You are on page 1of 12

Internacionalni Univerzitet u Novom Pazaru

Departman za ekonomske nauke

Master studije

SEMINARSKI RAD
Međunarodno poslovanje
(odabrana zemlja:Hrvatska)

Profesor: Prof.dr Suad Bećirović Student: Amina


Šabanović

Novi Pazar, 2019.god.


Seminarski rad Amina Šabanović

2
Seminarski rad Amina Šabanović

Uvod
1. Opšte informacije o zemlji

Hrvatska,zvanično Republika Hrvatska, unitarna je parlamentarna


republika u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, sa izlazom na Jadransko more. Glavni grad je Zagreb,
koji čini jednu od primarnih podela zemlje, zajedno sa još dvadeset županija. Hrvatska zauzima
površinu od 56.594 km² i ima 4,28 miliona stanovnika.

Prosečna starost stanovništva je u konstantnom rastu, žene žive duže od muškaraca (prosečna
starost je otprilike 4 godine veća), broj novorođene dece pada otprilike 1% godišnje.

Popisi stanovništva u Republici Hrvatskoj održavaju se svakih 10 godina i posljednji je održan


2011. godine.

3
Seminarski rad Amina Šabanović

Slika 1.Stanovništvo po starosti

U Hrvatskoj, prema podacima iz 2001. godine, najveći eio stanovnika u etničkom smislu
čine Hrvati, a najveću etničku manjinu čine Srbi. Dominantna religija je rimokatoličanstvo.

Hrvatska ima negativni prirast stanovništva, s time da je demografska tranzicija dovršena


1970-ih. Očekivani životni vek i pismenost su relativno visoki.

Popis stanovništva Hrvatske 2011.god

 Ukupno = 4,284,889
 Hrvati = 3,874,321 (90.4%)
 Srbi = 186,633 (4.4%)
 Bošnjaci = 31,749 (0.7%)
 Italijani = 17,807 (0.4%)
 Albanci = 17,513 (0.4%)
 Romi = 16,975 (0.4%)
 Mađari = 14,048 (0.3%)
 Slovenci = 10,517 (0.3%)
 Česi = 9,641 (0.2%)

Demografski problemi Hrvatske su sve veći i izraženiji. Prema podacima Državnog zavoda
za statistiku, iz 2011. do kraja 2017. godine u 449 od 556 hrvatskih opština i gradova, došlo je do
ukupnog pada broja stanovnika, a u 105 ukupan broj stanovnika pao je čak 15 ili više posto.
Najveći demografski pad doživele su manje opštine, s pretežno staračkim stanovništvom, pa se u
Erveniku, Civljanama i Biskupiji, opštinama u Šibensko-kninskoj županiji, broj stanovnika
smanjio za oko 40 posto u odnosu 2011. godinu.

Hrvatska je kroz ove godine beležila značajno smanjenje udela seoskog u ukupnom
stanovništvu pa je tako 1961. godine bilo 68,4% ruralnog u odnosu na 31,6% urbanog
stanovništva, 1971. godine 58%, 1981. godine 48,5%, 1991. godine 43,8%, te 2001. godine
42,7%. Prema kriterijumima OECD-a Hrvatska je 2001. godine imala 47,6% seoskog
stanovništva, dok je 2011. godine taj broj pao na 39,1%. Kao i u Evropi i svetu, tradicionalna

4
Seminarski rad Amina Šabanović

obieležja ruralnog života menjaju se pod pritiskom modernizacijskih procesa i u Hrvatskoj u


demografskom, prostornom, gospodarskom i društveno-kulturnom i vrednosnom smislu.

Hrvatska i dalje ima vrlo nizak radni vek, u proseku samo 31 godinu, gotovo 10 godina manje
od Švedske ili Holandije. Prema podacima HZMO-a, u 2014. godini je od ukupno 51,5 hiljada
osoba koje su stekle pravo na penziju, 18 hiljada osoba u penziju otišlo pod uslovima prevremene
penzije , što je više od trećine (35 %) i više nego prethodnih godina i u udelu i u apsolutnom izrazu.
U poslednjih je pet godina prosečno godišnje pod uslovima prevremene starosne penzije odlazilo
15,7 hiljada osoba, dok je pod uslovima pune starosne penzije u penziju odlazilo prosečno tek oko
hiljadu osoba više – prosečno godišnje 16,6 hiljada.

