Professional Documents
Culture Documents
J . J .
SADRŽAJ
UVOD 1
ZAKLJUČAK 64
LITERATURA 65
POPIS SLIKA 69
CD 72
UVOD
Potaknuta odlukom o izgradnji novog putničkog terminala na
zagrebačkom aerodromu Pleso, odlučila sam istražiti tu temu i saznati
nešto o povijesti aerodroma, ali i najnovijim dostignućima. Na natječaj
su pozvani najeminentniji arhitekti današnjice, od kojih većina već ima
aerodrome u svom opusu pa će prvenstveno biti naglasak na njihovim
prijašnjim projektima. Istraživanje se bavi projektima Richarda Rogersa,
Normana Fostera, Nicholasa Grimshawa, ali ćemo se vratiti i nekoliko
desetljeća unatrag i proučiti najljepši aerodrom sredine prošlog stoljeća
– aerodrom JFK u New Yorku, kojeg je projektirao Eero Saarinen.
2
[1.1.] ZRAČNI DIO AERODROMA (AIRSIDE)
3
Zrakoplov na početku platforme dočekuje vozilo "Follow me" i vodi
ga do parkirne pozicije. Kada se zrakoplov zaustavi na poziciji i ugasi
motore postavljaju se podmetači koji sprječavaju nekontrolirano
pomicanje zrakoplova dok je parkiran na poziciji. Tek sada zrakoplovu
može prići ostala oprema. Na zrakoplove koji nemaju ugrađene
stepenice za izlazak putnika privoze se pomoćne putničke stepenice,
prilaze autobusi i putnici mogu izaći iz zrakoplova. Istovremeno se na
prtljažne prostore privoze trake za istovar tereta. Uz trake se postavljaju
kolica i počinje istovar prtljage. Prtljaga se već prilikom istovara
razvrstava na lokalnu i transfernu prtljagu. Lokalna prtljaga se odvozi,
ovisno da li je let međunarodni ili domaći, na domaće ili inozemno
izdavanje, a transferna se prtljaga odvozi na daljnje razvrstavanje.
Nakon prtljage istovaruje se roba i pošta. Kada završi istovar zrakoplovu
prilaze servisna vozila: catering, vozilo za nadopunu pitke vode, vozilo
za čišćenje toaleta, cisterna za nadopunu goriva.
[1.3.] JFK Airport, New York, uzletno-sletna staza, vozne staze, platforma
4
[1.2.] ZEMALJSKI DIO AERODROMA (LANDSIDE)
5
[2.] ORGANIZACIJA PUTNIČKIH TERMINALA
Veliki međunarodni aerodromi imaju nekoliko putničkih terminala pa
vrlo često postoji interna brza veza među njima - najčešće željeznička,
kao što je slučaj na aerodromu Heathrow Airport u Londonu ili Kansai
Airport u Osaki. No generalno organizacija putničkih terminala je uvijek
ista pa putnici na svim aerodromima prolaze istu proceduru.
6
[3.] RAZVOJ AERODROMA
Prvi aerodrom na svijetu otvoren je 1928. godine u Croydonu kraj
Londona. Bio je to glavni londonski aerodrom dok nije zatvoren nakon
Drugog svjetskog rata. Otvoren je još 1920. odakle su male
aviokompanije redovito prometovale prema Parizu, Amsterdamu i
Rotterdamu, prevozeći ljude, poštu i robu. Aerodrom se brzo razvijao;
pista je produžena, hangari izgrađeni, a prvi namjenski projektirani
terminal je otvoren 1928. Izgrađen je u Art Deco stilu 20-ih i 30-ih, sa
balustradama na galerijama i tipičnom geometrijskom redu. Tijekom
Drugog svjetskog rata služio je kao baza britanskom ratnom
zrakoplovstvu, a kad je nakon rata vraćen u civilnu upotrebu, već je
izgrađen Heathrow Airport kao novi londonski aerodrom. Svojom
veličinom i opremom nije se mogao mjeriti sa sve većim standardima
novoga doba i konačno je zatvoren 1959. godine te je danas otvoren
kao muzej.
7
Drugi ključni aerodrom koji je označio prekretnicu u razvoju
aerodroma je svakako JFK Airport u New Yorku, točnije njegov putnički
terminal kojeg je projektirao Eero Saarinen. Terminal je otvoren 1962.,
godinu dana nakon Saarinenove smrti, a na projektiranje ga je dobio
još 1956. Njegova važnost je u tome što Saarinen, koji se školovao za
kipara prije nego se okrenuo arhitekturi, kroz svoj projekt nije samo
zadovoljio funkciju, nego je kroz formu postavio visok estetski standard.
Nadalje, te betonske školjke svojim rasponom govore o iznimnoj
tehničkoj i tehnološkoj složenosti projekta. Unatoč tome terminal je
naišao na kritike, pogotovo o svojoj (ne)adaptabilnosti i nemogućnosti
da daljnjim razvojem prati napredak i trendove u zrakoplovstvu. Pier
Luigi Nervi je, već tada ugledan inženjer, izjavio da je aerodrom
“pretežak i previše dotjeran za funkciju kojoj služi”. Ipak, danas će se
svi složiti da je to jedan od najljepših, ako ne i najljepši aerodrom svoga
doba.
