You are on page 1of 218

Knjiga iva svje ina hrane sr je prehrambenog programa Helmuta Wandmakera koji vodi oslobodenju od tipicnih bolesti na ega

dru tva, kao na primjer visokog krvnog tlaka i prekomjerne tjelesne te ine. Postoji samo jedan put da primimo tu ivu svje inu, a on vodi mimo kuhinjskog lonca k prijesnoj hrani. Jer svaka kuhana ive na namirnica uzrokuje bolest. Koliko je protuprirodan dana nji nacin prehrane pokazuje i pogled u ivotinjski svijet, u kojemu nema nicega drugog osim prijesne hrane, i to u svako godi nje doba. Helmut Wandmaker obraca se samoiscjeljujucim snagama u covjeku, jer svaka stanica posjeduje svoju vlastitu inteligenciju koja se mo e poticati pravilnom prehranom. Autor Helmut Wandmaker, roden 1916., te ko je obolijevao vec u mladim godinama. Godine 1982. povukao se u mirovinu. Najte e su ga bolesti i ozljede rano prisilile da promi lja o temi zdravlja. Tako je tijekom vi e od 45 godina stjecao iskustva s prijesnom hranom, to ih uvjerljivo prenosi drugima s namjerom da im pomogne u odr avanju zdravlja. Helmut Wandmaker PRIJESNA HRANA UMJESTO KUHANE Prirodnom prehranom do istinskog zdravlja

Helmut Wandmaker Prijesna hrana umjesto kuhane Prirodnom prehranom do istinskog zdravlja

Naziv izvornika Sadr aj ROHKOST STATT FEUERKOST Wahre Gesundheit durch nattirliche Nahrung Njemacki izdavac NATURA VIVA VERLAG WEIL DER STADT, 7. AUFLAGE 2005.

Predgovor Ovu knjigu posvecujem svima onima ciji nacin mi ljenja, ivota i prehrane pociva na prirodnim i zdravim nacelima! I tako glasi najjednostavnija definicija zdravlja i bolesti: 1. Postoji samo jedan uzrok bolesti: zatrovanost tijela! 2. Postoji samo jedan nacin lijecenja: odstranjenje otrova ili detoksikacija! To si otrovanje sam sebi priskrbio kuhanom hranom koja je masna i stvara kiselinu, te lijekovima i stimulansima. Za detoksikaciju odnosno odstranjenje otrova nadle no je iskljucivo tvoje tijelo, bude li ga ubuduce opskrbljivao ivom i svje om sirovom biljnom hranom i mnogo se kretao. Sposobnost samolijecenja bez pomoci pilula, ljekovitog bilja i nadrilijecni tva bila je u citavoj povijesti ljudskoga roda najdragocjeniji imetak. Protiv tisuca tobo njih bolesti proizvode se nebrojene tisuce lijekova. U zbilji postoji medutim samo jedna bolest i samo jedan lijek. Nijedno lijecenje, nijedna terapija, nijedan lijek ne mo e otkloniti uzrok neke bolesti. A buduci da oni ne uklanjaju uzrok, znaci da ni ne lijece. Covjek ne razmi lja, nesmetano se kljuka svim mrtvim i na taj se nacin brine za to da pogrebna poduzeca ne moraju objaviti stecaj. Postavi drukcija mjerila! Idealna, prirodna prehrana covjeka bila je i jest: nekuhanu nemije ana - nezacinjena. Sva se druga iva bica ove zemlje ravnaju po tome, samo covjek misli da zna bolje. Nepo tivanje toga temeljnog zakona dovelo gaje do toga da bude vrsta koja propa 6 7

da u bolestima i jo se k tome medusobno ubija, prisiljava graditi sve vi e bolnica i vojarna.

to je

Osobita se vrijednost prijesne, svje e hrane nalazi u njezinom bogatstvu ucinkovitim tvarima i u njezinoj boljoj kakvoci bjelancevina, kojima se naprotiv termickom obradom nanosi velika tela, jer se tako gubi ono najdragocjenije u njima. Najbolju hranu za ljude mo e i sam otkriti ako se u mislima vrati u ivotne prilike iz davne pro losti, kad jo nije bilo vatre, tvornicke robe, ni posebnog oruda kao pomocnog sredstva. Jedi na primjer prijesno meso, itarice, bilje, li ce, koru di veta, krumpir i slicno prijesno, i to po mogucnosti mono-hranu, to znaci jednu vrstu hrane po obroku. Mo e li se uistinu time s u itkom najesti? Ponavljam: jedna vrsta hrane po obroku i to bez dodataka i zacina? Ne, to je nemoguce. Time si sam od sebe do ao do najbolje hrane za covjecju djecu: prijesno voce. Sve druge ive ne namirnice opterecuju tijelo. To se mo e na neki nacin reci cak i za povrce, jer ono ne mo e odmah dati sve potrebne hranjive tvari, osobito glukozu i/ili fruktozu. Mi ne raspola emo kao prete ni dio biljo dera enzimom (celulozom) koji je nu dan da bi se iz trave, stabljika, listova ili kora izvuklo dovoljno energije. Tako su na primjer gorile pravi dei acki i del'ekacijski strojevi, jer ni oni ne mogu u svojim lijezdama proizvesti celulozu. Gorile i ljudi koji daju prednost povrcu mogu iz njega dobiti hranjive tvari samo u obliku sokova, ako sna no vacu. Mikseri i sokovnici su novovjeki izum. Hrana obradena na taj nacin remeti skladnu probavu. Stoga je dakle prijesno voce prvi izbor, jo ispred malih kolicina salate i povrca! Helmut Wandmaker s Prijedimo na stvar Ako se uracunaju pripreme za moju knjigu "Willst Dit gesundsein? VergmDein Kochtopf." koja je izi la 1988., tada je opet pro lo deset godina. Da li se otada nacelno ne to promijenilo? Ne, priroda jo uvijek ima pravo; pogre ke uvijek cine ljudi. Ova je mala knjiga sa etak moje knjige prvi put izi le 1975., "Naluiiiche Gesundheilslehre: dick + krank" i moga 45-godi njeg iskustva, i trebala bi Te pratili, kako bi pri dvojbama mogao uvijek ponovno citati iz nje. Daljnje informacije mo e dobiti iz standardnog djela "Willst Du gesund sein?...'7 mo e se u izdanju Goldmanna nabaviti i kao d epna knji ica Nr. 13635. Tu su va na nadopuna knjige pionira prirodne prehrane prijesnom hranom kao to su Ehret, Sommer, Tilden, Shelton, Walker, Aterhov, a osobito jo ivuci T. C. Fry. U godini 1992. izi lo je novo izdanje moje isto tako 1975. godine objavljene knjige "Dick + krank oder sehlank + gesund" koja sadr i dodatak s najnovijim spoznajama kako se mo e

ukloniti ovapnjenje. To potvrduju "Arzte der Neuen Ziichtung'V'Lijecnici Novoga uzgoja"/ ili "Arzte der Neuen Generation" / "Lijecnici Novoga nara taja"/, kako oni sebe u SAD-u nazivaju. Knjiga je bila pro irena za dva bitna cinitelja: sjedne sirane za popis vitamina i minerala za one koji se ne mogu uvijek u cijelosti hraniti proizvodima to su rasli na posve zdravom tlu, a s druge strane za upozorenje na korisno djelovanje vode koja bi se trebala obilno pili. Vitaminska nadopuna ima svoj povod u istra ivanju dvostrukog

dobitnika Nobelove nagrade Paulinga i mnogih njegovih nasljednika, lako su se vitamini uspjeli izdvojiti vec prije dugog vremena, tek su spoznaje iz posljednjih deset godina mogle istaknuti njihovo veliko znacenje. Mi ljudi - protivno ivotinjama - ne mo emo sami stvarati vrhunski vitamin C. Perzijski lijecnik dr. Batmanghelidj, koji je prakticirao unutarnju upotrebu vode, posezao je iskljucivo za tim "lijekom". Njegova su ga velika iskustva ucvrstila u uvjerenju daje obilno pijenje vode veoma va no za sve ljude, pa tako i za one koji jedu samo prijesnu hranu. Premda je veoma te ko "prodavali" zdravlje, trebala bi i ova knjiga dati daljnji poticaj da se ravnamo po prirodnim zakonima koji vrijede za sva iva bica. To je pozitivna knjiga koja eli dati jednostavne, uvijek upotrebljive savjeic za zdravo i vitalno svladavanje ivota u dana nje tehnicki orijentirano atomsko doba kada se prebrzo ivi. Ona te treba uciniti sposobnim za prirodnu ivotnu radost. Pod tim bi aspektom trebao, molim, gledati i moj katkad drasticni nacin izra avanja - ne volim okoli ati. elim Ti pomoci. Mora medutim najprije znati pravi put prirode, zatim eljeti razviti i otpornost prema utjecaju na e neprijateljske okoline koja nas eli namamiti natrag u tetne ovisnosti. Njezine se zamke svakodnevno postavljaju svuda oko nas. Zbog njih opet zapadamo u ovisnost o masti, eceru, alkoholu, duhanu, kavi, lijekovima, cokoladi. Takozvani se strucnjaci i laboratorijski znanstvenici nisu ni poslije vi e desetljeca umorili upozoravati ljude koji jedu prijesnu hranu na opasnost od pomanjkanja bjelancevina, kalcija, eljeza i vitamina B12 iako se mnoge ivotinje oko nas cesto gotovo iskljucivo prehranjuju tra vom i li cem. Te ivotinje mogu dakle stvorili primjerice u svom lijelu sna ni kostur i vitamin B 12 u tragovima, a kruna Bo jega stvaranja, covjek, nije to u stanju? Nije li to vrijedanje na eg Stvoritelja? Vec bi samo ta jedna usporedba trebala uputiti na oprez s obzirom na mi ljenja strucnjaka. Oni su vecinom prista e kuhinjskog lonca ili placeni propagandisti. Citava se plemena u nekim narodima prehranjuju prijesnom biljnom hranom. epave ljude nece medutim naci u njih, vec u nas u industrijskim zemljama s prehranom prebogatom bjelancevinama i mlijecnim proizvodima s prcobiljem kalcija! Stvaranje vitamina B ) 2 ovisno je o postojanju organskog kobalta. Zato se vitamin B _> zove i kobalamin. Prijesna hrana nudi covjeku sve to mu je potrebno. Molim Te, misli na to da u Njemackoj krajem Drugog svjetskog rata gotovo nije bilo oboljelih od srcanog infarkta. Radi loga su sveucili ta morala doticne "primjerke za istra ivanja" nerijetko tra iti u inozemstvu. Tko je tada govorio o previsokoj razini kolesterina, o visokom krvnom tlaku, o mo danom udaru? Unatoc psihickim opterecenjima zbog ratnog nasilja odr ala nas je relativno zdravima

nemasna hrana u oskudnoj kolicini, i to pri te kom tjelesnom radu. Danas ljudi masovno jedu masne pecenke, masne kolace, preko 100 vrsta kruha premazanog maslacem, oblo enog mesnim nareskom, unkom, sirom, medom, marmeladom i drugim. I sve to "ispiru" kavom i crnim cajem, pivom, vinom, i rakijom. Zatim jo cokolada, praline i cigarete! Vec primjecuje kamo smjeram: preobilna prehrana jednostranom, dakle nepotpunom, masnom kuhanom hranom s previ e bjelancevina

i premalo kretanja uzroci su svih akutnih i kronicnih bolesti. Tako ivi 99 posto svih ljudi! Zato do ivljavamo sve stariju ivotnu dob, ali smo u stvarnosti sve bolesniji? Prof. dr. William C. Roberts, glavni patolog i strucnjak za arteriosklerozu, iz glasovite medicinske ustanove National Institute od Health u Bethesdi (SAD) okirao je svoje slu atelje kad je 22. studenog 1991. prilikom kongresa u Amsterdamu rekao sljedece: Zadesi li Vas s 50 godina srcani infarkt, to je dodu e neugodan i nepo eljan, ali nikako nepredvidiv dogadaj, posve sigurno ne urota sudbine! Vi zapravo placate za nerazborito postupanje s vlastitim tijelom, to traje vec desetke godina. Dobivate podsjetnik za nepromi ljene prehrambene navike to Vam ih Va e koronarne arterije nisu oprostile." Taj je Amerikanac u svom sjajnom izlaganju uputio o tre kritike na racun modernih ivotnih i prehrambenih navika, staviv i svima nazocnima jasno na znanje u cemu grije e. Dalje je Roberts rekao: "Mislite li da je koronarna skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zadesi, a drugoga po tedi, tada se varate. Glavni ste krivac Vi sami, jer to to Vas mo da danas muci kao Angina pectoris, priskrbili ste si dugogodi njim deranjem svega i svacega, bilo iz vlastite nepromi ljenosti ili neumjerene elje za u itkom!" Tu imamo od glasovitog medicinara crno na bijelom: covjek si ovapnjenje koronarnih arterija jednostavno priskrbi nepromi ljenim deranjem! To vrijedi dakako za sve bolesti uvjetovane prehranom, osobito za rak. to zapravo nije uvjetovano prehranom? Slicno cu te drasticno upoznati u kratkom obliku sa svojim iskustvima. to ce iz toga naciniti ostaje prepu teno Tebi. Jedino Ti sam mora ispa tati za svoje pogre ke. Znam kako je rastati se s dragim navikama. To vidim svakodnevno u svoje djece, svoje unucadi, svojih rodaka i prijatelja. Na svakom smo koraku primamljivani na u ivanje u jelu i picu. To nas u ivanje u jelu svakim danom sve vi e uni tava. Uvijek se nade neki razlog za "orgije deranja". Pritom jo svatko eli nadma iti drugoga; pretrpan je stol vanjski znak razmetljivog blagostanja. eli li medutim postici najbolje zdravlje, preostaje Ti samo okretaj za 180 stupnjeva. Zatomljujuci lijekovi mogu Ti donijeti privremeno olak anje simptoma. No buduci da oni nemaju nikakvo ljekovito djelovanje, zapravo povlace za sobom daljnje slabljenje. Uzrok bolesti, Tvoj pogre ni nacin ivota postoji dakle i dalje, tako da bolest koja je iz toga proizi la stalno dalje napreduje i naposljetku le prerano ubije. Posve bi drukcije bilo medutim kad bi ljudi uva avali ovaj osnovni poucak: bolest je nastojanje prirode da Te ozdravi! Sto uspje nije zatomljuje svoje tegobe tabletama i terapijama, to se vi e bori protiv svoga vlastitog mehanizma lijecenja! Sve tablete svijeta ne mogu Ti pomoci ne bude li prihvatio nacelo prirode koje vrijedi za sve stvorove: jedi prijesnu hranu i kreci se! Promisli, djeluj,

pred Tobom bi jo

trebale biti one bolje godine!

"Za novi cilj trebamo i novo sredstvo, naime novo zdrav lje, sna nije, otpornije, smionije i radosnije nego bila sva zdravlja dosada." (Friedrich Nietzsche) to su

Na ovom bih mjestu elio ponoviti citat dr. Herberta Raitnera to gaje americki lijecnik dr. Henry Bieler objavio vec 1965. u svojoj knjizi "Prehrana - Tvoj najbolji lijek": "Modemi covjek zavr ava kao psihosomatski bolesna, kirur ki promijenjena ivotinja prepuna vitamina, aspirina, tableta protiv kiseline, umirena barbituratima. Najveci proizvod prirode postat ce iznemoglom, prestimuliranom, neuroticnom ivotinjom s cirevima na elucu, glavoboljama i bez. krajnika." Danas tri desetljeca kasnije, va e te Rattnerove prorocanske rijeci vi e nego ikada prije. Hrana iz kuhinjskog lonca dovela je covjeka u potpunu ovisnost o instrumentima i lijekovima, pri cemu je pretjerano lijecenje zdravstvenih o tecenja uzrokovalo eksploziju bolesnickih tro kova. Unatoc preventivi bolesti i nekim novim metodama lijecenja kolske medicine, raste jednako kao prije ucestalost glavnih bolesti, kao to su infarkt, rak i dijabetes. To je ono to je opisao Nietzsche: svi mi trebamo novo, sna nije zdravlje. Moramo izici iz svakodnevnih, slamajucih dogadanja bolesti posvuda oko nas! Vec Ti je u predgovoru bilo natuknuto to pripada zdravom nacinu ivota. Ovo to sada slijedi kao obja njenje treba Te ucvrstiti u Tvome mi ljenju i postupanju. U ovoj cu knjizi isto kao obicno zadr ati prisno Ti. Tijekom svih su se godina od 1975. alila radi toga samo dvojica citatelja cinjenica koja me upravo ucvr cuje u odluci da ne mijenjam oblik oslovljavanja. Tvoj bi duh trebao vladati Tvojim tijelom. Lati se zajedno sa mnom uklanjanja duhovne starudije u sebi. Ljudski je razvoj zahtijevao 150 milijuna godina, to znaci cetiri i pol milijuna nara taja. 149 milijuna godina od toga hranio se covjek prijesnom hranom, dakle 99,67 posto toga ogromnog vremenskog razdoblja iskljucivo biljkama. Danas je obrnuto; ljudi vi e slucajno pojedu tek ne to prijesne hrane, jer cuju i citaju daje ona zdrava. Trebamo li se tada jo cuditi stoje gotovo svaki treci covjek prijemljiv za rak? Vrati li se izvornoj hrani koja se sastoji od prijesnog, neobradenog voca i povrca, nece se nikako izlo iti bilo kakvoj opasnosti! Rizik i opasnost predstavlja kuhinjski lonac i njegov veoma promijenjen, toplinski obraden sadr aj! Bolesti i smanjena vitalnost imaju svoj uzrok u svakodnevnoj pogre noj preobilnoj prehrani izrazito bezvrijednom hranom, toplinski obradenim mastima, ecerom svih vrsta, ukljucujuci med, bijelo bra no, bijelu ri u i sve njihove "ukusne" mje avine! To su zapravo postale opasne ne- ive ne namirnice koje se jo k tome kuhaju peku i pr e. Vrh toga ugljikohidratnog zla zauzima kruh, jer se obilno jede kao glavno prehrambeno sredstvo u svim mogucim pogre nim kombinacijama koje dodatno ote avaju probavu. Kruh nas je ucinio ovisnima o ugljikohidratima, a kao posljedica toga o alkoholu.

Ali ni to jo nije dovoljno - te se mrtve mje avine razmek avaju alkoholnim i bezalkoholnim picima svih vrsta, pri cemu mnogi ljudi dodatno jo obescjenjuju svoja pluca pretvarajuci ih u dimnjak. Pu aci su osobito nerazumno tvrdoglavi prema poku ajima da ih se oslobodi toga poroka. Kao da se posvuda ne govori i ne pi e kako je 70% svih oboljenja od raka uzrokovano udisanjem duhanskog dima. Tko pu i, ne misli. Tko misli, ne pu i!

Kao u svojim drugim knjigama i brojnim clancima, tako cu i ovdje osobito upozoriti na sve vecu potro nju kruhu i itarica. Dr. Norman W. Walker, pionir prirodne prehrane prijesnom hranom, dao nam je i opisao - dok to nije znao bolje - zastra ujuci primjer kobne neumjerene potro nje kruha i itarica. On je uvijek iznova obolijevao braneci se kruhom i itaricama, a odmah ozdravio kad je izostavio sve ugljikohidrate koji sadr e mnogo kroba i potpuno pre ao na prijesnu hranu. Dr. Walker je u tom pogledu pro ivio sve uspone i padove. Kad poslije svoga posljednjeg povratka ovisnosti 0 ugljikohidralima nije jednoga jutra mogao ustali, jer je bio posve ukocen, spasilo gaje sjecanje na jednostavno pravilo nekog strucnjaka za prirodno lijecenje: ostani mirno le ati u krevetu, ni ta ne jedi i pij svakih pola sata jednu ca u vode. Za nekoliko ce dana biti opet zdrav. Tako je i bilo. Disciplinom i uslrajno cu oslobadao se ubuduce svih namirnica koje sadr e mnogo kroba i be/ novih bolesti do ivio 116 godina. S 56 godina poceo je tajiti svoju dob i vi e nije slavio sljedece rodendane. Umro je tek 1985., zato su njegove knjige za nas i danas aktualne. Svoju je posljednju knjigu, kojoj je tema bila pretilost, napisao u dobi od 113 godina. Tada se jo vozio biciklom i obavljao svoje vrtlarske poslove, jedan bismo njegov poucak trebali osobito zapamtili: "Kolebanja krvnog tlaka imaju svoj uzrok u u ivanju kroba! Nadalje: ugljicna kiselina iz. J'ermentirajuceg metabolizma ugljikohidrata ubrzava kucanje Tvoga srca. Ti se srcani problemi mogu dakle posve jednostavno izlijeciti: odrekni se u ivanja ugljikohidrata koji sadr .e mnogo kroba!" Je li Ti ikada neki lijecnik rekao da je u u ivanju "ukusnoga" kruha razlog za Tvoj previsoki ili preniski krvni llak ili za ubrzani rad srca? Betablokatorima i kalcij-anlagonistima, koji uopce ne mogu uklonili uzrok, jo se vi e umjetno smanjuje ona preostala snaga Tvoga srca-, a da ne govorim o jakim nuspojavama tih kemijskih pripravaka. Oni Te na primjer cesto obdare slabo cu jelre i impotencijom. Kad jednom pocne uzimali le otrovne pilule, nece ih se vi e rije iti. S druge se sirane pri slabosti srca propisuju poticajna sredstva, kao stoje u biljnom svijelu digitalis. Ti treba medutim sna no srce koje ce izdr ati sve ivotne nedace i stresove! Stvoritelj je stvorio na e srce za 300 godina ivota. Mi sami uni tavamo iz dana u dan sve vi e njegove sna ne mi ice uzimanjem pogre ne mrtve hrane, lijekova i zbog premalo kretanja! Sve to se ne aktivira, slabi, propada, odumire. Ti si sam kriv za tegobe svoga srca. Ta bi spoznaja trebala biti prvi Tvoj korak na putu pobolj anja. Za to sad jo trci strucnjaku za srce ako Ti je jasan uzrok Tvojih srcanih tegoba? Lijecenje pocinje u Tvojoj glavi! Jedan je ljecitelj prirodnim postupcima i sredstvima primijenio pri bolesti dr. Walkera sljedecu nadasve ucinkovitu metodu. Ona se sastoji u stalnom dotoku svje eg zraka i toploj

kupki. Danas se za gotovo sve zdravstvene tegobe okrivljuju masti. U zbilji postoje medutim dva glavna krivca: termicki obradene itarice i masti. To je dvoje u gotovo 100 posto slucajeva spojeno. Tih bi se opasnih naru avatelja zdravlja trebao klonili kao kuge. Kasnije cemo vidjeli da prijesna hrana sadr i tri "esencijalne" masne kiseline va ne /a ivot Koje mi ne mo emo sami stvarali: linolnu, linolensku i ahidonsku kiselinu. Njihova bitna prednost

pociva na tome da nisu obradene i kuhanjem uni tene ako ih uzimamo u obliku prirodno cistog voca i povrca. Te su masti zdrave i ne talo e se u i na arterijama. Cak jabuke sadr e 6 posto masnih kalorija. Brokula ima 15 posto, kelj 13 posto dobrih masnih kalorija. Tim dobrim masnim kiselinama obiluju isto tako avokado i dakako orasi. Priroda je vec tako uredila da nam je dnevno potrebna lek mala kolicina (manje od 14 grama) tih masti. Strucnjaci katkad preporucuju povecano uzimanje vi estruko nezasicenih biljnih ulja. loje medutim opasno pretjerivanje. Time pribavljamo sebi jo vi e tetnih slobodnih radikala (o kojima ce kasnije biti rijeci), protiv kojih se na organizam uzaludno bori vec zbog velikog udjela kuhane hrane. Nije dan jedini gram masti ne pojavljuje se u prirodi izdvojeno. Sve se uvijek iznova svodi na kobnu termicku obradu hrane kojom se od svili ivih bica ove zemlje slu imo jedino mi. Druga je veliku smetnja "oplemenjivanje" svih mlijecnih proizvoda - propisano odredbama vlasti - u obliku homogenizacije, pasterizacije i sterilizacije. To je mjera koja se opravdava strahom od mikroba i duljom trajno cu mlijecnih proizvoda! Mlijeko nije nu na osnovna ive na namirnica za nas ljude i po tome se jasno razlikujemo od ivotinja. Bilo bi najbolje da se odrekne te izrodene bijele tvornicke robe koja uvelike izaziva alergiju i stvara kiselinu. Vec je 1876. godine jedan drugi pionir, britanski lijecnik dr. E. Densmore, pozivao pred Britanskim lijecnickim dru tvom: "Zamijeni kruh i itarice vocem i ucinit ce veliki napredak u svom zdravstvenom stanju!" Oba istra ivaca - kako Densmore tako i Walker odlucno pozivaju poslije vlastitih lo ih iskustava: kloni se s\ake vrste ugljikohidrata bogatih krobom, ukljucujuci ecer, i uvijek daj prednost svje em vocu i povrcu. Ugljikohidrate trebamo dakako kao glavne energetske tvari, ali samo one iz prijesnog voca i povrca koji sadr e malo kroba i lako su probavljivi. Kruh je opasna hrana Taj su porazni sud izrekli doktori Walker. Densmore i DeEvans o na oj tobo njoj osnovnoj prehrambenoj namirnici. itarice dodu e ne ugro avaju ivot, ali ni ne jamce ivot na najvi em zdravstvenom nivou. Mno tvo bolesti pociva na potro nji kruha, prije svega arlerioskleroza i reuma. Svi pobornici punovrijednih itarica ive u zabludi za koju prije ili kasnije ispa taju ukoceno cu. slabo cu, te smanjenjem vida i sluha. Opasno je to oni svojim sna nim propagiranjem itarica koje zvuce uvjerljivo, odvode u stanje kronicne bolesti one ljude koji su zapravo eljeli zdravo ivjeti.

