Professional Documents
Culture Documents
Master studije
SEMINARSKI RAD
Međunarodno poslovanje
(odabrana zemlja:Hrvatska)
2
Seminarski rad Amina Šabanović
Uvod
1. Opšte informacije o zemlji
Prosečna starost stanovništva je u konstantnom rastu, žene žive duže od muškaraca (prosečna
starost je otprilike 4 godine veća), broj novorođene dece pada otprilike 1% godišnje.
3
Seminarski rad Amina Šabanović
U Hrvatskoj, prema podacima iz 2001. godine, najveći eio stanovnika u etničkom smislu
čine Hrvati, a najveću etničku manjinu čine Srbi. Dominantna religija je rimokatoličanstvo.
Ukupno = 4,284,889
Hrvati = 3,874,321 (90.4%)
Srbi = 186,633 (4.4%)
Bošnjaci = 31,749 (0.7%)
Italijani = 17,807 (0.4%)
Albanci = 17,513 (0.4%)
Romi = 16,975 (0.4%)
Mađari = 14,048 (0.3%)
Slovenci = 10,517 (0.3%)
Česi = 9,641 (0.2%)
Demografski problemi Hrvatske su sve veći i izraženiji. Prema podacima Državnog zavoda
za statistiku, iz 2011. do kraja 2017. godine u 449 od 556 hrvatskih opština i gradova, došlo je do
ukupnog pada broja stanovnika, a u 105 ukupan broj stanovnika pao je čak 15 ili više posto.
Najveći demografski pad doživele su manje opštine, s pretežno staračkim stanovništvom, pa se u
Erveniku, Civljanama i Biskupiji, opštinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika
smanjio za oko 40 posto u odnosu 2011. godinu.
Hrvatska je kroz ove godine beležila značajno smanjenje udela seoskog u ukupnom
stanovništvu pa je tako 1961. godine bilo 68,4% ruralnog u odnosu na 31,6% urbanog
stanovništva, 1971. godine 58%, 1981. godine 48,5%, 1991. godine 43,8%, te 2001. godine
42,7%. Prema kriterijumima OECD-a Hrvatska je 2001. godine imala 47,6% seoskog
stanovništva, dok je 2011. godine taj broj pao na 39,1%. Kao i u Evropi i svetu, tradicionalna
4
Seminarski rad Amina Šabanović
Hrvatska i dalje ima vrlo nizak radni vek, u proseku samo 31 godinu, gotovo 10 godina manje
od Švedske ili Holandije. Prema podacima HZMO-a, u 2014. godini je od ukupno 51,5 hiljada
osoba koje su stekle pravo na penziju, 18 hiljada osoba u penziju otišlo pod uslovima prevremene
penzije , što je više od trećine (35 %) i više nego prethodnih godina i u udelu i u apsolutnom izrazu.
U poslednjih je pet godina prosečno godišnje pod uslovima prevremene starosne penzije odlazilo
15,7 hiljada osoba, dok je pod uslovima pune starosne penzije u penziju odlazilo prosečno tek oko
hiljadu osoba više – prosečno godišnje 16,6 hiljada.
Kada je reč o stvarno isplaćenom mitu, prisutnost korupcije izračunava se kao broj građana
koji su barem jednom u poslednjih 12 meseci nekom zaposlenom u javnoj službi dali novac, ili
poklon , među onim građanima koji su barem jednom u tom razdoblju ostvarili kontakt s nekim
javnim službenikom. U tom smislu, prosečna prisutnost korupcije u Hrvatskoj iznosi 11,2% na
nacionalnoj razini, premda postoje velike razlike u stopi korupcije između hrvatskih regija.
U 2017. godini kaznenih dela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti manje je
za 2,8 %, saobraćajnih nesreća više je za 4,9 %, dok je požara i eksplozija, gde je policija obavila
uviđaj, bilo više za 45,3 %. U događajima koji su ugrožavali sigurnost smrtno je stradalo 886
osoba, što je manje za 0,1% u odnosu na prošlu godinu (887 osoba). Ukupni kriminalitet u padu je
za 3,0 %: kaznenih dela za koja se progoni po službenoj dužnosti manje je za 2,8 %, kaznenih dela
5
Seminarski rad Amina Šabanović
za koja se postupak pokreće privatnom tužbom za 2,3 %, a kaznenih dela za koja je izostao predlog
za pokretanje kaznenog postupka manje je za 5,7 %.
2.Privreda Hrvatske
Bruto domaći proizvod je za 2018. procenjen na 89,76 milijardi USD ili 20 873 USD po
stanovniku. Hrvatski BDP se tek 2003. izjednačio s onim iz 1990. pre raspada Jugoslavije i prelaza
na tržišno gazdinstvo. U razdoblju od 2004. do 2008. BDP je narastao za ukupno 23%.