8
[4.] IZBOR AERODROMA OD 60-IH GODINA DO
DANAS
Teško je izabrati najznačajnije aerodrome proteklih 50 godina, tako
da je izbor subjektivan. Vodila me prisutnost aerodroma u
publikacijama, a time i njihov značaj te važnost arhitekata koji su ih
projektirali. Odabir arhitekata je donekle uvjetovan i natječajem za
zagrebački Pleso pa sam ponajprije istraživala arhitekte koji su pozvani,
a već su ranije projektirali putničke terminale. Arhitektima poput Paula
Andreua, Normana Fostera ili Nicholasa Grimshawa aerodromi su
gotovo specijalnost jer su izveli već i po nekoliko aerodroma. Redoslijed
prikazanih aerodroma je kronološki.
9
[4.1.] EERO SAARINEN: TWA TERMINAL, JFK AIRPORT,
NEW YORK, SAD, 1962.
10
Zakrivljena forma terminala je također proizašla iz oblika parcele.
Jedan od dva Saarinenova cilja, kako si je zadao u početnom
konceptu, je bio da pruža identitet aviokompaniji. Prva skica, prema
izjavi njegove supruge, nastala je na poleđini menija i sadržavala je
koncept, tlocrt, situaciju i pravokutno postolje. Nacrtao je na brzinu
skicu koja je pokazivala tok putnika, od ulaza do završetaka, slijedeći
zakrivljenu putanju – trokutasta forma još nije bila definirana što
pokazuje da je skica uistinu bila jedna od prvih shema. Drugi
Saarinenov cilj je bio isprojektirati zgradu u kojoj bi arhitektura sama
izražavala dramu i uzbudljivost putovanja što je vidljivo iz školjkaste linije
krova koju je skicirao na poleđiji menija.
11
zahtijevale zaokret prema kompjutorski generiranim proračunima. TWA
terminal je bio prvi terminal sa elektronskim zaslonima, centralnim
obračunskim sistemom, pomičnim trakama za prtljagu, elektronski
izrađenim rasporedima letova i prethodnicima danas sveprisutnih vaga
za prtljagu.
12
[4.4.] Eero Saarinen, JFK Airport, New York,1962., situacija
13
[4.6.] Eero Saarinen, JFK Airport, New
York,1962., interijer
14
[4.2.] PAUL ANDREU: CHARLES DE GAULLE AIRPORT,
PARIZ, FRANCUSKA, 1974.-2003.
15
je parkiranje, četvrta su dolasci, treća je transfer za ukrcavanje, druga
su odlasci i prva, najdonja, su ugostiteljski sadržaji. Treća razina je
jedina na kojoj se sastaju dolazni i odlazni putnici, a nekonvencionalno
je to što su dolasci iznad odlazaka. Razlog tome je vjerojatno što se
odmah ispod odlazaka nalaze trgovine i restorani koji ponajprije služe
odlaznim putnicima, a ne zahtijevaju direktnu prometnu poveznicu.
Podzemni tuneli do satelita su podijeljeni na dva dijela, za dolazak i
odlazak. Za promjenu razine, putnici koriste pomične trake u centralnoj
šupljini terminala. Ipak, ne može se reći da je ADP pronašao idealnu
formulu za aerodromski terminal. Kao takav nema mogućnost daljnjeg
širenja, putnici imaju problema u orijentaciji, pješačke udaljenosti nisu
zanemarive, jer od garaže do ukrcavanja ima 3 do 5 razina, a ni
inovativan sistem transfera prtljage se nije pokazao kao besprijekoran.
16
check-in šaltere, čekaonicu i
sistem transfera prtljage što je
anuliralo mogućnost
pogreške. Stvarna pješačka
udaljenost od pločnika do
vrata za ukrcavanje je iznosila
samo 170 m. Ipak, pokazalo
se da je izgrađen premali
terminal za stvarne potrebe, a
nedostak je i što su svi putnici
morali čekati da se završi
check-in prethodnog leta da
[4.8.] Paul Andreu, CDG Airport, bi mogli započeti sa svojim.
Terminal 2A i 2B, Pariz,1982., Kasnije su izgrađena još dva
pogled iz zraka identična modula, ali s
unaprijeđenim operativnim
sistemima; svi putnici su se
mogli prijaviti na svim check-
in šalterima, a čekaonica je
isto bila zajednička.
17
[4.9.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 2A-2F, Pariz, radni model
[4.10.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 2E, Pariz, 2003., interijer
18
[4.3.] NORMAN FOSTER + PARTNERS: STANSTED
AIRPORT, LONDON, UK, 1991.