Glavni je problem prehrane kruhom i itaricama u lome da se tete pokazuju tek kasnije i tada se veoma te ko mogu lijeciti. Isprva se ne primjecuje mnogo, osim katara, prehlada, prekomjerne sluzavosti, pocetnih ukocenosti, reumatskih boli u mi icima, elucanih tegoba poput garavice i podrigivanja. Te se svagda nje male smetnje uglavnom ne shvacaju kat) ne to jako zabrinjavajuce. To se obicno spominje samo pri caskanju uz kavicu. A protiv prekomjerne

kiseline u elucu postoje razne jeftine tabletice koje zapravo jo vi e oslabljuju otpornost elucanih stijenki. Kiselina je tako zabavna, ili? Trajna prekiseljenost eluca obdarit ce Te medutim s vremenom lijepim cirevima! Obilno tro enje itarica i premalo tjelesnog naprezanja isto su tako suizazivaci pritajene arterioskleroze (ovapn jenja). Izra eno rijecima dr. med. Devrienta: "Najgori neprijatelji covjekovog zdravlja nisu bakterije, vec lijenost, poman jkanje osjecaja odgovornosti, ravnodu nost i nemarnost prema sebi i drugima, brkanje biologije i tehnike, te nedostatak hrabrosti i odlucnosti!" Waerlund-hrana koju sam jeo oko 20 godina dovodi do takvih kasno nastupajucih bolesnih stanja. Tada nji vicarski voditelj Waerland-pokreta, Gustav Gattiger, obolio je jo s 80 godina od raka kojemu je unatoc vi ekratnim razdobljima posta uskoro podlegao. On mije ogorcen napisao oplu ujuce pismo kako usprkos zdravoj Waerland-lirani nismo za ticeni od raka. Gattiger je procitao moju prvu knjigu iz 1975. u kojoj sam vec zauzeo kriticki stav prema "zdravom" kruhu. Tijekom moje faze itarica bio je kontinuiran moj drugi sin. Ja sam medutim morao le ati u krevetu s te kom prehladom i pocetnom upalom pluca! elio bih napomenuti da uistinu imam razumijevanja /.a ljude koji se dive pobornicima prehrane itaricama i odano ih slijede, jer se ni ja sam nisam drukcije pona ao. Ugljikohidratima s mnogo kroba koji su sadr ani u itaricama, sna no podi e vrijednosti ecera u krvi, a kao reakcija na to raste razina inzulina u krvi. Pomocu peptidnog hormona inzulina to se proizvodi u gu teraci mora ti jelo regulirati visok sadr aj ecera u krvi na podesivu mjeru, pri cemu prag tolerancije nije osobito visok. Veli kom potro njom ecera i termicki obradenih ugljikohidrata

- koja je za ljudsko tijelo nadasve kodljiva-, prelazi razina inzulina dopu tenu vrijednost, a nakon toga pada na alost uvijek iznova ispod normale. Na e tijelo poku ava na to reagirali kao protumjerom odgovarajucim udarom adrenalina, aktivirajuci na e rezerve glikogena. To stalno gore-dolje postaje medutim naposljetku uzrokom za mnoge Tvoje ivcane i tjelesne tegobe. Na kraju takvih uspona i spustova nerijetko vreba velika opasnost: ecerna bolest od koje samo u Njemackoj boluje pet milijuna ljudi. Daljnji su milijuni na najboljem putu do nje. Opasni napadaji kome koji cesto zavr avaju smrcu mogu uvijek nastupiti kako pri pomanjkanju inzulina, tako i pri prekoracenju inzulinskih vrijednosti u krvi. Usput receno: u vezi sa ecernom bole cu govori se o kru nim, a ne o vocnim jedinicama. Znanstveni naziv za prenisku razinu

ecera u krvi je, uzgred receno, hipoglikemija i nju lijecnici cesto pogre no dijagnosticiraju kao ivcano rastrojstvo. A ona je zapravo posljedica prekomjernog konzumiranja kroba i ecera, koja mo e dovesti do ovisnosti o alkoholu. Dijabeticari bi se trebali odreci svakog "u ivanja" alkohola, jer se njime i krobom te ko mo e odr avati ravnote a u prehrani. Na e tijelo automatski sreduje kolebanje ecera u krvi. Poremecaje razine ecera zahvaljuje samo svom nepromi ljenom nacinu ivota. Uzrok ecerne bolesti ne treba se medutim tra iti samo u prekomjernoj potro nji kroba; isto takav kobni ucinak ima i prevelika opskrba tijela bjelancevinama i mastima. Tko mo e potvrditi tu mudrost dr. Walkera? Ti sam. Neka Ti pri tome pomogne jednostavni test: odrekni se na nekoliko tjedana citavog tog gore spomenutog "prehrani

benog otpada", [zbaci iz svog jelovnika

ecer, sve vrste

kruha, pa i one od cjelovitog zrna, zatim bra no, ri u, kolace, pizze, tjesteninu i slicno. Dobro pogledaj svaki nat pis na ive nim namirnicama radi moguceg upozorenja na sadr aj ecera i kroba. Tu se pokazuju kao kobni i "miisli"

u kojima su sadr ani jo svi moguci dodaci. Ti nas ugljiko hidrati cine bolesnima, a ne zdravima, kako nas to jeriti promid ba. Takav nacin prehrane uni tava naposljetku mnoge Tvoje organe. Sve je neprestano usko me ano. Tvoja titna lijezda proizvodi adrenalin koji eli uv

potice krvotok, kako bi putem njega djelovao glikogen. U kori nadbubre ne lijezde stvara se hormon kortizon koji

djeluje smirujuce na boli, dok Tvoja gu teraca - koja je pri tim bolestima dvostruko do trostruko povecana opskrbljuje krvolok inzulinom. Tvoj eludac cesto visi po

put rastegnute vrecice od mjehura. Becki lijecnik dr. Ro sendorff nazvao je tu spu tenost glavnu bolesl. Ustanovit ce da Ti je odmah bolje bude li malo pomalo smirio tu estoku uzburkanost u sebi. Osjecat ce se sve zdravijim, vitkijim, hitrijim i vitalnijim. Tvoje ce se pro irene, otekle ile na nogama povuci, ba kao i oteklina kol jena. Neki je poduzetnik opisao kao "kru no" koljeno svoju bolesl kad je jednom opel dohramao u moj ured uputiv i se na lijecenje gladovanjem u Wcsterlandu. Time je mislio svoj povratak prekomjernoj prehrani kruhom. Nadalje nestaju bolni hemoroidi, a Tvoje srce radi mnogo ekonomicnije kad se vi e ne treba borit s tim mrskim krobnim ljepilom. 1 vi e se na i u Tvojim arterijama nece talo ili uckasta, ilava, gumasta masa - uzrok smetnji u prokrvljenosti. Tvoji ce ivci opet postati jakima poput eluca ptoza i vidio u njoj

icanog uzela. Priroda lijeci sve, ali ne sve ljude. Ona ne mo e carolijom opet stvoriti ono to si vlastitom krivnjom lakoumno uni tio ogrije iv i se o njezine zakone. Kako bi se Ti potpuno osvjedocio, mogao bi se sada pokusno vratiti starom nacinu prehrane. U roku od samo nekoliko tjedana opet ce te muciti Tvoje stare tegobe i nadula tkiva! Nemoj cekati na znanstvene dokaze, njih nema pri testiranju ivosti. Zaboravi strucnjake koje netko placa. Oni uvijek govore i cine ono to od njih ocekuju davatelji novca. Danas su ljudi podmitljivi vi e nego ikada. Ako se raspola e potrebnim novcem, mo e se pribavili svaki strucni sud. Tako je vec Milo Hastings, izdavac ilustriranog casopisa "Physical Culture", rekao: "Sve cu potpisati-, glavno da za to dobijem ugovor o objavljivanju oglasa!"Ta svakodnevno cita te oprecne izjave "strucnja ka". Ako se netko na negativan nacin ocituje o proizvodi ma dugoga vijeka na policama sa ive nim namirnicama,

pojavljuju se odmah strucnjaci koji tvrde suprotno. Laik se ne mo e snaci pri takvom Za i Protiv. Najbolje da koristi one proizvode koji se mogu jesti u onom slanju u kakvom nam ih priroda stavlja od pamtivijeka na raspolaganje. Bo lesnici ne trebaju mudrovanja znanstvenika medu kojima neki pale od samodopadljivosli. oni samo ele ozdravili.

Ti ne mo e vidjeti ni silu te u, ni elektricitet, ni magnetizam, ali mo e ilekako osjetiti strujni udar ili ako Ti padne kamen na glavu. Sve slanice i ivci trebaju elektricne impulse, to ih mo e davati samo iva hrana, dakle prijesna hrana. Sve stoje toplinski obradeno, elektricno je mrtvo. Ponavljaj taj test kad god mo e . Ne slu aj laboratorijske znanstvenike koji mogu ispitivali samo mrtav materijal. Covjek je biolo ka, a ne kemijska jedinica. Nadam se da

poslije svog obeshrabrujuceg iskustva nece odustati od borbe za ono pravo, izvorno. Zaboravi sva cudotvorna lijecenja i senzacionalna ljekovita sredstva, pa i nove knjige kuharskih recepata - bez obzira na to od koga potjecu. Priroda i Tvoja disciplina jedini su Tvoji Ijecitel ji. Tre ba samo napustiti svoje tetne navike to su ih prenosili dalje Tvoji roditelji, te bake i djedovi, i time zapoceli vec u Tvom ranom djetinjstvu. Odrekni se svake vrste itarica! Kruh. itarice, kolaci, keksi i ecer kao razvojnopovijesno veoma mlade prehrambene namirnice znace uz mesne proizvode Tvoju propast. To mogu potvrditi moja gorka iskustva iz onih desetljeca prehrane itaricama i iskazi mnogih prijatelja. Waller Sommervi Hamburga je neumorno uvijek iznova kudio kobno djelovanje pecenih i kuhanih itarica. Njegova se ena Liesel nije mogla posve odreci toplih jela. kruha i kolaca. Poslije prijeloma kuka vi e se nije oporavila i umrla je sa 75 godina, dok je Sommer do ivio 99 godina. Bolesti prostate prehranjuju prijesnim vocem i povrcem zastupaju to gle di te. Dr. Walker je cak oslobodio tegoba nekog 87-godi njeg covjeka bolesne prostate koji je vec nosio trajni kateter. On se morao odreci svoje omiljene hrane kruha i drugih proizvoda od itarica. Tijekom moga vremena prehrane itaricama bolovao sam i ja od upale i povecanja prostate. Prehrana prijesnim vocem i povrcem pomogla je da se bolest posve uklonila. Uvijek iznova ponavljam: poku aj to i Ti, prije nego to pusti skalpel k svojoj prostati - ceste su posljedice loga zahvata impotencija i no enje pelena. Ni prof. Hackenthal nije dao operirali svoj rak prostate. On je dodu e u svojoj televizijskoj diskusiji s gospodom dr. Kidmemann u svibnju 1995. rekao kako je morao svoju "Pinkelstrasse" (cesta mokrenja, u Hackenlhalovom osebujnom stilu izra avanja naziv za mokracne pulove) podvrgnuti lijecenju novim pronalaskom medu medicinskim uredajima. Hackenthalov je asistent infracrvenim pregrijavanjem oslobodio njegov mokracovod. Koliko dugo ima medutim taj zahvat pozitivni ucinak - ako ga uopce ima? U diskusiji o kojoj sam prethodno govorio nije bio medutim ni jednom rijecju spomenut uzrok bolesti: itna i ecerna sluz. Bjelancevinski i krobni otpad zacepljuje Tvoje nje ne kapilarne krvne ilice kako u prostati, tako i u drugim va nim organima, kao na primjer u koronarnim arterijama i bubrezima. Neki ljudi gotovo dozive ok zato to ne odobravam "na svagda nji kruh" i itarice kao korisnu hranu, vec cak odvracam od njihove upotrebe. Mesa bi se jo i mogli odreci, ali nikako "finoga kruha"! Tako je te ko samo proci

mimo pekarnice iz koje lako zamamno miri e! A trebalo bi 25

biti obrnuto. Nisi li jo spreman posve prijeci na prijesnu hranu koja se najvecim dijelom temelji na vocu. tada privremeno daj radije prednost prokuhanom mesu nego kru nim itaricama. Ponavljam: vegetarijanci koji se hrane itaricama bolesniji su od umjerenih meso dera. Kasnije ce vidjeti to zapravo mislim o mesu. Ovdje se dakle radi o itaricama ili mesu. Nekoc jo nisam znao za dugorocno ielni ucinak pecenih i kuhanih jela od itarica. Ta posvuda se govorilo o Kollathu, Waerlandu, Oshawi, Brukeru i drugima. Otada me jo vi e od onih koji preferiraju meso grde pobornici prehrane itaricama, jer beskompromisno koljem njihovu "svetu kravu". Kruh i itarice kao glavne prehrambene namirnice odgovorne su za bolesti u 60 posto slucajeva {Robert S. Ford). Oni se u prvom redu pobrinu za ranu ukocenost i starenje: tako tijelo postaje staro - bez obzira na broj godina ivota. Sama starost ne otvrdne arterije, niti ukoci mi ice i /globove. Postoje ostarjeli, ukoceni cetrde selogodi njaci i veoma vitalni sedaindesetogodi njaci! Omiljeni miisli i kruh od prekrupc odgovorniji su za ovapnjenje ila nego umjereno konzumirana mast ili meso! Samo to se meso mora u nacelu prokuhati. Naime, meso deri medu ivotinjama posjeduju kratak probavili kanal i probavili enzim urikazu. kako bi se mogla neutralizirati mokracna kiselina to nastaje pri jedenju mesa. Mi ljudi imamo naprotiv dugi probavili kanal i nemamo urikazu - upozorenje Stvoritelja da bismo trebali ivjeti od biljne hrane. "Meso ne mo e biti tako nezdravo kakvim ga prikazuju vegetarijanci. Va na je kolicina. Ukloni li se juha, ostaje dobra bjelancevina" (Steintel). Ja bih tu bjelancevinu nazVao kompromisnom bjelancevinom. "Vegetarijanci su obicno veliki potro aci .innica. Manje bi bili medutim ugro eni malim kolicinama mesa" (dr. Shelton). "U ivanju" termicki obradenih itarica imam zahvaliti prehlade, bronhitis, upalu pluca i herpes z.oster. Zrna ne mo emo pravo probaviti, jer nam nedostaje pticja volja kao organ predprobave. Cjelovita zrna itarica imaju nadasve tetan ucinak na nas ljude. Te se molekule kroba moraju potpuno probavili i moraju sagorjeti. Samo enzim ptijalin koji u maloj kolicini postoji u slini usta, mo e rastvoriti krob ako se jako vace i slini. Kasnije se ne dogada vi e mnogo s tim krobom, jer od enzima amilaze koji se nalazi u gu teraci ne proistjece neki va an ucinak. Rezultat: neprobavljena se krobna sluz talo i posvuda u tijelu i uzrokuje hunjavicu. reumu, astmu, bronhitis, upalu pluca, tegobe s prostatom, ukocenost i natecenost koljena. itarice proizvode osim toga - s iznimkom prosa - velike kolicine kiseline i zbog toga razaraju zalihe kalcija u tijelu. Prehrana itaricama kao glavnom prehrambenom namirnicom dovodi do omek anja kostiju - pomisli samo na brojne operacije /globa kuka! A kruh se osini loga ne jede sam za

sebe, vec zajedno s mnogo kobasica, sira, marmelade, metla. Prete ito krobni ugljikohidrali u spoju s prete ito bjelancevinom, poput mesa i sira, kombinacija su koju na organizam ne mo e potpuno probaviti. Posljedica su elucane tegobe, protiv kojih se tada uzimaju razliciti lijekovi. U prirodnoj svje oj hrani odnosno vocu i povrcu pojavljuju se islo lako ugljikohidrali i aminokiseline, ali oni su bez toplinske obrade lako probavljivi za tijelo - protivno

koncentriranoj i toplinski obradenoj hrani. Poku aj vakati su eni gra ak i grah, a da ih prethodno nisi mocio i skuhao! Na se dana nji kruh ne uni tava samo vrucinom pri pecenju, vec i kemijskim dodacima. Radio Norddeutscher Rundfunk obavijestio je u emisiji emitiranoj 2. kolovoza 1994. godine: danas se u pekarskoj industriji upotrebljava oko 1000 razlicitih pekarskih dodataka za pripremu kruha, peciva i kolaca, kako bi lijepo nabujali i navodno bili boljega okusa. Nepobitno je da se i itaricama mo emo prehranjivati, i to u vremena oskudice cak moramo. Prehrana itaricama pocela je tek s poljodjelstvom i stocarstvom i mogla bi biti stara 6000 do 7000 godina. Kru ne su itarice bile uzgojene iz trava koje su prvobitno slu ile dizanju u zrak kamena za izgradnju piramida, a danas nisu poznate. Prednosti itarica temelje se na kratkom vremenu rasta i dugoj odr ivosti. Ta se sposobnost medutim skupo placa, jer je zrnje itarica omiljena hrana za insekte i mi eve, te se stoga one moraju tretirati pesticidima koje opet tijelo tada prima u sebe u malim kolicinama. Iz toga nauci: krajnje ogranici krobnu hranu-jo mnogo bolje: krob potpuno zami jeni vocem! Pekarnica Lubig u Bonnu razvila je proizvodnju laktoznog kruha u kojemu su itarice enzimski rastvorene. Time im je bilo oduzeto te koprobavljivo, eksplozivno krobno djelovanje. Misli li da treba "pregristi i ne to konkretno", tada daj prednost tom kruhu. Neprobavljen krob dospije putem crijeva u na u krv i mokracu, te izaziva smetnje posvuda u organizmu. Zapamti: krobne su molekule neotopive u vodi, alkoholu ili eteru i. kako ka e dr.Walker, pret varaju jetru u tvrdu dasku. Kako tu jo mo e uspje no raditi na ucinkoviti kemijski mehanizam detoksikacije? krobna je sluz omiljena hrana za mikrobe i crve. Oni pretvaraju molekule kroba u gnoj koji naposljetku probije ko u. Zato toliko mnogo ljudi pati od ko nih osipa, akni, bubuljica i raznih ko nih bolesti. Time su pogodeni osobito mladi. Oboljela djeca imaju to najce ce zahvaliti nedostatnom zdravstvenom znanju svojih roditelja koji u tom pogledu ne ispunjavaju funkciju uzora. Mo e li uopce postojati toliko sluzi? Nekoliko bi posjeta bolnici moglo pomoci pri odgovoru na to pitanje. Tamo bi vidio kako bolesnici ocajnicki poku avaju iska ljati gustu, ljepljivu sluz. Jo mi je u u ima provokativni zahtjev to ga je psiholog prof. Pudel, tada nji predsjednik Njemackoga dru tva za prehranu (Deutsche GesellschaJ't fur Ernahrung), postavio gospodinu Beverit u televizijskoj raspravi o lemi posta: "Njemackom biste lijecni tvu ucinili veliku uslugu kad biste mogli dokazati taloge u tijelu!"

Ovdje i sada glasi moj poziv upucen teoreticaru Pudelu: ta pogledajte dobro ispljunutu utu, cesto zelenu sluz u papirnatim maramicama! Za to lijecnici tako cesto propisuju preparate koji razrjeduju sluz ako je nema? Od samog nekorisnog znanja zaboravili su ti znanstvenici razmi ljati posve jednostavno i logicno! Ljudi bi se trebali odvracati od uporabe itnih mekinja kao cetke za crijeva (Waerland), jer grube mekinje svojim o trim rubovima stalno nadra uju osjetljive stjenke crijeva, dok ne dode do njegove upale (kolitis i morbus Crohn). Grube tvari iz voca i povrca cine naprotiv crijevo gipkim i

mekim. Jo se s u asom sjecam Waerlandove cetke za crijeva koja nam je svakog dana bila dono ena u krevet. Ona se sastojala od mekinja, lanenog sjemena i prokuhanih ostataka povrca. Taje mje avina pocela grepsti vec u grlu. Cesto se vide ljudi vitke stra njice, dok im je trbuh poprilicno ispupcen. Uzrok za to su naduta crijeva od ka aste mje ancije i ona k tome priti cu na unutarnje organe, kao to su mjehur i maternica. Zakljucak: kad sam na ovim stranama govorio o tetama od kruha i itarica, time sam mislio dugorocnu potro nju kuhanih i pecenih itarica. Jesu li bolje prethodno namocene itarice? Ne, naprotiv, jer kao u slucaju grubog divljeg povrca ne mo emo mi ljudi uopce probaviti celulozu, buduci da nam nedostaje za to potrebni enzim celulaza. Na i probavni sokovi ne mogu kao prvo razradili nabujale molekule ila. Ako se miisli jo "oplemene" dodacima kao primjerice limunovim sokom, vrhnjem, orasima, pcelinjim medom, postaju jo te e probavljivima. U prehrambenom je pogledu besmislica nazvati nekoliko mocenjem omek alih sjemenki prijeko potrebnom svje om hranom! Istinski ljubitelj itarica ne prihvaca medutim tu zaslijepljenost muslima.Sve mora ipak biti zaokru eno "pravim" doruckom koji se sastoji od integralnog peciva, maslaca, pcelinjeg meda, sira ili jaja. Ako se zasada ne mo e odreci zrnja i sjemenja, tada oni moraju biti toplinski obradeni da bi se uopce mogli probaviti. itarice bi trebale biti posljednji izbor, jer sadr e previ e fosforne i fitinske kiseline, tek ne to malo kalcija i isto tako malo drugih va nih bazicnih minerala. One se, uz \0 gra ak i grah. te ko probavljaju, izazivaju vjetrove i proizvode alkohol. krob itarica probavlja se osam do dvanaest puta dulje od krumpirovog kroba koji je osim toga bazican. Upozorenje za sve alergicare: p enica uzrokuje poslije mlijeka najvi e alergijskih reakcija. Za nas su ljude nadalje neprobavljivi gluten (molekula bjelancevine) u p enici, jecmu i zobi, jer nam nedostaju enzimi potrebni za njegovu probavu. Mnogi ljudi, osobito djeca, pate od eelijakije. Djeci do dvije godine trebali bi se opcenito uskracivati proizvodi od itarica. Roditelji koji ne paze na to, dopu taju nehotice da stjenke crijeva njihove djece budu vec rano o tecene. Rezultat je do ivotna alergija na itarice. Tijekom prijelaza trebalo bi se uz sve proizvode od itarica jesti zelenolisno povrce kao za tita od djelovanja kiseline. Zrna itarica sadr e oko tri posto masti. Ta se mast zagrijavanjem pretvara u ilavu, neotopivu, gumastu masu. Takav se "kaucuk" naposljetku nagomila u i na Tvojim arterijama. Pa se Ti tada bori kako zna i umije sa svojom ukoceno cu izazvanom jedenjem kruha!

Voce je idealna hrana Ono sadr i sve stoje potrebno na em tijelu: u svojoj suhoj tvari oko 90 posto glukoze-fruktoze (vocnog ecera), oko cetiri do est posto aminokiselina, oko dva do tri posto mineralnih tvari, oko dva posto va nih ma

snih kiselina i oko jedan posto vitamina, ukljucujuci mikro-hranjive tvari. Voce se jede nekuhano, nemije ano, nezaeinjeno. Tako bi trebala uvijek izgledati Tvoja bilanca hranjivih tvari. Samo na mozak tro i 25 posto tjelesne energije. Tvoja sposobnost mi ljenja ovisi o slobodnim arterijama, o dotoku vocnog ecera. "Smokve ili svinje, voce ili ivotinje? Najci ca je hrana voce. Voce je u naju em odnosu sa svjetlom. Sunce izlijeva bujicu svjetla u voce, a ono daje najbolju hranu stoje potrebna covjeku da bi odr ao zdravim tijelo i duh!" (dr. Aleott) Voce je najbogatije vocnim ecerom, najboljim od svih ecera. On je spreman da bude trenutno primljen u organiZ. am. Zbog log brzog i lakog primanja djeluje voce osvje avajuce u umornih osoba. Najbolja je vrsta vocnog ecera sadr ana u slatkom vocu kao to su gro de, datulje, banane, smokve, gro dice. Ti se eceri pojavljuju u pretprobavljenom stanju i u dobroj su ravnote i s mineralima i vitaminima. To je voce cjelovito, prirodno, ukusno i puno kvaliteta va nih z.a odr avanje zdravlja. Nijedan kuhar, nijedan proiz.vodac najboljih slatki a ne mo e proizvesti ni pribli no ne to poput tog proizvoda iz. ivotnog suncanog laboratorija! Slatko je voce mnogo nadmocnije od krobi kao ugljikohidrat. Covjek je suptropsko ivo bice i njegova je elja z.a slatkim preostatak njegove navike da se prehranjuje slatkim plodovima koji tako preobilno rastu u tropskim i suptropskim krajevima. Dr. Densmore preporucuje i tovi e zahtijeva prehranu siroma nu krobom i zamjenu krobne hrane, poput zrna itarica, slatkim vocem. On posve opravdano obja njava kako slatki plodovi daju najvecu kolicinu hranjivih tvari, a zahtijevaju minimum probavnog naprezanja." (dr. Shelton) Tvoja dana nja hrana mo e uz spomenute kuhanjem uni tene ugljikohidrale sadr avati najvi e po 40 posto udjela masti i mesa. Ostatak od 20 postoje isto tako uni ten toplinskom obradom. Ta je be ivotna mje avina krob-mast-meso jadan spoj. Covjek koji jede samo meso, taj poslije 21 dana umire. No onaj koji se prehranjuje iskljucivo vocem, postaje sve ivahnijim. Poput ivotinja u prirodi i mi smo ljudi stvorovi od mesa i krvi. Velika se razlika sastoji u tome da ta iva bica sve u ivaju onako kako zateknu na svojim ivotnim prostorima. Mi ple emo medutim oko zlatnog teleta, kuhinjskog lonca. Unatoc teta u okoli u to smo ih mi ljudi skrivili svojim nemarom, posti u ivotinje svoju po Stvoritelju predvidenu ivotnu dob, naime est do sedam puta vi e od svoje razvojne dobi. To bi za covjeka znacilo 120 do 130 normalnih godina. Mi se ljudi bavimo medutim hrpama medicinskih i kuharskih knjiga i u prosjeku prerano

umiremo ( ene oko 79, mu karci vec sa 72). A na oj smrti prethodi jadno ivotarenje, do ivotno polagano umiranje uz stalne pratece bolesti s kojima se uglavnom bezuspje no borimo. To su cinjenice pred kojima ne mo e zatvoriti oci nitko tko se bavi zdravim nacinom ivota. Ti si medutim slobodan da se ili da s no em i vilju kom zakopati u grob ili da "ple e polku na svadbi svoje pra

unucadi" (dr. Wiili.x) Kasnije ce procitati kako je nekada nji kirurg za srce dr. WHlix koji je nekoc te io oko 130 kilograma, danas vitki maratonac koji ivi vegetarijanskim nacinom ivota i cak je sudjelovao u najte em ispitu izdr ivosti, triatlonskom natjecanju "Ironman" na Havajima. Mo e li se ivjeti samo od voca?

Dakako da se mo e - i to cak dobro! Essie H oni bal l se od 1976. ne prehranjuje nicim drugim. D. Carringtonje to pet godina uspje no isku avao, pri cemu je udvostrucio svoju radnu ucinkovitost i kvalitetu ivota. Neki je covjek s Horidc jeo est godina iskljucivo narance. Prof. Jaffa koji radi na kalifomijskom sveucili tu izvijestio je o pokusima sa skupinom Kineza koji su sedam godina dobivali ponudeno samo voce. Oni su bili zdraviji i sposobniji za rad nego ikad prije. Njihova su djeca bila osobito sna na; trckarala su i igrala se citav dan kao njihovi vr njaci, ali su za razliku od njih bila potpuno po tedena prehlada i drugih bolesti. Prof Jaffa je rekao: "Voce bi se trebalo smatrati najboljom hranom, a ne samo uobicajenim dodatkom obroku. Samo ono jamci zdravlje i vitalnost!" Dr. Victor Pauchet (Pariz 1909.) ustvrdio je: "Voce ne sadr i toksine. Ono je lo medij za klice u probavnim organima. Voda u vocu ci ca je od najbolje izvorske vode. GlukozuJruktozu (iz voca) organizam najbolje prima iskori tava. Ona je zasitna. neotrovna i potpoma e probavu. " Voce me ne voli Moralo bi se reci obrnuto: Ti ima ne to protiv voca, jer ne po tuje va an poucak: voce uvijek jesti nata te, na posve prazan eludac. Svako se spajanje s drugom hranom pokazuje u nacelu tetnim! To je ono to ne shvacaju ni neki "strucnjaci" za prehranu vocem. Oni i "sveznajuci" protivnici voca cine tada bezazleno voce glavnim krivcem za moguce negativne posljedice, a ne drugu hranu odgovornu za probavne smetnje! Gotovo svi jedu voce kao dodatnu hranu. Time cine veliku gre ku, jer vocni ecer u spoju s drugom hranom potice sna nije vrenje u crijevima. Buduci da su probavili organi gotovo svih ljudi prekiscljeni. ne mogu podnijeti ni slabu vocnu kiselinu. Sloga savjetujem da se najprije probavni sustav dovede u red s nekoliko posnih dana. Poslije toga bi se trebalo poceti povrcem, a lek poslije faze privikavanja posegnuti za vocem! Tada se nece dogoditi ba ni ta. Prirodna ce vocna kiselina i najkiselijeg voca uvijek postali tijekom probave bazicnom. Neugodnosti pri u ivanju voca sam si sebi skrivio. Veoma je va no da Te la cinjenica ne odvrati od Tvoga puta!

