-~

......
'- • I. ;--=~~~~~:F~:
-
.::: .. '~ ::..-~. - .. =-•.-:..-:-.
- -.- ---. ~. ,~
- - - -".- --~ .--.-------:-;---::;--:-¥-.--~: .

.•. - - ...•~
~r.;.~.

OTPOR I UZGON TIJELA U STRUJI FLUIDA

'/ C:;" 1. UVOD

Od izuzetnog prakticnog znacaja je odredjivanje sile

koju neko tijelo mora savladati da bi se moglo ostvariti nje-
govo kretanje u mirnom fluidu, odnosno sile kojom struja flu-
ida djeluje na neko nepokretno tijelo u pravcu strujanja. Ova
sila je poznata kao sila otpora. Sila kojom struja fluida dje-
luje na neko tijelo u pravcu normalnom na pravac strujanja
je poznato kao uzgon. Ova sila drzi na odredjenoj visini sva
'--' tijela u odgovarajucem fluidu u slucaju kada je njihova spe-
cificna tezina veca od specificne tezine tog fluida. Uzgon
je, prema tome, od izuzetnog znacaja za prucavanje razlicitih
vrsta letilica. Isto tako, sila uzgona djeluje i na propeler
(elisu) ft,Q""T>"~i1':x::=:HCf'·1~·r·e.·¥'ae- •••Q.~.r.t.aQja, s t o omogu cu j e kretanje
b-odova helihoptera isl. Pod dejstvom ove sile dolazi i do
Ir'
okretanja odredjenih vrsta tti'bina~{;:==-=iii ':;;~ u struji flu-
ida itd.
Za prbracun raznih statickih konstrukcija (mostova,
t-(J'rt7/(3vt9- , stubova i s L) izLo zeni.h de jstvu vjetra ili vode-
nOe struje od posebnog je z naca j a r ezu Lt.u j uca sila kojom s t nu j e
fluida op t er-ecu j u datu konstrukciju. Ova sila se mo ze lako
odrediti ukoliko su poznate sile otpora i uzgona i obratno.

Rezultujuca sila, koja djeluje na neko tijelo koje

ce
fluid djelimicno)~ mozevodrediti inte-
-'>
dF koje djeluju na element po-
1•

-">
Ako je T vektor napona na datoj
elementarnoj povrsini dA onda ce
biti
-? ..::.
dF = TdA, 1•
x
odnosno
~

Sl .1.
F = S T dA. 2.
~

....... -.
 .. --- . 2

Vektor napona na datoj povrsini se m~ze razloziti

u tri komponente sl.1.2., jednu u pravcu normale na datu
povrsi.nu6nn i dvije (nroamlne jedna na drugu) u ravni .povr-s i ne
'Cns i. en t j

--> (I) n~ -I- 'lns~:

r: ?:nr-!;) a»,
F=- J(Gf7n lJ 3
fj

Umjesto koordinata sit moze se odabrati jedna

koordinata 1 u pravcu rezultujueeg tangentnog napona, pa ee
biti; .~
/J' ,
~ r ' -". \ .-J .;'/ / ~'// 1"
rr ~
F = ) (0hll /}o ~
.: />, ..• ,0
"- '" ~
t: 0/
-
V
4
.i->
--
/J
Pri laminarnom strujanju nestisljivog viskoznog
fluida normalni napon je jednak pritisku sa negativnim zna-
kom (c5nl) =-p) dok se tangen tni napon moz e odredi ti ako je po-
znat~ brzinsko polje;
y 4 /glf! dg[~
en c s: ~l811),.-= '{\!fl}~= f]-,..O
0 5.
f)l~il/:
pa izraz za rezuLtu j ucu silu ~! ade dOb/j&- sk&(Pc'/

,z;::-.
F~
--
r~cI!7-3
- ,/ I-?
/ jf{):.l ;:-/"
-..~'-Or'
('on r
o.
;r r-
Do ovog izraza se moze doei i na egzatniji nacin,
, '\
upotrebom tenzorskog racuna(dodatak -:2-,J~..... ).

Neka su..J "

V\ n 1
d,
' S1
i G\.
.it'1
(i=1,2,3) uglovi koje jediniC'Tti
vektori n~, (oi to obrazuju sa jedinicnim
-)
vektorima i'd' i K.
Komponente sile F u pravcu osa x,y i z ee, u tom slucajuJ
biti:
Fx= 5 Ccdhn crJjc/n~ -I- ~1S CtJSX~_1 f- '(n f COSc!tI) c!/}/
rt , ,
c(}71 , (t., f- Co.! t{{z.) ti4 , 1
F Y= "/ ,.,/,'
\ \ OV/ h ,-0
/",'
S f- (0 C(9r~.r.
/
f'

1'+ - -' L

Fz = r (d h"
IT
costXl7'J f- r; G9"-~2 r-th fCtJ.!Xt:J) cliJ.
Za neki ravanski problem sl.2, za koji je promjena
svih velicina kao i njihov intezitet u pravcu ose~ z jednak
nuli, moze se osa t tako odabrati da je paralelna sa osom
-i: =- ~J1 2;::. 0,; 0 se 1 i sse pok 1 apaju) pas e do bijen i
z ('{;-,
irzazi \,l~g.l~ paic<,lnrJ.r6ftt/t) 4'(V:
 'I
~c '1.0:/ J
/'

, ~
{\
j"

Fx= j (d l1l'] CtJ.5c/ nf f- ens co,rrXs f

)tilJ/
g
F v" ~ ( J YJl1 CIJJc(h 2. f- Cr,.r (05 c/sJ tI~
F =0
z •
" ~l\1
~ Imajuci u vidu da se svi navedeni uglo-
Sl.2. vi mogu izraziti preko uglao( slijedi:

) / f- 'J '

5
'I

Fx = (- o h n CCJ s LX. (1--7 c S'/ >7 c:x:.' ) ff 1(,

Fy = ~
it
(.6 17 h S ('/! o; f (0 s. co s ()( ) dll/ s
~-'
I I

~
Fir z:
'l-
0 D

Analogan rezultat se dobija i za osnosimetricno

strujanje.
U! a "'2~D'-
Rezu L t u j uca sila s eYt!;:;1;)~'h-e! slaoafo m'O.z..~
~ odrediti i primjenom zakona 0 promjeni kolicine kre-
tanja (drugi Njutnov zakon u integralnom obliku) na fluidnu
masu ogranicenu tijelom koje fluid opstrujava i omotacem
proizvoljnog oblika koji obuhvata dato tijelo zajedno sa
fluidom oko njega. 3i:,~a 68 moie::::o,jr:~H;i ~a=3VC J±:tlcaje-ve
k-p€tanja t,i-ju-a.-==±= t""i!rai; &i~to f') qida &rimjenom ovog za
kona u odg ovar-aj uc em o bLiku , Utoz( cdretl/!-; rf2J'I!..fu(~c'&
5-(
s u:« Z--&.. roz.ne I{f!fejLur'ticJ r' rozV//fe. S'!C{c&/e'/~ 1~,vei6;?/:X...
1r; q 2. OTPOR I UZGON U SAVRSENOM FLUIDU

Tangentni napon u savrsenom fluidu je jednak nuli

(~=o), pa se izraz (6,) za rezultujucu silu svodi na oblik

~ (~
F =- -d,p dIt ' 10

Pri ravanskom opstrujavanju tijela proizvoljnog

oblika sl.3, na jedinicnu sirinu tijela ce djelovati sila_:--,
,-j
'/ 2~~~-~---
F= Sf> (of y 2- d'fj) z: X2 - Y ~o 11
L
Uvodjenjem u racun kompleksne promenljive z
t moze se pokazati (dodatak ) da ce pri poten-

o ~
.?J
cijalnom~ strujanju savrsenog
fluida biti

Sl.3.
x= j~y r
\/
I -: - f rtl!-
Vco X / •
12
~
1:-
.4
 ~_4~

1f

Ako je cirkulacija ref= ~{;de) jednaka nuli onda

su obije komFone~{e ~,octnosno rezultujuca sila,
jednake nuli. U slucaju kada je cirkulacija [71 0, a brzina
?--- u beskonacnosti paralelna osi x slijedi da ce komponenta
"""?
sile u pravcu ose x ~Csila otpora)biti jednaka nuli dok ce
sila uzgona bi ti linearna funkcija cirkulacije Y= - ~J< /'

Prema tome, sila otpora koja djeluje na tijelo u

potencijalnoj stacionarnoj struji savrsenog fluida je, jed-
naka nuli. Ova pojava je poznata kao D' Alambert-ov paradoks.
Pri rjesavanju prakticnih problema rezultujuca si-
la se moze odrediti i direktnom integracijom izraza (10) po
sle odr~djivanja polja pritiska.
Pri nestacionarnom potencijalnom strujanju savrse-
"---"
nog fluida sila otpora je razlicita od nule i moze se, za
svaki konkretan slucaj, odrediti integracijom izraza (10).
Polje brzine, u tom slucaju, treba odrediti u odnosu na
nepokretni koordinatni sistem u cilju doredjivanja polja
pritiska. Sila otpora je razlicita od nule i pri staciona-
rnom kretanju tijela kroz fluid ako je ogranicen npr. slo-
---
bodnom povrsinom~ Sila otpora koja djeluje na tijelo koje
<'-
miruje u p o t enc'LjaLno j nestacionarnoj struji koja s e k rece
brzinom V (t) , nije ista kao i sila otpora na tijelo koje
s e k rece brzinom \/+:j u fmr: rn of.'A. fluidu.

Na sl. 4 je dato tijelo proizvoljnog oblika u pote-

ncijalnoj nestacionarnoj struji savrsenog fluida.

01 "y (1) i
;p
-00
I !
.
'''Po?
!
!
I
~(t-)
i
J
.:
Fx.L.
<r : :/~.
I'

I . _ V
/\
~ ..>-
I - !
l., i - /
I I
;«'
Y:" - 00
-----
I x~ oa
,----------
------1 I
!
Sl.4.
Primjenom zakona 0 promjeni kolicine kretanja na
kontrolnu zapreminu ogrnaicenu tijelom sa d~ije pvorsine,
norma Lne na pravac strujanja na ras t o j an j ima x~:t co od
 ·.a-J~ ~~LL\~
-e:
t ~iI
/~<f ~~'\~\\~f!p
\l"t\ f\l<c~~~\~\ ~ //
r:
J

)~
\

/t I\~~~~'d v
.) ~{ ~ \v~v\5
~~ ~ ~~~ ~;T&, () (~Ux
slijedi:

f (~1Yx ( vA) = /P-

.....

vP f/ -!20 f} - ;:;
~

~
(~

J
v
~
~ -, ~ \) 'C' '0 / at) 13.
~
~' /~ "~!)~~ U,c., VII. fj
- ~, . ._c, ~
2;J v '\/
, \ "'.
:'Ii·0
'v- i
i Po t enc i jaI st.r-u j..,an j a p ra ops t r-u j...avan j u t i j. eLa pro-
• .
-i