Jedna od većih stopa inflacije zabilježena je 2008. kad je iznosila 6,1%, i to je bila najviša
stopa od 2000. godine. Gubitak vrednosti novca se nastavlja i 2009. sa stopom od 2,4%, 2010 stopa
iznosi 1,1%, 2011. 2,3%, dok je 2012. inflacija iznosila 3,4%. Ipak 2013. godine stopa inflacije je
bila najniža od 2010 a iznosila je 2.2 %. Prema nekim procenama (jer ne postoje službeni podaci
HNB-a ili DZS-a), u razdoblju od 2008. cene su rasle tri puta brže od plata, pa je kupovna moć
prosečnog građanina Hrvatske 2013. pala na nivo iz 2006. godine.. BDP u istom vremenu pao za
čak 12 %, Hrvatska monetarna politika je očito politika monetarne stabilnosti, koja uključuje
stabilan tečaj, nisku inflaciju i visoke devizne rezerve, iako to može naštetiti izvozu.
6
Seminarski rad Amina Šabanović
7
Seminarski rad Amina Šabanović
prvom tromjesečju 2018. godine proizvodna aktivnost industrije pića povećana za 22,7 posto u
odnosu na prethodno tromjesečje.
Uslužni sektor u Hrvatskoj je visoko zastupljen u strukturi BDP-a. Prognoziranje promjena u tom
važnom sektoru nacionalnog gospodarstva moguće je provesti, između ostaloga, korištenjem
rezultata konjunkturnih testova. Iako su konjunkturni testovi usklađeni na razini Europske unije
(EU), heterogenost uslužnog sektora ostavila je mogućnosti odstupanja u metodologiji provođenja
po zemljama članicama EU. Područja u kojima su prisutna javna i polu-javna poduzeća su posebna
po svojim obilježjima i kao takva se mogu isključiti iz konjunkturnog testa. Na tragu toga je
postavljena, a zatim i potvrđena, istraživačka hipoteza rada da su vlasništvo (s jedne strane) i sve
ostale varijable u konjunkturnom testu uslužnog sektora RH (s druge strane) statistički nezavisne
varijable.
Industrija ostvaruje oko petine hrvatskog BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83%
industrije čini prerađivačka industrija, a ponajviše proizvodnja hrane i pića, proizvodnja kemijskih
proizvoda te izdavačka i tiskarska djelatnost. U proteklih pet godina zamjetan je najveći rast bruto
dodane vrijednosti rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe energentima. 2005. godine
industrijska proizvodnja je rasla 5% godišnje. Bez obzira na ovaj postepeni rast tijekom posljednjih
godina Hrvatska danas ostvaruje samo 69 posto svog industrijskog BDPa iz 1989 godine.
Industrijska proizvodnja još na razini od 85 posto one od prije 17 godina.
8
Seminarski rad Amina Šabanović
Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj 2006. porasla je za 4,5 posto u odnosu na 2005. godinu, a to
je nešto niže nego 2005. godine, kad je rast industrijske proizvodnje iznosio 5,1 posto. Proizvodnja
u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji s udjelom od
oko 82 posto, u 2006. je porasla za 4,5 posto u odnosu na godinu ranije.
Podatci o industrijskoj proizvodnji 2007., koja je u razdoblju od siječnja do kraja studenog porasla
za 5,9%, pokazuju ubrzanje rasta u odnosu na isto razdoblje 2006. (4,7%), a nastavljen je i trend
rasta ukupne građevinske aktivnosti, s manjom dinamikom usporen s obzirom da fizički obujam
građevinskih radova u deset mjeseci bilježi rast za 2,7% (2006. 10,1%)
Kao prioritetna područja koja mogu potaknuti rast industrije u Hrvatskoj ističu se sljedeća10: -
Stvaranje stabilnog investicijskog okruţenja, - Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog
sustava, - Restrukturiranje javne uprave i administracije, - Razvoj trţišta kapitala – alternativni
izvori financiranja. Osnova gospodarskog rasta i razvoja ovisna je o razini, strukturi i veličina
investicija. Kada se govori o investicijama u kontekstu industrijske strategije misli se na dva
osnovna tipa investicija: (1) investicije u fiksni kapital - investicije u opremu, tehnologiju i druga
materijalna sredstva predstavljaju nuţnost za razvoj industrije, a to znači rast produktivnosti,
povećanje zaposlenosti te, u konačnici, novu razinu konkurentnosti. (2) Investicije u istraţivanje i
razvoj, s ciljem ostvarivanja efekata koji proizlaze iz komercijalizacije inovacija, predstavljaju
osnovu za postizanje dugoročne konkurentnosti, ali i nuţan preduvjet za ostvarivanje glavnog
strateškog cilja industrije. Drugo prioritetno područje, odnosno poticanje strateške suradnje
industrije i obrazovnog sustava naglašava ulogu znanja, vještina i sposobnosti ljudskih resursa kao
osnovu za ostvarivanje konkurentske prednosti. Naime, današnjem poslovnom svijetu kojeg
karakteriziraju svakodnevne promjene i neizvjesnost, nuţno je da poduzeća na optimalan način
poveţu i iskoriste resurse kojima raspolaţu, a kao jedan od ključnih resursa nuţnih za ostvarivanje
pozitivnih ekonomskih rezultata javlja se rad. Bez rada kao proizvodnog inputa nemoguće je
uspješno poslovati pa je za suvremeno poduzeće vrlo vaţno naći ljudske resurse koji će
zadovoljavati sve potrebne uvjete, odnosno posjedovati znanja, vještine i sposobnosti koje donose
konkurentsku prednost. Pritom najveći doprinos razvoju industrije i gospodarstva drţava moţe dati
upravo kroz kvalitetan sustav obrazovanja. Osnova za privlačenje bilo kakvih investicija, uz
stabilno političko i makroekonomsko okruţenje, nalazi se u dostupnosti obrazovane radne snage.