Ako si kad mi ljenja da Tvoj prazan eludac nece podnijeti voce. bolje da u to vrijeme odustane od njega. Voce koje sadr i mnogo vode mo e se najbolje u ivati ujutro. Do podneva se mo e zapravo odreci svakog obro

ka, jer je Tvoja jetra lijekom noci pohranila 2000 kalorija kao glukogen. Tko je uspio nekoliko tjedana izdr ati bez dorucka, osjecat ce se osobito dobro i naposljetku trebati samo jo dva obroka. Muci li Te osjecaj gladi, tada pojedi ne to voca, po mogucnosti iste vrste. Probavljanje samoga voca dogada se brzo. Tvoje tijelo dobiva odmah najvecu energiju da se mo e osloboditi opterecujuci!] taloga i naslaga, osobito onih jastucica masti. Svatko tko se pocne prehranjivati vocem, primijetit ce odmah da ce ce mora na zahod. U ivanje voca bogatog kali jem i magnezijem dovodi do najbr eg izlucivanja vode, pri cemu se na organizam oslobada jo i tetne obicne kuhinjske soli. O natriju smo ovisni, ali o mineralu natrijevom kloridu nismo. Cista je kuhinjska sol opasna. Misli na to da samo vocni ecer izravno pretvara u energiju; mast. bjelancevina ili drugi ugljikohidrati nisu za to sposobni. Oni moraju biti najprije preradeni u glukozu. Taj postupak stoji opet energije to ide dakako na teret mi icne i ivcane snage. Na ovom bih mjestu elio jo jednom savjetovati: okani se voca ako ga ne mo e jesti samo na prazan eludac! Trebao bi osim toga dobro upamtiti sljedeca nacela za prirodno zdravlje: 1. Odbaci kuhinjski lonac, ne kuhaj! 2. Jedi oko 75 posto sirovog svje eg voca, ono je najukusnije. 3. Jedi oko 20 posto svje e salate i povrca. 4. Jedi sve nezacinjeno, nemije ano i nekuhano. 5. Ostatak od 5 posto mo e se sastojati od oraha i sjemenki. Pomanjkanje ecera u krvi - Glikemijski popis Dr. David Jenkins sa sveucili ta u Torontu sastavio je 1981. godine tablicu brzine kojom pojedine prehrambene namirnice dospiju u krv. Ja sam se time bavio vec u svojoj anti-kuharici. Buduci da dotada nisam u njemackoj literaturi uspio pronaci ni ta o tom popisu, elio bih ovdje jo jednom ponoviti bitne tocke. Dr. Jenkins uzima kao osnovu vrijednost 100. Sto ni om ispadne vrijednost, to je bolji rezultat, jer znaci da se inzulin sporije raspodjeljuje. Evo nekoliko brojki: glukoza 100, pcelinji med 87, vocni ecer 20, narance 40, jabuke 39, banane 62, peceni krumpiri 98, kuhani krumpiri 70, sirova mrkva 31, kuhana mrkva 36, kruh od cjelovitog zrna 72, bijeli kruh 69, kukuruz 59, zobeno bra no 49, ri a 70, orasi 13, bijeli ecer 59, gra ak 39, mlijeko 34, soja (u zrnu) 13. Pri tome se dakle opa aju vi soke vrijednosti kruha, dok je voce, poput jabuke i narance, na donjem kraju skale. Osobito upada u oci niska vrijednost prirodnog ecera (20). Zato mogu dijabeticari veoma dobro podnijeti sirovo voce, a da ne poraste naglo razina ecera i tada se mora sni avati inzulinom. Cisti ecer protiv kojega se svi borimo zauzima otprilike isto mjesto kao sve

\ iste itarica. Iznenadujuce je velika brojka krumpira. Dr. Walker ima dakle pravo kad tvrdi da obilni obrok krumpira izaziva jednake srcane smetnje kao itarice: visoki krvni tlak i ubrzani rad srca. Orasima i mahunarkama daje veoma niski broj njihov visoki sadr aj masti. to se dalje mo e utvrditi? S pcelinjim medom - to ga strucnjaci toliko mnogo hvale - stoje stvari jo mnogo gore

nego s bijelim ecerom. Primijetio sam da pobornici prehrane itaricama rado jedu integralno pecivo premazano debelim slojem maslaca i meda. Samo maslac mo e neznatno usporili brzo primanje u organizam odnosno u krv. A toplinski obradene itarice skupa s maslima - ubrzavaju nastanak veoma ucestale bolesti dana njeg covjeka: ovapnjenja. Na ovom bih mjestu elio jo jednom citirati dr. Walkera: "Visok : nizak krvni tlak nisu ni ta druga nego rezultat prekomjernog u ivanja ugljikohidrata s mnogo kroba! Oni stvaraju ugljicnu kiselinu koja omela mirnu i ritmicnu funkciju krvi i srca!" Taj sam poucni zakljucak uzeo iz njegove knjige "Auch Sie konnenj linger vverden!" Va na pouka koja se mo e iz toga izvuci: previsok krvni tlak usko je povezan s visokim vrijednostima ma snoca u krvi. Ali to je samo simptom, a ne uzrok te bolesti. To sam uvijek iznova isku ao. Poslije uzimanja nekoliko kii ka kruha ustanovio sam trenutno povi enje krvnog tla ka. Bez obzira na to pali li od previsokog ili preniskog krvnog tlaka - nije Ti na raspolaganju nijedna jednostavnija, ne kodljivija protumjera. Pretvori prijesnim vocem i povrcem svoju ljepljivu medenu krv u tekuci vitalni ivotni sok! Time nece samo izbjeci sve veci rizik od ecerne bolesti, vec ce silno povecati svoju ivcanu snagu i energiju. eli li se uistinu do ivotno muciti lijekovima za razrjedivanje krvi i na taj nacin mo da o tetiti i naposljetku uni titi jetru? eli li mucne injekcije inzulina? Nadam sida Ti je jasno kako ecerna bolesl udvostrucuje rizik od ovapnjenja, oslabljuje vid i sluh i uzrokuje ukocene i bolne udove. Tijekom faze prijelaza na prijesnu, svje u hranu mo e se krvni tlak jo neznatno povisiti. Razlog za loje trenutno omek avanje i topljenje naslaga, to ih tada Tvoje tijelo brzo odstranjuje i/ krvi. Taj proces zahtijeva lagano povi en, ali ne kodljivi krvni tlak, kao pri naprezanjima kojima je svrha odr anje i poticanje zdravija. Naru avanje Tvoga zdravlja kuhanim i pecenim proizvodima od krumpira koji sadr e mnogo kroba stavio sam svjesno na pocetak svojih obja njenja o ovoj temi, jer su posljedicne bolesti vecinom povezane s tim zlom! Za mene je to te i na tema. Takve tegobe ucine ljude prerano starima, umornima i mrzovoljnima. Dana nji moderni covjek pod stalnim stresom treba vec cim se probudi poticaj u obliku kave i cigareta. Ja naprotiv ne trebam takav "doping", a ipak mogu cesto vec od cetiri sata potpuno budno i bistro sabrati svoje misli. Pomanjkanje ecera u krvi

Pokazuje se u 90 posto slucajeva kao: nervoza iscrpljenost - smetenost - vrtoglavica - drhtanje - nesvjestica/ slabost - depresija - glavobolja - osjetljivost na buku. U 60 do 80 posto slucajeva kao: nesanica - boja ljivost - zaboravnost - pospanost - probavne tegobe - ubrzan puis - boli u mi icima - osjecaj gluhoce - neodlucnost svrbe vjeda U 40 do 60 posto slucajeva kao: duhovna smu enost trzanje tijela - seksualno neraspolo enje - nedru tveno pona anje - alergije - astme - lo a koncentracija - grcevi u nogama

U ostalim slucajevima kao: velika glad - srcane neuroze - trzanje mi ica - impotencija - mucanje - nocne more - alkoholizam - suha ko a - zijevanje - fobije - poremecaji titnjace - osipi na ko i. Ako se u nekom od gore nabrojenih slucajeva ne uspostavi opet ravnote a inzulin - ecer dotokom novog ecera, tada tijelo izlucuje hormone koji aktiviraju zalihe glukoze i time ih oslabljuju. To neprirodno gore-dolje i stalno opterecenje nadbubre ne lijezde dovodi doticnog covjeka u bolesna stanja to sam ih prije naveo. Pri gornjoj ce listi sigurno prepoznati neke simptome koji se odnose na Tebe. Tragicno je da rijetko koji lijecnik ispravno tumaci te znakove i na njih reagira na primjereni nacin. Ne daj si dakle prepisati tablete za ivce, vec odmah zamijeni masne krobne proizvode svje im prijesnim vocem i povrcem. Vidjet ce da ce veoma brzo nestati citav niz zabrinjava jucih simptoma. Caskanje uz kavicu i kolac otrov su za srce i krvotok. Tro enje kruha i kolaca povezano je s opasno cu postepeno nastajuce ukocenosti. Zato se ljudi koji se hrane pekarskim proizvodima krecu jo manje nego uobicajeno i pu taju da im mi ici sve vi e kr ljaju. Neke bismo prehrambene nerazumnosti mogli izgladiti kad bismo se vi e kretali. O velikom problemu pretilosti kao popratnoj pojavi na eg blagostanja bit ce medutim rijeci kasnije. Sto tada jo uopce mo emo jesti? Odgovor je jednostavan: sve to Ti nekuhano, nemije ano i nezacinjeno ide najbolje u tek! Opisat cu Ti na Wandmakerov dan. Ujutro i navecer jedemo samo voce. Svatko uzme to mu trenutno najvi e odgovara jesti. Zahvaljujuci obilju vi lo tamina i minerala, te visokom udjelu lakoprobavljivog vocnog ecera opskrbljuje voce odmah Tvojih 75 milijardi stanica ivotnom snagom. Oko podneva dolaze na stol salate, uvijek u usko ogranicenom izboru. Buduci da povrce (za mene drugi izbor u prehrani) nije po pravilu tako ukusno, taj se obrok dopunjuje i oplemenjuje umakom od avokada (od avokada naciniti ka u i malo je razrijediti limunovim sokom). Veoma cesto posegnemo i u podne za vocem, tako da tada nastane posve vocni dan. Treba li sada jo recepte? Ne, sada zna sve o prehrani. Daj ma ti na volju. A mogu se nabaviti i knjige dobrih recepata s prijesnim vocem i povrcem. eli li jo uvijek radije stajati uz tednjak - samo izvoli, rasipaj svoje vrijeme na "ukusna" jela. Ja osobno zagovaram jednostavnost u svakom pogledu.

Zapamti: velika je raznolikost u prehrani pocetak pro drljivosti! Rastereti svoj probavni sustav, uvedi posve vocne dane. Mi u ivamo osobito ljeti i po nekoliko tjedana iskljucivo sezonsko voce, kao na primjer jagode, tre nje i nektarine. Po obroku bi to trebala medutim biti samo jedna vrsta koja dovodi do brzog zasicenja. Ukusne, zrele banane uvijek su na raspolaganju. I banana sadr i sve hranjive tvari. Covjek se osjeca osobito lagano i vitalno i istodobno se raduje svom tijelu oslobodenom svih tetnih tvari. To je dobro osjecanje i s medicinskog gledi ta pove zano s ugodnim popratnim ucinkom: Tvoje tijelo stvara vi e endorfina. Kad sam poceo pisati ovu knjigu, vec sam se pet tjedana prehranjivao iskljucivo vocem! Tako je dakle jednostavna proizvodnja korisne tvari kojoj se pripisuje i ubla avajuce djelovanje pri boli. II

Prijelazna hrana Taj jc pojam omiljeni izgovor onih takozvanih prista a iskljucive prehrane sirovim vocem i povrcem. Oni obja njavaju kako je njihov cilj isto tako svje e prijesno voce i povrce; ali naposljetku ostanu samo pri toj nakani! Ne daj se zbuniti samim brbljarijama tih slahiea! Ako ima cvrstu volju, ne bi Ti smio biti te ak prijelaz na tu tako vrijednu hranu. Nekoliko dana posti, kako bi se Tvoje tijelo moglo oslobodili ostataka mrtve hrane. Zatim pocni s jednostavnim obrocima voca ili povrca. Buduci da malo ljudi uspije uciniti takav "skok u hladnu vodu", nudim Ti i sljedeci prijelaz: najprije mjesec dana jedi umjesto uobicajenog dorucka samo voce bogato vodom. Ostale obroke uzimaj jo dalje onako kao do sada. Sljedeceg mjeseca zamijeni i veceru vocem, a tek u trecem mjesecu jedi umjesto dotada njeg rucka samo salate i svje e povrce. Veiiku ce Ti korist donijeti vec samo dorucak od voca s mnogo vode umjesto kruha ili miisla. Bude li Ti na pocetku nedostajalo ne to toplo, mo e voce lagano pirjali. Do oko 45 stupnjeva celzija jo ne propadaju vitamini i minerali. Na taj se nacin mo e voce i povrce zagrijati i zimi ili za hladnih jesenskih dana. Prva bi Tvoja pobjeda nad tetnim navikama trebao dakle biti dorucak koji se sastoji samo od voca. Takav ce Ti nacin prehrane brzo uci u krv. Bude li jednom kasnije opet dobio elju za pecivom, marmeladom, medom i sirom, nece Ti vi e ici u tek. "Tko jede iskljucivo voce i pritom ostane zdrav, laj je zdrav. Tko podnosi mrtvu mije anu hranu, taj je bolestan. Sto zdraviji, to br e bolestan. Djeca su zdravija, jer br e reagiraju." ("News Letter") Ti zahvaljuje svoje ukocene kosti i ostale "sitne problemcice" kreacijama iz kuhinjskog lonca i tave. Jela bogata bjelancevinama i kostobolja idu ruku pod ruku. Dobra, crvena, cista krv ne mo e se stvarati iz kemijskog kruha, masnih umaka, mesa koje uzrokuje reumu, juha koje ne daju ivotnu snagu i kave koja razdra uje ivce. Najvi e to mo e nastati iz takvih "prehrambenih namirnica" je plava, anemicna, masna tekucina nalik na kalian, ljepljivi buckuri slican medu. Tvoje srce pumpa krv u arterije poput vodopada. Kako to mo e funkcionirati s gore opisanim ljepljivim " ivotnim sokom"? Tijekom prijelazne faze preporucujem ce ce, male obroke voca. Ne bi trebao gladovati ili mo da izostaviti koji obrokjer ce radi toga trpjeti Tvoj organizam. Pri prehrani svje im, prijesnim vocem i povrcem ne broje se kalorije.

Brojne su "bezvocne" kure mr avljenja jednostavno besmislene. Poslije zavr etka takve dijete automatski se opet udeblja i jo nadma i svoju te inu prije dijete. Na taj se nacin onom prije spomenutom kolebanju ecera u krvi pridru uje jo i ove promjene te ine. Citav se nacin ivota mora zauvijek promijeniti. Debeli ljudi cesto malo jedu, a to je malo jo i pogre no! Kasnije ce povecati razmake izmedu obroka i ozdraviti, moci ce docekati onu poticajnu glad.

"Cak strucnjaci :.a prehranu vocem i pobornici prijesne hrane sumnjaju da dana nji izrode ni covjek mo e ivjeti kao u raju. Ali osobito je ometaj uce nedostatno znanje o tome to se dogada u tijelu kad se jede voce. posti ili prehranjuje takvom hranom koja ne stvara sluz u organizmu. To je bio i jest "kamen spoticanja" pri upucivanju u lijecenje bez lijekova. Nikada ne bi trebalo sumnjali u to da samo voce, cak samo jedna vrsta, ne samo da lijeci ljudsko tijelo, vec da savr eno hrani i iskljucuje bolesti. Prije prijelaza na cistu prehranu vocem trebalo bi temeljito procistiti svo je tijelo" (prof. Arnold Eh ret) Nijemac Arnold Ehret bio je stopostotni zagovornik prehrane vocem. Njime je pobijedio svoju dugogodi nju te ku bolest bubrega koji nisu mogla izlijeciti 24 lijecnika. Naprotiv: oni su ga, kao to je tada bilo uobicajeno, odvracali od tro enja voca. Ehret je u Njemackoj i vicarskoj poslao poznat kat) ucitelj posta. Vec je 1909. godine postio 49 dana u neprekidno otvorenom kolnskom panoptikumu pod nadzorom vlasti i pred ocima publike pozvane putem liska. U tu se svrhu dao zatvoriti u staklenu spremnicu, opskrbljen sa 125 litara vode za pice i pranje. Ne daj se zbuniti popratnim pojavama uskracivanja. Ovisno o stanju zatrovanosti, lo znaci o kolicini nagomilanog otpada u Tvom tijelu, moral ce nekoliko dana trpjeli nelagodnosti u vezi s jakim izlucevinama. To je prirodna popratna pojava, znak za to daje sada Tvoja snaga samoli jecenja napokon preuzela komandu i time pocinje u Tebe cistiti. Vec je pocela neizbje na, ali nu na kriza lijecenja! To je lijecenje pri kojemu Tvoje tijelo posve automatski i bez lijekova pocinje samoci cenje! A to lijecenje, najbolje i najjeftinije to postoji, mo e uvijek provodili kod kuce. II Trebalo bi prihvatiti i povremene nelagodnosti povezane s njim. One su dokaz za to da Tvoje tijelo jo reagira. Vecina ljudi shvaca te popratne pojave uskracivanja na alost kao bolest i vraca se starim ovisnostima. Tako se tetne tvari koje su vec u procesu rastvaranja pocinju iznova talo ili. Opet se osjeca dobro, ali loje stanje la no i varavo i protiv njega se te ko boriti. Time si iz akutnog poluzdravlja pre ao u kronicno. Samo put natrag dakle vracanje akutnim iako privremeno neugodnim stanjima, mo e donijeti iz ljecenje (dr. Reckeweg). Sada vec zna vi e o uklanjanju tetnih tvari iz tijela. Postoji li uopce tetni otpad u tijelu koji se mo e vidjeti tek pri njegovom uklanjanju? Amebe na primjer ako ne budu pojedene, ive vjecno, jer ta jednostanicna iva bica mogu potpuno uklanjati svoj otpad. To pri slo enom funkcioniranju na ega organizma nije moguce. On mora izluciti otpadni

materijal izmjene tvari i unesene otrove svake vrste koji dakako nisu hranjive tvari. To je jednostavna definicija za, svaku bolest. Dijagnoza neke bolesti nije ni ta drugo nego lokalizacija onoga mjesta na kojemu se Tvoje tijelo bori protiv nakupljenog otrova i eli ga se rije iti. Na taj se dio usredotocuje tijelo svojoj prirodnoj sposobnosti. Da su se u tijelu nakupile otpadne tvari i otrovi primijetit ce po tome da ne to nije u redu, po lo em osjecanju za koje tako rado cini odgovornima nedu ne vremenske prilike. Te prve upozoravajuce znakove poku ava prigu iti stimulansima poput kave, caja, kakaa, rakije, nikotina ili i malim, bijelim ili arenim tabletama. Time vec ometa napore Tvoga tijela da Te odr i zdravim. Lijecnik i mislilac prof, Hackethal opisuje u svojoj knjizi "Der Meineid des Hippokrates" od 309. strane na slje

deci nacin nakupljeni otpad koji eli napustili njegovo tijelo: " "Covjek oboli gotovo samo ako je pritajeno bolestan, ako se u njegovoj nutrini nakupilo toliko mnogo tetnih tvari..." Sto su drugo letne tvari nego "smece", kako ja nazivam te nakupine? On cak hvali gnoj kao ljekoviti gnoj. Jo drasticnije: "Svaka je ljekovita upala usko povezana s postupkom ci cenja radi odstranjivan/a ru evina nastalih na bojnom polju... " I dalje: "Unatrag deset dana opet isto ki em, mrcam, pljujem i ka ljem sluz i vodu. " 0 loj mobilizaciji tetnih nakupina poucava preko 170 godina Natiirliche Gesundheitslehre ( NG. prirodno ucenje o zdravlju ). /lackenthal je to najzad shvatio, psiholog Pudel iz Njemackog dru tva za prehranu (Deutsche Gesellschaf't fiir Ernahrung) jo nije. Nisam siguran je li sam I lackenthal do ao do spoznaje da su itarice koje stvaraju sluz glavni uzrok toga nakupljanja tetnih tvari. On preporucuje naime u svom klinickom programu kuhanu hranu. Sve mora biti posoljeno, za ecereno, zama ceno i zacinjeno. Pri takvoj mje avini svega i svacega ne dolazi vi e u obzir prirodni izbor osjetilom okusa. Osjetilni se ivci okusa oslabljuju, umrtvljuju tom mrtvom hranom. Oni se opet probude tek nakon dulje prehrane svje om, prirodnom, nekuhanom hranom. Evo ne to o glavnom problemu: Stavi kuhani krumpir u zemlju da proklija. Time si vec u ao u trag zdravsi venom problemu br. I. ivost hrane mora biti na prvom mjestu svih promi ljanja o pravilnoj prehrani. Mrtva ili iva.' Ljudski ivot ne bi bio moguc bez ive hrane. Mrtva hrana stvara bolesne ljude. Na je Stvoritelj opremio na e tijelo takvom otporno cu da mo e dugo vrijeme podnositi grube povrede zdravlja. Mi ne znamo na alost po tovati nje govo najva nije nacelo: uzimaj hranu onakvu kakvu ju je priroda stvorila. Ubuduce gledaj samo suncane zrake kao svoj prirodni kuhinjski lonac. Znanac iz moga susjedstva obja njava ivost ovako: "Zdravo je sve to ide u tek!" To je mi ljenje glupost - tako se mogu smatrati zdravima i slani, zacinjeni komadi mesa u raspadanju. Smatra li to pretjeranim? Biftek je mekan samo zato stoje nekoliko tjedana bio pod djelovanjem bakterija gnjiljenja. "Prehrambena namirnica" meso uzrokuje pri probavnom procesu velike gubitke energije. Ali - svaka kuhana hrana uzrokuje bolesti, osobito vec spomenuta ugIjikohidratna hrana za tov, cije su posljedice ecerna bolest i ovisnost o alkoholu. Mi ljudi samo umi ljamo da zauzimamo posebno mjesto medu ivim bicima. Svaka se ivotinja u prirodi prehranjuje - cak i usred zime - sirovom hranom primjerenom njezinoj vrsti. Cezne li srna za toplim zimskim obrokom? Jesi lije ikada vidio prehladenu? Vremenske prilike nude nama ljudima uvijek dovoljno materijala za sjajne izgovore! Prehladu i reumu si pribavi veoma raznolikom i obilnom prehranom. Nijedan stvor na zemlji ne uni tava za njega predvidenu hranu kuhanjem i pecenjem, ne pije mlijeko poslije odvikavanja od sisanja

majcinog mlijeka, i ne tro i lijekove za ubla avanje boli i za smirenje ivaca. Samo je covjek sebi stvorio te lo e navike. eli li sudili po okusu, mirisu i izgledu, tada to va i samo pri prijesnoj, svje oj hrani, a ne onoj be ivotnoj, mije anoj. Vec tih nekoliko recenica obja njavaju dilemu na e znanosti o ljudskoj prehrani koja je proizvela brda medicinskih knjiga i onih o svim mogucim dijetama. Poslije upropa tavanju vlastitog zdravlja ocekuje covjek u svojoj

dilemi neku pomoc - od neba ili "polubogova u bijelom". On je zaboravio ili se odviknuo sam sebe lijeciti, naci put natrag do ivota u svijesti o vlastitom zdravlju i kako ga odr ati. Tu nemoj vjerovati u cudo. Ni Tvoja vjera ni drugacije praktike, poput meditacije ili joge, nece Ti biti od pomoci kad se radi o tome da se Tvoje tijelo opskrbi potrebnim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Oni jednostavno moraju uci kroz Tvoja usta. Ka e se dodu e da vjera brda pomice, ali ta snaga ostaje neucinkovitom ako se ne eli pokoravati Stvoritelju svega ivota i zanemaruje svoje tijelo. Od kolskog medicinara ne mo emo na alost ocekivati da nas nauci ne to o prirodnom nacinu ivljenja, jer tijekom svog studija nije do ao u doticaj s tom tematikom. Na sveucili tima se svi bave samo bolestima. Tako on ivi po jednakim lo im navikama kao svi mi i umire od istih bolesti. No sve veci broj lijecnika, osobito onih mladih, gleda tijelo kao cjelokupni organizam i te i za cjelovitim lijecenjem. Bolesnik se ne mo e promatrati kao sat kome se pri kvaru samo promijeni kotacic. Pri svakoj je bolesti uvijek njome pogoden citav organizam. To primjecuje na primjer i pri bezazlenoj gripo/noj infekciji - osjeca se lo e u citavom tijelu. Bakterije ne prodiru u tijelo. One vec postoje u svakom organizmu. Autoine Bechamp je bio otac bakteriolo ke znanosti, ne Pasteur. Od Pasteura gledaju medicinari i laici mikrobe, bakterije i viruse kao glavne neprijatelje na ega ivota, koji se moraju uni tavati otrovima. Pritom se cinjenica da ti otrovi uni tavaju i na e jo zdrave stanice prikazuje manje lo om nego to jest. Bakterije pripadaju ivotu, bez njih ne bismo mogli ivjeti. No svojom ih mrtvom otpadnom hranom pozivamo na milijunstruko razmno avanje, pri cemu su njihove izlucine osobito opasne. Bakterije i virusi su tamanitelji strvina i time na i najbolji pomagaci, jer sudjeluju u odstranjivanju otpada u tijelu to smo ga sami proizveli. Bez njih bismo brzo zavr ili na groblju. Ubaci jedan vocni dan i nestat ce svi suvi ni mikrobi u Tvom probavnom sustavu. Za to? Jer vi e nemaju Otpada za deranje. Pasteur je na samrtnoj postelji jo ispravio sebe, objasniv i da tek oku eno tlo, dakle tijelo stvara bazu za rast bakterija. Njegov je nauk bio dakle sasvim pogre an. No po njemu se unatoc tome orijentiraju gotovo svi ljecitelji. Danas mora mlijeko biti po zakonu pasterizirano, homogenizirano i sterilizirano. Svje e mlijeko i njegovi proizvodi bili su dakle isto lako degenerirani u otpad. Robert Koch, glasoviti bakteriolog i dobitnik Nobelove nagrade, bio je pronalazac bakterije tuberkuloze, Kochovog bacila. On je pokusom na vlastitom tijelu uspio dokazati da nije bacil veliki neprijatelj i time uzrocnik tuberkuloze, vec je to bolesno tijelo. Jesu li medicinari iskoristili tu spoznaju? Ni na koji nacin! Oni se jo uvijek u prvom redu bore protiv bakterija, virusa, mikroba (gljivica) i slicnoga, [zvucimo

osobno iz toga pouku. Oslobodi svoje tijelo smeca to ga vole bakterije, tada ih se vi e nece morati bojati. Gamad se naseljava na otpadu! "Ne bi trebalo aliti covjeka koji je navukao bakterije, vec bakterije to ih je covjek navukao!" (dr. Lewis Thomas). Tu su dakle rtva bakterije, jer moraju odvuci nagomilani ljudski otpad. 49

Biljna je prijesna hrana temelj za prehranu, ci cenje i samoizlijecenje ljudskog tijela. Bez biljaka nema ivota na zemlji. Vec spomenuti prof. Roberts nije jo nikada na sto

lu za obdukciju vidio pravog vegetarijanca s koronarnom sklerozom. Trebala bi se naglasiti rijec pravi, jer vegetari janci koji se prehranjuju mrtvom krobnom i mlijecnom hranom ponekad su prijemljiviji za bolesti od onih koji jedu mije anu hranu. Oni ne bi zapravo smjeli sebe nazivali vegetarijancima, jer se u svojoj prehrani klone samo mesa. Sada ima mogucnost ucvrstiti svoje znanje pomocu 105 "Studienbriefe" to ih je izdao T. C. Fry. a dostupna su i na njemackom jeziku. T. C. Fr\\ koga osobno poznajem, uvjereni je potro ac prirodne, svje e hrane koji se 97% posto prehranjuje vocem, a samo VA povrcem. Taj ezdeselosinogodi njak prakticira taj nacin ivota vec 25 godina. Travu, li ce i povrce smatra Fry hranom koja bi trebala bili prepu tena samo cetverono cima, kao to su goveda sa svojim hrapavim jezikom. On takvo zelenje jednostavno naziva slamom. Ovdje bih elio sa eto izlo iti njegovo kratko izvje ce o pravoj prirodnoj hrani: mi ljudi ne mo emo na alost potpuno izvuci hranjive tvari iz stabljika, kora i listova, jer nismo opskrbljeni odgovarajucim enzimima, kao to je celula/.a. Kad bi se covjek neko vrijeme prehranjivao iskljucivo tom zelenom hranom, posljedica toga bile bi velika slabost i mr avost. Govedima i drugim cetverono cima ciji je organizam najpodobniji za biljnu hranu bavit cu se na drugom mjestu. Fryjeva znanost o prehrani ukratko "Prehranu mo emo jednostavno oznaciti kao proces koji opskrbljuje na organizam potrebnim hranjivim tvarima. Ako govorimo o prehrani peradi, konja, pcela, pasa itd., svi mi znamo da te ivotinje trebaju hranjive tvari specificne :<i SVOJU vrstu. Znanost o prehrani pocinje i zavr ava u svakom slucaju utvrdivanjem bitnih obilje ja prehrane pojedinog ivog hica. Sve se druge cinjenice trebaju podrediti loj sredi njoj temi. Uzmimo konja kao primjer. On se od rodenja do prvog zalogaja trave prehranjuje iskljucivo majcinim mlijekom. Od dobi do oko 30 godina mo e ivjeti samo od trave. drijebe postaje sna nom ivotinjom od jedne jedine vrste hrane, naime samo od trave {ukljucujuci sjenici. eli li dakle znati ne to o hrani konja, tada bi se prvo trebao upoznati s njihovim prehrambenim navikama. Sve je ostalo manje va no. Biokemija i fiziologija konjske hrane zasnivaju se

na toj presudnoj cinjenici. Isto takvo promi ljanje vrijedi i za ljude. Prvo je i najva nije u znanosti o prehrani ljudi utvrdivanje karaktera prehrane. Fiziolozi, antropolozi i biolozi svijeta posljednjih 200 godina pribavili su neoboriv dokaz da su ljudi po svemu bili i jesu vocojedi. Tako znanost o ljudskoj prehrani pocinje i zavr ava tom va nom cinjenicom. Sve je drugo sporedno, vi e dopunjujuce cinjenice. Mislimo dakako o istra ivacima koji vjeruju da znaju ne to o prehrani, ali su zapravo beznadno zabludjeli. Njihove velike zablude, to ih oni k tome nazivaju "znano cu", n/ trebamo u pojedino

sli analizirati. Vidimo posljedice: zapadni su narodi najbolesniji narodi na zemlji. Postoji estetski test koji stabilizira vrstu ljudske prehrane vi e od svega drugog: Tvoja vlastita sklonost. Zamisli ivot bez vatre i kuhinjskih lonaca, kao to su davno ivjeli na i preci. Ti bi trebao uzimati svoju hranu onako kako Ti je nudi majka priroda. Zamisli obilje hrane oko sebe. Bi li poku ao posegnuti z.a kunicem kao svojom hranom, ubiti ga, zdrobili njegovu glavu u svojim ustima i sirovog ga pojesti s krvi, kostima, mesom i iznutricama, kao to to cine grabe ljive ivotinje? Mislim da ta slika ne bi bila za tvoje oko privlacna kao hrana. Ne bi stvarala ugodan miris koji Te poziva na u ivanje. Bi li mo da lizao prste poslije toga? Bi li Ti brao travke i vakao ih kao svoju hranu? Ocaravaju li one Tvoje oci, djeluju li poticajno na Tvoje osjetilo okusa? Mo e li Ti tako ne to ici u tek? Promatraj tako sve vrste hrane, kao to su kukci, itarice , sjemenje, klice, povrce, voce itd. Pri svim tim vrstama hranepreostaje samo jedna koja ce zadovoljiti Tvoje estetske osjecaje, koja 1. mo e svojom ljepotom opcarati Tvoje oko, 2. svojini miomirisom us hititi Tvoje osjetilo mirisa, 3. svojim Ti okusom donijeti pravi u itak. Kladim se da ce svaki dan radije jesti lubenicu nego sisati kravlju sisu. Kladim se da bi radije pojeo malo gro da nego hrpu sjemenaka. Proricem Ti da ce banani dati prednost pred mrtvom koko i. Uvjeren sam da ce uz. krasnu, zrelu breskvu zaboravili skakavce i svakojake insekte!" Toliko o T.CFryju. Trebali bismo ponovili: znanost o ljudskoj prehrani pocinje i zavr ava utvrdivanjem ljudskog dijetetskog karaktera. Ljudi su po svemu stvoreni da iskljucivo jedu voce! To je osnovna cinjenica. Sve su drugo sporedni detalji ili u slucaju onoga to se danas naziva znano cu o prehrani, izoblicenje te znanosti. Ljudi posjeduju posve osobitu fiziologiju koja upucuje na iskljucivu prehranu vocem. Svaka je druga hrana mnogo te e probavljiva. Cinjenica da polovina svih obroka zavr ava umjerenim ili te kim probavnim smetnjama ocit je dokaz neprobavljivosti pojedenih tvari. Mi ljudi nismo dakle nikako meso deri, kukeo deri, biljo deri, ito deri ili sve deri! Na toj se kratkoj definiciji cjelokupnog nauka o ljudskoj prehrani temelje i moje knjige. Fry dobro ka e: sve je ostalo sporedno. Slu bena znanost o prehrani u nas nije ni ta drugo nego prazno brbljanje. Ni ta osim gomilanja krivih informacija i propagandnih floskula, na koje svi mi vi e ili manje nasjednemo. No ta se strategija financira s mnogo kapitala. A novac vlada svijetom! alosna posljedica tih lo ih poslova? Nijemci - narod bolesnih

