kažemo da kohabitiraju. Zrcalna slika kohabitacije jest
situacija kada su ljudi zakonski u braku ali ne žive skupa. Tada se za njih kaže da su razdvojeni.
REPRODUKCIJA
Reprodukcija je pojam koje se u formalnoj demografiji koristi za definiranje do koje razine se jedna
generacija obnavlja.
Bruto stopa reprodukcije je pokazatelj vrlo sličan TFR-u osim što uzima u obzir samo žensku
živorođenu djecu a ne ukupnu. Računa se na isti način kao i TFR samo što uzima specifične stope
fertiliteta prema dobi za žensku djecu. Drugi način izračuna bruto stope reprodukcije jest da TFR
pomnožimo sa proporcijom živorođene ženske djece u ukupnom broju živorođenih.
Zamjena generacija se mjeri u odnosu na žensko stanovništvo, premda se može mjeriti i za muško
stanovništvo. Razlog zašto se vrlo rijetko računa za muškarce su sljededi:
67
Demografske metode i modeli - materijali za ispit UPLODANO NA: www.referada.hr
Za izračun neto stope reprodukcije potrebno je poznavati tablice mortaliteta. Neto stopa
reprodukcije procjenjuje broj djevojčica koje de poživjeti da zamjene svoje majke u bududnosti,
mjeredi zamjenu jedne generacije s drugom.
Neto stopa reprodukcije je bruto stopa reprodukcije prilagođena za mortalitet. Prilagodba se radi na
način da se svaka specifična stopa množi sa vjerojatnosti doživljenja. Zbog toga de neto stopa
reprodukcije uvijek biti niža od bruto stope reprodukcije. Koliko manja ovisi o razini mortaliteta žena
u fertilnoj dobi.
NAPOMENA:
68