HRVATSKA KNJIEVNOST MODERNE -razdoblje koje slijedi nakon realizma, tj. na kraju 19. i po. 20.st.

-povjesniari knjievnosti odreuju to razdoblje izmeu 1892. i 1916., odnosno 1895. i 1914. -u razdoblju moderne javljaju se razliite knjievne struje: realistika, naturalistika, impresionistika, simbolistika, ekspresionistika. -to znai da se nazivom moderna oznaavaju razliiti knji. smjerovi, programi i manifesti. -u tom razdoblju susree se nekoliko knjievnih narataja koji se razlikuju po knji-estetskim shvaanjima i stilskom izrazu. -razdoblje moderne obiljeio je mladi narataj hrvatskih sveuilitaraca koji su uli u javni ivot 1895. Te je godine u Zagreb doao Franjo Josip I. na sveanost otvorenja nove kazaline zgrade. U znak prosvjeda protiv vladavine Khuena Hedervaryja i protiv maarizacije, hrvatska je mlade na Jelaievu trgu spalila maarsku zastavu. Sudionici toga prosvjeda bili su protjerani sa Zagrebakog sveuilita. Mnogi od njih nastavili su studij u Beu i Pragu. Ondje su upoznali nova knjievna gibanja i pod utjecajem novih knjievnih i filozofskih ideja stvarali svoje knjievne programe. -stvorene su dvije najpoznatije skupine pisaca: praka i beka. PRAKA SKUPINA (STARI) -poinje djelovati pokretanjem asopisa Hrvatska misao u Pragu 1897. Urednik je bio Stjepan Radi, a ideolog prake skupine bio je kritiar Milan ari. Njegov lanak Hrvatska knjievnost sadri knji. program prake skupine. Vrlo su kritini prema dotadanjoj knjievnosti, oni trae da knji. bude izraz zbiljskoga ivota jednoga naroda i njegovih ideala. BEKA SKUPINA (MLADI) Drugu skupinu mladih ini beko-zagrebaka skupina, koji objavljuju u asopisu Mladost (1898.), smotri za knjiev. i umjetnost. Beku skupinu predvode urednik Mladosti Milivoj Deman Ivanov i Branimir Livadi. Mladi su poeli raditi i na osnivanju drutva koje bi podupiralo njihove knjievnike i knjievne interese. Glavni pokreta te akcije bio je dr. Milivoj Deman Ivanov i, nakon vladina odobrenja, konstituirajua sjednica Drutva hrvatskih knjievnika odrana je 22. travnja 1900. Predsjednik je bio Ivan Trnski, a u odbor su uli i mladi i stari. KNJIEVNO STVARALATVO U VRIJEME HRVATSKE MODERNE Poezija U moderni je najplodnije svakako bilo pjesnitvo. Posebno treba istaknuti A.G.Matoa, V. Vidria, D. Domjania, M. Begovia, V. Nazora i F: Galovia. Zanimljivo je da dje Mato, kojega danas smatramo pjesnikim uzorom i klasikom, vrlo kasno poeo pisati pjesme, za ivota je bio poznat i priznat kao kritiar i novelist. Zbirka Milana Begovia Knjiga Boccadoro (Knjiga zlatousta), objavljena 1900.g., nova je i tematikom i izrazom, a objavljuje je pod pseudonimom Xeres de la Maraja. Zbirkom je uzbudio ondanju kritiku. Govori o putenom, osjetilnom, erotinom, oivljava antiku, antiku mitologiju, renesansnu liriku, vaan mu je kult ljepote. Iste godine, 1900., Vladimir Nazor je objavio zbirku Slavenske legende on se vraa u slavensku mitologiju, izborom teme predstavlja se kao nacionalni pjesnik, ali su mu izraz i metaforika moderni, njegova poezija odskae od pesimizma koji je tada zavladao u poeziji.

Pjesme Vladimira Vidria odiu istananim osjeajem za boju, i on posee za antikim motivima. Izdao je samo jednu zbirku pjesama 1907. g. Pjesme: Fran Galovi i Dragutin Domjani oivljavaju dijalektalnu kajkavsku poeziju ija je vrata otvorio Mato svojom pjesmom Hrastovaki nokturno, a V. Nazor pie akavske stihove (ena zapuena, Seh du dan, Galiotova pesen). Posebnosti nae poezije u razdoblju moderne: pozornost se posveuje muzikalnosti rijei, metaforika je nova, izraz je virtuozniji, tematika je osvjeena i dubljim prodorima u ljudsku psihu. Proza U proznom stvaralatvu nova je i tematika i kompozicija. Motivika je esto bizarna, protkana psiholokim pristupom, novela je kao prozna vrsta dominantna modernistika forma. Prozaisti su: Janko Leskovar, A. G: Mato, Dinko imunovi, Milutin Cihlar Nehajev, Ivan Kozarac, Vladimir Nazor, Janko Poli Kamov i dr. I roman je zastupljen kao knjievna vrsta: Milutin Cihlar Nehajev ( Vuci, Bijeg, Veliki grad), Ivan Kozarac (uka Begovi), Milan Begovi (Giga Barieva, Sablasti u dvorcu), Dinko imunovi (Porodica Vini, Tuinac). U ovom razdoblju izlazi i omladinski roman udnovate zgode egrta Hlapia (1913.) Ivane Brli-Maurani, no njezino je stvaralatvo izvan ovih, i svih uope, novih umjetnikih strujanja. Drama Uz Ivu Vojnovia, koji je uao u hrvatsku knjievnost s naratajem realista i nastavio svoje stvaralatvo u modernoj i meuratnoj knjievnosti, kao dramatiari istiu se Josip Kosor, Sran Tuci, Milan Begovi, Milan Ogrizovi, Fran Galovi i dr. Osim naturalistike drame, razvija se i socijalno-psiholoka te simbolistika drama. Knjievna kritika U razdoblju moderne djeluje nekoliko knjievnih kritiara: Milan Marjanovi, Milutin Cihlar Nehajev, Vladimir Lunaek, A. G. Mato... Osim kritike, koja obuhvaa socijalnu i filozofsku dimenziju u prosuivanju knjievnih pojava, istie se i umjetnika (impresionistika) kritika, koju zastupa A.G.Mato. ASOPISI Osim Hrvatske misli i Mladosti, najmlai narataj pisaca pokree svoje asopise. U Karlovcu izlazi asopis Svjetlo, u kojemu surauju mladi pisci (Milan Marjanovi, Milutin Cihlar Nehajev, Andrija Milinovi i dr.). Godine 1900. izlazi asopis ivot u kojemu surauju Vidri, Domjani, Nazor... asopise moemo razvrstati u nekoliko skupina: a) asopisi nacionalistike mladei (Hrvatski ak, Val, Vihor) b) sredinji knjievni asopisi (Savremenik) c) pravaki, artistiki, matoevski asopisi (Hrvatska smotra, Mlada Hrvatska, Sutla, Grabancija, Stekli) d) katoliki (Lu, Hrvatska prosvjeta)