430 milijardi DM bilo je 1993. izdano u Njemackoj za la no zdravlje, gotovo kao ukupni savezni bud et. 1996. dospjet cemo do 500 milijardi. Jesmo li parolama Nje

mackog dru tva za prehranu ili raspu tenog Saveznog ureda za zdravlje postali zdravijima'.' Ne. naprotiv - mnogo neotpornijima. 90% starijih ljudi uzima triput dnevno svoje propisane tablete poznatih jakih nepo eljnih nuspojava, te si na taj nacin priskrbljuju druge bolesti, za koje moraju podnositi jo i dodatne tablete. Bolniee su prepune, jer su njihovi kreveti stalno zauzeti s prosjecno 500.000 pacijenata. Vi e od dvanaest milijuna ljudi mora se godi nje dati stacionarno lijeciti. Oko deset milijuna ljudi ne mogu zbog naru enog zdravlja potpuno obavljati uobicajene poslove. Oko deset milijuna boluje ih od reume i previsokog krvnog tlaka. Daljnjih pet do deset milijuna boluje ih od psihickih poremecaja {Izvor: dr. med. Uwe Heyll, " Risikofaktor Me dizin". Ullste'm). To je samo nekoliko brojcanih primjera. Kad bi se ljudima oduzele tablete i kad bi morali ivjeti bez log otrova kao ptice u otvorenoj prirodi, posljedica bi bila veoma brzo masovno umiranje. elim jo jednom ponoviti: krajem Drugog svjetskog rata, razdoblja niskokaloricne prehrane, gotovo nije bilo infarkta u Njemackoj. Svi su bili vitki i pokretljivi. Prosjecna je razina kolesterina iznosila samo 140 miligrama na decilitar (mg/dl). Danas su mnogi ljudi debeli i bolesni i ovisni o lijekovima koji ih ne mogu izlijeciti, vec samo ubla avaju simptome - dok te sljedeci poziv Tvoga tijela na uzbunu opet ne upozori da ne pretjeruje i ne bude lakouman. Prima li uistinu k srcu to upozorenje? Ne, Ti eli brzodjelujucu tabletu i dalje tako jadno ivjeti! Nikakva pilula ne mo e ukloniti pravi uzrok. Tvoj pogre ni nacin ivota! U poslovnom ivotu ucimo da su neuspjesi samo posljedica pogre nih odluka. Bolest je gomilanje svakodnevnih proma aja pri prehrani mrtvim la nim hranjivim tvarima i premalo kretanja! Navodno zdravlje Nijemaca velika je izmi ljotina. Postoji li uopce netko tko je potpuno zdrav? Svatko ima neke svoje zdravstvene smetnje! Lijeci li lijecnik ili Tvoje tijelo? Prije spomenuti dr. Heyll zakljucuje u svojoj knjizi "da se metodama prirodoznanstvene medicine mo e tek mali postotak prevladavajucih bolesti i psihickih poremecaja stvarno pobolj ati ili cak izlijeciti." Tu smo dakle: jedino je samo ljudsko tijelo kadro lijeciti, a ne lijecnik, kamoli lijek. Pritom mi sami ocekujemo u bezizlaznim situacijama jo medicinsku njegu i lijecenje. Mladi je lijecnik bio na sveucili tu uveden u vec uhodani znanstveni rad. Sada se on mora u slucaju potrebe odluciti za terapijske mjere koje su veoma daleko od svega to je naucio. Iz svega bismo toga trebali izvuci zakljucak da postoji samo jedno pravo orude lijecenja: Tvoje tijelo. Pomozimo mu time da u slucajevima bolesti ni ta ne jedemo, vec samo mirujemo i pijemo vodu. Javi li se velika glad, trebale bi Tvoje jedine hranjive tvari potjecati iz nekuhane, nemije ane i nezacinjene hrane!

"Mo emo li bolesti sprijeciti?", to je pitanje bilo postavljeno na simpoziju za preventivnu medicinu 1977. u Isnv/it. Potencijalni pacijent? - Ne, jer bi to zahtijevalo odricanje i neugodnosti. Pacijenti su osim toga osigurani i eljeli bi izvuci ono to su morali stavili u obvezama bolesnicku blagajnu. - Lijecnici? Ne, jer se klijent ne bi tada osjecao dobro podvorenim!" 55

Dva desetljeca kasnije ne samo da se ni ta nije promijenilo - postalo je jo gore. Ako lijecnik ne da odmah pacijentima bolovanje ili se uste e propisati eljeni lijek, ostaje bez svojih "mu terija". Bolnice se poput hotela ocjenjuju po prednostima i nedostacima. Buduci da smo upravo govorili o konju i o njegovoj hra ni travi - evo u vezi s tim izvje ca jednog lijecnika. Dr. Ju licn P. Thomas patio je vec u dobi od 30 godina od stalnih elucanih tegoba, morao se odreci rada u svojoj ordinaciji i vi e nije imao novca. Jednoga je dana poti ten promatrao svoga konja kako jede travu koja mu je ocito veoma prijala. Odjednom mu je sinula spoznaja! Taj je lijecnik ubuduce jeo iskljucivo prijesnu hranu, uglavnom povrce i voce, i u tri tjedna ozdravio. 0 njemu sam op irno izvijestio u svojoj knjizi "Willsi Du gesund se in? Vergiss clen Kochtopf!" Za to ni ta ne naucimo iz lako jednostavne istine? Zato to je na dana nji ivot podlo an diktatu povr nih u itaka i ovisnosti. U nas je isto tako bilo nastojanja u pravcu prirodnog nacina ivota, ali ona su na pocetku dovela samo do izvjesnog sekta tva. Imena kao Kneipp, Priessnitz, Schrolh. Felke, Bircher-Benner, Kollalh, Waeiiand donijela su znatni napredak, ali njihova su se saznanja pokazala samo kao djelomicni putovi pravom zdravlju! Dana nji su zagovornici prirodne prehrane isto tako ostali na pocecima, jer njihovim receptima jo uvijek vladaju kuhinjski lonac, te kuhane i pecene itarice. Prof. dr. med. Hans Eppinger, ravnatelj 1. sveucili ne klinike u Becu. i dr med. Hans-Kaunilz bilje ili su u godinama 1936. do 1938. va ne terapeutske uspjehe s njihovom terapijom svje im ive nim namirnicama-ponajprije prijesnim vocem i povrcem, koja im je k lome donijela dragocjena iskustva. Spoznali su daje za naslanak bolesti i ozdravljenje jo presuduiji od eluca i crijeva odnos izmjene izmedu kapilare i stanice. A tu izmjenu najbolje omogucuje cista, svje a, prijesna hrana. Samo se tako mo e odr ali potrebni mikroelektricni napon (Izvor: dr. Bircher. "Geheimarchiv der Lmdhrungslehre"). Sto cuje danas, poslije 50 godina, o tim spoznajama? Ni ta, sve se pomno dr i pod kljucem. Kad bi li rezultati bili uistinu provedeni u praksu morali bi ispraznili lijecnicke cekaonice i bolnice! Kasnije cu se jo jednom vratiti na tu kapilarnu izmjenu. Dr. Ralph Bircher bio je veliki Bircher - Bennera. Godinama sam "Wendepunkt". Dr. Bircher. koji godina, objavio je devet knjiga sin glasovitog Maximiliana citao njegov mjesecnik je umro s 90 kao "Edition-Wendepunkt"

s va nim prilozima "Wendepunkt"-ere (ere "Preokreta"). Toj neiscrpnoj riznici zahvaljujemo jo danas va ece, nepobitne istine. "Sve je mudro vec bilo mi ljeno. To se samo mora poku ati jo jednom misliti !" mo e se reci s Goetheom kad se citaju mjesecnici "Wendepunkt". 1. kolovoza 1995. gledao sam na ARD-u reprizu filma llorsla Sterna o uzgoju ivotinja i trgovini njima, koji je bio proizveden vec prije 22 godine. Tko gaje vidio mora se kao covjek stidjeti na kakav se okrutan nacin postupa sa ivotinjama. Stern je u vezi s tim komentirao kako se do danas, unatoc nekim zabranama, nije ni ta bitno promijenilo. Primatelji ivotinjskih po iljaka iz prekomorskih zemalja su i njemacki zoolo ki vrtovi, trgovci ivotinjama, a prije svega istra ivacki laboratoriji u bolnicama i kemijske Ivorniee kojima njemacka Lufthansa dostavlja "na nacin 57

primjeren dolicnoj vrsti" jadne stvorove koji pobuduju samilost. U tim se pokusnim laboratorijima nastavlja mucenje ivotinja, da bi se proizveo neki lijek koji mo da produljuje ljudski ivot za nekoliko dana ili tjedana. Ta ce necovjecnost imati jednom posljedice. Za to na i dr avni i crkveni vode ne poduzmu energicno ne to protiv toga? Ako je neka ena vidjela ona stra na ubijanja krokodila i rijetkih velikih macaka - kako tada jo mo e mirne savjesti nositi torbice i cipele od krokodilske ko e? Glavni su krivci za to barbarstvo "besprijekorni" kupci. Bez odgovarajuce potra nje ne bi naime bilo tih masovnih ubijanja u ivotinjskom carstvu! Prirodni nauk o zdravlju Mogu reci da sam prvi na njemackom govornom podrucju upoznao javnost s prirodnim naukom o zdravlju. Prvi sam otkrio u SAD-u i knjigu Harveya i Marilyn Diamond "Fit za ivot". Diamondovi, nekada nji ucenici T. C. Fryja, stidljivo izjavljuju da se oni osobno prehranjuju po pravilima Natural Hygiene (eng. NH). Njihova knjiga sadr i na alost 52 recepta, tako daje ona zapravo daljnji tiskani kompromisni prijedlog za prijelaznu fazu, na koju se poziva mnogo onih kolebljivih. Taje knjiga irom svijeta dosegla nakladu od 13 milijuna primjeraka. Priu titi si da iskreno govori o svojoj odanosti pravom prirodnom nauku o zdravlju mo e samo onaj koji je ekonomski neovisan i nije na platnoj listi nekog koncerna zdravstvene struke. Veoma mnogo ima onih koji obecavaju izljecenje svim mogucim kurama, od bioenergije preko daljinskih dijagnoza, magicnih lijecenja na daljinu do astrolo kih ma tarija. Polovicno se dr ati prirodnog nauka ne mo e se trajno isplatiti. Opstoji jedino istina. Svi predstavnici tih kompromisa vole kao i prije meso, kruh, kuhanu hranu i alkohol. Zacudujuce je na koje sve nacine cine ljudi sebe smije nima. Dovoljno sam ih cesto mogao promatrati. Priroda ne cini ustupke, pa ni one najmanje. Ona ne poznaje ni osobiti sklad ili prilagodavanje ako se trajno ne ravnamo po njoj. Neki su autori mi ljenja da je svaki covjek drukciji (i drukcije jede). Zar smo odjednom postali drugom vrstom ivih bica? Mo da deracima ivotinja? To je tumacenje glupost i va i kao sjajna isprika za grijehe u prehrani. Ne, samo su usvojene navike razlicite. Njima si promijenio i jako o tetio svoje organe. Smatraj sve alternativne metode lijecenja jednostavno praznovjerjem. Treba li se mo da priroda promijeniti, samo zato to ti ljudi nisu po tivali njezine zakone? Ne - oni ce nepromijenjeno opstojati i za one spremne na kompromis. Dr. Shelton: "Svi su ljudi strukturno i funkcionalno jednaki. Fiziolog ne nalazi razliku u konstituciji. Svi trebaju istu hranu da bismo prehranjivali na a tijela. Svatko od nas stvara ptijalin, pepsin, inzulin ili uc." Tako je dakle cisto ljudsko umi ljanje da smo se odjednom tako razlicito razvili. Ka em Ti posve otvoreno: Ne, zapravo si razvio

tetne navike. I samo bi njih trebao odbaciti. Za to ne treba boravit u nekom skupom sanatoriju. Posve Ti je dovoljna Tvoja jeftina soba!

Sto je Prirodni nauk o zdravlju? Prirodni nauk o zdravlju (njem. Natiirliche GesundheitsIehreNG) put je do pravoga zdravlja. On priznaje samo zakone prirode i pokorava se samo njima. Njegova filozofija pociva na nacinu ivota u skladu s prirodom, nacelu vitalne energije. On je blagodat za ljudski rod. Taj je nauk do ao do spoznaje daje ljudsko tijelo organizam koji funkcionira po nacelu samoizljecenja i djelo Stvoritelja. On ga titi time to ga je opremio vlastitim mehanizmom popravka. Prirodni nauk o zdravlju provoden u praksi mo e bez kojekakvih ljecilelja i bez lijekova dovesti do najboljeg zdravlja i potpune slobode od bolesti. Za to se treba samo svje i, cisti zrak, cista voda, dovoljno odmora i sna, prijesna hrana (prije svega voce i povrce), ugodne temperature, suncana svjetlost, dovoljno kretanja, zadovoljavajuca profesionalna djelatnost i mirno ozracje u obitelji, te u krugu prijatelja. Prirodni nauk o zdravlju podrazumijeva da se prirodna prehrana sastoji iskljucivo od prijesne hrane, kao to su voce, povrce i ne to oraha. Oni bi se trebali jesti svje i, u pravilnoj kombinaciji, najbolje u obliku nemije ane hrane, to znaci samo jedna vrsta kao puni obrok. Taj nauk tvrdi da bolesti nastaju nezdravim nacinom ivota, u prvom redu zbog pogre ne, kuhane hrane. Bolesti su nagomilavanja zatrovanosli tetnim tvarima. Smanjena ivcana energija ima svoje uzroke u prekomjernom jedenju, stresu i preopterecenju. Prirodni nauk o zdravlju poucava da se zdravlje mo e postici pravilnim nacinom ivota. On ne poznaje lijecenja bilo koje vrste. Pogre ka je eljeti opet steci ili sacuvati zdravlje lijecenjima ili raznim "ljekovitim" priprave i ma. Taj nauk strogo odbacuje sve droge, lijekove, cijepljenja i terapije, jer oni zapravo naru avaju na e zdravlje, uni tavaju na e tkivo i na e vitalno tijelo. Prirodni nauk o zdravlju ne treba rezultate strucnjaka iz laboratorija koji se bave samo istra ivanjem be ivotne materije. ivosti nas ne mogu uciti teoretizirajuci nazovi znanstvenici. Tko je ucio jesti, vakati, disati? Kako smo na primjer naucili prazniti svoje crijevo? Sve su to prirodni procesi. Prirodni nauk o zdravlju ne treba ni dokumentacije ni autoritete koji isprazno brbljaju. Ne trebaju nam mi ljenja laboratorijskih strucnjaka. Prirodno je zdravlje bilo i jest dio na ega je stvarno. Ono je sama priroda! arolikost nazovi lijecenja Ponavljam: ne postoje lijecenja bilo koje vrste. Stvoritelj nam je dao najdragocjeniju snagu: naime, snagu samolijecenja, kojom raspola u i ivotinje u otvorenoj prirodi koje se pri bolesti skrivaju i ni ta ne jedu. Ne ivota, uvijek

vjeruj nikakvim vidovnjacima, na kraju uvijek pobjeduje istina. Samo rtvuje vrijeme i mnogo novca za obmanu. Pri akutnim te kim oboljenjima trebao bi se dakako posavjetovati sa svojim kucnim lijecnikom i po mogucnosti pri

vrcmeno uzimati odgovarajuce lijekove. Nakon loga treba medutim za Tebe va ili pravilo: pomozi sam sebi, budi svoj vlastiti Ijecitelj. time to ce se povezali s prirodom! Samo priroda ima monopol za lijecenje, to je njezina povlastica. Stvaraj zdravom hranom zdravu krv. Zdrava krv sve lijeci, ako jo nije posve uni teno. Tko mo e podnijeli mrtvu hranu, vec je bolestan! Bolesti bi se trebao bojati isto tako malo kao svoga tijela. Priroda nas bolestima eli izlijeciti! Bilo bi bolje da se boji ivotnih navika. razuzdanog ivota i nezdravih

Cudotvorna sredstva, uvijek novi pronalasci raznih pilula - svi oni trebaju kompenzirati Tvoje povrede zakona prirode, kako bi mogao nesmetano dalje grije iti. Ljekovita i cudotvorna sredstva dodu i odu! Istra imo nekoliko "metoda lijecenja". Dr. Herbert Shelton: "'K7roprakticar 'ravna' kralje nicu, osleopat razvlaci noge. maser gnjeci i pritiskuje, fizioterapeut lijeci kurama z.nojenja ili rashladivanja i eleklro okovima, psiholog nas lijeci seansama 'ljekovitih'sugestija, kr canski nas znanstvenik uvjerava da nema boli i bolesti, lijecnik nas truje, kirurg odstranjuje organe, a svi nas ti 'Ijecitelji' pozivaju da jedemo velike kolicine 'okrepljujucih' prehrambenih namirnica, kako bismo lijecili posljedice prekomjernog uzimanja hrane." Opet je silno u modi prirodna medicina sa svojim blagim metodama lijecenja, koje mogu postati isto tako opasnima kao kemijske tablete. Cesto se mo e susresti s pojmovima poput kelalne, neutralne, ozonske terapije ili Bachove cvjetne terapije, alim terapije ivim stanicama i terapije refleksnih zona. alopatije i homeopatije, ayurved ske medicine, akupunkture, biljnih lijekova i kure pijenja ljekovite vode i slicnoga. A ovo su dijagnosticka sredstva, kako bi za mnogo novca mogao biti lijecen u okviru gore navedenih terapija: dijagnoza arenice, elektroakupunktura po Vollu, fotografija aure. pregled krvi, kineziologija, biotenzor, biomagneli i tako dalje. Nekima se od gore navedenih metoda ne mo e dakako osporiti izvjesni ucinak. Ali one djeluju samo na povr ini. Ta sam najbolje zna da mora uvijek isku avali nove metode. Nece osjetiti bitno pobolj anje ako ne ukloni uzrok. Prirodni nauk o zdravlju ne propisuje terapije. On ne propagira ni neke posebne dijete. Njegova se blaga medicina sastoji samo od prijesne, svje e hrane kojoj ljudski rod zahvaljuje svoj opstanak od drevnih vremena. Kuhinjski se lonac mora odbacili. Ono to ne mo e jesti svje e i prijesno, ne valja! Ako oboli postoji samo jedna metoda lijecenja koju je opisao vec dr. Walker, legni u krevet, ni ta ne jedi i svakih pola sata popij ca u vode. Otvori prozore i iskljuci televizor i radio. U ivaj samo mir i svoju snagu samolijecenja! Ako Ti je hladno, dobro ce Ti doci topla kupka. Kad bi ljudi barem jednom isku ali tu "besplatnu metodu lijecenja"! Umjesto toga radije le e u bolnici,

daju se kljukati otrovnim pilulama i "bolesnickom dijetnom hranom", a pritom vrtoglavo rastu tro kovi nekorisnog lijecenja! Kasnije se ale kako sve poskupljuje. Takve dvije velike opreke -, ali izbor je Tvoj ! Jo se jasno sjecam stoje "cudotvorni" ljecitelj Geerd Homer elio prije ne tako dugog vremena uciniti s nekim djetetom oboljelim od raka. Njegov je sin iz drugog svijeta trebao pobijediti rak u posljednjem stadiju. Roditelji djevojcice vjerovali su u tu glupost i tako dugo odbijali

lijecenje dok ih vlasti nisu na to prisilile. Taj arlatan i lijecnik bez odobrenja za rad bio je cak jedan od glavnih govornika na kongresu znanosti o ivotu odr anom 1995. u Bad Godesbergu. Takve osobe mogu dakle sada tamo iriti svoje gluposti opasne za ivot! Glavno da slu atelji placaju! Homer obavlja svoje mutne poslove na prostoru Marbelle ( panjolska). Jedna ena koja tamo radi kao upraviteljica pripadala je mojim znancima. Cesto sam je molio da prestane pu iti i jede vi e sirove hrane - na alost bez uspjeha. Kraj price: ona je nedavno s cetrdeset godina umrla od raka na grlicu maternice. I njezina majka koja je mnogo pu ila podlegla je mnogo prerano raku. Dr. med. Tilden lijecio je prvih 28 godina svoga lijecnickog ivota lijekovima, a tada se 26 godina nadasve uspje no odricao takvoga lijecenja. Svi su predstavnici te metode lijecenja nazivali sebe "Drugless Healer", dakle ljecitelji bez pilula. Tilden je obavljao svoju slu bu u Denveru/ Coloradu do svoje smrti u dobi od 90 godina. U "Fit ftirs Leben" od travnja 1993. izvijestio sam o ocu Natural Hygiene (prirodnog nauka o zdravlju), dr. Jenningsu. On je vec s 34 godine davao svojim pacijentima placeba to su ih trebali uzimati tocno po njegovom uputstvu. Pri tim se placebima radilo o arenim kuglicama koje su zapravo sadr avale mlijecni ecer. Veliki uspjeh njegove "No Pills Therapy" nije zacudio samo njega, vec i njegove kolege. Izdaleka su pristizali mnogi ljudi eljni izljecenja, kako bi im propisao arene kuglice cudesnog ljekovitog ucinka. Dr. Jennings nije shvacao bolesti kao napad zlonamjernih bica, vec kao smanjenu ivotnu energiju odnosno njezino iskori tavanje u druge svrhe. On je kao prvi opisao fiziologiju zdravlja i bolesti, te u skladu s tim uspje no djelovao, dok su njegovi lokalni kolege svojim "lijecenjem" slali ljude na groblje. Mi poznajemo magicno djelovanje lijekova ako su uvijek na dohvatu. eli li netko pri navodnim tegobama s anginom pectoris pro iriti svoje ile nitroglicerinom, ali to naposljetku ipak ne ucini, tada je to samo iz razloga to mu je to uvijek moguce zbog stalnog raspolaganja lijekom. Umi ljanje lijeci ili prijeci! Samo s tim racunaju razni ljecitelji s njihovim navodno magicnim sposobnostima! Najbolje je da odbaci svoje tetne navike, to je najbolja i jedina terapija ! Zakoni prirode nepromjenljivi su i jednaki za sva iva bica. I Ti ce jednoga dana shvatiti njihovu snagu. Ja govorim otvoreno, ne uljep avajuci stvari, odgovaralo to nekom ili ne! Radi se od Tvom zdravlju. Sve se nas mora katkad prodrmati da s probudimo, inace cemo se i mi jednoga dana dali zavarali la nom propagandom! Iz toga mo e uzeti to smatra ispravnim. Ne mora golovo ni ta osim toga nauciti, ali bi trebao zaboraviti gotovo sve dosada nje! Pohlepa za hranom i nediseipliniranost

Neki se ljudi pona aju kao zastavice na vjetru. Danas propovijedaju ovako, sutra onako, a pritom ne mogu izici nakraj sa svojom vlastitom pro drljivo cu i neobuzda no cu. Tako stalno tra e prista e i suborce koji ce ih podupirati pri njihovim osobnim prehrambenim grijesima, od kojih

vec lipe i li drugi. Disciplina nije ni ta za njih. A samosvladavanje je lako va no. Oni jo uvijek nisu shvatili da tek svladavanje svuda nazocnih povr nih, ispraznih u itaka donosi prvi napredak. Za pro drljivost vrijedi ono pravilo to ga moraju prihvatili i Anonimni alkoholicari. Samo mora u na em slucaju glasiti: strogo izbjegavaj prvi zalogaj. Ovisnik o cokoladi nece se nikada zadovoljiti malim komadicem. \ee ce se kljukali citavim plocicama. Tko mo e podnijeti kuhanu hranu, jo je daleko od pra

vog zdravlja. Ako se Tvoj eludac odmah ne pobuni nakon to si pojeo sendvic sa sirom, tada je vec oslabljen, nespo soban pravilno reagirati i funkcionirati. Dr. Walkerje izvi jestio o jednom svom pacijentu koji je bio na putu pobolj anja. On je pitao dr. Walkera smije li sa znancima otici u restoran. Walker je odgovorio: "Ucinite li to, za iri eete se dana pokajati." Njegovo upozorenje nije koristilo. Taj se recidivist prvog dana. poslije obroka koji se sastojao od pecenja, krumpira povrca, pudinga i ne to vina, jo osjecao dobro i hvalio: "Vidite, doklore. opet mogu podnijeti hranu!" Treceg je dana umro. Zato ovdje jo jednom ponavljam: u istro en traktor (tijelo) mo e se sva ta utrpati, ali fini stroj odmah reagira ote avajucim poremecajima u radu. elio bih Ti toplo savjetovati da se kao kuge kloni ucitelja zdravlja spremnih na kompromis,koji su navodno zainteresirani samo za Tvoju dobrobit. Svakodnevne ce Te male pobjede osna iti u Tvojoj nakani da se ne pridru i ovisnoj masi tromog duha. Sto su te male pobjede? Kad debeli pojedu nekoliko komada torte sa lagom, a Ti nekoliko banana. Kad drugi vacu peciva, a Ti u iva u nekoliko bresaka. Za to ni meso ni riba, ni jaja? "Dok ima klaonica, bit ce boji ta." (Lav Tolstoj) Gotovo svi prirodoznanci i anatomi koji se bave usporedivanjima, pa tako i dr. Alan Walker i prof. Thomas Huxley, razlo ili su uz uvjerljive dokaze da su ljudi prvobitno bili f'rugivori, dakle hranili se vocem. To se vidi po genima covjekolikih majmuna koji se u postotku od 98,4 podudaraju s na ima. Primati su se unatoc uni tenju i

oneci cenju okoli a ( to smo ga skrivili mi ljudi) mogli relativno dobro odr ati zdravima, dok smo mi zabrinjavajuce degenerirani i te ko bismo jo mogli ivjeti bez. pomocnih sredstava. Mi smo se iz pralipa vocojeda, koji je jeo voce samo u sirovom stanju, razvili u sve dera ciji su ivotni sadr aj postali lonac i tava. Testiraj opet sebe: ubraja li sebe u mesojede, u karnivore, tada bi se trebao i odgovarajuce vladati. Pravi meso der pro dere svoj svje i rastrgani plijen s krvi i iznutricama. Krv, kosti, ko tana mo dina i lijezde njegove rtve boljeg su, hranjivijeg sastava. Mi se ljudi zadovoljavamo toplinski obradenim mesom mi ica koje je vec u raspadanju i stvara kiselinu. Mi ne posjedujemo enzime koji su potrebni da se meso mo e dobro probaviti. Prije svega nam nedostaje enzim urikaza koji sprecava stvaranje mokracne kiseline. Grabe ljiva ivotinja mo e svojim o trim zubima i cupali komade mesa iz tijela svoje rtve i bez vakanja progutati. Njegovi enzimi nadle ni za probavu 67

napu taju truljenja meso der, i kostima

bez problema njegovo kratko crijevo, bez djelovanja i trovanja. Unatoc lome mora se medutim na primjer pas povremeno hraniti bazicnim biljem kao izravnanje za kiseljenje.