~
~'\o~·, \J"\A~~'
.1'" s: ~ 'iJ 'V v..
'\) f\:d s, . \. 'J' I
"i lZVO/. l'
j nog 0 b Li.k
lase moze v.
.i zraz i
it i k
l pre 0 reo61 j
~
~.

~~~'\/ /" J f::~(f:)rCOS CJ f

oa

L Y K (~
,I<
tJ/~_ to t .
f-
14 .
.~'

~l
~.
o, ~=2 -~ .:

~ ,.
~ . ~ .\
~
<, pri c emu su r ()c, 'I.~ s f e r ne koordina~dodatak x ); :: ..::
",
~
~
=-- Je
.~. la
e' So
ro t .. 1
P8:2hl fa po e!1ClJa a
P8(t1h
6l-
tch~.
n: ~
,/ bi L
l o~
.~
~lc-\l ~'<'V-..,

'-
...J kojoj t ac k i, strujnog POlja~eda v eLdc i ne O( ~2) ili tn&/Jjl.. ~ CJ

~-, ~' .~I'i..> G; -'-

jednak nuli ked

Prema tome, drugi
R.....,
()O •
integral u izrazu (13)mora biti

~ -\~~
:::.- Primjenom Kosi-logronzeovog integrala Bernuli-
jeve jednacine ( ) , na presjeke
~ ~
,~ Q>~f i '~-~, odredjuje s e veza izmedju pritisaka u tim pre-
.'-J ~
sjecima
2; i-
..... ~ t'cO- /ar;:;1-/: v¥J)' .
f ( I(ft
~
~ '-
~
.~
-.....,
I ~,
-;:-:...,.
:jJ.. va -.fJ<YJ ::

S obzirom da je ;000: VM(f)'X , slijedi;

15

N ~
~ I

~~
, '~,~ ~ 1-\P
f)
-fJor; :: f ('O~
:Coo 0 -l -
l/d%)
A-CXJ 0 F/ - 16 .
,QJ
\) ~I(t- Poslije smjene u izraz (13), imajuci u vidu da je
~
~
~
~
l(
" "',---
~---- (XCfJ -X-YJ)I) = V<1-~) 17
""
<:U ---.-.;::::
V)
Aka fluid miruje a tijelo se krece brzinom
e, ....; Vc/J
I

It) ~- VYJ /1:) I Z jednacine(16}, s obzir0n;tda ) e brzina

i~
'C:)
u beskonacnosti jednaka nuli, PQ-stoj:!? ~L(Je-I1( "JiCJ (! Avo:: Pea"
(s

Sila otpora se moze odredi~i primjenom zakonJ8.

o promjeni kolicine kretanja na kontrolnu zapreminu ograni-
c enu presjecima 0') i @ i tijelom u pokr-e t nom koo t-d i na t.nom
I

sistemu koji se krece brzinom 1f~(t} . Ovaj slucaj strujanja

je analiziran u poglavlju 5.2 u kome je dat izraz 5-2~6 na
osnovu koga slijedi
 ~~

It \1ff)(-fdV -J- ~g1;r~(rfrdltj :::-Jil- StJ.pf dv It

v~ /tJl. v~
~
i
~ ~p/
Relativna br-z i navp r i. kretanju tijela brzinom 'fjjJ!tj
jednaka je opsolutnoj brzini u slucaju kad tijelo miruje a
. I ~,-
~ s t r-u j a nailazi na njega brzinElJm ~ft) :: -7.M(f/ odnosno rJ;= V;
ll; =#
J.

dok ce prenosno ubrz6anje biti

,(j _ dVo'o({/ _ _ dIUC-'"ilf) IJ
up - a t. - d t- ~ •.•.......

Imajuci to u vidu slijedi da je

I -:::'l < , .'

. 'J'-' "Jd' gr)
C
rx .z: - 8Uf )l;· .J
l!.-X -'.--'Ift) ~
1/
£/
7.< -p

..£ (/f ICe ~ .r;.

e ~c·
odnosno -: /1~'·IY
II-C/-
2. f
) \~ v v" ..
r-'-
/'-;y -;-;'< =~::::J . 1:
I
d (.'
OTPOR I UZGON U VISKOZNOM FLUIDU

Pri strujanju viskoznog fluida u najvecem braju slu-

cajeva nemoguce je analitickim putem odrediti polje brzine i
pritiska, tako da je upotreba izraza(4)odnasno (8)il9 }svedena ~
na nekoliko rijetkih primjera.
Koordinantni sistem z,y,z se maze tako postaviti
da osa x bude u pravcu brzine u beskonacnosti ili u pravcu
~
brzine kojom se krece tijelo. Komponenta Fx sile F je, u tom
slucaju, jednaka sili otpora a komponenta F sili uzgona.Pri
y
dvoclmenzljskom strujanju ce komponenta Fz biti jednaka nuli.
Sila otpora je posledica dejstva normalnih i tange-
ntnih napona na povrsinu tijela pa se moze definisati kao
zbir dvije vrste otpc~a:
/

F =Fxo+Fxp 22
x '
pri cemu j e 7U r'\Jl/lSv)" ;L: 1- rfi{~~/,
Fx 0 .: h o C J-:. n .:1. Itf 0 If , 23

r
\" - h-p ::J GFI e. C:JSc(ef {lit, 24

_-------_._--- -.
_ ..
.' ~
2

.Dio sile otpora Fxo je poznat kao otpor pritiska

ili oblika
no
-zavisi ~ odjeroblika
udio ovog otpora u ukupnom
tijela, dok je dio sile otpora
otporu prvenstve-
primjer!
" I
afions~kr;la gdje. se otpor oblika i povr s'l ne na ceonom :
/ '~
di j e Luvkr t La / / otporom il1.'
/" / ,,/ "". , ./

b~u/ te s e 0~p6r oblika .> s avrs-eri fluid' zamenjuje ,

otporom talasa . ---_)
~p ~ poznat kao otpor trenja ili povrsine;jer pri tu-
rublentnom strujanju Z~visi od stanja povrsine datog tijela.
Po~ed nqvedenih, od po~eb~og znacaja su jOs, i/~tpor talasa
)cOde. s~ jOvt)d- ~fJd d~t..,t-L/lc/TO P()t-eFl0f'xe:- &/~,;....c;...
ili kod tijela koji se krece neposredno isp~d slobodne po-
vrsine kao i indukovani otpor koji je karakteristican za
aerodinamicke profile. Ovi otpori su ustvari specificni
oblici otpora oblika ili povrsine ili oba ova otpora zajed
no.

-? ~/

da s obije strane strujnice mora vladati isti pritisak