19
Sa točke stajališta putnika, kretanje kroz zgradu je pravocrtno i
izravno – Stansted nema promjene razina i orijentacijskih zavrzlama
tipičnih za većinu aerodroma. Putnici tečno napreduju od parkirališta ili
vlaka kroz check-in prostor i kontrolu putovnica do prostora za odlazak,
odakle mogu vidjeti zrakoplove. Odavde, automatski sistem kretanja
vodi ih do satelitske zgrade na ukrcavanje. Taj stupanj jasnoće je
postignut okretanjem zgrade naglavačke, premještanjem ogromnih
instalacija, koje se najčešće nalaze ispod stropa, u podzemni
instalacijski koridor. Taj koridor sadrži i pomične trake za prtljagu, a tu
se nalazi i željeznička stanica.
20
Problem koji je iskrsnuo prilikom projektiranja je bila zaštita od
požara, naime cijeli terminal je jedna požarna zona od 600 000 m3.
Vatrogasni stručnjaci su predložili podjelu terminala na četiri zone i
stropne sprinklere, no projektantima je to bilo apsolutno neprihvatljivo
ako bi željeli sačuvati konceptualnu čistoću dizajna. Uspjeli su ih uvjeriti
da bi jedna zona sa dvostrukom visinom stropa od uobičajene, tj. 12 m,
bila bolja nego četiri zone. To bi bio spremnik za dim, koji se po
zakonima fizike diže uvis, a za to vrijeme bi svi putnici bili evakuirani.
21
[4.4.] RENZO PIANO BUILDING WORKSHOP: KANSAI
AIRPORT, OSAKA, JAPAN, 1994.
Izvorno, aerodrom je trebao biti izgrađen kraj Kobea, ali nakon što je
grad odbio taj plan, za novu lokaciju je odabran zaljev Osaka. Tu je
mogao biti otvoren 24 sata dnevno, za razliku od svog prethodnika u
samom gradu. Lokalni ribari su bili jedini koji su se bunili, no i oni su
ušutkani velikim kompenzacijskim ustupcima.
22
primjeru Osake uspješno je primjenjena na nekoliko kasnijih primjera,
poput aerodroma u Kobeu ili Hong Kongu.
23
katastrofa. Ipak, razina slijeganja je sa 50 cm 1994. pala na 9 cm 2004.
godine.
24
Unutar te sheme, temeljene na odsječcima, artikulira se cijeli niz
putničkih ruta i sigurnosnih sredstava. Cijeli taj prostor je orijentiran na
pistu, na koju se otvara golemim staklenim površinama. U prizemnom
dijelu je longitudinalni prostor, u punoj visini zgrade, sa šalterima za
check-in i sa glavnim vertikalnim komunikacijama. U centralnom dijelu
zgrade je također višeetažni prostor za domaće letove, sa zakrivljenom
staklenom fasadom te pogledom na zrakoplove. Bočna krila su
produžeci centralnog prostora djelomično u presjeku, no ponajprije u
doživljaju prostora, a krov se zbog svoje lagane zakrivljenosti doima
beskrajnim.
25
Cijeli projekt esencijalno obuhvaća dva različita dijela – aerodrom sa
svim sadržajima i veliki krov koji to pokriva. Ako prvi dio predstavlja taj
kompleksan funkcionalni stroj, drugi dio naprotiv predstavlja arhitektov
potpis. Lagana gesta, napravljena u izrazito velikom mjerilu
suprotstavlja se tom teškom stroju. Takav aspekt je primjenjiv na
cijelom aerodromu, primjerice u odnosu između gigantskih nosivih
elemenata i drugih elemenata koji su u humanom mjerilu. Krov ima
iznimno kompleksan oblik – u centralnom dijelu terminala je poput
asimetričnog vala, složen od kružnih segmenata, dok dva bočna krila
imaju prstenastu geometriju. U okomitom, uzdužnom smjeru, presjek je
kružni segment radijusa 16,6 km te otklonjen 67° od horizontale. Oblik
krova u poprečnom smjeru, na kojem se temelji dizajn, je velikim
dijelom determiniran distribucijom zraka u unutrašnjosti tako da se
dobije precizan pravac njegovog kretanja u prostoru. Simbolično
atraktivna ideja forme određene kretanjem zraka nije nova – to je zakon
aerodinamike; što je novo jest da je tok vjetra unutar forme. Golemi
ventilacijski izvodi ispuhuju zrak prema gore na jednoj strani terminala,
odakle se on kreće duž krivulje krova, a na drugoj strani se zrak pak
usisava.
26
Nevjerojatna lakoća krova, koja se prikazuje kroz suptilan tehnološki
veo, je rezultat odvajanja konstrukcije i spuštenog stropa. Paneli
spuštenog stropa se sastoje od posebno obrađenih čeličnih ploča,
kakve je Piano već upotrijebio ranije kod shopping centra Bercy II u
Parizu. Taj materijal vibrira na poseban način pod utjecajem svjetla, kao
da je osjetljiv na klimatske promjene, mijenja boju od zlatne do sive i od
sive do crne. Taj aspekt krova priziva tradicionalni japanski krov sa
srebrnastim zaobljenim crijepom, čemu je posredovao Noriake Okabe,
japanski suradnik Renza Piana. U praksi se, prilikom projektiranja kreće
od osnovne konstrukcije, a zatim se dodaje koža. Ovdje je taj proces
obrnut i konstrukcija se prilagođava panelima na stropu iz čisto
praktičnih geometrijskih razloga. Problem ugradnje 85 000 segmenata
stropnih panela zahtijevao je vrlo pragmatično rješenje - da svi paneli
budu isti.