Udeo zaposlenih s visokom stručnom spremnom u ukupnom broju zaposlenih kontinuirano


raste, a povećan je i u kriznim godinama od 2008. do 2014. godine (sa 17 % do 21,6 %). Ali,
pritom treba istaknuti kako je istodobno povećan i njihov apsolutni broj, za 25,2 hiljade, s
naglaskom na to da je reč o jedinoj kategoriji zaposlenih po stručnoj spremi kod koje je zabeleženo
apsolutno povećanje u spomenutom razdoblju. S druge strane, stanje registriranih nezaposlenih
osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje pokazuje da se i u strukturi nezaposlenih povećava
udeo visokoobrazovanih: od 2008. godine se njihov udeo povećao sa 4 na 7 %, a apsolutni broj je
porastao za 19,5 hiljada.

Kada je reč o stvarno isplaćenom mitu, prisutnost korupcije izračunava se kao broj građana
koji su barem jednom u poslednjih 12 meseci nekom zaposlenom u javnoj službi dali novac, ili
poklon , među onim građanima koji su barem jednom u tom razdoblju ostvarili kontakt s nekim
javnim službenikom. U tom smislu, prosečna prisutnost korupcije u Hrvatskoj iznosi 11,2% na
nacionalnoj razini, premda postoje velike razlike u stopi korupcije između hrvatskih regija.

U 2017. godini kaznenih dela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti manje je
za 2,8 %, saobraćajnih nesreća više je za 4,9 %, dok je požara i eksplozija, gde je policija obavila
uviđaj, bilo više za 45,3 %. U događajima koji su ugrožavali sigurnost smrtno je stradalo 886
osoba, što je manje za 0,1% u odnosu na prošlu godinu (887 osoba). Ukupni kriminalitet u padu je
za 3,0 %: kaznenih dela za koja se progoni po službenoj dužnosti manje je za 2,8 %, kaznenih dela

5
Seminarski rad Amina Šabanović

za koja se postupak pokreće privatnom tužbom za 2,3 %, a kaznenih dela za koja je izostao predlog
za pokretanje kaznenog postupka manje je za 5,7 %.

2.Privreda Hrvatske

Bruto domaći proizvod je za 2018. procenjen na 89,76 milijardi USD ili 20 873 USD po
stanovniku. Hrvatski BDP se tek 2003. izjednačio s onim iz 1990. pre raspada Jugoslavije i prelaza
na tržišno gazdinstvo. U razdoblju od 2004. do 2008. BDP je narastao za ukupno 23%.

Od 2015 Hrvatsko gazdinstvo je počelo pokazivati znakove oporavka pa je Hrvatska


službeno izašla iz recesije u 2015. godini kada je ostvarila tri uzastopna rasta BDP-a (u kvartalima).
Rast BDP-a do 2017 iznosi 8%. Zadnji zabeleženi rast iznosio je +3,3% u trećem kvartalu 2017.
godine.

Jedna od većih stopa inflacije zabilježena je 2008. kad je iznosila 6,1%, i to je bila najviša
stopa od 2000. godine. Gubitak vrednosti novca se nastavlja i 2009. sa stopom od 2,4%, 2010 stopa
iznosi 1,1%, 2011. 2,3%, dok je 2012. inflacija iznosila 3,4%. Ipak 2013. godine stopa inflacije je
bila najniža od 2010 a iznosila je 2.2 %. Prema nekim procenama (jer ne postoje službeni podaci
HNB-a ili DZS-a), u razdoblju od 2008. cene su rasle tri puta brže od plata, pa je kupovna moć
prosečnog građanina Hrvatske 2013. pala na nivo iz 2006. godine.. BDP u istom vremenu pao za
čak 12 %, Hrvatska monetarna politika je očito politika monetarne stabilnosti, koja uključuje
stabilan tečaj, nisku inflaciju i visoke devizne rezerve, iako to može naštetiti izvozu.

Poljoprivreda Republike Hrvatske u stalnom je konkurentnom zaostajanju za


poljoprivredom Evropske unije. Hrvatska poljoprivreda zaostaje u konkurentnosti i razvoju u
odnosu na planirano i željeno, tokom celog razdoblja od 2010. do 2016. godine u odnosu na
Evropsku uniju. Potreba stabilizacije ratarske, voćarske i vinogradarske proizvodnje očituje se u
konstantnom padu ukupne proizvodnje od početka posmatranog razdoblja i to za gotovo polovinu.
U stočarstvu je, pak, situacija vezana uz broj grla, prirast i ukupnu proizvodnju još gora.

6
Seminarski rad Amina Šabanović

Sektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najznačajnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj.