Cu suprotnom bi doslo do tecenja fluida normalno na strujnu
liniju sto je prema definiciji strujnice nemoguce) minima-
lni pritisak u tackama odvajanja ce praktnicno biti jednak
pritisku u cijelom prostoru iza ploce Cizmedju odvojenih
strujnica). Ovaj pritisak nece biti u potpunosti konstan-
tan zbog sekundarnih vrtloznih strujanja fluida koja su
d~~ ,
prisutna u\prostoru izr 'ioc~. Razlika pritisaka ispred. L
..
iza ploce ima za posledicu pojavu neke rezultujuce sile
otpora kretanja fluida oko ploce ili ploce kroz fluid.
S obzirom da je razlika pritisaka u ovom slucaju posledica
odvajanja-seporacije, ova sila se cesto zove i otpor usled
separacije. Pojava odvajanja struje je posledica viskozno-
 ~
cY
-,

znosti fluida jer do ove pojave ne dolazi pri strujanju

savrsenog fluida. Zato je ova vrsta otpora u su~tini rezu-
Itat sila viskoziteta bez obzira ~to je poznat kao otpor
oblika tijela ili otpor separacije. Medjutim, polozaj ta-
6ke separaciji a samim tim i odgovarajuca sila otpora prve-
nstv~o zavisi od oblika tijela tako da je sam naziv - otpor
oblika opravdan.

Tipi6an predstavnik otpora povr~ine je ravna

beskona6na tanka pl06a postavljena u pravcu strujanja 51.6.

Otpor kretanju fluida (ili pl06e) se

~ ~ >(
~ javlja usled dejstva sila viskoziteta
-_._- i "\ unutar grani6nog sloja tj. uz sam~
,
6vrstu povr~inu.
~
Sl.6.
Pored ova dva tipi6na slu6aja dejstva sarno
jedne vrste otpora postoji jo~ niz problema u kojima se otpori
povr~ine ili oblika mogu zanemariti dok se u nekim slu6ajevi-
ma moraju oba 4zeti u obzir.

Inte~itet otpora povr~ine prvenstveno zavisi od

.rezima strujanja. Raspored brzina pri lam. i turbulent nom
strujanju je prikazan na 51.7 , sa koje se vidi da je gra-
dijent brzine na samoj pl06i pri turbulentnom strujanju da-
leko veei nego pri laminar nom strujanju, pa odatle slijedi~
~ },. Ef-J() Y (!!.f)uL< ~ful.L.
i

Sli6an odnos vazi i za tijelo proizvo-

dnog oblika. Prema tome, otpor povr~ine
~
~il'.
' . I je vecL priturbulentnom nego pri lf1.mintlr(l(f{)A"
~Lor':" I:
~ =..-- I" -~ strujanju. Sa otporom .oblika si tuacija

.'
./
Sl.7. 1Y/V~ je obrnuta. Poznato je da odvajanje
granlcnog sloja , ukoliko nije u potpunosti odredjeno obi i-
,.-----.......
-, kom tijela kao na -51. 5",
N8-t..meJ
nastaje kao po sLedLca porasta pri-
tiska duz struje. U81cd ta~ kineti6ka energija fluida uma-
njena usled gubitka n~ t0Enje , nije dovoljna da u
odredjenom presjeku savlada nastali pritisak tako da dolazi
do povratnog strujanja a samim tim i do odvajanja struje od
tijela (odvajanja granicnog sloja).
e
J:
----,,------ ._- - - - - -

Pri povecanju brzine strujanja povecava se kineticka ene-

rgija fluida u granicnom sloju sto, u principu, dovodi do-
pomjeranja tacke odvajanja niz struju. Medjutim, povecanjem
brzine strujanja rastu i gubici energije na putu od prednje
zaustavne tacke do tacke odvajanja sto uslovljava pomjera-
nje tacke odvajanja ka prednjoj zaustavnoj tacki. Ovaj dru-
gi uticaj je dominantan tako da se sa povecanjem Re-broja
tacka odvajanja pomjera ka prednjoj zaustavnoj tacki a za-
tim se·oba uticaja izjednacuju tako da pOlozaj tacke odva-
janja ostaje nepromijenjen pri relativno sirokom opsegu
promjene, Re - broja ukoliko ne dodje do promjene rezima
strujanja.
Pri promjeni rezima strujanja, prelaz sa ~mi-
nathog na turbulentni, dolazi do promjene profila brzine
neposredno uz sarno tijelo i porasta kineticke energije u
toj oblasti sl.6., sto uslovljava naglo pomjeranje tacke
odvajanja granicnog sloja niz struju i smanjenja otpora
oblika. Prema tome, prelaz sa ~minarnog na turbulentno
strujanje s jedne strane utice na povecanje a s druge na
I
smanjenje ukupne sile otpora. Koji Ge od ova dva uticaja
biti dominantan zavisi od oblika tijela. Tako npr. kod ti-
jela sa zaoboljenom zadnjom ivicom (lopta) otpor oblika je
dominantan pa pri prelazu na turbulentno strujanje ukupan
otpor opada. S druge strane za aerodinamicka tijela (izdu-
zen i zaostren zadnji dio) otpor povrsine je mnogo veci od
otpora oblika pa prelaz na turbulentni rezim izaziva pove-
canje sile otpora. Pored uticaja na intezitet sile otpora