27
[4.20.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., presjek
28
[4.5.] NORMAN FOSTER + PARTNERS: CHEK LAP KOK
AIRPORT, HONG KONG, 1998.
[4.22.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998., skice
29
Chek Lap Kok, kolokvijalni je naziv za hongkongški aerodrom,
prema otoku na kojem je izgrađen. Otvoren je 24 sata dnevno, ima
treći najveći putnički terminal (550 000 m2) na svijetu, te je jedan od
najprometnijih svjetskih aerodroma, a drugi je u svijetu po količini
prevezene robe. To je jedan od najskupljih izvedenih aerodroma uopće.
Dva otoka, Chek Lap Kok i Lam Chau su izravnati i spojeni, njihovi
100-metarski vrhovi su sniženi na 7 m iznad morske površine.
Površinom čine tek četvrtinu platfome od 12,5 km2. Aerodrom ima dvije
paralelne uzletno-sletne staze, široke 60 m i duge 3,8 km, omogućujući
aerodromu da prihvati novu generaciju zrakoplova. Nalazi se u zavjetrini
gotovo 1000 metara visokih vrhova blizanaca na otoku Lantau, što
sprječava stvaranje opasnih turbulencija izazvanih jakim vjetrom.
[4.23.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998.,
terminal
30
Projektirao ga je Norman Foster, na temelju iskustva stečenog na
prvom njegovom aerodromu, Stanstedu. Tamo je s vremenom
poremećen njegov koncept prozračnosti ubacivanjem komercijalnih
sadržaja pa je ovdje to pokušao izbjeći. Iako su komercijalni sadržaji
nužno zlo, aerodrom se svejedno doima prozračan, možda zbog
povećane visine prostora. Isto kao kod Stansteda, krov je oslobođen
svih instalacija koje su, zajedno sa pokretnim trakama za prtljagu i
transportnim koridorom, smještene ispod razine prizemlja. Svojim
nezakrčenim i svjetlim prostorima čini spektakularna vrata grada.
[4.24.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998.,
panorama interijera
31
Najveličanstveniji dio aerodroma je krov, plitki svodovi koji se
ponavljaju u nizu koriste slične svjetlosne difuzore kao Stansted Airport.
Puno je pažnje pridano orijentacijskim točakama u zgradi i oko nje;
odlazni putnici su uvijek svjesni kopna i vode te mogu vidjeti zrakoplove.
Svodovi na krovu su konstantna referenca putnicima; smjer svodova
ostaje svugdje isti, kako za dolazak, tako i za odlazak pa krov postaje
sredstvo orijentacije.
[4.25.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998.,
prostor za dolazne putnike
32
[4.6.] SANTIAGO CALATRAVA: NOVI TERMINAL, SONDIKA
AIRPORT, BILBAO, ŠPANJOLSKA, 2000.
33
Prilikom projektiranja puno pažnje je pridano okolici i pejzažu.
Terminal je integriran u brežuljkast krajolik, a dizajniran je tako da se
smanji utjecaj pomoćnih zgrada na izgled glavnog terminala.
Četveroetažna garaža je uvučena pod travnati pokrivač, izvan pogleda
nakon što se jednom automobil parkira. Kontrolni toranj je također,
osim kao utilitarna vrijednost, estetski dodatak terminalu.
34
[4.28.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., situacija
35
[4.30.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000.,
interijer, preuzimanje prtljage
36
[4.7.] GRIMSHAW ARCHITECTS (NICHOLAS GRIMSHAW):
AIRSIDE / LANDSIDE CENTRE, KLOTEN AIRPORT,
ZÜRICH, ŠVICARSKA, 2004.
37
Airside Centre stvara novu ikonu aerodroma i grada koji služi. Svi
putnici prolaze kroz njega, bez obzira da li dolaze ili odlaze. Njegov
glavni volumen je rastegnut duž platforme sa zrakoplovima i nadgleda
je. Ta longitudinalna struktura je dražesna, no ipak monumentalna u
mjerilu. Aerodinamičan zakrivljeni krov, podržan čeličnim A-nosačima,
premošćuje 250 m dugačak prostor. Geometrija krova odgovara
presjeku zmaja za letenje, najviši je u centralnoj točki, a spušta se
prema krajevima.
38
Ispod prostora Airside Centra još su dvije dodatne razine. U
prizemlju dolazni putnici prolaze kroz produženi prostor za preuzimanje
prtljage. Imigracijski centar smješten je ispod platforme sa parkiranim
zrakoplovima. Tu je i stanica podzemne željeznice koja povezuje
Airside Centre i novoizgrađeni Midfield satelit.