U usporedbi s drugim granama prerađivačke industrije, proizvodnja hrane i pića uz farmaceutsku
industriju i proizvodnju metala, strojeva i opreme ostvaruje najveći udio u hrvatskom bruto
domaćem proizvodu (BDP-u) i ukupnoj zaposlenosti. Udio industrije hrane i pića u BDP-u
Hrvatske u 2015. godini iznosio je 3,3 posto (od čega je udio proizvodnje hrane iznosio 2,6 posto,
a proizvodnje pića 0,7 posto). Istovremeno je udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke
industrije iznosio 27 posto. Proizvodnja hrane pritom prisvaja udio od 21 posto, a proizvodnja pića
od 6 posto.

Sektor proizvodnje hrane i pića sudjelovao je u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke


industrije u siječnju ove godine s udjelom od 21 posto. Udio industrije hrane iznosio je 19 posto,
a industrije pića 2 posto ukupne zaposlenosti prerađivačke industrije. Nakon što je u 2012. i 2013.
godini proizvodnja hrane zabilježila negativne međugodišnje stope rasta, u naredne tri godine ova
industrija bilježi međugodišnji rast. U 2017. godini proizvodna je aktivnost ove industrije
zabilježila rast od 5 posto. Kontinuirani rast proizvodne aktivnosti ove industrije potvrđuju i
desezonirani podaci, prema kojima je proizvodna aktivnost industrije hrane u prvom tromjesečju
2018. godine povećana za 0,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje.

Iako se ukupna aktivnost industrije hrane povećala, broj zaposlenih se smanjio. To se


odrazilo na rast produktivnosti sektora, kao i na blagi rast plaća. U prosincu 2017. godine,
industrija hrane zapošljavala je 38.608 radnika, što u odnosu na isti mjesec 2016. godine
predstavlja za 3,1 posto manju zaposlenost. Mjesečne su bruto plaće u prosincu 2017. godine u
industriji hrane na međugodišnjoj razini nominalno povećane za 1,4 posto. Pritom je prosječna
bruto plaća isplaćena u prosincu 2017. godine iznosila 6.501 kunu. Posljednjih godina vidljiv je
lagani oporavak proizvodne aktivnosti industrije pića. Nakon što je proizvodna aktivnost ove
industrije na razini 2015. godine zabilježila međugodišnji rast od 3,8 posto, u 2016. godini dolazi
do njene stagnacije, da bi u 2017. godini ponovno ostvarila međugodišnji rast od 1,7 posto. Na
oporavak proizvodne aktivnosti ove industrije ukazuju I desezonirani podaci, prema kojima je u

7
Seminarski rad Amina Šabanović

prvom tromjesečju 2018. godine proizvodna aktivnost industrije pića povećana za 22,7 posto u
odnosu na prethodno tromjesečje.

Za razliku od cijena proizvođača na razini prerađivačke industrije koje na međugodišnjoj


razini ostvaruju rast, proizvođačke cijene u proizvodnji prehrambenih proizvoda bilježe
međugodišnji pad. Tako su u travnju 2018. u usporedbi s travnjem 2017. godine proizvođačke
cijene u proizvodnji hrane pale za 1,2 posto, dok su cijene proizvođača pića zabilježile
međugodišnji pad od 2,3 posto. Istovremeno su cijene na razini prerađivačke industrije zabilježile
rast od 0,8 posto. Obje industrije, i prehrambena i industrija pića, u razdoblju od siječnja do
prosinca 2017. godine bilježe međugodišnji porast proizvodnosti rada. Pritom proizvodnost rada
industrije hrane raste brže, po stopi od 5,4 posto, dok proizvodnost rada industrije pića bilježi rast
od 4,8 posto. Porast proizvodnosti rada je u obje industrije posljedica povećanja proizvodne
aktivnosti popraćenog smanjenjem zaposlenosti.

Uslužni sektor u Hrvatskoj je visoko zastupljen u strukturi BDP-a. Prognoziranje promjena u tom
važnom sektoru nacionalnog gospodarstva moguće je provesti, između ostaloga, korištenjem
rezultata konjunkturnih testova. Iako su konjunkturni testovi usklađeni na razini Europske unije
(EU), heterogenost uslužnog sektora ostavila je mogućnosti odstupanja u metodologiji provođenja
po zemljama članicama EU. Područja u kojima su prisutna javna i polu-javna poduzeća su posebna
po svojim obilježjima i kao takva se mogu isključiti iz konjunkturnog testa. Na tragu toga je
postavljena, a zatim i potvrđena, istraživačka hipoteza rada da su vlasništvo (s jedne strane) i sve
ostale varijable u konjunkturnom testu uslužnog sektora RH (s druge strane) statistički nezavisne
varijable.