rezim strujanja utice i na stabilnost same konstrukcije na-
rocito pri promjeni pravca strujanja 0 cemu se mora voditi
racuna npr. pri projektovanju letilica. U nekim slucajevi-
ma ip.
•••••
nV8. i
•••••
u t i ca i oresud an za izbor r-ezi.ma stru +an +a bez
•••• •• •••• <..,;

obzira na intezitet sile otpora.

»>

,...~
 1)

10.

<::-
,
\

r(

J)n 4. KOEFICIJENTI OTPORA, UZGONA, PRITISKA I TRENJA ~'

'-
~
Moze se , u ops t em sLuc a j u , predpsotavi ti da si1a ,,\'.
.\.1 ~,
utpora i uzgona za neko tije10 proizvo1jnog ob1ika zavisi ~~-
S ~
od slede6ih parametara: ~_~
a) Brzine struje u beskona cn os t L i1i brzine kojom se kr-e ce ",.>
t·l J.e 10 n}-- 1::> ,
U~ • :\ ',_ '

b) gustine f1uida u beskona cnos t L S>o. -r-r--

ii <:.:.r,~-r-'
) , .••.
C
I =t :
"L
..
.•••
\. ...
/=, \

c) Ve1icine aerod i nami.cke povr sLne A.~ se uzima naj- '\. \;.
" \
'.0:
pravac strujanja .[)X)..( ~ j -/1·'/'/a.
veca pcvr s i na poprecnog presjeka tije1a ,nopma1nog na
(;'-{? rUI'-(;t__
~ .r
~l,.''- u fJ-~ (i/ -r
-P')
',.'\ .• J- I( •

J ' J r'
d) Ugi~ nagiba (ugao koji obra~uje neka karakteristicna ~~'-
osa i1i 1inija tije1a i brzina struje u beskonacnosti) ~\
e) Koeficijent viskoznosti f1uida u beskonacnosti fD .
f) Stis1jivost f1uida koja do1azi do izrazaja zavisno od
odnosa brzine strujanja i brzine prostiranja ma1ih pare-
I •
met'aJ'a(brzine z'f~Ia), pa se mo ze uzeti u obzir preko f,C/.1('

zlju.4J.. u struj i beskonac no da1eko od tij e1a (;~[).

Prema tome sl~j ed i : { Li'J

.:---
r: X = J.(r ( iF
/ ,.
(/J I
!J
J 0 05- fj
.;
Ij
'.-'
-j':) ! q{;) J ~) I

25
" r!Jt'l f
_;
' -r : f' f <,,/.v - ~ .
"

.;~)!!)</.')/':...? ;)/X /
I·':
i
.'- \I
! _
-
j Jr.,'-,
.2.(, '... 7' i 'i'~ ,. , t
I
I ,
;;:
26

Ob1ik funkcija
('
,...t ., i~l
r
I

se moze b1ize odrediti

-
'''''; , v
metodom dimenzijske ana1ize (glava VII) na osnovu koje se
dobija:
( [19'-1 _p .I!J 1.
!-;/ c; .-fr. .jJ Udi
- -)
~ 27
,r;.. i\ \ \..

r: l L-~ ) o
.J~
1/rY'
)
rr Cy fi . 28
2
pri cemu su:

ex .: Ie; (/,-1(;, 0(/ Reo) ( ('-.

r
~
/
/
r-., .ij
:: Ifi_ (/')/-\, I .e..
I
~n) 29
J
" G

/1

koeficijenti sila otpora i uzgona. Ovi koeficijenti, u opstem

sLuc a ju , zav i se od ~ /:'"/(~ -thfiJ(j 4 J hV-€) f&-: "Iio J; ~ "
GejnOldSOvog broja /2. eo' ugla nagiba tijela prema struji u
beskonacnosti~ Ako se kretanje tijela odvija pod dejstvom
zemljine teze onda u izrazima za silu otpora treba uzeti u
~
obzir i ubrzanje zemljine teze J sto ce dovesti do pojave
~ frudovog broja u izrazima za koeficijente otpora i uzgo-
na.
Za neka osnosimetricna tijela , npr. loptu;sile
uzgona i otpora nece zavisiti od ugla nagiba tijela. Isto tako
za male brzine strujanja uticaj stisljivostije zanemarljiv,
pa se izrazi (25) pojednostavljuju:

ex z: H((2e~) I eJy = Ii(Pe!J) , 30

Ovi koeficijenti se u nekim slucajevima mogu odre-

diti analiticki medjutim, u najvecem broju slucajeva se odre-
dju1ju eksperimentalnim putem. Tako npr. pri sporom lominatnom
S t&.c,' Oi'l.(J(II{)[.f.# opstrujavanju lopte viskoznim f1uidom sl.!?
mogu se nelinearni clanovi u N.S. jednacinama zanemariti sto
omogucuje re1ativno jednostavnu integraciju Ovih jednacina.
Polje brzine, i pritiska u tom slucaju je odredjeno slede-
cim izrazima (Stoksovo rjesenje)
kI Y

/~y;'\,(""~ K)
I

1.Ir= -lif~sfJ{ 1. - 11:-

2- i.t r
r:
r.l
L.
-'
'I-;' (

I 7" 'j:~\ i
"'t, \"
> < If 0'0
n/r1 q f- .. r/ / /_
, "7;2
.=:- __;2.t: ) \
..1 31

\'. '~" \..

I
'
J x / y. = V(J) 5 I ill 7' ( " L/ /' ~ J. I

\, .~ . /
32
" ,.......- C1 •
'<, -.....--....1..--.

.'/
"J -.-. /2!)"T.<:.:LlJ)(
I
'"' ." 1 t-
U(iO
C05
-
(2

Sl.8 33

Integrisuci normalne i tangentne napone po povrsi-

ni lopte (r=R) ili primjenom drugog Njutnovog zakona u inte-
grlanom obliku na fluid ogranicen lopt~m i s. dvije ravni
normalne na x-osu na istom rastojanju u pozitivnom i negati-
vnom pravcu ose x slijedi:

34
r-; .: - 6l1!?v f21;if; J
35
0=0 )
»>
/"

" "- - .. ---~

/
-i.: "';":'-----
.:..,--.:":::: ~-:::~~-=-
.:::;..:.---;,,;~-:-;:;:::;j~~~'

------- --------- 12
odnosno:

-"'C-
c.. ~ 'llt
lei=- D; 7}---=- ,:2)
17 If) ();•.
L ~ -1/
1/D
-

L_
.;.0.ft 36

Ako se posebno izvrsi integracija normalnih i