39
[4.8.] RICHARD ROGERS PARTNERSHIP & ESTUDIO
LAMELA: TERMINAL 4, BARAJAS AIRPORT, MADRID,
ŠPANJOLSKA, 2005.
40
nadzemne, za check-in, predaju prtljage, sigurnosne kontrole i
ukrcavanje te tri podzemne, za uzdržavanje, transport prtljage i transfer
putnika između dvije zgrade. Podzemni dio zgrade izveden u betonu je
snažan kontrast laganom i transparentnom nadzemnom dijelu iznad.
Zgrada je pokrivena valovitim krovom koji je protkan krovnim
nadsvjetlima što pružaju pažljivo kontrolirano prirodno svjetlo. Krov lebdi
preko ruba fasade i zasjenjuje je. Iako nije bilo zahtijevano u projektnom
zadatku, projektni tim je maksimizirao korištenje dnevnog svjetla u svim
putničkim prostorima i minimizirao ovisnost o umjetnom osvijetljenju te
reducirao toplinske dobitke ekstenzivnim vanjskim zasjenjenjem.
41
[4.38.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., maketa
segmenta
42
Izvedba je organizirana u tri konstruktivna layera – podrum koji se
spušta do 20 m ispod zemlje, troetažni betonski Y-nosači iznad zemlje i
čelični krovni nosači. Betonski radovi su izvedeni in-situ, sa posebnom
pažnjom na dijelovima gdje je beton ostao vidljiv. Zbog ograničene
visine zgrade, grede koje nose nadzemne etaže smjele su biti visoke
samo 90 cm. Izvedene su u dužinama od 72 m sa poprečnim
gredama tvoreći modul od 18 x 9 m.
43
Staklena fasada na istočnom i zapadnom pročelju nije opterećena
teškom potkonstrukcijom unatoč velikoj površini; pridržava je poseban
sustav zatega, a naglašene su tek horizontale.
44
[4.43.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., interijer,
prostor za preuzimanje prtljage
45
[4.9.] HELMUT JAHN (MURPHY / JAHN ARCHITECTS):
SUVARNABHUMI AIRPORT, BANGKOK, TAJLAND,
2006.
46
Dizajn je uzeo u obzir iskustvo Murphy / Jahn ureda u projektiranju
aerodroma, počevši od 1950. Uključuje aerodrome O'Hare u Chicagu,
rad na komercijalnoj zoni novog aerodroma u Münchenu i Terminal 2
aerodroma u Kölnu/Bonnu.
47
Arhitektonski je važna otvorenost i iskustvo otvorenih prostora te
gesta krova. Prostori kao nezaboravne slike zamagljuju granice između
privatnog i javnog, čineći terminal modelom mini-grada. Kao u gradu,
istraživanje vas vodi kroz trgove, ulice i prostorije za prijevoz, trgovačke
sadržaje i privatne prostore. Inovativan i integralni arhitektonski,
građevinski i urbanistički pristup je usvojen, novi materijali i napredni
tehnološki sustavi su razvijeni te neobični graditeljski postupci
primjenjeni za postizanje željenog rezultata.
Arhitekti i građevinski
inženjeri govore ovdje
zajedničkim jezikom –
arhitekti misle o tehničkim
posljedicama dizajna, a
inženjeri paze na estetiku
njihovih tehničkih rješenja.
U zgradi sa tako
naprednim tehničkim
konceptom važno je
ustanoviti vezu između
kulturne tradicije i
umjetnosti. To je učinjeno
kroz sjenovite vrtove
[4.47.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi uzduž terminala koji
Airport, Bangkok, 2006., interijer, zeleni predstavljaju tajlandski
vrtovi pejzaž gradova , prašumu
te tradicionalne umjetni-
čke uzorke.
48
[4.48.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi Airport, Bangkok,
2006., pogled na krov
49
[4.10.] NORMAN FOSTER + PARTNERS: TERMINAL 3,
BEIJING CAPITAL INTERNATIONAL AIRPORT, KINA,
2008.
50
Iako nema prethodnika po mjerilu, njegov dizajn je proizašao iz
paradigme Stansteda i Chek Lap Kok aerodroma. Projektiran je
maksimalno fleksibilno kako bi se mogao nositi s nepredvidivošću
zrakoplovne industrije. Kao njegovi prethodnici teži riješiti složenost
modernog zrakoplovstva, kombinirajući prostornu jasnoću sa visokim
tehnološkim standardima. Iako dugačak 3,25 km, veze između tri dijela
su zadržane jasnim vizualnim pravcima, isto tako između niže razine i
mezanina iznad. Svi prostori su prirodno osvijetljeni te se preko velikih
staklenih površina i nadsvjetla održava vizulani kontakt sa krajolikom i
promjenjivim nebom. Trokutasta nadsvjetla su ujedno pomoć pri
orijentaciji te izvori svjetla, s bojama koje se mijenjaju od crvene prema
žutoj kako putnici napreduju kroz zgradu, a s druge strane evociraju
tradicionalne kineske hramove. Krov je najdramatičniji element zgrade,
raste prema sredini, a spušta se i sužava prema krajevima tvoreći
intimniji prostor prostora za odlazak i vrata za ukrcavanje.
