-kod proračuna apsorpcije treba znati ravnotežu

APSORPCIJA topivosti plina iz plinske smjese u apsorbensu

-je tehnološka operacija kojom se plin otapa u -Topivost ovisi o tri neovisna parametra:
tekućini (apsorbens), a DESORPCIJA je oslobađanje
-temperaturi
otopljenog plina i tekućine
-tlaku
-molarnom udjelu plinske komponente
-provodi se tako da se plin propušta kroz kolonu s
umecima kroz koju se u protusmjeru provodi
apsorbens koji se raspršava u sitne kapljice (zbog -iz toga slijedi da u stanju ravnoteže za određeni
veče kontaktne površine s plinom), a plin se propušta plin i apsorbens kod konstantne temperature i tlaka,
u obliku mjehurića kroz čitav sloj i nad površinom molni udio otopljenog plina
apsorbensa

u apsorbensu ovisi o PARCIJALNOM tlaku plinske -kod konstantnog parcijalnog tlaka plinske
komponente u plinskoj smjesi i to izražavamo komponente u plinskoj smjesi sa povećanjem
HENRY-evim zakonom koji glasi: temperature povećava se H što znači da se smanjuje
Parcijalni tlak plinske komponente u nekoj topivost plina u apsorbensu
plinskoj smjesi (ppk) proporcionalan je molnom
udjelu X (molk mols-1) otopljenog plina u otopini: Ovisnost H o temperaturi se prikazuje:
ppk=x· H [Pa ]
k-komponenta r
ln H = − +K
ot

s-smjesa RT
H =Henryev koeficijent, a ovisi o temperaturi, a rot= [ J mol ]=diferencijalna toplina otapanja plina
−1

ne o tlaku K=konstanta karakteristična za plin

1
Prema RAOULT-ovm zakonu parcijalni tlak
komponente u pari (ppk) jednak je produktu tlaka
pare čiste komponente pk i molnog udjela
komponente u tekućoj smjesi xk kod iste
temperature
ppk = pk · xk [Pa ]
-linija topivosti plina u px-dijagramu za područje
valjanosti Henryevog zakona je PRAVAC, pri čemu je
konstanta H jednak kutu nagiba pravca (za idealne
Za večinu realnih plinova linija topivosti plina u
apsorbensu je KRIVULJA, osim kod realnih plinova pri
maloj topivosti → PRAVAC, što znači da za te
plinove ne vrijedi Henryev zakon
-za takva odstupanja najčešći razlog je reološko
svojstvo tekućine i tada se koristi jednadžba
aktiviteta umjesto Rault-ovog zakona:
yapk = ak · x 
molk 
 mol 
s

plinove)

apk = parcijalni aktivitet komponente kod

temperature t i ukupnog tlaka p p[Pa ]

ak = aktivitet komponente kod tlaka jednakog

tlaku zasićene pare čiste komponente H

mol 
x 
k

 mol 
s

2
 JEDNADŽBA POGONSKOG PRAVCA y 1

x 0

-u apsorpcijskoj koloni s umecima plin iz plinske

smjese apsorbira u apsorbensu y L

-Plinska se smjesa uvodi na dnu kolone, a izvodi na

vrhu kolone. Apsorbira se jedna komponenta (ostale G x
su inertne). Apsorbens se uvodi na vrhu, a izvodi na y 0

dnu kolone.
x 1

Jednadžba pogonskog pravca kod apsorpcije:

L“  kg 
y = ⋅ (X − X ) + Y  
k

“
1 0

G  kg  i

PRORAČUN PODNE APSORPCIJSKE KOLONE -rektifikacija je tehnološka operacija kojom se

-podne se apsorpcijske kolone najčešće koriste za
apsorpciju plina male topivosti u apsorbensu
-proračun se može vršiti grafički na x y -dijagramu
kao i proračun rektifikacione podne kolone (vježbe!)
tekuća smjesa više puta djelomično isparava i pri
tome dobivene pare kondenziraju
-kod određivanja broja idealnih podova i kod
apsorpcije i rektifikacije prvo se nacrta POGONSKI
PRAVAC 1,2 i ravnotežna krivulja 5,4

3
  kg 
k
y  Određivanje broja idealnih
 kg  y
i
0
L"
podova kod apsorpcije
AC G"

y AV -gornja točka (2) pogonskog pravca ima koordinate:

R
IP
2

SK
N -maseni omjer plinske komponente u plinu na
O
G
PO ulazu u kolonu y 0 i

y 1 -maseni omjer plinske komponente u

apsorbensu na izlazu iz kolone x 1
x x x  kg 
k
0 2 1
x 
 kg 
a

-donja točka (1) ima koordinate: -smanjenjem koeficijenta nagiba pogonskog pravca
povećava se broj idealnih podova
-maseni omjer plinske komponente u plinu na
izlazu iz kolone y 1 i -broj idealnih podova se dobiva povlačenjem
horizontala i vertikala između pogonskog pravca i
-maseni omjer plinske komponente u ravnotežne krivulje počevši od točke 1 ili 2
apsorbensu na ulazu u kolonu x 0
-BROJ OKOMICA između pravca i krivulje daje broj
-koeficijent nagiba pogonskog pravca: omjer masenih idealnih apsorpcijskih podova
brzina apsorbensa L” i plina G”

4
-povećanjem koeficijenta nagiba pogonskog pravca
L”/G” smanjuje se maseni udio apsorbiranog plina u VRSTE I TIPOVI APSORBERA
apsorbensu i obrnuto

-apsorpciju treba provoditi kod što veće površine

kontakta faza (npr. zvono sa većim narezom zubaca)

-prema načinu nastajanja površinskih kontakata

između faza APSORBERI se dijele:

1) Površinske i slojne apsorbere

2) Apsorbere s umecima
3) Barbotažni apsorberi
4) Apsorberi s raspršivanjem tekučine

Vježbe → RASCHIGOVIM prstenovima (inertni plin –

zrak), apsorbens za NH4OH je voda

-zrak preuzima dio amonijaka → odozdo

-voda koja škropi ODOZGO odnosi otopljeni amonijak

na dno kolone Apsorpcijska zvona u koloni

5
Podna apsorpcijska kolona s preljevnim
Škropni apsorber
uređajem