tangentnih napona dobija se da je otpor ob1ika Fxo =- 2(/11) >p
a 0 tp 0 r tr e nja F xp = - 7 ~'O R.
/'!I // -~ ,s t 0 znaci da se 0 ba
I?
otpora moraju uzeti u obzir jer su istog reda ve1icine.
Pri vecim brzinama strujanja ne1inearni c1anovi
u N.S. jednacinama se'ne mogu zanemariti. Si1a otpora, odno-
sno koeficijent sile ;o~pora se u tom slucaju odredjuju
'-
eksperiment1anim putem. Na sl. 9 je dat koeficijent otpora
u funkciji Re-broja za loptu, disk, elipsoid i aerodina-
micki osnosimetricni profil. Stoksovo rjesenje se, ocigle-
dno, dobro slaze sa eksperimentima za male Re brojeve
(Re< 1). Pri Re~ 2 105 do1azi do na.gLog pada koeficijenta
otpora. Ova pojava je rezultat prelaza lominarnog u turbu-
lentno strujanje i pomejranja tacke odvajanja niz struju
usled cega dolazi do smanjenja otpora ob1ika. -1.\J.a:-:r.b-;::.:tll,;"p

2
10 , I' I I I I , I r I 1
:rl " : ,
~~'-~i---7,--7;-TI~I~,--~1--11~1~;~I---I~-.
1 ,
~i~i ~I~I--+I--~'-+I~l~!--~I
--~I~I~I~I--~!--~'~I
1
I 1 I 1 1 1 I I,

4 I I ! i I I I II . I I I ! i -i-T: :;c

; I II! I I i I I III i I II
10
I I
!!
I I- I: I , I I : 1 f
I !
1

8 I ' I I I
6 I I
I
4
I I
I
ElliPS~ 1 :
I
0.71I
I

","
;'

! II I I I'I,! li:i-t--t--~J,,
r - -or'
r \ L-- I ~- ~~\ I J 1",.:_::
I

I
,

i
I

I:
I ;
I
I

1 1 I I'
"-

1I..............
11 I
i I

I 1 II
I I I
1
I
I 1 11
I I i I
~iIi\ i . I
..":
;.'
;;~~l'
i i II i II ! ! v- ~Q~Nt- I ! I II I i I' I i1~T1~11
',-
4
2 .,
I :
' I I Sphere I! I I '\.,I II,
t«:
~~
! III I I I ii' L- "U'--C;:::;;
10-1 I, I
!
! I I 'V-+-DQ/ I
~l
8
6
::
',i I 1
I , I I I ! .-
EllipSOid1 : 1.8 I ' --1
4 I .r I I I I I' ,,- ~

_2
2 1

:
II!
I II
I
I
i I I
I
I I
II
I
I
i I
I
v-+~~
Airship hull
~ rI I U I I
10 '
II
I , I I I I I I 1 I , , I
2xl0-14681 2 46810 2 4 &8102-2 4_68103":;-,'-4_68-10.2 4 681052 468106

~- ~-f4r-DV/l' -.:: -~~---<Q s/ {]

-~- =-.------- -- - - .'~ .•~~- ...
:.."": - - -
.r•..-";-::.~~ ."'~""."'J<"'J~.'_'" ;;- •.,-.~-~~,~
J. ..
-- --- . .:~
./
01 75
.: :
-.
..-.:... :..~'~':- -- .
.(yL,,"ti; () dJ,15 jJ9J .7fou ,;(n }l4A 217GJJ
0--)nS / o l.fjldl t'!-?(j ~ "Jh -LJ. s ? !1/ V I'-6li fj fl P n~ 6lJ
~P1JA~tJd.... .dj c/(;l hl-;1i! /,7(JV{P2 iiI/. '(I I11PU Itlfie.Aa/)
'9l46'A7(iJ?/ dOVlCJ7177J>Ij ;/ hh7CJ! /AJ ( -rYJ7J:/.!OJp;
0'1/""--" J j1JJ ;f joa h7'j s,I .'-AJ ""ij t4J PII (J J{I~ ) 17""1 s 19)
-0 -9-'-"CfIJ 'lin; / ( ';?) O]J.I r vf.' J1l P7 0 -.l-(J2~-;{ LJ t! rI 0 I 15: '\J {Y
l .
'<"" II
 If. . ~ .

~0rc~ti~~&
U dodatku br. su dati ~~d~i~a neka tijela (profile)
razlicitog oblika. Na slican nacin kao i kod lopte mogu se
odrediti koeficijenti otpora pri ~minarnom i turbulentnom
strujanju preko rayne ploce. Rjesavanjem n.S. odnosno Rej-
noldsovih jednacina dobijaju se zakoni raspodjele brzine
u neposrednoj blizini rayne ploce a na osnovu njih tangentni
naponi na ploci~). Analiza problema odredji-
vanja brzine je data u posebnom poglavlju 0 granicnom sloju.
Na osnovu dobijenih rezultata slijede izrazi za tangentni
napon:
- za Lominarno strujanje
1
C = o 66/ L .faV~~
j)
J" u-«l'

( 7
J

r~; 2 I fex =
fa 37 '-

- Za turbulentno strujanje

D II \, j C !j~N;c
.Jd '/
;v J e !J.r .,--::::- _ ~2~,f
vx :-
() ') 5:>-0"7
{) r -2 f
~jr:.J
~e x 1'() 38

Integrisuci uticaj tangentnog napona po cijeloj

ploci mogu se'odrediti ukupne sile otpora po jedinici siri-
ne ploce

Fx ~ r
o
L

1:r/X/ 39
sto za lominarno strujanje iznosi
/1 '? "7
.if
0./'- I
or. ,..,
I
r7 / ~ "'L

h
II ..) '-

--(-
- ~
- ./
-- 7.~''/
"
t;1'-
40
y,eeL -
dok ce pri tubulentnom strujanju biti

v~·
r:
.1---\ ..: -r Q/ (J 7J S-J
!2e L-
Na osnovu dobijenih
fa -;;-
'-
) (~L
rezultata
,

slijede
rt-
< /!j / ~ 41

~tazi za
koeficijente otpora pri lominarnom strujanju
I, j:z. g
/? v _
-
L.,
II
~------
""
42
j ,'.::.,!. L
i pri turbulentnom strujanju
/1./1 ~1v""'" c: -, 1-
ex z: .--
(,,1/ .....
" (

~
I
~/~/O
, -- )
43
-r 0 '
lI FcL
 • I: ;,{"
:;

dok ce koeficijenti uzgona biti jednaki nuli.

Sila otpora pri strujanju preko rayne ploce predstavlja otpor
povrsine dok je otpor oblike jednak nuli.

Odnosi normalnih odnosno tangentnih napona pre-

ma dinamickom pritisku u beskonacnosti su poznati kao koefi-