51
Javni promet je potpuno integriran, pješačke udaljenosti su male, sa
malo promjena razina i vrijeme transfera između letova je minimalno.
Interni transport se odvija automatiziranim vlakom (automatic people
mover) koji vozi oko 80 km/h pa putovanje između dva kraja terminala
traje samo 2 minute. On je smješten u zelenom procjepu i osvijetljen
prirodnim svjetlom te ima vizualni kontakt s interijerom radi lakše
orijentacije. Dolasci i odlasci su na odvojenim razinama. Tradicionalna
shema aerodroma je obrnuta, dolazak je na gornjoj razini, omogućujući
putnicima da dožive uzbuđenje tog dramatičnog prostora sa najbolje
pozicije.
52
tehnološkom smislu, dizajn optimizira performanse materijala
odabranih na temelju lokalne dostupnosti, funkcionalnosti, primjene
lokalnih vještina i ekonomske isplativosti. Stoga ne čudi da je aerodrom
isprojektiran i izveden u nevjerojatne četiri godine.
53
[4.57.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., interijer
54
[5.] AERODROMI BUDUĆNOSTI
Trenutno se u svijetu gradi još nekoliko aerodroma o kojima će
zasigurno biti još biti riječi u narednih nekoliko godina. I dalje Norman
Foster drži titulu kralja aerodroma, no tu je još nekoliko arhitektonskih
ureda koji rade značajne aerodrome, poput Nicholasa Grimshawa –
aerodrom Pulkovo u Sankt Petersburgu, Estudio Lamela – aerodromi u
Krakowu, Wroclawu itd. Nekima od njih to je prvi aerodrom kojeg rade,
poput Rafaelu Vinolyju – aerodrom u Montevideu u Urugvaju te
Massimilianu Fuksasu – aerodrom u Schenzenu u Kini. Titulu najvećeg
aerodroma zasigurno će još neko vrijeme držati onaj u Dubaiju.
55
[5.1.] RAFAEL VINOLY ARCHITECTS: CARRASCO
AIRPORT, MONTEVIDEO, URUGVAJ, DOVRŠETAK
2009.
56
Glavne odlike terminala su zakrivljeni krov koji se na krajevima
spušta prema terenu, strateška upotreba dnevnog svjetla i vizualna
povezanost svih sekvenci koje putnik mora proći. Dizajn naglašava javni
pristup putnicima te njihovim obiteljima i prijateljima koji su ih došli
pozdraviti. “U Urugvaju prijatelji i obitelj još uvijek dolaze pozdraviti vas
na aerodrom ili odpratiti”, kaže Rafael Vinoly. Atrij, glavna hala, terasa i
putnički prostor čine ovaj terminal dramatičnim i srdačnim prostorom
za svakoga.
57
[5.4.] Rafael Vinoly, Carrasco Airport, Montevideo, presjek
58
[5.2.] NORMAN FOSTER + PARTNERS : ALIA AIRPORT,
AMMAN, JORDAN, 2005. –
59
Lebdeći visoki krov je inspiriran organskom formom palminog
drveta, dok njegova crna vanjska površina podsjeća na šatore Beduina.
Procjepi omogućavaju prodiranje dnevnog svjetla duboko u zgradu,
stvarajući dinamičnu igru svjetla dok istodobno pružaju zaštitu od
direktne sunčeve svjetlosti. Krov služi i za akumulaciju topline, hladi
zgradu te skuplja kišnicu i nešto rose noću. Nadalje, nizovi solarnih
ćelija imaju potencijal reducirati potrošnju energije u zgradi.
60
[5.3.] MASSIMILIANO FUKSAS ARCHITECTS: BAO'AN
AIRPORT, SCHENZEN, KINA, 2008. –
61
Unutrašnji trg pruža pristup prtljazi, dolascima i odlascima u
prizemlju, isto tako kafićima i restoranima, uredima i prostorima za
poslovne sastanke. Veliki prostor za odlazak ima također prostran trg
sa check-in šalterima koji je elegantno osvijetljen difuznim svjetlom s
krova i čini ga ugodnim prostorom. Mega-nosači su upotrijebljeni za
nadsvođenje tog ogromnog prostora. Putnički prostor je deniveliran na
tri glavne razine – dolasci, odlasci i uslužni sadržaji. Nakon obavljene
prijave, razdvajaju se domaći i međunarodni putnici na dvije razine, tj.
međunarodni se spuštaju razinu niže prema sigurnosnim kontrolama.