Ako covjek nije vec postao surovim, gadit ce mu se prijesno meso. Tako se ono mora hrskavo ispeci, te ma cu i zacinima ucinili ukusnim. U covjeka trune mesna hrana zbog dugog puta to ga mora prevaliti kroz crijeva. Kiseline i tvari truljenja Sto pritom nastaju te ko se mogu proba viti. Reumu.kostobolju. i ijas imamo zahvalili jedenju mesa, ribe i jaja. kao i itarica koje isto tako stvaraju kiselinu. "Vec letimicni pogled pokazuje da najpametnije, najjace, najkorisnije, najljep e i najdugovjecnije ivotinje nisu meso deri: majmuni, ovce, konji, krave, slonovi. Meso deri postoje da hi mucili i ubijali, kao na primjer macke, od domace macke do leoparda, tigrova i lavova, takora, mi eva, hijena i ostalih ubojica . Biolozi nas ele ubrojiti u tu posljednju skupinu" (dr. Herbert M. Shelton u "Pravilna prehrana "j A Ti si se, covjekolika ivotinjo, spustio na stupanj grabe ljive ivotinje! Cisto meso kao nositelj bjelancevina ne daje snagu, a mrtvacki otrovi to se stvaraju pri njegovoj probavi bude surove nagone u ivotinji i covjeku. Ne zahvaljujemo li po toj logici jedenju mrtvih ivotinja ubijanja medu ljudima i ratove? Prije se samo nedjeljom jelo pecenje, danas pripada normalnom ivotu svakodnevni mesni obrok. Kamo mi sebe ubrajamo: medu miroljubive biljojede ili medu agresivne derace ivotinja? Vrednovanje prehrambenih namirnica za ljude Dr. De Evans koji je na temelju svog prakticnog rada s velikim krugom pacijenata skupio mnogobrojna, korisna iskustva, izradio je sljedecu "ranglislu" na ih osnovnih prehrambenih namirnica: I.) voce (!). 2. riba. 3. meso, 4. povrce, 5. itarice. Voce je dakle na prvom mjestu u ljudskoj prehrani po njegovoj prehrambenoj vrijednosti. Povrce zauzima zacudo tek pretposljednje mjesto. Za mene je povrce ionako hrana drugog reda. Ljubitelje itarica razocarat ce daje njihova omiljena hrana na posljednjem mjestu. Mirisno voce ne treba nikakvo pripremanje, ono je uvijek veoma ukusno bez ikakvih dodataka. Ono je vec po osjecaju prvoklasna hrana. Hrana ivotinjskog porijekla dolazi jo prije povrca i itarica. Po dr. De Evansu i dr. Densmoreu trebao bi se po mogucnosti ograniciti na vocnu hranu, umjesto da jede sve moguce vrste itarica. Time bi ucinio najveci moguci skok u pravcu zdravlja. ivotinjska hrana zauzima danas na alost previ e prostora u ljudskoj prehrani. Oni stariji medu nama gotovo se ne mogu sjetili da se pozivalo na rucak u restoran. Danas je to pravilo. Rodendanska su slavlja vec nalik na svadbene

gozbe. Ljudi to mogu sebi priu tili i ele gostima ponuditi ne to posebno. to se postavlja na stol? Oko 95% mesni i riblji specijaliteti. Vec sam na pocetku ove knjige izlo io da Stvoritelj nije nas ljude opremio probavnim sustavom za takvu hranu. Meso i masti stvaraju mnogo kiseline i polako, ali sigurno uni tavaju na e kosli. I ti postaje rtvom

mocne propagande: "Meso vam daje ivomu snagu!" Osobito je najce ca vrsta raka, rak crijeva, usko povezana s dugogodi njim jedenjem mesa i ribe! Vec vi e puta spomenula Njemacka udruga za prehranu (Deutsche Gesellschal't fiir Ernahrung) brine se za veliku zbrku svojim propagiranjem hrane Basis-4 - to znaci da bi sastavnim dijelovima svakog obroka trebale pripadali sve cetiri tvari osnovnih ive nih namirnica: proteini, masti, ugljikohidrati i vitamini / minerali. Vec se kolska djeca uce da su meso, ribe, jaja i mlijecni proizvodi zdrave i za ivot potrebne prehrambene namirnice Pritom ta Basis-4 - propaganda nije ni ta drugo nego la koja dobro slu i mesnoj i mlijecnoj industriji. ivotinje se pri mono-prehrani odnosno prehrani jednom \ rstom hrane sjajno razvijaju, ba kao i milijuni vegetarijanaca u citavom svijetu. Tome se pridru uje uvijek tetna potro nja ecera, podupirana sloganom industrije ecera: " tedjeli ecer, loga se okani - ecer nas hrani!" ecer hrani iskljucivo industriju, a ugro ava svaki organizam. Povremeno prolistam propagandni list "LUKULLUS" koji je izlo en na uvid u na eg mjesnog mesara. U posljednjem je broju opet neki strucnjak morao dati svoj sud o mesu kao hrani koja daje ivotnu snagu, kako bi se jo povecala njegova potro nja medu ljudima. Tako je prof. Walter l-'eldheim sa Sveucili ta Kiel rekao u jednom intervjuu: "Veoma je te ko i samo kompliciranim kombinacijama moguce pokriti vocem, povrcem, salatama i itaricama potrebe ljudskog organizma za vitaminima, bjelancevina ma i mineralima." Sada se iz toga neizbje no postavlja sljedece pitanje: kako mo e zapravo govedu uspjeti iz obicne trave proizvesti sve vec spomenute vitamine, minerale i bjelancevine i sacuvali ih u svom mesu pogodne za ljudsku upotrebu? Navodni strucnjaci i trgovci mesom stavljaju dakle najrazvijenije ivo bice, covjeka, jo ispod stupnja goveda - ba jadno svjedocanstvo od sirane znanosti za krunu Bo jega stvaranja! Kad procita moju knjigu, nece vi e bili lako lakovjeran da nasjedne na takve price. Milijuni su ljudi vegetarijanci. Oni su tada morali skupa sa ivotinjama koje se hrane jednom vrstom hrane vec odavno izumrijeti, kad bi mesarski propagandisti imali pravo! Odakle da dobijem bjelancevine? To se pitanje najvi e postavlja, pa gaje meni uputio i dr. Bruker u jednoj ZDF-emisiji. Tada sam se sjetio covjeka iz Francuske koji se prehranjuje samo vocem, a za bjelancevinsku nadopunu u iva u "poslasticama" kao to su kukci, licinke, ki ne gliste i slicne sitne ivotinjice. No je li mi dr. Brucker mogao navesti neku prirodnu prehrambenu namirnicu koja uopce ne sadr i bjelancevine? Ne - s iznimkom ciste masti koja u prirodi ne postoji kao izdvojena tvar. nalaze se aminokiseline u svim biljkama. Gotovu bjelancevinu ne trebamo, na e je tijelo mora opet rastaviti u razne aminokiseline i iz njih dobiti svoju vlastitu bjekineevinu.

I ovdje cu uputiti na ivotinje: kako bi inace mogao slon iz trave i li ca izgraditi svoju divovsku

konstrukciju? Za to su uostalom sposobne sve ivotinje biljo deri. Samo mi ljudi trebamo ivotinjsku bjelancevinu ? Naprotiv - previ e bjelancevine cini nas bolesnima. Prof. Wendt je prije 50 godina dokazao pomocu elektronskog mikroskopa da mi ljudi pohranjujemo vi ak bjelancevine u jetri i kapilarama, te na taj nacin zacepljujemo putove kojima kolaju tjelesni sokovi. On je energicno tra it) tla se to smece od bjelancevine svede na minimum i preporucio: jedi jedan vegetarijanski obrok na dan, jedan dan u tjednu, jedan tjedan u mjesecu, jedan mjesec u godini. Suvi na se ivotinjska bjelancevina sabire u jednoj tocki i zacepljuje va ni prostor kapilara ako se cisto vegetarijanskom hranom ili postom ne oslobadamo stalno tih taloga. Vol, ciji je socni odrezak veoma tra en u "krugovima sladokusaca", uspije iz obicne trave proizvesti vrijednu bjelancevinu! Krava daje za svoju telad, koja jo sisa, vrijedno mlijeko koje ona sama medutim ne pije. Takvu glupost prepu ta ljudima. Sad ce mi se netko suprotstaviti: krava to mo e, ona ima najzad cetiri eluca. Na taj cu argument odgovoriti: uzmi tada konja. U toj se raspravi navodi kao daljnji argument da mi trebamo ivotinjsku bjelancevinu kao hranu za na mozak. Tada je dakle dovoljno jesti glupe krave i svinje da bi se postigla inteligencija? Ni to dakako nije tocno, naprotiv: mozak treba samo vocni ecer to ga najjednostavnije i najucinkovitije daje na e voce. Smece iz bjelancevine, masnoca (kolesterin) i mrtvi anorganski minerali (osobito vapno) zacepljuje upravo fine mo dane arterije - rezultat: mo dani udar. Svaka se unijeta hrana mora pretvoriti u glikogen. Samo je tako upotrebljiva kao pogonska snaga. Na mozak zahtijeva sam 20 do 25 posto dopreme energije. Pri prijetecoj komi, smanjenoj ili povecanoj razini ecera u krvi, dovodi se bolesniku ecer, a ne bjelancevina ili mast! Da, glupost je ljudska povlastica. Zar je Stvoritelj u nas, krune svoga djelovanja, tako pogrije io da moramo ivjeti svoj ivot kao meso deri? Crkveni su kr cani s njihovim propovjednicima na alost lo i se primjeri, jer se oni sami predaju "mesnim u icima", pastor i vegan dr. C. A. Skriva; koga sam otprije osobno poznavao, napisao je vi e knjiga na temu "Verrat der Kirche an den Tieren" odnosno kako je Crkva izdala ivotinje. Njegovi ocajnicki pozivi nisu nai li na odjek - naprotiv: potro nja mesa je dalje naglo rasla. Pastora Skrivera sam vidio vec 1955. u plasticnim cipelama, jer je i ko a ivotinjska sirovina. On je kao strogi vegetarijanac odbijao sve stoje ivotinjskog porijekla. To ga nije medutim sprecavalo da svoje obroke kuha. Covjek mo e dakako dobiti i iz biljaka bjelancevinu koja mu je potrebna. To se dogada u zdravim crijevima pomocu uvijek prisutnog du ika (nitrogen bjelancevina). lili ret je napisao daje mesna hrana glavni uzrocnik vecine dana njih bolesti. Ja tome dodajem da je mesna hrana krivac

za infarkte svake vrste. To je osveta ivotinjskog svijeta za to to stvorove s kojima ivimo na zemlji, jedemo iz ciste prekomjerne elje za u icima. Zgru ana, toplinski obradena ivotinjska bjelancevina i u kuhinjskom loncu promijenjene ivotinjske masti talo e se u i na na im arterijama zajedno sa suvi nim LDL- kolesterinom i anorganskim vapnom. To smece zacepljuje sve putove kojima kolaju tjelesni sokovi, ni ta vi e nije u redu. A za to si Ti sam odgovoran!

Lotlutr Wench je odredio sljedece idealne vrijednosti u krvnom serumu: ukupna bjelancevina ispod (>.() g/dl, he moglobin ispod 14, o g/dl , hematokril ispod 0.40 Vol. %, eritrociti ispod 5.0 Mio mnr. Da bih postigao nisku vrijednost bjelancevine po VVendtu, podvrgavao sam se pocetkom osamdesetih godina redovitim pretragama krvi. Nisam do ao ispod 6.4 g/dl. Unatoc vegetarijanskoj prehrani uvijek sam imao i imam vrijednosti i/medu 7.0 i 7,5. Svatko mo e pobiti tvrdnje slu benih znanstvenika da su meso, riba i mlijeko nu ni kao bjelancevinska nadopuna. Posjeti svog lijecnika i daj si pregledati krv. Ako rezultat ne pokazuje mnogo manju vrijednost od 6,0. tada si po Wendtu u idealnom podrucju. Zapamti metastaze raka posjeduju deset puta vi e bjelancevine od normalnih stanica. Shvaca li? Tijelo napadnuto rakom ne zna vi e kamo s citavim bjelancevinskim teretom; radi toga stvara vrecice, da bi se nekako rije ilo suvi nog otpada, Wendtova se knjiga vegetarijanskih kuhinjskih recepata ne odrice na alost termicki obradene hrane; po mome mi ljenju jo nije bila dovoljno radikalna. Samo povremena laza vegetarijanske prehrane ne reducira dovoljno sna no postojece bjelancevinsko smece. Gumasta. uta mje avina ' protein- masi- vapno ilava je poput ko e. Rije it je se mo e samo potpunim postom, prijesnom hranom ili nadopunama po th: Radni, kao i sna nim tjelesnim aktiviran jem. Na dr. Ratna cu se jo vratiti. Ako bi uistinu postojalo pomanjkanje bjelancevine, tada se potvrduje sljedece pravilo: priroda lijeci sve, ali ne sve ljude. Drugim rijecima: taj manjak ima zahvaliti svo joj prirodenoj sklonosti i svojoj dosada njoj pogre noj prehrani. Tvoje tijelo vec pati od slabog iskori tavanja suvi nih aminokiseiina. kao i od slabosti jetre i enzima. Ja dosada jo nisam upoznao vegetarijanca s premalo bjelancevina. to se dakle treba uciniti? Tri do cetiri dana posti, pij samo vodu i ucini nekoliko klistiranja. jo bolje jedno veliko ispiranje crijeva, kako bi bili iz njega odstranjeni tetni talo i i lijezde opet mogle ispravno raditi. Poslije toga preporucio bih Budwigovu-tmuhX]u od vje eg mekog sira i lanenog ulja (opisuje se u obje moje dosada nje knjige) s mnogo zelenolisnog povrca (koje sadr i bjelancevinu). Ta je smjesa postala jakim mije anjem sumporastog svje eg posnog sira i lanenog ulja topljivom u vodi. Riblja je bjelancevina jo gore iskoristiva od bjelancevine iz mesa i peradi. Riba trune u elucu i crijevima mnogo br e od mesa. Trovanje ribom jo je opasnije od trovanja

mesom. More sadr i velike kolicine metalaslih otrova, kadmija i olova to ih i ribe primaju u sebe. Jedan slogan glasi: "Petkom je riblji dan, jer trebamo bjelancevina za svoj mozak!" Pogre no, jer na mozak ireba, kao to sam vec spomenuo, vocni ecer. Mo e pojesti sve ribe mora, a ipak nece biti nimalo pametniji. Glupost je opcenito prirodena ili posljedica lo eg kolskog obrazovanja. Dok se poslije ribljeg i mesnog obroka osjeca umorno i tromo, nakon to pojede voce osjeca nesvladivu snagu u duhu i tijelu. Ni ta Te ne opterecuje. Inuiti (Eskimi) koji se ponajvi e prehranjuju ribom, umiru veoma rano i postotkom pogodeni su najvecim postotkom napadaja kapi na svijetu!

A hranjiva jaja? Jaje je predvideno za prehranu novog ivota. Tvoj je razvoj zavr en i nije ovisan o koncentriranim hranjivim tvarima te vrste koje nas cine bolesnima. Jedno jaje daje osim bjelancevine i masti oko 300 miligrama kolesterola, ukupnu dnevnu potrebu. Jaja stvaraju gnoj, omleti njegovu dvostruku kolicinu, rekao je pozna ti njemacki lijecnik dr. Steintel. U itaricama i jajima nalaze se va ne hranjive tvari to nitko ne osporava. Ali ona su nalik na male atomske bombe koje su pogubne za na organizam. Pomisli samo na mucenje ivotinja u tim gnusnim tvornicama jaja. Takva sam mjesta masovnog dr anja koko i nesilica vidio vec 1964. u SAD-u. Vlasnik je imao odvratni osip po licu i rukama. Tko pati od problema s jetrom ili bubrezima trebao bi se bezuvjetno kloniti jaja koja stvaraju kiselinu. Buduci da ona gotovo ne sadr e grube tvari, zacepljuju na crijevni kanal. Njihov veliki udio sumpora stvara crijevne plinove. Ona su osim toga uz p enicu i mlijeko najce ci, najveci uzrocnik alergija. Jaja su jednostavno nezdrava hrana. Mlijeko je politicka hrana Nijedna ivotinja nije tako glupa da poslije odvikavanja od majcinih dojki jo uvijek dalje pije mlijeko. Ali covjek eli ostati vjecni sisavac. Mlijeko ne sadr iba kao i jaja - grube tvari, a sadr i previ e bjelancevine. To je prehrambena namirnica koja izaziva zatvor stolice. Kad ce se konacno okaniti tog bijelog buckuri a? Za to jo tro i novac na nepotpunu hranu'.'' Mlijeko je poznato kao Izazivac alergije broj 1. P enica i jaja zauzimaju sljedeca dva mjesta. Po doktoru McDougall nalazi se u mlijeku 25 razlicitih bjelancevina koje izazivaju 40 razlicitih alergijskih reakcija. One se od majke koja doji svoje dijete, a sama jede mlijecne proizvode, prenose na njezino dijete. Mlijeko izaziva osim toga kolike (bolne grceve crijeva). Popularnom je mi ljenju da je mlijeko ucinkovito protusredstvo pri ciru na elucu protivna cinjenica da se pijenjem mlijeka jo pojacava stvaranje elucane kiseline. Osim toga postoji uska povezanost s nastankom multiple skleroze (MS) ako su djeca bila othranjena kravljim umjesto majcinim mlijekom. Opet jedan test: kloni se svih mlijecnih proizvoda. Cirevi na elucu, povecani krajnici i lijezde bitno ce se smanjiti ! Mlijeko sadr i velik udio kalcija. Ali laj kalcij vezan na bjelance vi nas tu tvar kazein ne mo e ljudski organizam primiti i iskoristiti na nacin koji bi bio povoljan za covjeka. Najbolji je dokaz slaba grada kostura pripadnika zapadnih naroda koji najvi e tro e mlijecne proizvode. Ljudi koji se prehranjuju svje om prijesnom hranom i ivotinje biljo deri ne znaju za osteoporozu. Odakle slonovima i iralama lako sna ne kosti da mogu nositi te ko tijelo? Odgovor je jednostavan: oni se poslije odvikavanja od sisanja majcinog mlijeka moraju prehranjivati biljnom hranom! ivotinje jo najranije raskrinkavaju mlijecnu

propagandu. Mlijeko je od ivotne va nosti za rast dojenceta - ali iskljucivo majcino mlijeko. Ono sadr i samo oko 1,2 posto albumin - proteina. Brzorastuce tele (s cetiri eluca treba triput toliko bjelancevine koja je vezana na ka

zein koji stvara velike, le koprobavljive dijelove (svje i mekani sir), dok albumin majcinog mlijeka stvara meke dijelove koji su veoma lako probavljivi. Ljudsko mlijeko sadr i mnogo vi e cisteina i triftofana od svakog drugog mlijeka. Kravljemu mlijeku nedostaje eljeza, joda, fosfora i mangana, svaka vrsta ivotinjskih sisavaca hrani svoj podmladak vlastitim sastavom mlijeka. Visok udio bjelancevine u kravljemu mlijeku nadasve je tetan za dijele i uzrok prebrzog razvoja, io ce imali lo ucinak na njegov ivotni vijek. Kravlje mlijeko pretjerano stvara sluz, ba kao i vec spominjane toplinski obradene itarice. To osjeti u grlu svatko tko popije mlijeko vec poslije prvoga gutljaja. Ljepljiva je sluz,uz isto lako tetne kuhane obroke, uzrok za razne prehlade. Pijenjem mlijeka mogu bili osim loga uzrokovane i te koce s disanjem, visoki krvni tlak. vrtoglavica, nadimanje, jako otjecanje mokrace. U majcinom su mlijeku sadr ani lecitin i visoki udio aminokiseline taurina, to su bitni preduvjeti za razvoj djetetovog mozga. U kravljem mlijeku nema tih dviju supstancija. Majcino je mlijeko slatko i sadr i vi e ugljikohidrata. Udio masti, minerala i vitamina veoma je razlicit u te dvije vrste mlijeka. Cinjenice pokazuju da se majcino i kravlje mlijeko medusobno u mnogome bitno razlikuju. Razmotrimo sada probavljivost mlijeka. Njegovi se sastojci lakloza ( ecer) i kazein (protein) probavljaju pomocu enzimu lakloze i siri ia. Ali u dobi od oko tri godine vecina ljudi vi e nema dovoljnu zalihu tih enzima, io je i lo lako upozorenje prirode da bi se odrasli ljudi trebali odreci mlijeka kao hrane. Osim toga, mlijeko koje se danas nudi u trgovinama zbog lo eg je postupka prerade mrtvo. Ono se po propisu mora homogenizirali, steriliziran' i pasterizirati! Za to zapravo? Da bi se na polici dulje odr alo. Svje e se mlijeko naime brzo pokvari. Jednom sam sudjelovao na strucnom tecaju o mlijeku poslije kojega se smjelo u trgovini prodavati svje e mlijeko. Svakodnevno se morao provjeravati rastuci sadr aj kiseline u mlijeku. S tri gore navedena postupka znatno se usporava prirodno propadanje. Njima se medutim okoncava ivost mlijeka. Istra ivanja su pokazala da bi tele hranjeno tako promijenjenim mlijekom u roku od tri tjedna uginulo. Homogenizacija rastavlja kuglice masti u mikroskopski najmanje dijelove. Dr. Ostcr]e dokazao da takve cestice masti mogu lako probili stjenku crijeva i na taj nacin ubrzali talo enje vapnenog smeca u arterijama i u velikom limfnom sustavu. Homogenizacija ne slu i nikakvoj korisnoj svrsi, ona prikriva pokvareno mlijeko! I kad bi se teladi davalo da pije pasterizirano mlijeko, ne bi do ivjela ni svoju zrelost. Ponavljam - cisto je kravlje mlijeko nu na hrana za telice, ali mi ljudi trebali bismo ga se po mogucnosti kloniti. Potro acu mlijeka, vec je kasnije nego to misli !

Krajnje je vrijeme da se okani le masne, bijele rasko i! Mlijeko i mlijecni proizvodi su uz itarice one prehrambene namirnice koje proizvode najvi e kiseline i koje ele svom tijelu priu titi samo nerazumni ljudi. Odmah zapocinjucim procesom kiseljenja u elucu pretvaraju se u mlijeku postojece tvari vapno i fosfor, skupa s mlijecnom bjelancevinom, u neprobavljivu masu koju nazivamo, si rom.

On u crijevu cak djeluje kao crijevni otrov koji zalijepi crijevne resice. Zbog toga se vi e ne mo e normalno primati prirodna hrana, a ravnote a fosfor - vapno znatno se poremeti. Posljedica su krhke kosti. Sir zatvara dakle eludac i crijeva i time zaustavlja probavu! Protiv toga zla ne poma u mje avine vapna. Svaka neutralizacija na ih grijeha tim mje avinama pojacava zapravo skupa s maslima i koleslerinima vec postojece ovapnjenje: ja nazivam tu gumaslu. utu tvar proteinsku vapnenim smecem. Posve lo e stoji stvar s H-mlijekom to ga nepromi ljeni ljudi danas uvelike kupuju. Pusti taj otpadni proizvod nekoliko tjedana stajati i promatraj polagani proces pretvaranja u smrdljivu, sve Ijepljiviju tekucinu koja je naposljetku nalik na gotovo savr eno krobno ljepilo za tapete. Kad sam jo bio odgovoran za VVandmakerove trgovine, energicno sam bio protiv tog bijednog mlijeka. To nije ni ta koristilo, jer kao to sam vec spomenuo u vezi necim drugim, mu terija odreduje potra nju. Ni od mlijecne industrije ni od Njemacke udruge za prehranu ili udruga potro aca, a kamoli od slu bene strane, ne mo e ocekivati pravo, strucno razja njenje. Tu su va ni samo proda, dobitak i porezi! Pitanje kalcija Vjeruje li propagandi mlijecne industrije, tada misli da ce bez njezinih proizvoda patili od pomanjkanja kalcija i kao posljedice togaosleoporoze, i dace li kosti biti lomlji S() ve poput stakla. Putujuci lijecnik i strucnjak za post dr. II. Ci. Schmidt napisao je vi e knjiga o prehrani ijednu o osleoporozi. On je raskrinkao neodgovorne promid bene slogane, bitno izmijeniv i njihovu prvotnu formulaciju: umjesto "Pijte mlijeko i ostat cete zdravi" trebali su njihovi transportni terelnjaci nositi sljedeci reklamni natpis: "Mi prevozimo razaralelje kostiju!" Vec je prije bilo rijeci o tome da ljudski organizam negdje od dobi od tri godine jo jedva raspola e enzimima lakta/ om i siri leni. kako bi mogao probaviti mlijeko. A ti se oskudni ostaci daljnjim tijekom na eg ivota jo smanjuju. Radi toga vi e nismo u stanju primiti u svoj metabolizam kalcij vezan na bjelancevinu kazein. Jo jedna pokusna usporedba: kako uspijevaju veliki ivotinjski sisavci stvoriti bez ijedne kapi mlijeka tako cvrste kosti? Kako se milijuni vegana u svijetu koji ne jedu ba ni ta od ivotinja, pa ni med. uspijevaju jo uopce dr ali na nogama? Jo drasticnije kako to uspijeva kravi koja se sama ne hrani mlijekom? Za lo mi kao navodno dobro obavije teni potro aci televizije ne znamo, unatoc mnogim izvje cima iz dalekih zemalja, da vecina ljudi na

zemlji uopce ne pije mlijeko? Posve jednostavno: reporteri nepromi ljeno u ivaju, kao vec u svojim domovinama, iskvarenu kuhanu hranu po obicajima doticne zemlje, ("emu tro iti misli na zdravlje - najva niju stvar? Africke Banlu- ene veoma su zdrave, imaju cvrste kosti i zube, iako ne piju mlijeko. One dobivaju iz. biljaka 250 do 400 miligrama dobro iskoristivog kalcija, stoje polovina onoga to ga dobivaju hranom zapadne ene. Bantu- ene obicno radaju desetero djece od kojih svako doje oko deset mjese ci. No ako Bantu tene isele u zapadne zemlje i lamo jedu

uobicajenu hranu, imat ce uskoro osteoporozu i uni tene zube! Osteoporoza Mlijeko je prehrambena namirnica nu na za ivot - to je tvrdnja bez ikakve osnove. Tu opet snosi krivnju vec vi estruko spomenuta Njemacka udruga za prehranu sa svojom preporukom obilne potro nje mlijeka, koja iri tu besmislicu kao znanstvenu istinu. Ona se poziva na primjer m\prof. Mennena koji se bavi proucavanjem upljikavih kostiju. Po tovani profesore, pogledajte samo ivolinjsko carstvo! Najmek e kosti nemaju cetverono ci, vec dvono ci u zapadnim industrijskim nacijama koji prekomjerno tro e mlijeko. Pripadnici njihove vrste koji ne piju mlijeko . veoma su cvrste ko tane grade. Kao ivotinje, tako mo e i covjek sam izgradili svoje cvrste kosti iz organskog kalcija koji se nalazi u prirodnom, prijesnom vocu i povrcu. Nedovoljno probavljiv i stoga za organizam neprobavljiv kalcij iz mlijecnih proizvoda ubrzava naprotiv ovapnjenje koje potjece od mrtve luksuzne hrane. Komadi mesa i krob koji stvaraju kiselinu upravo kradu kalcij iz kostiju i zuba. Poma u li tablete kalcija? Nikako, jer istra ivanja u Kanadi pokazala su da se cak i pri uzimanju 1200 miligrama kalcija jo smanjio sadr aj kalcija u krvi. Nauci napamet citat dr. Walkera: "U jednoj litri svje e pre anog soka mrkve sadr ano je vi e kalcija nego u 25 funti tableta kalcija u ljekarni!" On je nadalje rekao da povecanje titnjace i poremecaji u njezinom radu potjecu izravno od kazeina u kravljem mlijeku. Glavni uzrok krhkih kostiju nalazi se dakle u velikom konzumiranju bjelancevine i krobi. Masti i proteini stvaraju mnogo kiseline, tako da se moraju neutralizirati kalcijem iz kostiju i zuba. Svakim pecenjem o tecuje dakle malo vi e svoj kostur koji Ti je od ivotne va nosti. Sto vi e jede bjelancevina, to vi e omek avaju Tvoje kosti! Inuili (Eskimi) daju alostan primjer log degenerativnog licinka bjelancevina. Oni dnevno tro e 2000 miligrama kalcija te izmedu 250 i 400 grama bjelancevine i u svijetu su najpogodeniji osteoporozom. Pripadnici Bantu naroda pojedu samo 400 miligrama kalcija i 47 grama bjelancevine dnevno i time od pocetka iskljucuju opasnost upljikavih i lomljivih kostiju. Svi ti podaci potvrduju cinjenicu da su mlijeko i mlijecni proizvodi svojim visokim sadr ajem kalcija glavni uzrocnik - uz meso koje stvara kiselinu - gubitka kalcija u kosturu. Oni ne predstavljaju dakle onu besprijekornu hranu kakvom ih prikazuju - obmanjujuci nas - promid ba i znanstveni propagandisti ovisni o mlijecnoj industriji. Na e tijelo uzima osim toga kalcij samo onda kad mu treba, -a ne kad mu ga mi dajemo u koncentriranom obliku.