cijenti pritiska Cp i trenja q . Za slucaj ~minarnog opstru
javanja lopte ovi koeficijenti se mo~gu naci analitickim pu-
tem u obliku:
..rCc)5.~
Cp z: !P-A)t.:.R - ) 44
1- P.U '/i
z.... 1)00
1-
Ke
- '(~

(c')r:;:1! .1SI/J t/-

----- .
0- :t. 0
2-.Jo V~
111'- -fZe 45
Pri lominarnom strujanju preko rayne ploce ovi
koeficijenti ce biti

066~
CI- ~ f /2e 'f---- ( Cp-= U 1 46

7a turbulentno strujanje slijedi:

.~
uo~87-
I -
.'~ ;J
':;)-u
'''-t - ,
L j. -= ~/i?eX -- 47

Za tijelo proizvoljnog oblika ovi koeficijenti

se odredjuju eksperimentalnim putem. Na osnovu poznatih koe-
ficijenata pritiska i trenja mogu se lako odr!Eit~koefici-
jenti otpora i uzgona. C--dl&vt)-(fJ./ttc"e sfle eso: t'

5. POJAVA VIBRACIJA

POlozaj tacke odvajanja granicnGg sloja se ne

mijenja pri malim ~ brojevima na tijelima sa zaobijenim
zadnjim dijeiom. Odvajanje vrtioga koj~ se formiraju na mje-
stu odvajanja struje ad tijeia (odvajanja granicnog sioja)
je u ovom slucaju simetricno. Pri povecanju Re brojeva doiazi
do naizmjenicnog otkidanja vrtioga u gornjoj i donjoj tac-
ki odvijanja. Proces formiranja i otkidanja vrtioga kao i

~
 ;}/6- w •

stvaranja karakteristicnog vrt1oznog traga je prikazan

na sl. 11. Ovaj trag karakterise pravi1an raspored vrt10g

r .~-'~~~1l .•~ : 1
--.i't--~
"I~~~
-.~~~~
--'~~~~~~.~
~~"~~V-
'~~r¥'
_'-:.:;;.j'~-~.~.:"..;.....,"
.~

••.._ ;~~'' '!,;,I.h.~

' ••..•• ~.,..:::..~ ••..: ~;""J;!

•r= .;:..,~r'f*-f~ii:\!i
. . J-. 03_ 'l.~
...•.

I
) ~ " .':. ·w:,,>&~
·r" ..::~i{.~~:W

.'...-;;;:t,?f;1-'IJ::!'.p;t[.~
f

i'J>J:
", ftJ
.~
:.~~,,_!!:!'J~'!-:~
r,i ~
C
,
P
"':"'~~\ '!.i
.;,¢;:f~~~1

; '. --
"

:::~ .
.,.",

X:~! ~

ktl,I
Sl. 11 .
--
=: i poznat
rmonovoj
ci1indra,
je kao von Kormonov
ana1izi,
dobija se re1ativno
baziranoj
vrt1o~ni
na semi vrt10ga
konstantan
trag. Prema Von Ko-
formiranih
odnos ve1icina
iz,

unutar vr t l.oz nog traga sL, 12

! d -
.!:LA4.~
I
!I. ~... !)j,dL::.~!j
'L (.
i1Lr~::{
"'~it}

/' " I
"?
c? r!)
lO _._/\
o.

( ~Y' ~ /4 ~t/"r

1[0" if >-, y- ~ 1. '\ 0 ::-«(

'5>-

.J~--0._-'
I iCR
'--.J/ c:::::r--,'I1i'.--.-
- .... 10
k g I -
>-

si . 12.

--_. ~~
 1 \. I-l-
------------

Frekvencija formiranja vrtloga je ocigledno

j = [= jlU)! J 48

dok je bezdimenzioni parametar

5+ -11;;
l!i-~ 0;2. o 49

poznat kao ~truhaljev broj.

Prilikom formiranja vrtloga u tacki odvajanja,

'-../ usled tendendicije kretanja djelica fluida uz struju, dolazi

do postepenog pomjeranja tacke odvajanja prema prednjoj zau-
stavnoj tacki. Pred sam trenutak odvajanja vrtloga tacke
odvajanja ce se nalaziti u polozaju koji je najblizi pred-
njoj zaustavnoj tcaki. U momentu odvajanja vrtloga tacka
o~¥~j~Dja se vraca u prvobitni polozaj. Ovaj proces pomjera-
nj'~'<l:;6J(e
odvajanja se ponavlja kako na gornjem tako i na
d~~j~~~ijelu tijela, tako da ce u dva razlicita momenta
-,;, , -;
st-rujna slika, npr. oko cilindra, izgledati kao na sl. 13a
-1- ,

i-sl. 13b. Strujna slika je nesimetricna, a samim tim i ra-

sporedpritiska. Usled toga se javlja sila uzgona koja mi-
j~rija ~ntezitet u smjer. U trenutku t = tf ova sila je usm-
).' jerena u I" o?,'b'vfI(j)()A smjeru ose y dok
~'!..".!:,!l'~"o_ ::--: ! ,
./
'. 1'~ I ce u trenutku t = tz. imati suprotan smjer .
• : t. t,' Ako so prirodna frekvencija tijela u
I. ~-..,I.; pravcu normalnom na pravac glavnog toka

;~~~.~~
~ rt1 '
h· t"::.~..
••••• •
~:-:~:~X_~;~
~"""",
...•.•..(
, .~"-
"'~~W~)o
.. : ~
===~===~::::::: .
"~~. priblizno poklapa sa frekvencijom odva-
. . - ";~.i1 janja v tloga od tije1a

a:
'~'~~l " ce do indu- doc i.
~':,--:;~.~
"

l' y. .. 'f:~{ k b.•..of. t) e . b r ac a.. j e t·· lit·

}-;;-i~"\'i
~';;~7.:.
'. := :'>~J ovane baCLC Vl lJC a sa re a a vno

~~%~:;~
:lW..••.
..••
~ ..· -, , b.
~
....
'I.; .''t~ v eLi.kom arnp Li.L ud
:a .•• ,~
=« ::;'~Uko1iko se p010zaj
our. (pojava rezcnans e ).

j.'N.';-~~: -t, - .. ~ ," tacaka odvajanja ne

•
S~~:'~::.~..: '~~-"jJ~
~'!~';~rl
.I.. •. ~~ ••••.•.•
~';~ mijenja, sto moze biti uslovljeno ob1i-
~-S~~ .. ~ .~
.!...., ,;C)
, ... kom tije1a (s1. 13 c) nece doci do ove

'E~~I
, ;"''',
.~ pojave.
c. ' .. "•...
.~. - .• .
~~~ •. I~
-: .::=.