62
[5.10.] Massimiliano Fuksas, Ba'oan Airport, Schenzen, maketa
segmenta
63
ZAKLJUČAK
Očito je da aerodromi vode kompetitivnu politiku, nadmeću se i
pokušavaju nadići svaki prethodni aerodrom. Postaju simbolom
nacionalnog ponosa, isto kao neboderi. To je dobro za arhitekturu, jer
tijekom posljednja dva desetljeća stvorio se cijeli niz izvanrednih
arhitektonskih dostignuća, a sigurno je da najveća tek slijede. Evidentno
je i da u tome prednjače azijski tigrovi jer napokon su stvorili dovoljnu
financijsku moć pa je američki kontinent gotovo izostavljen. Četiri
najveća svjetska terminala nalaze se u Aziji – najveći u Dubaiju, zatim u
Pekingu, Hong Kongu i Bangkoku.
Zagreb sa svojih tri ili pet milijuna putnika godišnje može se mjeriti
jedino s manjim kineskim gradom, tako da se novi terminal ne može
usporediti ni s jednim važnijim u Aziji. No njegova strateška i
kulturološka pozicija zasigurno će biti ojačana novim terminalom koji se
treba graditi. Da je na natječaju pobijedio netko poput Shigeru Bana,
Zahe Hadid ili Normana Fostera, cijeli svijet bi ga odmah prepoznao
kao nezaobilaznu destinaciju; sjetimo se samo kako je svijet saznao za
Bilbao i mnoge druge dotad anonimne gradove. Ovako će zagrebački
aerodrom morati još malo pričekati da ga putnici tek otkriju. Jer, koliko
god domaći projekt bio bolji ili lošiji od inozemnog, ime je uvijek ono
koje prodaje proizvod, a to je ono što nam u ovom trenutku treba; uz
arhitektonsku kvalitetu naravno.
64
LITERATURA
[1.] - [3.]
http://hr.wikipedia.org/wiki/Zra%C4%8Dna_luka
http://sl.wikipedia.org/wiki/Letali%C5%A1%C4%8De
http://www.museumoflondon.org.uk/English/Collections/OnlineResource
s/X20L/Themes/1/1122/
http://www.e-architect.co.uk/airport_buildings.htm
[4.1.]
http://en.wikipedia.org/wiki/TWA_Terminal
[4.2.]
Jodidio, Philip, Paul Andreu Architect, Birkhäuser, Basel, 2004., str. 34-
53.
http://www.paul-andreu.com/pages/chronologie_gb_01.html
http://ardent.mit.edu/airports/ASP_exercises/ASP%20Onnee%20Project%
20Report.pdf
http://www.aeroportsdeparis.fr/ADP/en-GB/Passagers/Access-maps-
car-park/Paris-CDG/maps/maps.htm
65
[4.3.]
http://www.fosterandpartners.com/Projects/0300/Default.aspx
[4.4.]
http://rpbw.r.ui-pro.com/
http://en.wikipedia.org/wiki/Kansai_International_Airport
[4.5.]
http://www.fosterandpartners.com/Projects/0639/Default.aspx
http://www.e-architect.co.uk/hong_kong/chep_lap_kok_airport.htm
http://dsc.discovery.com/convergence/engineering/airport/interactive/int
eractive.html
http://www.crowstep.co.uk/Resources/TheBritishAirportin2000.pdf
http://en.wikipedia.org/wiki/Hong_Kong_Airport
66
[4.6.]
Edwards, Brian, The Modern Airport Terminal, Span Press, New York,
2005., str. 224-227.
http://www.calatrava.com/main.htm
http://en.wikipedia.org/wiki/Bilbao_Airport http://www.airport-
technology.com/projects/bilbao/
http://www.arcspace.com/architects/calatrava/Sondika/
[4.7.]
Edwards, Brian, The Modern Airport Terminal, Span Press, New York,
2005., str. 240-241.
http://www.grimshaw-architects.com/base.php?in_projectid=
http://archrecord.construction.com/projects/BTS/archives/airports/05_zur
ich/overview.asp
[4.8.]
http://www.richardrogers.co.uk/work/selected_works/madrid_barajas_air
port/completco
http://en.wikipedia.org/wiki/Barajas_airport
67
[4.9.]
http://en.wikipedia.org/wiki/Suvarnabhumi_Airport
http://www.e-architect.co.uk/thailand/suvarnabhumi_airport.htm
http://www.murphyjahn.com/english/frameset_intro.htm
[4.10.]
http://www.fosterandpartners.com/Projects/1235/Default.aspx
http://www.archdaily.com/1339/beijing-airport-foster-partners/
[5.1.]
http://www.e-architect.co.uk/uruguay/carrasco_airport.htm
http://www.vinoly.com/
[5.2.]
http://www.fosterandpartners.com/Projects/1346/Default.aspx
[5.3.]