Dr. McDougall je poslije bri ljivog proucavanja do ao dp zakljucka daje dnevno dovoljno dva i pol po lo unijetih kalorija u obliku bjelancevina. To bi u odraslog covjeka bilo samo oko 20 grama bjelancevina. Ovdje moramo do puniti da prirodne aminokiseline iz biljaka mogu biti mno go bolje iskori tene nego termickom obradom oslabljena i zgru ana bjelancevina iz ivotinjskog tijela koja se te ko

mo e probaviti. Na e tijelo stalno radi racionalno i posiup

kom recikliranja: potro ene proteine ponovo iskori tava. Dosada nije jo nitko ustanovio pomanjkanje bjelancevine u vegana koji se prehranjuju prijesnom biljnom hranom. Visoka potro nja proteina znaci preuranjeno starenje i ranu degeneraciju. Previ e je bjelancevine veliko opterecenje za jetru i bubrege. Ona uzrokuje tetno kiselo stanje u krvi i tkivu koje se mora neutralizirati dragocjenim bazicnim mineralima pohranjenim u kostima, zubima i tkivu. To znaci da poslije svakog velikog obroka bjelancevina zavr i nekoliko grama Tvog va nog kalcija u WC koljki ili da se bjelancevina talo i u malim dijelovima tijela (npr. utrobi, spolnim organima), arterijama, ocima (mrena), bubrezima (bubre ni kamenac), ko i (bore), zglobovima (bolovi u ledima, pogrbljena leda), srcanim zaliscima (zbog toga zastoj krvi). Prekomjernom se prehranom bjelancevinom gomilaju dakle fosfor, sumpor, mokracna kiselina i druge kiseline, povecava demineralizacija kostiju i potice stvaranje vapnenog taloga u tkivu. Nama ljudima nedostaje enzim urikaza pomocu kojega bismo mogli poput cetverono nih meso dera razgraditi mokracnu kiselinu nastalu jedenjem mesa. Danski lijecnik dr. Mikkel Hindhedc primjerno nam je pokazao kakve velike koristi izvlace ljudi iz male potro nje bjelancevina. U vrijeme opsade Danske u Prvom svjetskom ratu bio je Hindhede po nalogu danske vlade odgovoran za opskrbu ljudi ive nim namirnicama. On je dao da se stoka iskoristi na drugi nacin, a ljudima dijeli biljna hrana, umjesto da se upotrijebi kao hrana za stoku. Na pocetku sam izlo io da se tom metodom mo e prehraniti sedam do deset puta vi e ljudi. Tako je Hindhede ocuvao Dansku od gladovanja. Daljnja je spoznaja iz toga jo zanimljivija: stopa umiranja smanjila se za 40% . Ljudi su osim toga mnogo manje obolijevali. Tijekom Prvog svjetskog rata kad je vladala velika epidemija gripe, zarazile su se u Europi stotine tisuca ljudi i bilo je mnogo smrtnih slucajeva. Dansko je pucanstvo bilo toga po tedeno. Artritis / artroza Artritis je naziv za cesto veoma bolnu upalu koja nastaje kad se mi ici i zglobovi nedovoljno opskrbljuju svje om krvlju, a venozna krv natovarena tetnim talogom ne mo e normalno oljecati. Ovdje podsjecam na opisano kapilarno talo enje tetnih tvari koje ima svoje korijene u "mracnom crijevu". Artroza je samo kronicno nastalo stanje. Pogledaj, molim, zorni prikaz zgloba u dodatku na kraju knjige. Crvena arterijska krv mora dvaput proci kroz kost, da bi se opskrbila opna koja obavija zglob. Isto tako mora venska krv dvaput proteci kroz stijenku kosti, kako bi proizvodi vlastite izmjene tvari i tetni talo i mogli oteci. To su cetiri uska mjesta to ih Tvoje otpadom zacepljene krvne ile moraju svladati, kosti se ne mogu povuci! Ta nadasve va na "membranska vrecica" opskrbljuje zglob bistrom, bijelom tekucinom, ne krvlju. Ona je medutim od velikog znacenja, jer cini odbojnik izmedu ko tanih zglobova.

Inace bi dolazilo do trenja kosti o kost, to bi izazivalo veoma bolne ivcane podra aje.

A Ti citav svoj ivot opskrbljuje te zglobne kapilare mrtvom branom, tako da u zglobu nastaju sna na upalna trenja. Na laj se nacin razvije primjerice kru no koljeno koje se upali, natece i jako boli. Ja ka em kru no koljeno, jer kuhani, peceni, ljepljivi i krobom bogati proizvodi od itarica izazivaju u prvom redu zacepljenje kapilarnog sustava. Dakako da je suodgovorna sva termicki obradena hrana. Tome pripada i ustajala, preostala hrana koja "lako prija" kad se podgrije ili ponovo zapece. Pogledaj sliku zgloba u dodalku na kraju. To to sam ovdje opisao vrijedi za sve reumatske boli. A postoje na alost razne bolesti citavog tjelesnog sustava za kretanje. Kad Te budu opel mucile reumatske boli, ne okrivljuj za to lo e vrijeme, vec svoju dugogodi nju neumjerenu, neuravnote enu prehranu. Postoje li izgledi za izljecenje? Da, tako da ukloni uzroke. Masa e, oblozi, grijanja ne mogu ti pri lome pomoci, jer li oni donose samo privremeno olak anje, a ne iskorjenjuju samo zlo. Boli u ledima Za brojne boli u ledima vrijedi isto: izazivaci su vec prije opisani. Tvoje "ovapnjene" ile. kao i trajno lo a opskrba stanica kisikom i hranjivim tvarima. Vene se te ko i nedovoljno mogu rje avati tetnih taloga, te tako nastaju o tecenja meniska i mi ica. Osjetljivi su ivci podra eni i reagiraju s boli. I ovdje vrijedi: jesti svje u, prijesnu hranu, mast maksimalno ograniciti i mnogo se kretati, da bi se tako proci cavali putovi tjelesnih sokova. So Prikladne kombinacije hrane U mojoj je knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss deri Koclitopf!" dan graficki prikaz pravilnog sastava na e hrane. Tu bih se elio usredotociti samo na neke bitne tocke koje su nadasve va ne za prista u prirodnog nauka o zdravlju. Covjek zapravo ne bi uopce morao dugo razmi ljali o pravilnom sastavu hrane daje ostao cisti vocojed. Sve vrste hrane sadr e masti, ugljikohidrale. bjelancevine, vitamine i minerale u odredenom medusobnom omjeru. Neki kritiziraju selektivni odnosno odvojeni nacin prehrane po dr. I lay it koji je svoju metodu preuzeo iz prirodnog nauka o zdravlju. Ja posjedujem prva izdanja dviju knjiga dr. Haya, u kojima se uvijek iznova spominju autori prirodnog nauka o zdravlju. Hay je posve jasno definirao: ive ne namirnice koje sadr e u velikoj mjeri krob i bjelancevinu ne bi se trebale jesti zajedno. To je tocno, jer trebaju probavne enzime protivnog djelovanja. To usporava i ote ava probavu. Zacudujuce je medutim kako danas njemacki prista e odvojene hrane tumace Haya. jer Hay se po svojim stavovima sla e s prirodnim naukom o zdravlju, osim kad se radi 0 temi mlijeka. Vec je dr. Wall) razvodnio i promijenio Hayev original. Kad se citaju knjige dana njih pobornika odvojene hrane, u njima se Hay prikazuje kao veliki u ivatelj

mesa, ribe i sira. A on je zapravo smatrao meso nekorisnim 1 nepotrebnim. Za njega je bila savr ena vocna hrana! Na 50. strani njegove knjige "Medical Millenium" pi e: Nikako kruh! 1 on je odbacio krobne proizvode. Pogledaj naprotiv stranu o krobu pri odvojenoj hrani koja se sada prakticira. Hay pi e na 15. strani: "Rank fruits first! "

Stavi voce na prvo mjesto. U Havaje alkalicna hrana bila uvijek na prvom mjestu. I on je zastupao formulu: 80 posto baze, 20 posto kiseline! Kiselina i krob lo e pristaju jedno uz drugo. Vocna i octena kiselina uni tavaju enzim amilazu koji rasi vara krob. Voce tada ostaje u elucu i fermentira. Tako su vocni kolaci ili limunov soku spoju s miislima prehrambeno besmisleni! Tu brzo dolazi do vrenja, javljaju se garavica i podrigivanje, a naposljetku se razvija alkoholni proces. Bjelancevina i krob trebaju isto tako enzime protivnih osobina. Bjelancevina zahtijeva kiselinu kao posrednika, a krob bazicnu amilazu. Kiselina i baza se po kemijskoj zakonitosti neutraliziraju. Dolazi do dugog vremena djelovanja u elucu i kao gore do razvoja alkohola. Bjelancevina i bjelancevina zajedno isto su tako problematicne. Svaka bjelancevina treba odredenu jacinu kiseline. Radi toga se treba jesti samo jedna vrsta bjelancevina u jednom obroku. To ne vrijedi za razne vrste ora astih plodova, jer su aminokiseline u njima gotovo jednake. Bjelancevina i kiselina daju se vec bolje spojiti jedna s drugom. Ali enzim pepsin postaje aktivnim samo onda ako postoji samo jedna vrsta kiseline: solna kiselina. Druge lako kiseline smetaju tom enzimu i uni tavaju ga. pa i vocne kiseline. Pri mesnoj hrani ostaje voce lako dugo u elucu dok ne bude probavljen mesni protein. Dakle, opet vrenje i podrigivanje. Masti i proteini zajedno nisu isto tako preporucivi. Znamo da se masnoce ne pojavljuju u prirodi izdvojeno. Jede li se masnoca uz bjelancevinu, ne mo e elucana kiselina pravo djelovali jer najprije mora biti probavljena ma snoca. Nazocnosl ulja u elucu usporava stvaranje probavne kiseline. Izbjegavaj dakle povezivanje maslaca, ulja, avokada i slicnoga s bjelancevinskom hranom! Na a je potreba za masnocom veoma mala, a mesna je hrana ionako vec dovoljno sadr i. tSecer uz bjelancevinu isto tako usporava stvaranje elucane kiseline. To va i kako za vocni ecer tako i za bijeli ecer i med. ecer tada oslaje u elucu kao faktor vrenja. ecer i krob. ecer sprecava razvoj dovoljno enzima ptijalina u slini. Tako mo e krob te ko biti razgradena. Upravo je to opca popratna pojava pri jedenju kolaca i mje avina miisla: oni proizvode razne neugodne simptome. Ako uopce mlijeko, tada bi se ono irebalo uzimati iskljucivo kao samostalna hrana, dakle bez ikakvih dodataka. Ti si s druge sirane citao da ljudi poslije odvikavanja od majcinog mlijeka vi e ne posjeduju dovoljno potrebnih enzima laktaze i siri ta da bi mogli dobro probaviti mlijecne

proizvode. Kravlje mlijeko za tele posve je drukcije sastavljeno od majcinog mlijeka za bebu. Prista e prirodnog nauka o zdravlju ne piju mlijeko, a pogotovo truli sir. Nekoliko se vrsta voca mogu dodu e kombinirati, ali vec nam osjecaj odaje da slatko i kiselo voce ne pristaje dobro jedno uz drugo. Probavni proces lubenice pocinje tako brzo da bi se one trebale jesti posve same za sebe. Idealna je samo jedna vrsta voca u jednom obroku. Na taj ce si nacin najbr e priskrbiti energiju i osjecat ce se veoma lagano. A sada usporedi svu onu zbrku i nered hrane koju si dosada u ivao s ovim popisom kombinacija! Mo e li So

dakle sada pogoditi odakle dola/e probavile smetnje i pratece bolesti? v krobom bogati ugljikohidrati stvaraju alkoholicare Covjek voli sve vrste omamljujucih alkoholnih pica, jer ga ona trebaju odvratiti od grube zbilje svagda njice. Ali vecinu alkohola proizvodimo svakodnevno u sebi jedenjem kuhane i pecene krobne hrane, kao to su kruh, keksi, miisli, sve vrste itarica, krumpir, puding, ecer, med, kava, caj (da, cak kava i caj). Alkohol se sastoji od ugljika vodika i kisika, skraceno CHO. Samo je udio tih elemenata razlicit i iznosi u: alkohola C2HA0, ecera CnH#$iu kroba C12H10O5, kave CH10O2, caja C13H9O. Jedina se razlika prema "tvari" iz boce sastoji u tome daje taj alkohol pomije an s drugim elementima, tro i se u manjoj kolicini i stoga sporije prelazi u krv. Antialkoholicari pokazuju odbojnost prema alkoholicarima. No buduci da su sami veliki potro aci kruha, itarica, kolaca, ecera, pudinga, kave, caja itd., riskiraju jednake, negativne posljedice kao alkoholicari. Pri svakom obroku prodire ta omamljujuca tvar u tijelo i time u mozak te uzrokuje sljedece nepo eljne nuspojave: lo e osjecanje, blokadu mi ljenja, mentalnu ogranicenost, smu enost, nemogucnost koncentracije, neraspolo enost za rad. Dugorocne su posljedice: problemi s jetrom, natecene noge, kljenuti, akutna slabokrvnost, ecerna bolest itd. Primanje alkohola iz hrane mo e se uostalom dokazati na ivotinjama: pojedu li previ e prezrelu log, fermentirajuceg voca, ne pona aju se drukcije od pripitih ljudi. Ta proizvodnja alkohola kao u pivovari ili destilani nema medutim ni ta s Tvojim elucem ili Tvojim crijevima. Ti sam proizvodi rakiju, jer si svoje tijelo zasuo velikim kolicinama kuhane i pecene hrane od itarica i bra nom, koji su bili nepoznati kao ljudska hrana sve dok nisu bili uzgojeni iz trava kojih danas uopce vi e nema. Ljudi su jedina iva bica koja jedu tu termicki obradenu ka u. Proizvodi od itarica cine danas zajedno s mesom, ribom, jajima i sirom glavne sastavne dijelove dana nje uobicajene kuhinje. Alkohol proizveden u pivovarama i pecarama iz fermentirajuceg kroba isti je kao onaj koji se stvara iz krobnih supstancija u tvom tijelu. Veliki se potro aci kroba nalaze stalno u omamljenom stanju to ga izaziva alkohol i osjecaju silnu elju za krobom i slatki ima. Devet desetina na ega pucanstva mo e se ubrojiti u tu kategoriju. Oni se osjecaju lo e kao pijanci, pate od zatvora, glavobolje i stalno su umorni. Osim loga su prijemljivi za "itis"- tegobe, kao to su bronhitis, gastritis, apendicitis, upale u podrucju nosa i drijela, prehlade i upala pluca. Jedina je razlika u tome to pijanac pije alkohol iz boce, dok ga u ivatelj kroba proizvodi u svom tijelu! Proizvodnja te

krobne kiseline dogada se na alost u neprestanom kolanju: danju i nocu, iz godine u godinu - kao u pivovari. Taj nezdravi proces mo e prekinuti samo ako odbaci svoje trajne navike i za svoju hranu napokon prihvati nacelo: nekuhana, nemije ana i nezacinjena! Strucnjakinja za prijesnu hranu Stella McDermott napisala je vec 1919. u svojoj knjizi "Metaphisics of Raw

Food" daje kao studentica imala te ke zdravstvene probleme, iako je vjerovala da se po tada uobicajenom mi ljenju zdravo prehranjuje. Napori za pobolj anje njezinog stanja ostali su tako dugo bezuspje ni dok jednog dana nije dobila u ruku knjigu lijecnika dr. Johna D. Tildena koji je prakticirao u Denveru." U samo pet minuta spoznala sam uzrok moga bolesnog stanja: previ e primanja alkohola iz prije spomenutih proizvoda. Doktora Tildena sam vi e puta spomenuo u svojoj knjizi "VVillst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!", i jo cu govoriti o lom znacajnom lijecniku. " krob cini jetru tvrdom poput daske!" rekao je dr. Walker koji u svojim knjigama osobito kritizira krob koji uzrokuje vjetrove u crijevima. A dalje je k tome ustvrdio: "Mi nemamo ni grama slobodna kroba u tijelu, krob je glavni uzrocnik promjena krvnog tlaka, bilo da se radi o visokom ili niskom tlaku!" A trebali bismo uva avati i sljedecu spoznaju dr. Walkera: "80 posto na ih ljudi koji se prehranjuju na uobicajeni nacin, ima gliste! Da, gliste se ba kao i bakterije osjecaju veoma dobro u mrtvoj krobnoj ka i, ona je njihova omiljena hrana. Protusredstvo: pojedi nekoliko obroka sirove mrkve i glisle ce odmah uginuli. Ovo je citava na a tragedija: nitko se ne mora naprezati razmi ljati o svom zdravlju. 1 nitko vi e ne treba podnositi boli, jer opojnih sredstava ima kao pijeska na moru . A kad nam se bli i kraj, pose emo za morfijem. Nije nam va no kako sa svim tim izlazi nakraj na najveci organ za odstranjenje otrova - jetra. Bolesnicka blagajna placa osim toga sve to lijecnici propisuju spo rim samoubojicama, onima koji sebe polako ubijaju. Zahvaljujuci raznim sredstvima protiv garavice i nadimanja ne trebaju se dakle odreci uobicajene hrane s alkoholom. Moj najbolji savjet za Tebe: smjesta napusti klub deraca mrtve i krobne hrane! Arterioskleroza (ovapnjenje arterija) mo e zadesiti citavo tijelo, ne samo koronarne i mo dane arterije. Opetovanja su potrebna za Tvoje dobro. Za to moraju vojnici vje bati do iznemoglosti odredene radnje? Da bi s vremenom stekli potrebnu vje tinu. Mnogi ljudi kupuju na primjer odredenu vrstu margarina, jer televizijska propaganda uvijek iznova hvali kvalitetu te " ive ne namirnice"". Na pocetku sam Ti u nekoliko recenica opisao svoj nauk o zdravlju. Sad Ti moram utuviti u glavu tih nekoliko misli. Iz iskustva i mnogih pisama citatelja znam da ba ne stoje dobro stvari sa spremno cu da se prihvate sadr aji knjiga. Neki nisu ni ta razumjeli ili su zaboravili. Tako je jednom do ao na moja vrata neki vicarac koji je hitno elio sa mnom razgovarati. Na sva pitanja to ih je on sebi pribilje io odgovorio sam medutim op irno u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" Mogao si je dakle u tedjeli daleki put.

Osobito se u labilnih ljudi mora uvijek racunati s povratkom staroj ovisnosti. Kako cesto vidim one koji se navodno prehranjuju svje om, prijesnom hranom, kako s

u itkom jedu kruh sa sirom. Mi ljudi koji se uistinu prehranjujemo u skladu s prirodnim naukom o zdravlju ne jedemo medutim krobni kruh ni sir, otrovni mlijecni proizvod koji je zapravo u procesu raspadanja. Tko pati od neke alergije, trebao bi se ionako okaniti mlijecnih proizvoda. Gluten u p enici zauzima drugo mjesto na popisu hrane koja je uzrocnik alergija! Slijede ga jaja i cokoladni proizvodi! Znam da me ena Tebi da u djelo medutim to stalno kudenje ide nekima na ivce. Moja redovito poziva da budem tolerantniji. Stoga prepu tam mo da ni ne procita ovu knjigu ni ne provede preporuke to ih ona sadr i. To bi bilo na Tvoju veliku tetu.

Dva velika problema zaokupljat ce nas u buducnosti i zadavati muke: prvo, neobuzdani rast stanovni tva u svijetu; drugo, golema kolicina ugljicnog dioksida (C02) stoje ljudi, automobili, ivotinje, strojevi itd. ispuhuju k nebu. Jo bi bilo moguce dobavljanje dovoljno ive nih namirnica kad bi i mesojedi postali vegetarijancima, jer da bi se primjerice proizveo jedan kilogram mesa, potrebno je deset kilograma itarica. Odmah bi se moglo prehraniti sedam do deset puta vi e ljudi kad bi uslijedila opskrba izravno iz biljke. Zaobilazni je put preko ivotije skup, cini ljude bolesnima i nanosi tetu okoli u. No Ako i Ali ni ta ne koriste. To ostaje tek pusta elja, jer u Njemackoj ima samo 1,2 posto vegetarijanaca, medu kojima je rijetko tko u ivatelj svje e, prijesne hrane, a manje prete ito ili iskljucivo voca. 95 posto vegetarijanaca jede tople obroke i opcenito ne ivi zdravije od mesojeda. Istra ivanja su pokazala: pri prehrani iskljucivo vocem i povrcem ne bi moralo gladovati cak dvadeset puta vi e ljudi na zemlji nego sada. Walter Sommer vidio je vec 1950. posve jasno: "Bolesti nevolja kroz nara taje ljudskog roda: to je ivotni uspjeh' judi zasljepljenih carom vatre tednjaka, koji ne ele prestati pripremati svoju hranu na vatri, kako bi bila tobo e ukusnija. Time upropa tavaju medutim sami sebe, priskrbljuju si nesrecu, sve moguce bolesti i jade. K tome tada dolaze ekonomske krize, te politicki nemiri. Obja njenje za njih mo e se posve jednostavno naci u tome da zemlja ne mo e proizvesti dovoljno hrane ako covjek poku ava ivjeli svoj ivot odnosno prehranjivati se zaobilaznim putem preko ivotinje. Zar se ne misli na to da se do 85, cak 90 posto ive nih namirnica proizvedenih za stocnu hranu izgubi pri uzgoju stoke prije nego to njezino meso postane iskoristivim za ljude, a tada ono jo izaziva razne bolesti i jade? Meso se osim toga 85-90 posto sastoji od vode, a samo je ostatak masa. I evo opet gubitka ljudske radne snage i napora, a za to? Je li sada jasnije za to su svi narodi oduvijek izlo eni propasti?" Ali mi ne elimo propasti. Ravnajmo se po nacelu velikog

kineskog filozofa Lao-Cea: krije spas od zla!" Ja sam najvece nevolje ipak imati za spas citave na e lijepe znaci: povratak hrani koja

"U prekomjernom se zlu uvjeren da ce ljudski rod u casu dovoljno snage uma i naci lijek zemlje na kojoj ivimo. A to jednostavno je rasla pod suncanim

sjajem! Gornji citat Lao-Cea mo e na sve probleme na eg ivota ! Ugljicni dioksid

uostalom primijeniti

U mojoj su mladosti bili pje acenje, kocije s konjima i bicikli uobicajena sredstva za kretanje. Dana nje najdra e dijete Nijemaca, auto, omogucava uistinu gotovo bezgranicnu slobodu. Auto je najva nije prijevozno sredstvo za putovanje na posao i na godi njem odmoru, kao i dokaz (na ega) postignutog ivotnog standarda. Za seosko stanovni tvo nije prihvatljiv prijelaz na sredstva lokalnog javnog prijevoza, jer kao prvo uopce ne postoje odgovarajuce veze, a kao drugo, gubi se dragocjeno vrijeme. Vrijeme je novac. Mnogo vece kolicine C0 2 nastaju pri lo enju vatre u kucanstvu. Najgora je medutim opskrba hranom preko ivotinje. Sume su bile posjecene za nesmetani uzgoj stoke. Stoga, te metode njezinog uzgoja i iskori tavanja proizvode najveci udio C0 2 . Glavni su krivci za umiranje na eg drveca i oneci cenje pitke vode isto tako i mnoge gnojnice sa svojim visokim sadr ajem sumpora. To se "sredstvo za gnojenje" dodu e ispari poslije njegovog izno enja na polje, ali njegovi topljivi otrovi dospiju do svakog kutka na e zemlie "Zeleni" su ucinili mnogo dobroga. No kad te iste ljude gledam kako pu e i jedu velike kolicine mesa, tada mi preostaje jedino zakljucak da se praksa i teorija katkad ne pok lapaju. Ja se ne bih elio odreci dana njeg tehnickog napretka, samo se on treba dobro povezati sa zdravim nacinom ivota. Ti bi ljudi trebali poceti od sebe: ostaviti svoje automobile, odjavili telefone, ne slu iti se strujom proizvedenom u nuklearkama, a na svojim se putovanjima odreci charter-zrakoplova koji zagaduju zrak! Iskljucenje nuklearnih proizvodaca struje u Njemackoj ne koristi ba ni ta ako sve dr ave oko nas nesmetano dalje grade nuklearne elektrane. Sanjaru, poka i kako si to zamislio! Odbacimo najprije ono to mo emo odmah promijeniti odnosno zamijeniti boljim: skupu kuhanu, mrtvu hranu. Vegetarijanskom bi se hranom moglo prehraniti sedam puta, a svje om prijesnom hranom dvadeset puta vi e ljudi! Priopcenje iz Genfa od kolovoza 1994. godine: "Bude li se porast stanovni tva i dalje dogadao lakvom brzinom kao do sada, bil ce 2025. godine na ovom svijetu oko 9.1 milijarda ljudi, pokazalo je istra ivanje Ujedinjenih naroda. Danas na svijetu ivi 5,7 milijardi ljudi." Taj ce se broj u samo 30 godina gotovo udvostruciti. Budemo li se i dalje vladali tako nepromi ljeno kao do sada, iserpit ce se zemIjin potencijal i bez. nuklearnih ratova. S obzirom na tu cinjenicu krajnje je vrijeme da i Vatikan stalno promi lja i potice na odgovorno rodileljstvo. Ali ne mo emo samo Vatikan smatrati odgovornim za tako nagli porast stanovni tva, jer su njime najvi e pogodene siroma ne, nekatolicke zemlje Afrike i Azije. "Budite plodni i mno ite se" - taj se

biblijski poziv pokazuje na putu u 21. stoljece najvi e prakticiran u najsiroma nijim zemljama. Najljep a se stvar na svijetu ne mo e zabranili, a Kina sa svojim propagiranjem

obitelji s jednim djetetom ili rigorozna prisilna Sterilizacija ne pridonose iz raznih razloga stvarnom rje enju tog problema. Ne budemo li uskoro poceli djelovati na razuman i uistinu ucinkovit nacin, bit ce sve vi e izgladnjelih i umirucih u bijedi. Sada nji broj stanovni tva bi trebalo ravnomjerno rasporediti. To bi trebalo biti nastojanje svakog covjeka koji odgovorno misli. Bole li neki organi, loje znak za uzbunu. Zdravi organi nikada ne bole. Jedan je lijecnik dao svojoj knjizi naslov "Liebe Deine Krankhcit, sie halt Dich gcstind". A jedna se knjiga doktora von Elbwehra zove "Herzinfarkt -Signal zar Gesundheit?" Slu aj znakove - tko ih precuje, ne mo e se vi e spasiti. Ako jo uistinu mo e sve podnijeli i dobro se osjeca unatoc ustrajanju na takvoj prehrani, tada bi trebao biti zahvalan svojim precima, jer u lom slucaju njima zahvaljuje nasljedivanje otpornih kromosoma. Tada Tvoje zdravlje nije Tvoja zasluga i trebao bi pokazati mnogo poniznosti! Ja sam lijekom vi e desetljeca upoznao mnogo razmetljivih tobo njih sveznalica koji odavno le e na groblju. Ti bi trebao uvijek misliti na to da ne uzme u usta ni ta to nije prava, zdrava, iva, prirodna hrana. Pazi i na to da Ti svje i zrak. cisla voda, suncana snaga, ugodna okolina i mnogo kretanja budu stalni pratioci. Dakako da naslijedena ivotna snaga isto tako igra izvjesnu ulogu. Uzmimo kao svijetao primjer prof. dr. med.Kdtschaua. On je dokazao da se naslijedene slabosti mogu pobijediti: roditelje, bracu i sestre, te neke rodake izgubio je kad im je bilo oko 50 godina. On je medutim njegovao zdrav nacin ivota i prakticirao kao lijecnik na Chiemseeu jo do svoje devedesete godine. Njemacki savezni predsjednik Herzog boji se, kako sam cuo, obiteljski uvjetovanog mo danog udara. Trebao bi procitati Kotschauove knjige i pravodobno promisliti o svom nacinu ivota. Samoiscjeljujucu snagu tijela prepoznajemo na razne nacine i u raznim situacijama. Nagnjecenja, ogrebotine, rane. o iljci poslije operacija, slomljene kosti, prehlade i mnoge druge infekcije produ odnosno zacijele bez na e pomoci ili zahvala s na e strane iii necije druge. Mi prihvacamo samo ono to vidimo, a poricemo da snaga, koja je u nama mo e svladali i sve druge bolesti. Unutarnja je iscjeljujuca snaga uvijek u nama. Ako tijelo vi e ne mo e samo ne to izlijecili, tada je cesto vec prekasno i to je postalo neizljecivim. Prirodna je snaga uvijek spremna izlijeciti, ali ona zataji u onih ljudi koji su trajnim pogre nim vladanjem uni tili svoje stanice. Tijekom svog ivota silno smo sebe zlorabili. Krivnju za svoje oslabljene snage trebamo pripisati samima sebi. Nastavimo li dalje kao do sada. ostat cemo naposljetku i bez one jo preostale snage. Ovdje cu jo jednom ponovili: priroda sve lijeci, ali ne vi e sve ljude.