9
Seminarski rad Amina Šabanović
Poslovni.hr
Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i
Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska.
Naš glavni trgovinski partner zemlje su EU, kako u izvozu, tako i u uvozu. Tako je na tržište
EU izvezeno je 57% vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(310 milijuna eura),dok je iz EU uvezeno čak 86% vrijednosti ukupnog uvoza (725 milijuna
eura). Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržište zemalja CEFTA-e u prva
četiri mjeseca 2017. čini 27% ukupnog izvoza, a uvoz iz CEFTA-e je 6% ukupnog uvoza.
Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i
Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska.
Najviše uvozimo proizvoda u kategorijama mesa (102 milijuna eura – povećanje za 13% u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine), mlijeka i mliječnih proizvoda (64 milijuna
eura– povećanje za 25%),proizvoda na bazi žitarica i škroba (59 milijuna eura – ista
razina), hrane za životinje (58 milijuna eura – povećanje za 4%) te voća (54 milijuna eura –
povećanje za 1%).
10
Seminarski rad Amina Šabanović
Najznačajniji uvozni proizvodi jesu: svinjsko svježe meso, čokolada, kruh, peciva i kolači te
stočna hrana.
Prema kategorijama najviše izvozimo ribe (67 milijuna eura – povećanje za 7%), različite
prehrambene proizvode (55 milijuna eura – ista razina), žitarice (45 milijuna eura–
povećanje za 24%), proizvode na bazi žitarica i škroba (43 milijun eura – povećanje za 6%),
pića i alkoholna pića (40 milijuna eura – povećanje za 9%).
Glavni izvozni proizvodi u prva četiri mjeseca 2017. jesu svježe ribe (tuna), šećer, čokolada,
kukuruz, soja u zrnu i sladni ekstrakti
gdvy0rvf0XQ
U Hrvatskoj se proizvode električni automobili vrhunskih performansi.
Riječ je o inovaciji kompanije Rimac, koja na svjetskom tržištu postiže velike
uspjehe.
Stoga su dobili i podršku Vlade, a cilj je osnovati centar izvrsnosti i tako
potaknuti lidere u svjetskoj automobilskoj industriji da svoje pogone otvaraju
upravo u Hrvatskoj.
U proizvodnim pogonima sve se izrađuje, svaki električni i karbonski dio
automobila, osim stakala i guma.
Krenuli su iz garaže, danas imaju 150 zaposlenih, a do kraja godine bit će ih
dvostruko više. Izvoze u 20 zemalja na svih pet kontinenata.
Automobili za poznate kupce
Do sada su prodali 10 automobila, svi se izrađuju za poznate kupce.
Automobili su najatraktivniji dio proizvodnje, ali ovdje rade i na razvoju i
proizvodnji komponenti za druge automobilske kompanije.
11
Seminarski rad Amina Šabanović
Hrvatska je idealno mesto za mlade ljude koji žele da studiraju u zemlji poznatoj po svojoj prelepoj
obali i spoju mediteranskog i južnoevropskog šarma.
Hrvatska ima 122 obrazovne ustanove rasporostranjene po čitavoj zemlji, od kojih se 36 nalazi na
obali Jadranskog mora. Univerzitet u Zagrebu ima preko 75.000 studenata i osnovan je 1669. godine
što ga čini najstarijim univerzitetom u regiji. Takođe je i najveći univerzitet jugiostočne Evrope.
Postoji veliki izbor studijskih programa, stipendija i razmena za studente koji pričaju i hrvatski i
engleski.
12