http://www.e-architect.co.uk/hong_kong/shenzhen_airport.htm
68
POPIS SLIKA
[1.1.] Međunarodni aerodrom Incheon, Južna Koreja, smješten na
periferiji grada
[1.2.] Uzletno-sletna staza
[1.3.] JFK Airport, New York, uzletno-sletna staza, vozne staze,
platforma
[3.1.] Croydon Airport, UK, 1928., prvi putnički terminal
[4.1.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 1, Pariz, 1974., pogled iz
zraka
[4.2.] Eero Saarinen, JFK Airport, New York,1962., sjeverno pročelje
[4.3.] Eero Saarinen, JFK Airport, New York,1962., betonske ljuske
[4.4.] Eero Saarinen, JFK Airport, New York,1962., situacija
[4.5.] Eero Saarinen, JFK Airport, New York,1962., tlocrt kata
[4.6.] Eero Saarinen, JFK Airport, New York,1962., interijer
[4.7.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 1, Pariz,1974., pogled iz
zraka
[4.8.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 2A i 2B, Pariz,1982., pogled
iz zraka
[4.9.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 2A-2F, Pariz, radni model
[4.10.] Paul Andreu, CDG Airport, Terminal 2E, Pariz, 2003., interijer
[4.11.] Norman Foster, Stansted Airport, London, 1991., skica
[4.12.] Norman Foster, Stansted Airport, London, 1991., nadsvjetla
[4.13.] Norman Foster, Stansted Airport, London, 1991., konstrukcija
[4.14.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., umjetni otok
[4.15.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., Wing Shuttle
[4.16.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., bočno krilo, interijer
[4.17.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., ventilacija
[4.18.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., konstrukcija krova
[4.19.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., segment presjeka
[4.20.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., presjek
[4.21.] Renzo Piano, Kansai Airport, Osaka, 1994., stropni paneli
[4.22.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998., skice
[4.23.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998.,
terminal
[4.24.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998.,
panorama interijera
[4.25.] Norman Foster, Chek Lap Kok Airport, Hong Kong, 1998.,
prostor za dolazne putnike
69
[4.26.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., pogled
[4.27.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., izgradnja
[4.28.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., situacija
[4.29.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., presjek
[4.30.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., interijer,
preuzimanje prtljage
[4.31.] Santiago Calatrava, Sondika Airport, Bilbao, 2000., interijer,
ulazni prostor
[4.32.] Nicholas Grimshaw, Kloten Airport, Zürich, 2004., maketa
[4.33.] Nicholas Grimshaw, Kloten Airport, Zürich, 2004., Airside Centre,
fasada
[4.34.] Nicholas Grimshaw, Kloten Airport, Zürich, 2004., Airside Centre,
interijer
[4.35.] Nicholas Grimshaw, Kloten Airport, Zürich, 2004., Landside
centre, interijer
[4.36.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., maketa
terminala
[4.37.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., poprečni presjek
[4.38.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., maketa
segmenta konstrukcije
[4.39.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., izvedba
[4.40.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., pogled na
terminal
[4.41.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., interijer,
ventilacija
[4.42.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., detalj fasade,
zaštita od sunca
[4.43.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., interijer, prostor
za preuzimanje prtljage
[4.44.] Richard Rogers, Barajas Airport, Madrid, 2005., interijer,
nadsvjetla
[4.45.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi Airport, Bangkok, 2006., pogled na
terminal i kontroni toranj
[4.46.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi Airport, Bangkok, 2006., interijer,
translucentna membrana
[4.47.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi Airport, Bangkok, 2006., interijer,
zeleni vrtovi
[4.48.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi Airport, Bangkok, 2006., pogled na
krov
70
[4.49.] Helmut Jahn, Suvarnabhumi Airport, Bangkok, 2006., interijer,
spoj tehnologije i tradicije
[4.50.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., situacija
[4.51.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., tlocrt
[4.52.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., pročelje
[4.53.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., poprečni presjek
[4.54.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., 3D prikaz terminala
[4.55.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., pogled na krov
[4.56.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., pogled na aviomostove
[4.57.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., interijer
[4.58.] Norman Foster, Beijing Airport, 2008., interijer, spoj s tradicijom
[5.1.] Nicholas Grimshaw, Pulkovo Airport, Sankt Petersburg, 3D prikaz
[5.2.] Rafael Vinoly, Carrasco Airport, Montevideo, 3D prikaz terminala
[5.3.] Rafael Vinoly, Carrasco Airport, Montevideo, 3D prikaz terminala
[5.4.] Rafael Vinoly, Carrasco Airport, Montevideo, presjek
[5.5.] Rafael Vinoly, Carrasco Airport, Montevideo, izgradnja
[5.6.] Norman Foster, Alia Airport, Amman, 3D prikaz terminala
[5.7.] Norman Foster, Alia Airport, Amman, 3D prikaz, lebdeći krov
[5.8.] Massimiliano Fuksas, Ba'oan Airport, Schenzen, 3D prikaz
terminala
[5.9.] Massimiliano Fuksas, Ba'oan Airport, Schenzen, maketa
segmenta
[5.10.] Massimiliano Fuksas, Ba'oan Airport, Schenzen, maketa
segmenta
[5.11.] Massimiliano Fuksas, Ba'oan Airport, Schenzen, 3D prikaz
interijera
71
CD
AERODROMI_9924_JADRANKA JADRIC
SADRŽAJ CD-A:
AERODROMI.PDF
IMAGES
72