Na organizam stalno radi, kako bi nas odr ao sposobnima da funkcioniramo. On nas neprekidno nastoji po tedjeti vlastitog i tudeg smeca. Tijelo s nagomilanim otrovnim otpadom ne mo e funkcionirati na najvi oj razini. Tako se javljaju poznate akutne bolesti koje trebaju ubrzati proces ci cenja. Tijelo aktivira svoje rezerve, kako bi proci cavalo i popravljalo. S tom bismo unutarnjom snagom trebali suradivali u slucaju tegoba. Za nas to znaci najbolje ni ta ne jesli. mirovali i pili samo cistu vodu. A kako bi se Tvoja crijeva mogla br e oslobadali otrova, trebao bi se svake

veceri podvrci klisliranju. Izbjegavaj aktivnosti bilo koje vrste. Uz to je najbolja pomoc mirovanje u postelji, i to u dobro prozracenoj, suncanoj sobi bez radija i televizora. Sve drugo, poput uzimanja pilula, bilo na kemijskoj ili biljnoj bazi, bila bi pogre ka i dodatno bi te oslabilo. A ci cenje tijela moralo bi ukloniti jo i taj kemijski teret. Zacepljujemo li sebi u i za te znakove, zapasl cemo u te e izljecivo kronicno stanje. Postoji pet stadija bolesti: 1. nadra aj, 2. upala, 3. nastanak gnojnog cira, 4. otvrdnuce, 5. rak! Svojom krivnjom silazimo takvim ljestvama iz akutnih u kronicne stadije. Na mnoge se nadra aje i upale, poput prehlada i elucanih katara, ne osvrcemo ili ih ubla avamo pilulama. Tim prvim stadijima isto tako pripadaju nesanica i razdra ivost. Ako se negdje stvorila izraslina, loje vec silazak preko otvrdnuca u posljednji stadij: rak. Tim se ljestvama mo e opet popeli samo ako se smjesta vrati potpuno prirodnoj hrani, svje oj prijesnoj hrani. Nije va no koje je vrste bolest. Takvi se stadiji mogu odnositi na svaku bolest. Buduci da je bolest samo zatrovanost, ti su stadiji razni stupnjevi zatrovanosti. Moramo nauciti po tovati vitalnu snagu u sebi. Uzmimo k srcu sljedece tocke: Prvo: ni ta unutar ili izvan prirode ne mo e nadomjestiti unutarnju mudrost. Drugo: ni ta unutar ili izvan prirode ne mo e preuzeti tjelesne funkcije ci cenja i popravljanja. Bolesno tijelo pokazuje daje bilo zlorabljeno. A ipak se neprekidno radi na izljecenju. Ako si konacno postao svjestan znacenja vitalne snage samoiscjeljenja, tada bi se odmah trebao odreci svake zloupotrebe svoga tijela. Gdje je ne to uni teno, tamo ni prirodna snaga ne mo e ni ta carolijom ponovno stvoriti. Operativno bi vadenje organa trebao smatrati osakacenjem i velikom zabludom. Mo e li se rak izlijeciti? Eventualnu izljecivost raka prijesnom hranom uzimao sam veoma oprezno kao tematiku svojih izlaganja. Ka em posve otvoreno: rak je posljednja postaja dugog postupanja protiv zakona prirode. Zamislimo li kao mjeru du ine jedan metar, tada se on pri ustanovljenju raka vec skrati za 90 centimetara. Rak se ne mo e prije dijagnosticirati. Rak si dakle uzgajao - slikovito receno - tijekom 90 centimetara od ukupnog jednog metra. On je poceo bujati prije mnogo godina. Rak ne bukne iznenada! Bavit cemo se samo tim posljednjim deset centimetara protiv kojih se na a kolska medicina bori stra nim mjerama: operacijama, zracenjima, kemoterapijama. Pre ivi li netko to mucenje nekoliko godina ili samo nekoliko mjeseci , mo e govoriti o sreci. Oboljeli od raka je vec ionako pri kraju snaga. I sad bi ga jo trebali moci spasiti cisti otrov i kirur ki zahvati? A lijecnik jo ohrabruje bolesnika: "Jedi to Ti prija."

Po mojim iskustvima imaju izglede za ozdravljenje samo karakterno jaki ljudi, poput Franza Konza, ako ubuduce jedu samo prijesnu hranu, voce i povrce i mnogo se krecu.

Kom se i uljao iz bolnice gdje je vec bio pripremljen skalpel i izlijecio svoj rak eluca iskljucivo tom snagom prirode. Ali tko to jo mo e? Oboljeli od raka mora se po pravilu borili protiv ogorcenog otpora kolskih medicinara ako eli primijeniti alternativne metode. Ja shvacam da se svatko hvata i za najtanju slamku ako mu je ivot ugro en lom stra nom bole cu. No promi ljanje o raku trebalo bi poceti u roditelja, kako bi svoju djecu mogli uciti pravom nacinu ivota. Svako potiskivanje odnosno ubla avanje simptoma bolesti pilulama stvara isto lako rak kao prekomjerna prehrana ivotinjskom, termicki obradenom bjelancevinom. Metastaze raka preopterecene su produktima razgradnje bjelancevine. To je najozbiljnija opomena prirode da vi e ne taknemo ivotinjsku bjelancevinu. Rak je postao veoma alosnom ljudskom sudbinom. Unatoc istra ivanjima koja se racunaju u milijardama nema jo nekih rezultata koji nude spas oboljelima od te opake bolesti. Naprotiv - broj novo oboljelih i dalje raste. Dok je prije dvadeset godina jo svaki esti obolio od raka, danas se to dogada svakom trecem covjeku. Stanje ce se dalje pogor avati, jer ljudi nisu spremni promijeniti svoj nacin ivota. Sto se danas na primjer poslu uje povodom dru tvenih poziva? U 95 posto slucajeva mrtva ivotinjska hrana u kojoj vec nakljukani gosti u ivaju i zalijevaju je vinom i rakijom. to drugo mo e iz toga nastati negojednoga dana smrtna osuda rak? Ljudi koji su do ivjeli takve slucajeve u svojih najbli ih, ni tada se ne promijene. To su shvatili samo kao zlu kob doticnih. Dokle god covjek ne bude promijenio svoj nacin ivota, rast ce i dalje broj obol jelih od raka. Ljudi su podlegli tovljenju mesom, "bogu otpada"! 102 Stoga bi prehrana prijesnom hranom i mnogo kretanja trebali konacno postati nu dom osobito za te bolesnike. Perzijac Aterhov rekao je: rak je kci kuhinjskog lonca. Ta razorna bolesl ima svoj zacetak vec u prvom ubla avanju prehlade u djecjoj dobi! Vec nagomilani otpad eli van i ne bismo mu to trebali onemogucavali. No to cini zabrinuta majka'.' Ona se lijekovima bori proliv vrucice i hunjavice, samo da jadno dijele ne bi trpjelO. Tako ostaje medutim otpad u tijelu i sve se vi e gomila. To poluzdravlje postaje tada uzrokom danas najce ceg uzroka smrti u djecjoj dobi: raka. Na a dana nja djeca ovisna o hamburgeru, pr enim krumpiricima i Coca-Coli imaju vec cesto visoki krvni tlak i povi enu razinu kolesterola u krvi. Sve to je upravljeno protiv ivota, stvara izrasline, gnoj i naposljetku rak. U ovoj bih Ti knjizi elio na grub nacin prikazali tu praksu samolrovanja, kako ne bi podlegao bicu raka. Glavno pitanje mora glasiti: kako da u tom nezdravom svijetu ostanemo zdravi? Svje a prijesna hrana oslobada domacice prisilnog rada u zaparenoj kuhinji. One bi zapravo

morale presretne prebjeci prirodnoj prehrani. Mogle bi se vi e radovali ivotu, do ivjeti pravu slobodu i k tome svoju obitelj odr ali zdravom. Na alost upravo one zagri ljivo brane kuhinjski lonac koji ih ve e za tednjak! Koliko je mnogo brakova bilo razoreno samo zbog tog kuhinjskog posla. Nije sve ucinjeno samo kupnjom i pripremanjem jela. poslije loga slijedi pranje i spremanje posuda. Za to se vrijeme ostali clanovi obitelji obicno odmaraju od napora jedenja obroka. A ovdje bih jo elio dodati: ta je domacica poslu ila svoje najbli e pokvarenom, mrlvom

hranom od ivotinjskih le eva, ne zdravom hranom, ne zdravom hranom. Pri prehrani prijesnom hranom u tede se osim toga veliki tro kovi za potro enu energiju. Meni osobno uopce ne smeta ako kod kuce nije postavljeno nikakvo jelo. pa ni povrce. Tada jedem voce to ga nudi to godi nje doba i koje upravo najvi e elim. To su cesto banane koje su na raspolaganju 365 dana u godini. One su jeftine, sadr e sve hranjive tvari, pa tako i osam nu nih esencijalnih aminokiselina: one su lako probavljive i zasitne. Svojim visokim udjelom kalija i magnezija imaju pozitivan ucinak u cesto kiselom elucu i crijevima. 700.000 ivotinjskih vrsta na zemlji pona aju se instinktivno po ovom jednostavnom nacelu: one ive od ive hrane. Danas ljudskom krivnjom svakodnevno propada 160 ivotinjskih i biljnih vrsta. Samo covjek koji umi lja da je osobito mudar uni tava ivost hrane njezinom termickom obradom. Samo on pije mlijeko jo i poslije odvikavanja od majcinog mlijeka, on eli vjecno ostati sisavac. Samo on uzima lijekove. Nijedna se ivotinja na zemlji ne vlada tako budalasto. Covjek je nepromi ljen i premalo vace, a posljedice su lo a probava, cirevi na elucu, hemoroidi i bolesti vena. eludac, kao to znamo, nema zube. Kad spomenem te lo e i tetne navike covjeka, cujem vec dobro poznati odgovor: mi nismo ivotinje. Dakako da nismo ivotinje, ali se ba kao i one sastojimo od mesa i krvi i trebamo se dr ati istih zakona prirode. ivotinje su nam medutim dovoljno dobre za ispitivanje lijekova koji tada slu e nama ljudima. Milijuni njih su radi toga svakodnevno mucene i ubijane. Covjek nema po tovanja prema drugim stvorovima. Mrtvoj ivotinji preostaje samo jedna mogucnost, da nam se osvecuje: kolesterolom. U biljnom svijetu nema kolesterola. Taloge te tetne, ute, ilave mje avine kolesterola, vapna i masti u i na Tvojim arterijama mo e zahvaliti mrtvim, termicki obradenim ivotinjskim tijelima! Eskimi jedu dodu e velike kolicine masnoca bogatih kolesterolom, ali prijesnih. Oni imaju dodu e slobodne arterije, ali najvi e napadaja kapi i kratak ocekivani ivotni vijek. Njima nedostaje kao protumjera prijesna biljna hrana. Upravo nas taj primjer uci da ljudski organizam ima kao prehrambenu osnovu samo biljnu hranu, a ne termicki obradena mrtva ivotinjska tijela. Iz toga nauci: sirov ivotinjski kolesterol i vrjedniji kolesterin koji se sam stvara u tijelu ne talo e se kao tetni otpad. A to dosada malo tko zna: krobno ljepilo, osobito iz termicki obradenih itarica, pospje uje talo enje smeca u ilama i u citavom tijelu ! Bezazlene bakterije Danas se naglo iri i jedna tobo nja "bolest": "uzrocnici" su bakterije u na em tijelu. Njih iznenada pretvore navodno jo nepoznati virusi u opake nemani koje u roku od nekoliko sati izjedu citave komade mesa. to ima navodno za posljedicu amputacije udova ili cak smrt. U stvarnosti ne postoje medutim zarazne bolesti, jer bi se tada

morali svi zaraziti. Radi se samo o reakciji vlastitog tijela. Ono pocinje novu fazu ci cenja od otrovnih taloga, bez obzira jesu li bili skriveni u tijelu od djetinjstva ili su nakupine novijeg datuma. "Jama za talo enje" bila je opet puna.

Kad se organizam ne bi s vremena na vrijeme oslobadao takvih otrovnih taloga, zavr ili bismo brzo na groblju. Danas se pri jacim prehladama i gripoznim infekcijama suvi e nepromi ljeno propisuju antibiotici, premda su uzrocnici tih bolesti virusi. Penicilin ubija medutim samo bakterije, nikada viruse. Svakom nepotrebnom upotrebom oslabljuje sve vi e svoju otpornost, tovi e svoju ivotnu

snagu. Mi ljudi time sami uzgajamo ubojite bacile! Bakterije i virusi su naprotiv dragocjeni supomagaci, tako reci deraci strvina. Oni stupaju u akciju posve nezavisno o zarazi, samo tamo gdje se ima to utamaniti. Zato bismo svaki jaki katar trebali pozdraviti kao dobrodo lu pomoc. Poslije prehlade se osjeca mnogo bolje znak da je Tvoja "kanta za smece" opet trebala ci cenje. Tvoj je bolesni organizam potaknuo dakle te male, prijateljske ivotinjice na veliko ci cenje. One su sve prije nego izazivaci bolesti. Are Waerlaml je o njima ovako sudio: "Osjecaj zahvalnosti trebao bi vas (Ijecitelje) barem potaknuti da podignete spomenik ili mo da nadgrobni kamen, jer koliko znamo nema nijednog bacila sa spomen plocom: "Nepoznatom mikrobu od zahvalnih lijecnika!" Waerland je na alost svojom hranom pru ao sjajno tlo baeilima: peceni Waerlandovi kruhovi! Oni se u takvoj krobnoj sluzi osjecaju osobito dobro. To je krobno ljepilo hrana za bacile, mikrobe, bakterije i viruse. Drugi primjer: stavi kuhanu i sirovu jabuku jednu kraj druge. Kuhana ce jabuka za 24 sata sagnjiti djelovanjem bakterija; sa sirovom se mjesecima nece ni ta dogoditi. Pokusi sa ivotinjama uce nas izumiranju. "Cats" se zove knjiga doktora Pot tinge ra i D. C. Simonsena. u kojoj oni opisuju dugotrajno proucavanje pri kojemu je jedna skupina macaka bila hranjena prijesnom, a druga kuhanom hranom. U nekih je pokusnih ivotinja iz druge skupine zatajio od druge generacije spolni nagon, a od trece je generacije bila znatno smanjena sposobnost rasplodivanja. Cetiri je daljnje generacije trajalo da bi se sirovom hranom vratilo zdravlje pre ivjelim ivotinjama. Osim toga, sna le su ih te ke, degenerativne bolesti, ali i sve bolesti ljudi koji jedu kuhanu hranu: nepotpun razvoj lubanje i drugih kostiju, krive noge, rahitis. iskrivljene kralje nice, du a degeneracija motorickih ivaca u mozgu i lednoj mo dini. Macke hranjene sirovom hranom ostale su vitalne i nisu pokazivale nikakve promjene. Ovdje jo moram napomenuti da medu istra ivacima i proizvodacima hrane vlada veliko nadmetanje, prava ljubomora. Svaki poku ava drugom ne to prigovoriti.

Teze doktora Brukera Rado bih odustao od ovih redaka o poznatim Brukcrovim itaricama, ali moram govoriti na njegove osobne klevete i optu be to ih je iznio u svojoj knjizi "WerDiat isst, wird krank". Ja svakako znam cijeniti da je dr. Bruker u svojoj neumornoj borbi protiv izoliranih vrsta ecera ostvario veliko, zaslu no djelo, osobito s obzirom na to daje imao financijski jakog protivnika: industriju ecera i slastica. Ali tko se detaljno pozabavi njegovim tetnim dogmama o itaricama, nece naici na bezazlene stavove. Bruker je svojim na

padima protiv mene radi toga

to dajem prednost prehrani

vocem i povrcem bez. itarica, zapravo pobijao samoga sebe. Ono stoje on preporucao pri bolestima, naime preh ranu 100 posto svje om, prijesnom hranom, isto je to sam i ja savjetovao kao idealnu hranu kad je covjek bolestan. Ako stopostotna svje a, prijesna hrana lijeci bolesti - kako mo e bili tetna kao trajna hrana? Brukerovi prijedlozi za lijecenje bolesti trebaju dakle bili dobri i ispravni, dok su isle preporuke s moje strane tako reci potpuno pogre ne, nelogicne, fanaticne, vodene interesima ekonomicnosti? Tii zar se ne shvaca to se objavljuje? Kako mo e jedan lijecnicki savjetnik pokazati tu slabu stranu? Brukeru je va no samo to da ocuva od ru enja sustav prehrane itaricama i hranom koja sadr i maslac, to gaje desetljecima gradio! Jo jednom: u Brukera ima svje a, prijesna hrana ljekovit karakter, a ista je Wandmakerova preporuka pogre na! Dvopreg Bruker/GuljalirsmiiUuo sam ne to inteligentnijim. Gdje je ostao razum? Za zdravlje ne igra ulogu to su itarice bile vi e tisuca godina va na osnova prehrane. Nitko ne osporava da su one to bile. Ljudski su se geni prenosili dalje milijunima godina, nisu su se mijenjali. Nitko nije covjeka prisilio da s prostora svoga porijekla, tropskog pojasa, iseli u krajeve umjerenije klime i masovno se razmno ava. Za nagli porast stanovni tva i prenapucenost zemlje sa svim njezinim posljedicnim problemima trebale bi se prije pripisati itaricama koje se mogu dugo uskladi titi. Prakticni se test uvijek pokazuje korisnijim od svake teorije. Ne daj se dakle zavarati zvucnim imenima - bilo s profesorskim ili doktorskim titulama ili bez njih - i njihovim silnim teorijama. I )a se razumijemo,ja sam sam bio je dan od prista a prehrane itaricama koji je svoj kruh pekao od biolo ki uzgojenih itarica mljevenih u vlastitom mlinu. Govorim dakle iz dugogodi njeg iskustva na vlastitom tijelu. Vec sam prije spomenuo da itarice bogate krobom predstavljaju sjajno plodno tlo za viruse, bakterije, mikrobe itd. Prehrana itaricama po Brukeru nudi na idealni nacin preduvjete za to! Tko eli procitati moj odgovor na optu be Jr. Brukera - koji se sastoji od cetiri strane teksta - neka mi po alje kuvertu s placenom po tarinom (Helmut VVandmaker, Miihlenberg 15, 25782 Tellingstedt). Brojne knjige s dijetama i raznim kompromisima

trebale hi se zaboraviti, one samo vode preko kompromisnih bolesti u kompromisnu smrt! Na a dana nja hrana vi e nije punovrijedna zbog sredstava za gnojenje, insekticida i peslieida. Na a su tla iscrpljena, a time i na organizam. Nakon proucavanja mnogih novih knjiga, rezultata istra ivanja i poslije vlastitih pokusa ponavljam svoju preporuku o prikladnoj nadopuni prehrane vitaminima i mineralima koju sam izrekao vec u svojoj prvoj knjizi od 1975. Na to prisiljavaju 11000 ispitivanja, aktualna saznanja o "slobodnim radikalima" i njihovim protivnicima antioksidansima. Ako uistinu postoje takve jednostavne, ne kodljive tvari, za to ih ne bismo isku ali i primjenjivali? Ta one samo dopunjuju ono to smo mi ljudi stoljecima nerazumno uni tavali. Vidim po svojim prijateljima da takva sredstva uistinu djeluju i olak avaju nastale probleme. Odreci se prehrambenih navika - to se mnogima cini kao nesavladiv problem. No uzimati vitaminske pilule odmah su spremni. Pritom me cudi koliko mnogo ljudi vec upotrebljava takve tablete!

U nekim mjestima ima vec lijecnika za prirodno lijecenje koji se istodobno bave ortomolekularnom-medicinom. Ti lijecnici za cjelovitu medicinu lijece svoje pacijente tom blagom metodom . Pojam ortomolekularna medicina stvorio je dvostruki dobitnik Nobelove nagrade Linus Pauling. On znaci ispravne molekule. Zakljucak: mi trebamo vi e vitamina i minerala nego to nam ili mo e dati industrijalizirana hrana! Dopuna vitaminima i mineralima Trebaju li nam dodatno vitamini i minerali? Prista e prirodnog nauka o zdravlju, dakle ljudi koji se prehranjuju zdravim prirodnim proizvodima bez njihove termicke obrade, ne bi trebali dopune vitaminima i mineralima - ako se mogu uvijek stopostotno prehranjivati biljnim prirodnim proizvodima, kao to su voce, povrce i ne to oraha koji su rasli na posve zdravom tlu koje jo nije bilo muceno kemijskim sredstvima za gnojenje, insekticidima i pesticidima. Prirodni je proizvod uvijek potpun, sadr i sve to covjek i ivotinja trebaju. Na alost ima jo malo takvih savr enih proizvoda, a isto tako i malo ljudi koji se njima prehranjuju. Tko ne mo e potpuno prihvatiti prehranu zdravim proizvodima to se odnosi i na one koji jedu kuhanu hranu - trebao bi ozbiljno razmotriti upotrebu tih dodataka prehrani. Opredijeli se i tada snosi posljedice. Na temelju svojih dugogodi njih iskustava polazim od loga da se 99 posto svih ljudi ne hra ni u dovoljnoj kolicini punovrijednim svje im i prijesnim proizvodima. Ni onaj koji se prehranjuje iskljucivo prijesnom hranom, ne mo e uvijek nabaviti eko-proizvode. A kad i uspije, ne zna u kolikoj su mjeri uistinu cisti. Jer ni proizvodi iz prirodnog uzgoja nisu po tedeni znatnih tetnih djelovanja iz zraka i isparavajucih gnojnica. Potpuno zdravu prijesnu hranu trebali bismo kao svoj jedini i najbolji "lijek" promatrati kao pravilni sastav svih poznatih i jo neotkrivenih vitamina i minerala. No mi smo ljudi gotovo sve kobno promijenili i k tome termickom obradom bijedno smanjili prehrambenu vrijednost na e hrane. Mo da ce nam s dodacima uspjeti dovesti opet biljke donekle u ono prvobitno normalno stanje kakvo je bilo na zemlji milijunima godina bez razornog kemijskog djelovanja i termicke obrade. Bez te nekada nje normalnosti ne bismo svi mi danas bili ovdje. Nadam se da ce jednog dana u nama izrasti spoznaja da organizam mo e primiti vitamine i minerale u njihovoj punoj snazi samo u prirodnom vezanju i da cemo opet ivjeti poput divljih ivotinja koje se prehranjuju iskljucivo prirodnom prijesnom hra nom. U tijeku mojih razmatranja spoznao sam da nema posebnih lijekova, ni pilula ni ljekovitog bilja . Tako ne bismo

ni te dodatke prehrani trebali gledati kao ljekovita sredstva, vec gotovo kao besprijekorne prehrambene namirnice koje su opet postigle prvobitno stanje. Ti dodaci ne mogu djelovati kao ubla avajuci lijekovi koji odmah djeluju, vec samo dugorocno pobolj avaju Tvoju prehrambenu osnovu i time Tvoju vitalnost i zdravlje. Nikako ne smijemo te dodatke smatrati lijekom i dalje ivjeti kao do sada po motu: uzet cu vitamine,

tada mogu opet "zgrije iti"! Mora se dakle i u zagovornika vitamina i u njihovih protivnika razluciti bezvrijedno od vrijednoga. Ima strucnjaka za prehranu koji su desetljecima odvracali od upotrebe dodataka, a sada govore upravo suprotno. Ovdje ne elim govoriti samo za ono malo pravih u ivatelja prijesne hrane, vec elim sve ljude pouciti, da ih tako naoru am protiv goleme premoci tutorstva. Magnezij, cudesni metal U ovoj se maloj knjizi ne mogu u pojedinostima baviti djelovanjem vitamina i minerala. O lome postoje veoma dobre knjige. No na pocetku ove kratke razrade te teme elio bih kao primjer prikazati osobnu pricu profesora kemije Jamesa B. Piercea, u kojoj on izvje cuje u svojoj knjizi "Heart Healthy Magnesium". Ona pocinje kao u tisuca ljudi napadajem jakih boli u predjelu jednjaka i grudi. Bio je ustanovljen povi en krvni tlak. Daljnje su dvije godine prolazile u uzimanju diuretika (lijeka za pospje ivanje mokrenja, kako bi se sni avao krvni tlak i sprijecilo stvaranje vode u plucima i oko srca). Zatim su uslijedili te ki napadaji to ih je lijecnik dijagnosticirao kao anginu pectoris, a koji su bili ubla avani pilulama nitroglicerina. Vec postojecim tegobama pridru ile su se jo i druge, poput ubrzanog, nepravilnog kucanja srca - osobito poslije obroka, uz koje je Pierce pio nekoliko alica kave. Nakon to je poceo izostavljali kavu, do lo je do privremene normalizacije stanja. Osjecaj te ine u elucu izazivao je medutim iste simptome. A tada je do lo do iznenadnog veoma jakog napadaja pri radovima u vrtu,uslijed cega se sru io. U bolnici su uslijedile beskonacne procedure s kateterizacijom koronarnih arterija. Bilo je cudnovato da su te arterije pokazivale tek minimalne laloge. A simptomi su ipak postojali. Ta se cinjenica podudara sa spoznajama glasovitog kardiokirurga doktora dc Bakcva koji u polovine svojih provedenih operacija srca nije uslanovio taloge. Neka mi ovdje bude dopu teno pitanje: za to se tada uopce moralo operirati? Da bi u ao novac u blagajnu? Lijecnik je Pierceu propisao Cardizem, blokator kalcija, da bi se snizio krvni tlak. Njegova je dijagnoza glasila: angina pectoris uslijed grceva koronarnih arterija. Tako su pro le daljnje dvije godine , tijekom kojih se on kao profesor kemije morao te ko boriti da bi izdr ao dr ati nastavu. Poslije 50 minuta bio je prisiljen nacinili stanku od 20 do 30 minuta. Kad je primijetio polagani gubitak moci pamcenja, postao je depresivnim i morao prijevremeno otici u mirovinu. Njegovo muceni tvo nije medutim jo bilo okoncano. Unatoc uzimanju lijekova jo se pojacala estina napadaja. Tome su se pridru ile jake boli u donjem predjelu leda i u lijevoj nozi stoje zahtijevalo upotrebu tapa kao pomoci pri hodanju. Napadaji su bili sve te i i ucestaliji.