Industrija ostvaruje oko petine hrvatskog BDP-a, a zapošljava oko četvrtine radne snage. 83%
industrije čini prerađivačka industrija, a ponajviše proizvodnja hrane i pića, proizvodnja kemijskih
proizvoda te izdavačka i tiskarska djelatnost. U proteklih pet godina zamjetan je najveći rast bruto
dodane vrijednosti rudarstva, prerađivačke industrije i opskrbe energentima. 2005. godine
industrijska proizvodnja je rasla 5% godišnje. Bez obzira na ovaj postepeni rast tijekom posljednjih
godina Hrvatska danas ostvaruje samo 69 posto svog industrijskog BDPa iz 1989 godine.
Industrijska proizvodnja još na razini od 85 posto one od prije 17 godina.

8
Seminarski rad Amina Šabanović

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj 2006. porasla je za 4,5 posto u odnosu na 2005. godinu, a to
je nešto niže nego 2005. godine, kad je rast industrijske proizvodnje iznosio 5,1 posto. Proizvodnja
u najznačajnijoj, prerađivačkoj industriji, koja u ukupnoj industrijskog proizvodnji s udjelom od
oko 82 posto, u 2006. je porasla za 4,5 posto u odnosu na godinu ranije.

Podatci o industrijskoj proizvodnji 2007., koja je u razdoblju od siječnja do kraja studenog porasla
za 5,9%, pokazuju ubrzanje rasta u odnosu na isto razdoblje 2006. (4,7%), a nastavljen je i trend
rasta ukupne građevinske aktivnosti, s manjom dinamikom usporen s obzirom da fizički obujam
građevinskih radova u deset mjeseci bilježi rast za 2,7% (2006. 10,1%)

Kao prioritetna područja koja mogu potaknuti rast industrije u Hrvatskoj ističu se sljedeća10: -
Stvaranje stabilnog investicijskog okruţenja, - Poticanje strateške suradnje industrije i obrazovnog
sustava, - Restrukturiranje javne uprave i administracije, - Razvoj trţišta kapitala – alternativni
izvori financiranja. Osnova gospodarskog rasta i razvoja ovisna je o razini, strukturi i veličina
investicija. Kada se govori o investicijama u kontekstu industrijske strategije misli se na dva
osnovna tipa investicija: (1) investicije u fiksni kapital - investicije u opremu, tehnologiju i druga
materijalna sredstva predstavljaju nuţnost za razvoj industrije, a to znači rast produktivnosti,
povećanje zaposlenosti te, u konačnici, novu razinu konkurentnosti. (2) Investicije u istraţivanje i
razvoj, s ciljem ostvarivanja efekata koji proizlaze iz komercijalizacije inovacija, predstavljaju
osnovu za postizanje dugoročne konkurentnosti, ali i nuţan preduvjet za ostvarivanje glavnog
strateškog cilja industrije. Drugo prioritetno područje, odnosno poticanje strateške suradnje
industrije i obrazovnog sustava naglašava ulogu znanja, vještina i sposobnosti ljudskih resursa kao
osnovu za ostvarivanje konkurentske prednosti. Naime, današnjem poslovnom svijetu kojeg
karakteriziraju svakodnevne promjene i neizvjesnost, nuţno je da poduzeća na optimalan način
poveţu i iskoriste resurse kojima raspolaţu, a kao jedan od ključnih resursa nuţnih za ostvarivanje
pozitivnih ekonomskih rezultata javlja se rad. Bez rada kao proizvodnog inputa nemoguće je
uspješno poslovati pa je za suvremeno poduzeće vrlo vaţno naći ljudske resurse koji će
zadovoljavati sve potrebne uvjete, odnosno posjedovati znanja, vještine i sposobnosti koje donose
konkurentsku prednost. Pritom najveći doprinos razvoju industrije i gospodarstva drţava moţe dati
upravo kroz kvalitetan sustav obrazovanja. Osnova za privlačenje bilo kakvih investicija, uz
stabilno političko i makroekonomsko okruţenje, nalazi se u dostupnosti obrazovane radne snage.

9
Seminarski rad Amina Šabanović

Poslovni.hr

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i
Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska.

U prva četiri mjeseca 2017. uvezli smo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda vrijednosti


842 milijuna eura, a izvezli robe vrijednosti 543 milijuna eura. U prijevodu, pokrivenost
uvoza izvozom je 65% što je neznatno bolja nego u istom razdoblju prethodne godine kada
je bila 64%. Uspoređujući prva četiri mjeseca 2017. i 2016. izvoz je povećan za 9%, dok je
uvoz povećan za 7%. Negativna bilanca iznosi 299 milijuna eura i povećana je za 13
milijuna eura. Udio poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u ukupnom izvozu roba čini
13%, dok u ukupnom uvozu roba čini 12%.