ts
~.----.
 ..
(E'
" ~"

'"

Imajuci to u vidu na sl. 14 su dati najcesce upotre-

b1javani profi1i u inZinjer~~~ izvrsena njihova podje1a
na stabi1ne i nestabi1ne pr~¥rt~1(preSjeke).

~.,.~~
~~

$.~~
:~-.
;~5-~~;i:-:.q
...,:.;..."
-..
••••~,.:...,
'-.~':. ..:j~',
••
v

. -
~ ~ ~H U , ,
lt ~'l.'\
"-'~,~,
•~1:."-\, .,.,,!':?;~•••
~r:l..g;:.:"" "·\'r_~._, a, HESUSILHI PRESJE'CI ~ 7"'f'!'~';' ""j..••..••••..

:{:ii;';;8;~~;~~~ ::, ('<.~;..•~~ ", ':'t'~'

~: ·<·-·;·~~·."..~c,,;_
~~·.-s.PI" " .•.. h-~~.•.
11

'~~{~:~;~~~~~'/
v. sz=-
~ ~ ~. fFm3'~
b. SUBILNI P"ESJECI

'---"
Sl:14.:--

Zanemarivanje pojave nestabi1nosti profi1a u pog1e-

du vibracija u inzinjerstvu je do danas dovelo do niza ru-
senja konstrukcija. Najpoznatiji je slucaj rusenja /'&KOt4Q
mosta u Ka1iforniji raspona oko 900 m, tri mjeseca pos1ije
pustanja u saobracaj. Pod dejstvom veoma ·b1agog vjetra usled
indukovanih vibracija most je bio srusen krajem 1940.god.
M-d's~..-t ren.u.MtlY<Ptr~-rf:tct;CJe-Cp.p-±tKa·ZlWcn acsr~d ~

./

~.

~
!, ,,
r
J
..•·-1
"

sl.15.
-;,{iifl"'
.~.~", ."
.••••.•..•• • J