Naš glavni trgovinski partner zemlje su EU, kako u izvozu, tako i u uvozu. Tako je na tržište
EU izvezeno je 57% vrijednosti ukupnog izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(310 milijuna eura),dok je iz EU uvezeno čak 86% vrijednosti ukupnog uvoza (725 milijuna
eura). Izvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržište zemalja CEFTA-e u prva
četiri mjeseca 2017. čini 27% ukupnog izvoza, a uvoz iz CEFTA-e je 6% ukupnog uvoza.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i
Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska.

Najviše uvozimo proizvoda u kategorijama mesa (102 milijuna eura – povećanje za 13% u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine), mlijeka i mliječnih proizvoda (64 milijuna
eura– povećanje za 25%),proizvoda na bazi žitarica i škroba (59 milijuna eura – ista
razina), hrane za životinje (58 milijuna eura – povećanje za 4%) te voća (54 milijuna eura –
povećanje za 1%).

10
Seminarski rad Amina Šabanović

Najznačajniji uvozni proizvodi jesu: svinjsko svježe meso, čokolada, kruh, peciva i kolači te
stočna hrana.

Prema kategorijama najviše izvozimo ribe (67 milijuna eura – povećanje za 7%), različite
prehrambene proizvode (55 milijuna eura – ista razina), žitarice (45 milijuna eura–
povećanje za 24%), proizvode na bazi žitarica i škroba (43 milijun eura – povećanje za 6%),
pića i alkoholna pića (40 milijuna eura – povećanje za 9%).

Glavni izvozni proizvodi u prva četiri mjeseca 2017. jesu svježe ribe (tuna), šećer, čokolada,
kukuruz, soja u zrnu i sladni ekstrakti

Hrvatska uspješno proizvodi električne


automobile
Kompanija Rimac želi podstaći lidere svjetske
automobilske industrije da svoje pogone otvaraju u
Hrvatskoj.

gdvy0rvf0XQ
U Hrvatskoj se proizvode električni automobili vrhunskih performansi.
Riječ je o inovaciji kompanije Rimac, koja na svjetskom tržištu postiže velike
uspjehe.
Stoga su dobili i podršku Vlade, a cilj je osnovati centar izvrsnosti i tako
potaknuti lidere u svjetskoj automobilskoj industriji da svoje pogone otvaraju
upravo u Hrvatskoj.
U proizvodnim pogonima sve se izrađuje, svaki električni i karbonski dio
automobila, osim stakala i guma.
Krenuli su iz garaže, danas imaju 150 zaposlenih, a do kraja godine bit će ih
dvostruko više. Izvoze u 20 zemalja na svih pet kontinenata.
Automobili za poznate kupce
Do sada su prodali 10 automobila, svi se izrađuju za poznate kupce.
Automobili su najatraktivniji dio proizvodnje, ali ovdje rade i na razvoju i
proizvodnji komponenti za druge automobilske kompanije.

11
Seminarski rad Amina Šabanović

"Nama je najveći problem proizvest dovoljno naših sustava i naših automobila.


Nama je manji problem potražnja, veći problem nam je kapacitet
proizvodnje", rekao je Mate Rimac, vlasnik kompanije Rimac automobili.
Vlasnik tvornice želi u proizvodnju dovesti još više velikih inženjera.
S Vladom su pokrenuli pregovore o tome da se osiguraju uslovi za svjetske
automobilske kompanije, kako bi neke od njih pogone otvorile u Hrvatskoj.

Hrvatska je idealno mesto za mlade ljude koji žele da studiraju u zemlji poznatoj po svojoj prelepoj
obali i spoju mediteranskog i južnoevropskog šarma.

Hrvatska ima 122 obrazovne ustanove rasporostranjene po čitavoj zemlji, od kojih se 36 nalazi na
obali Jadranskog mora. Univerzitet u Zagrebu ima preko 75.000 studenata i osnovan je 1669. godine
što ga čini najstarijim univerzitetom u regiji. Takođe je i najveći univerzitet jugiostočne Evrope.

Postoji veliki izbor studijskih programa, stipendija i razmena za studente koji pričaju i hrvatski i
engleski.

Read more http://fakulteti.edukacija.rs/studiranje-u-inostranstvu/studije-u-hrvatskoj

12

You might also like