Godine 1988. bili su u SAD-u objelodanjeni prvi pozitivni istra ivacki rezultati o djelovanju aspirina pri srcanim napadajima, dok britanski istra ivacki projekt nije do ao do pozitivnog rezultata. Razlog za to bio je to su Ameri

karici primjenjivali pul'er koji je uz aspirin dodatno sadr avao magnezij i kalcij, dok su Britanci istra ivali normalni aspirin. To je sada privuklo pozornost profesora kemije: uz aspirin bili su dakle u puferu magnezij i kalcij. Tako je prof, dr. Pierce poceo uzimati Dolomit-tablete koje su sadr avale kalcijev i magnezijev karbonat. U roku od nekoliko dana i cezle su u njega boli u nozi i ledima. Tegobe s anginom pectoris toliko su se popravile daje odlucio ubuduce izostaviti antagoniste kalcija. Sada angina vi e nije bila problem. Bilo je osobito primjetljivo: vratila mu se tjelesna i du evna snaga, te prija nja izdr ljivost. Kakva se pouka mo e izvuci iz mucnog puta tog profesora kemije? Pomanjkanje minerala magnezija u organizmu bilo je uzrok svim stra nim tegobama. Uzimanjem magnezija u spoju s kalcijem, kalijem i drugim mineralima do lo je u prof dr. Pierced za kratko vrijeme do zacudnog izljecenja tegoba sa srcem, ledima i nogom - i potpunog povratka moci pamcenja. Prof Pierce je u spomenutoj knjizi opisao na 180 strana svoja osobna iskustva iz te kih stadija bolesti i najnovije spoznaje o magneziju i drugim mineralima. Iz toga bismo izvje ca trebali shvatiti da svakog dana moramo dodatno uciti, kako bismo se znali vratiti prirodi - koju smo iznevjerili - s njezinim nepromjenljivim zakonima. Poznavatelj prirode Goethe izrazio je to ovako: "Mi smo napustili prirodu, ne priroda nas! Nije dovoljno ne to samo znati, mora se i primijeniti; nije dovoljno ne to satno eljeti, mora se i uciniti!" Cini se da tek sada uistinu pocinje povijest vitamina i minerala. Tko raspola e primjereno opremljenim kompjuterom, mo e krenuli putem podataka. Nedavno sam saznao I 14 da se pod llelathNei Database skupljaju publikacije koje nas svaka tri cetiri dana upoznaju s najnovijim otkricima i postojecim stanjem na tom podrucju. U kolovozu 1995. bilo je tamo 240 000 tekstovnih priloga i upucivanja na odredene knjige, medu njima 233 clanka o C vitaminu. Internet je po svoj prilici trenutno najveci On/me-ponudac. No taj sustav dobiva sve jacu konkurenciju drugih posrednika podataka. Na temelju uvijek moguceg pristupa istra ivackim rezultatima u citavom svijetu stvoreni su preduvjeti cije se znacenje jo uopce ne mo e sagledati. No u/ sav tehnicki napredak koji olak ava na ivot: ni ta se nece promijeniti pri nacinu ivota prehranom prijesnom hranom - stoje propisuje priroda - koji treba biti povezan s mnogo kretanja. Jedi dakle ive, svje e, neobradene prehrambene namirnice i kreci se! Stoga to ce ce iskljuci kompjutor i ekran, podi van na svje i zrak i priskrbi snagu svom organizmu. Cini se daje magnezij va an katalizator za sve procese u tijelu. Pomisli na to da bez magnezija nema kucanja srca, ivcanih impulsa ni mi icnog kretanja. On upravlja s preko

300 enzima i aktivira ih, kao to pi e Maria Elisabeth Lange Emsl u svojoj knjizi "Bioelemeut Magnesium - Beruhigung MS der Natur" (Ilerbig -Verlag). Magnezij poma e nadzirati krvni tlak, odr avati mi ice gipkima, sprecavali grceve i stvaranje bubre nih kamenaca, te nenormalnih taloga u ilama; tititi mi icne stanice ako pri ozljedi dode do stvaranja previ e kalcija; odr avati ravnote u elektrolita; smanjili rizik od angine pectoris, a osobito srcanog i mo danog infarkta

Prof. Pierce, kemicar koji je uistinu bio strucnjak na svom podrucju, ipak nije znao da se uzrok njegovih tegoba trebao tra ili u pomanjkanju magnezija. kolski su ga medicinari lijecili na uobicajen nacin blokatorima i diureticima, koji su medutim samo kratkorocno pomagali. Tek je zahvaljujuci naprednom istra ivackom timu sa sveucili ta u Gainsvilleu /Florida saznao da su njegove boli potjecale od grceva u koronarnim arterijama i u grlu. Kao terapeutska je mjera bilo propisano iskljucivo dodavanje magnezija. On zahvaljuje magneziju da se danas osjeca 20 godina mladim, opet se mo e normalno kretati i vi e ne osjeca srcane tegobe i ukocenost mi ica. Za njega je potresno i tu no gledati kako prijatelji koji pate od slicnih tegoba ne ele preuzeti ni ta od njegovih iskustava. Tako je slicno i meni, stoje vidljivo iz nekih opisa u ovoj knjizi. Tra im dakle prehrambeno orijentiranog lijecnika ili Ijecitelja koji se ne bavi samo potiskivanjem odnosno ubla avanjem simptoma, vec govori o zdravom nacinu ivota i k tome poma e tijelu bezazlenim, ali nadasve ucinkovitim vitaminima i mineralima. Je li novo ono to je kemicar Pierce na sebi iskusio o djelovanju magnezija? Ne, jer vec je 1915. francuski istra ivac raka prof. Pierre Delbet tumacio da magnezijev klorid u omjeru od 12 prema 1000 u golemoj mjeri povecava djelovanje bijelih krvnih tjele aca i daje "cudotvorna sol za pomladivanje i borbu protiv raka" (Izvor: Julien Dungleru: "Die Pj'orte der Gesundheit"). Prof. Delbet bio je primarijus, sveucili ni profesor, nositelj svih uglednih titula i do ivio 96 godina. 1 Nijemac dr Friedrich Tasehe izvje cuje u svojoj knjizi "Uberlegungen zur Krebs bekdmpfung" o Delbetovim istra ivanjima. Ja sam u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" posvetio vi e stranica magneziju, velikom protivniku kalcija. Ovdje sam elio pomocu stvarnog primjera jo jednom skrenuti pozornost na to da se krajem ovog stoljeca treba konacno shvatiti koliko je silno na organizam ovisan o opskrbi vitaminima i mineralima svake vrste i u dovoljnoj kolicini. Oboje se mo e trajno omoguciti iskljucivo cistom prijesnom hranom i dobro promi ljenom nadopunom. Od svoga tijela mo emo ocekivati da daje samo onoliko koliko smo mi spremni dali njemu. Dosada smo ga kljukali samo mrtvom hranom i stimulansima. Zapamti ovaj slogan: "Magnezij u stanicu, vapno van - kalij u stanicu, sol van!" Vrhunski vitamin C Ljudi, covjekoliki majmuni i zamorci imaju jedan genetski defekt koji vjerojatno se e unatrag do ledenog doba: oni ne mogu vi e sami proizvoditi vitamin C. Taje vjerojatno naslijedena mana pre ivjela tisuce nara taja i ne mo e se uklonili nikakvom idealnom prehranom! Sva druga iva bica mogu u jetri stvarati iz glukoze svaku potrebnu kolicinu vitamina C. Tako i slicno tumace pomanjkanje vitamina

C u covjeka Pauling i mnogi drugi istra ivaci. alosna cinjenica: mi ljudi nismo sposobni sami stvarati vrhunski vitamin C koji upravlja svim ivotnim procesima. 117

Mi srno dakle u tom pogledu u nepovoljnijem polo aju od ivotinja. Na temelju objavljenih istra ivackih rezultata 0 vitaminima, prije svega nobelovcaLinus a Paulinga osjetio sam se potaknutim iznova se njima pozabaviti. ivotinje u slobodnoj prirodi ne umiru od srcanog infarkta, dok su u nas ljudi srcani i mo dani infarkti gotovo najce ci uzrok smrti. Uzaludno je raspravljati o tome za to ne mo emo vitamin C sami proizvodili i kad se la sposobnost izgubila ili je li ona uopce bila potrebna kad smo se jo u punoj mjeri prehranjivali svje im, posve cistim, nicim zatrovanim vocem koje je sadr avalo mnogo vitamina C. To se dvoje vi e ne mo e dokazati. Tu sa sada radi samo o za nas kobnim cinjenicama da mi ljudi vi e ne mo emo vitamin C sami proizvoditi i da se 99 posto nas vi e ne prehranjuje u dovoljnoj mjeri svje im vocem i povrcem. A ta se hrana vecinom jo uni tava kuhanjem, pecenjem i pr enjem. Uvijek iznova ka em: kuhinjski je lonac na a smrt! "Broj. ljudi koji su platili ivotom poslije upotrebe poznatih farmaceutskih proizvoda iznosio je tijekom sedmogodi njeg razdoblja istra ivanja od 1983. do 1989. cak 2069. U istom vremenskom razdoblju nije bilo nijedne rtve medu onima koji su upotrebljavali vitaminske dodatke!" (Objavila u "The Townsend Newsletter for Doctors" americka udruga centara za kontrolu otrova.) Ako je samo uzimanje kemijskih lijekova povezano s rizikom smrti - za to da tada barem za sebe ne isku amo bezazlene vitaminske dodatke? Prirodni nauk o zdravlju ka e da prijesna hrana sadr i sve potrebne vitamine i minerale u organskom obliku. Ta tvrdnja va i na alost samo onda ako je ta prijesna hrana bila. kao to je vec obja njeno, uzgojena ekolo ki i biolo ki, bez umjetnog gnojiva i kemijskih pomocnih sredstava na jo posve zdravom tlu. No gdje je to jo moguce i tko mo e platiti takve proizvode? Prirodni je nauk o zdravlju polagao svoje temelje vec od 1822. Tada su zatrovane prehrambene namirnice bile ne to nepoznato. Nova gledi ta tjeraju na promjenu mi ljenja! Ja sam stoga godinama oklijevao objaviti svoja iskustva s dodacima hrani. Ali cinjenice jasno govore za to! Mnogim prijateljima koji ne mogu sami izici nakraj s promjenom svoga nacina ivota, mo e se br e pomoci. Netko tko se stopostotno prehranjuje prijesnom hranom, cak onaj koji jede samoniklu zelenu hranu - stoje propagira moj prijatelj Franz Konz -. mo e u svojim organima asimilirati maksimalno 100 miligrarna cistog vitamina C. Nije va na kolicina vitamina to je sadr i voce i povrce, vec ona kolicina to je mo emo primiti! Potro aci kuhane hrane moraju se medutim zadovoljili jednom cetvrtinom te kolicine ili jo manje. Podgrijana jela ne sadr e vi e ni ta. U takozvanoj Junk food sadr ani su samo jo tragovi toga krajnje va nog vitamina koji je prijeko potreban za sve ivotne procese. Norve ki istra ivac Kare Berg otkrio je vec 1963. lipo

protein koji se kasnije istra ivanjima dr. Ratha i kolega po kazao kao tetan. Dovoljno vitamina C sprjecava talo enje log tetnog proteina na stijenkama arterija. Oni su zak ljucili da laj proteinski surogat dovodi do arteriosklero ticnog ovapnjenja i uzrokuje neku vrstu skorbuta. Dr. Rath je 1991. u "Journal of Orthomolecular Medicine" objavio detaljno izvje ce o tome. U njemu je savjetovao kombina ciju vitamina C i L-lizina, da bi se pobolj ao rad srca i lako uklonile boli izazvane anginom pectoris. Vec bi svakod

nevno uzimanje 500 miligrama L-lizina, L-prolina, 1000 miligrama vitamina C i drugih antioksidansa razgradilo postojece taloge u arterijama. Revolucionarna hipoteza - ako je tocna. No to mo e provjeriti! Svaka stresna situacija krade tijelu vitamin C. svaka popu ena cigareta potro i 20 miligrama vitamina C. Za nedragovoljne, pasivne pu ace jo je gore. Pu ac gubi dimom 40 posto svog vitamina C. Svaki put kad povuce dim iz cigarete udahne 100 milijuna "slobodnih radikala". Buduci da pu ac opcenito prakticira posve pogre an nacin ivota, pati od stalnog pomanjkanja vitamina C. Pu aci, kao i ostali ljudi koji pate od nedostatka tog vitamina, idu ravno u pravcu skorbuta. Odatle i njihova prijemljivost za mo danu i srcanu kap. Njihove su arterije upljikave, krv mo e prokapljivali u okolinu. Vitamin C jaca arterije, kao to cemo kasnije vidjeti. Dosada sam govorio samo o vitaminu C, to ga vi e ne mo emo proizvoditi. No i drugi su vitamini i minerali, poznati i jo nepoznati, isto tako potrebni za ivot. Vitamin C je medutim najva nija tvar, vrhunski vitamin, to ga na e tijelo mora dobivati u velikoj kolicini. Njega ima najvi e u ipku, citrusima i tamnom zelenolisnom povrcu. On je veoma osjetljiv na svjetlo i u kuhinjskom se loncu vecinom uni tava. Njime osobito oskudijevaju u ivatelji itarica. Njihova hrana sadr i kao konacni proizvod jo veoma malo vitamina C. Mi trebamo uvijek citav, cjelokupni, potpuni proizvod. Nije va no samo to jedemo, vec i biopodnosivost hrane: kako na organizam mo e primili u sebe njezine molekule i iskoristiti ih. Danas se to bez dodataka hrani mo e medutim pokazati na alost kao pogre ni zakljucak! I ja moram preispitali svoj stav to se lice vitamina i minerala i vratiti se svojoj izjavi u mojoj knjizi od 1975. Na kongresu " ivotnog nauka" ("Lebenskunde") koji je bio odr an 1992. u Bad Godesbergu, podnio sam izvje taj o istra ivacima Paulingii i Burgersteinu i pritom navijestio da se prirodni nauk o zdravlju mora pone to mijenjali s obzirom na dodatke hrani. U to sam poslije nekoliko dugogodi njih pokusa uvjeren vi e nego ikada: danas vi e ne poznajemo punovrijednu, izvorno prirodnu hranu! Istra ivaci su otkrili da su cak pingvini zatrovani olovom i kadmijem. Osim toga, mi ljudi nismo sposobni kao to sam vec spomenuo -. proizvoditi vitamin C! Iako je upravo va nost vitamina C poznata vec desetljecima, ipak se ta spoznaja opcenito jo uvijek nedovoljno iskori tava u prakticnom ivotu. Njemacka stalno u tome zaostaje. Prikladnu primjenu sprjecavaju u prvom redu kolski medici nari. 1100 istra ivanja irom svijeta s pozitivnim rezultatima nije jo uvijek dovoljan dokaz za le konzervativne ljude. Oni zahtijevaju dopu tenja zdravstvenih slu bi. A s druge strane svakodnevno propisuju bez gri nje savjesti pilule cije su katkad kobne nepo eljne nuspojave dobro poznate - pogledaj upozorenja na papiricu prilo enom

uz dolicni lijek. Tvrdnje o nepo eljnim nuspojavama vitamina nisu dokazane pretpostavke. Ja savjetujem svim neodlucnim lijecnicima: ta provedite na sebi pokus s nadopunom vitaminima i mineralima! Samo cete tako moci napokon pomoci svojim pacijentima. S jednim moramo medutim uvijek racunati: privremeno mogu nastupili slicne detoksikacijske pojave kao pri promjeni nacina ivota prijelazom na prehranu prijesnom Ina

nom. No to te ne bi trebalo obeshrabriti, jer ce brzo proci. Tko ipak ne mo e s tim izici nakraj, neka jednostavno prekine uzimati dodatke. Istra ivanja Linusa Paulinga - koja se u unatrag do 1966. godine - potvrduju sada konacno stotine znanstvenih istra ivaca i lijecnika. Ja sam u drugom izdanju moje knjige "dick+krank oder sch lan k+ge su iid?" od 1992. uvrstio dodatak gdje neki "lijecnici novog nara taja" ili cak "novog uzgoja" kako oni sebe nazivaju, opisuju velike uspjehe lijecenja u svojih pacijenata zahvaljujuci tome to njihovu zdravu prehranu spajaju s visoko doziranim vitaminima i/ili mineralima. Ti lijecnici svi skupa ponajprije preporucuju neobradenu prijesnu hranu. Katkad se dopu ta ne to ribe kao opskrbljivaca bjelancevinama. Mladi su istra ivaci dakle na taj nacin njegovali i pacijente koji su cesto vec bili kratko pred "bypass"- operacijom. Poslije nekoliko su tjedana vec mogli brzim hodanjem ili cak laganim trcanjem prevaliti dosta velike udaljenosti. Boli angine pectoris posve su prestale. Njihove su ile bile polako, ali sigurno oslobodene taloga. Poznati je pobornik alternativne metode lijecenja dr. Whi taker, cija mjesecna pisma "Health & Healing" primam vec godinama. Nadalje se trebaju spomenuti: dr. McDougal, dr. Dean Ornish, dr. Rios, dr. Barnard. Pritom ti lijecnici nisu s obzirom na njihove prijedloge o prehrani upotrebljavali tako stroga mjerila kao na prirodni nauk o zdravlju. Njemacka slu bena znanost jo i sada osporava da se vec postojeci talo i mogu ukloniti. Velika zabluda. Pacijenti koji pate od te kih srcanih bolesti idu jo uvijek pod no . Jednom mome znancu predstoji vec neko vrijeme presadivanje srca. On se na alost ne mo e obratiti. ostaje podlo an kolskoj medicini. Prije nego to bih se ja prepustio tako rizicnom zahvatu, bile bi moje prve mjere stopostotna promjena nacina prehrane, prijelaz na prijesnu hranu i nadopuna vitaminima i mineralima. Posavjetovao bih se s onim lijecnicima koji to vec godinama uspje no prakticiraju i svoje pacijente vracaju bez operacije aktivnom ivotu. Ali covjecja je volja njegovo nebesko kraljevstvo. Prije spomenuti "lijecnici novog nara taja" provodili su pokuse s vitaminsko - mineralnim nadopunama i bez njih. Pritom se pokazalo da su njihovi pacijenti bili davanjem vitamina i minerala br e oslobodeni taloga na gomilanih u njima. Prvi lijecnik koji je u svojoj terapiji primjenjivao vitamine bio je Kanadanin dr. Ahrain Hoffer koji je pedesetih godina lijecio velikim kolicinama vitamina B3 (niacina) pacijenticu koja je bolovala od shizofrenije. Taj je lijecnik uistinu utemeljio tu novu dopunsku medicinu. Na njega je uvijek iznova upucivao i Linus Pauling. Prema "Orthomolecuiar Nutrition"objavio je dr. Hoffer 1994. godine zajedno s dr. Mortonom Walkerom knjigu "Smart Nutrients -A Guide to Nutrients That Can Prevent and Revers Senility".

Prije otprilike 13 godina donio sam sa sobom prve knjige trojice americkih lijecnika Cheraskina, Ringsdorja i Sisle ya. Njihova velika knjiga "Vitamin C - so ndtig wie Sauer stoff" na alost je rasprodana. Ona je nastala kao rezultat 11 000 znanstvenih istra ivanja i dokazuje da su u zabludi oni kriticari koji jo uvijek tvrde daje previ e vitamina C no. Sada se tom tematikom bave i neki autori s njemackog govornog podrucja, ali nitko nije tako opse no prikupio tet

mnoga znanstvena istra ivanja iz citavog svijeta kao ta trojica Amerikanaca. Madarskom biokemicaru Albertu Szentu Gyorgyiju dugujemo zahvalnost, jer mu je 1928. uspjelo izolirati vitamin C iz limunske kiseline. Za njegov mu je rad bila odana cast 1937. godine, kad je postao dobitnikom Nobelove nagrade. Za to njegovo djelovanje nije poznatije poslije toliko vremena? Napola informirani znanstvenici osjetili su potrebu da upozore na moguce bubre ne kamence i druge nepo eljne nuspojave. Tek su Pauling i njegovi nasljednici mogli pokusima na sebi obeskrijepili brojne protuargumente. Pauling je u svrhu pokusa uzimao dulje vrijeme do 50 grama (= 50000 miligrama.) dnevno i tako mogao uvjeriti i posljednje skeptike u bezazlenost vitamina C. U meduvremenu postoji toliko mnogo rezultata ispitivanja da se sada mo e sigurno reci: vitamin C nije ni u vecim kolicinama toksican. Nadopunjujuca davanja drugih vitamina i minerala utemeljila su konacno uspjeh generacije mladih lijecnika bez predrasuda. Ima li boljih dokaza od onih u svagda njem ivotu s pacijentima? Kakvo olak anje osjete li jadni te ki bolesnici kad osjete da njihova iscrpljena tijela opet dobivaju snagu i da se malo pomalo mogu odreci poznatih uvijek tetnih lijekova sa svim njihovim nuspojavama! Kako se samo mogao tako dugo odr ati stav kritike i nevjerice prema vitaminu C potrebnom za ivot, a s druge strane irokogrudno propisivati lijekovi ciji tetni ucinci sigurno nisu bili nepoznati? Kako je moguce takvo protuslovlje? Razlog: vitaminom C se, za razliku od prekomjerno skupih lijekova, ne mo e mnogo zaraditi! Jedan me znanac izvijestio kako mu je pao na glavu strujni kabel. Posljedice su bile tjedan dana kome i uzetost lijeve strane za koju su lijecnici rekli da ce ostati. On si je po Paulingovoj preporuci dao ubrizgati 45 grama vitamina C intravenski. Uzetost je u roku od nekoliko dana nestala. Taj je covjek u rujnu 1995. sjedio posve zdrav nasuprot meni i pritom mi pricao o te kom meningitisu svoga sina koji se isto lako mogao dokraja izlijecili injekcijom visoko doziranog vitamina C. Vjerujem da smo s istra ivanjem vitamina C tek na pocetku! Pauling je sebi posljednjih godina davao 18 do 20 grama sintetickog vitamina C. a moj se znanac zadovoljava s 10 grama. Kad bi smanjio dozu, odmah bi to osjetio. Inace, Pauling je djelovanje kiseline pra ka vitamina C uvijek neutralizirao natronom. Unazad cetiri godine i ja opel oprezno uzimam te vitaminske i mineralne nadopune - i primjecujem da mi cine dobro! Trebam li drugima pre utjeti tu cinjenicu, jer bih mo da sebe ucinio nevjerodostojnim, kao stoje mislio moj prijatelj Franz Konz? Ne, osjecam se obvezanim da za pomoc jasno upucujem na tu novu. a ipak vec odavno poznatu istinu! To je dokaz da sam jo i s 80 godina prilagodljiv za nove zahtjeve. U dobroj sam formi i elio bih to jo dugo ostati. Ta isku ajte sami cineci kao ja! Time mo ete svoje zdravstveno stanje samo pobolj ali, nikada pogor ali ! Ja nisam ni o kome ovisan i opisujem samo ono to sam

iskusio na samom sebi. Neki govornici, autori knjiga i voditelji ljecili ta ostavljali su na kongresima " ivotnog nauka" ba jadan dojam kad sam vidio to su sve lamo pojeli i jo zalili kavom i vinom. Jela to su bila poslu ivana tim "uzorima" bila su mrtva hrana, ne prijesna. Kako su mogli

sljedeceg dana mirne savjesti zastupati pred slu ateljima svoje mi ljenje? No i oni su ne birajuci grabili sa stolova sve io su mogli i trpali u sebe - od tople juhe preko integralnog kruha do voca i povrca. Neki su cak jo napunili i svoje torbe /.a kupovinu to su ih donijeli sa sobom. Tobo nji su se potro aci zdrave prijesne hrane vladali kao grabe ljive zvijeri. Kako li izgleda u njihovim elucima? v Sto su oksidansi? "Slobodni radikali" bili su otkriveni vec 1940. godine ali im se tek od 1980. pocela pridavati pozornost kakvu zaslu uju. A antioksidansi su njihovi protivnici. Funkcija i djelovanje antioksidansa mogu se objasniti na jednostavnom primjeru: eljezo rda ako se izlo i kisiku. Slicno se odvija biolo ki proces u tijelu. To vidimo na kri ci jabuke koja brzo poprimi smedu boju ako je izlo ena zraku. To se djelovanje mo e oslabiti ako se na kri ku nakapa nekoliko kapi limunovog soka. Tu mo e na prakticnom primjeru naucili o obrambenoj odnosno za titnoj snazi limunovog soka koji sadr i mnogo vitamina C. Za svaku prirodnu probavu hrane trebamo kisik. Pritom nastaju ti slobodni radikali. isto tako na posve prirodni nacin. Na e se tijelo po svojim izvornim osobinama i sposobnostima mo e samo obraniti od slobodnih radikala. No buduci da mi gotovo sve jestivo uni tavamo termickom obradom, nije vi e na imunolo ki sustav trajno za to sposoban, tako da se na e slanice malo pomalo li avaju njihovog za titnog sloja. Jednog 126 cemo dana bili bespomocno izruceni tim napadacima. Posljedica toga mogu bili brojne autoimune bolesti, kao to su MS. lupus, reuma zglobova, mukoviscidoza. No vitamini C, E i beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A. mogu obuzdati tetno djelovanje slobodnih radikala time to obnavljaju za titni ogrtac stanice. Danas je dakako i u Njemackoj poznat nacin djelovanja tog mehanizma koji spa ava ivot. Mnoge domace farmaceutske tvrtke nude za titne vitamine u sintetickom obliku s nekim dodacima. Svi su ti pripravci medutim preslabo dozirani. Za biolo ko rda nje kriv je dakako u velikom postotku nacin ivota s prete ito mrtvom hranom, ali ni najbolja prehrana ne mo e trajno nadoknaditi na u nemogucnost stvaranja vitamina C! A kad je vec tako kako da nas tek opskrbljuju potrebnim vitaminima pizze. hamburgeri, kobasice s pr enim krumpiricima. kava. Cola i slatki i / Sve su to beskorisne ne ive ne namirnice koje stvaraju velike kolicine slobodnih radikala! Na im dana njim nacinom ivota tro imo vi e za titnih tvari nego to ih mo emo pribavljati prehrambenim lancem. Time su pogodeni osobito zapadni narodi. Istra ivanja su pokazala da do 60 bolesti - od artritisa preko raka . srcanih bolesti do SIDE - mo e biti izazvano tim nepostojanim, slobodnim

molekulama (radikalima)! 1994. godine postojalo je vec 500 objavljenih clanaka i knjiga o slobodnim radikalima i antioksidansima! Nijedan istra ivac koji sebe smatra ozbiljnim ne mo e danas reci da o tome nije ni ta cuo ili citao. Bolesti srca jo su uvijek uzrok smrti broj 1. Ali da se krivo ne razumijemo: slobodni su radikali i korisni i va ni za ivot, kao na primjer kisik bez kojega uopce ne bismo

mogli ivjeli. U ovom mi je slucaju va no govorili o vi kovima protiv kojih se zbog na eg pogre nog nacina ivota vi e ne mo emo borili. Danas uobicajena termicka obrada odnosno kuhanje i pecenje na ih prirodnih prehrambenih namirnica uni tava obrambene tvari protiv slobodnih radikala, to nam ih je priroda obilno dala na raspolaganje. 1 lako mi sami proizvodimo bolesti svojim nerazumnim, nepromi ljenim nacinom ivota. Vec sam se u poglavlju o mesu, ribi i jajima bavio anlioksidansima u vezi s visoko nezasicenim biljnim uljima. To ne va i samo za margarin, vec i za danas uvelike hvaljena riblja ulja koja oslabljuju na u obranu od bolesti. U meduvremenu su se, kao stoje gore vec bilo kratko spomenuto, bavili tom tematikom brojni autori. Tako je dr. med. Cooper, svjetski poznali "otac" aerobika, objavio 1994. godine op irnu knjigu s naslovom "Aniio.xydaiu - Revolution" - pazi: Revolution*. Sada je laj americki bestseler dr. Coopera izi ao i na njemackom jeziku pod naslovom "Die neuen Gesunclinae/ier Antio.xydantien". Lijecnik dr. Elmer Canton izdao je vec 1990. knjigu "Bypassing Bypass" s op irno opisanim konkretnim slucajevima kao primjerima za pogubno djelovanje slobodnih radikala. On je vidio neke Stvari u novom svjetlu. Tako je utvrdit) da EDTA, supstancija koju su razvili Nijemci, da bi ivotinje oslobadala trovanja metalom, ne odstranjuje kalcij iz ila kao to se dotada pretpostavljalo-, vec otrovne tvari kao to su olovo, kadmij itd. On je nadalje ustanovio da nije kolesterol glavni zlikovac, vec se krivnja treba pripisati slobodnim radikalima koji onemogucavaju na u prirodnu tjelesnu za li lu. Predmet je medicine sprijecili bolesti i produljiti idea! je medicine uklonili potrebu za lijecnikom." (Dr. William Mayo, utemeljitelj svjetski poznate klinike Mayo) ivot;

Tako sam i ja Tebi vec savjetovao: nasloj se osloboditi lijecnika, bolnice i tableta. Takav bi poziv mogao potjecati i od dr. Willi.xa. Posljednjih sam dana u studenom 1994. godine otkrio na Floridi njegovu novu knjigu provokativnog naslova "Healthy at 100" ("Zdrav sa 100"). U njoj se isto tako daje mnogo prostora antioksidansima i visoko doziranim vitaminima. Dr. Willi.x jo planira plesati polku sa svojom unucadi na njihovim svadbama. Na tako pozitivni i poletni nacin pi e kardiokirurg koji je nekada te io oko 120 kilograma i imao problema s disanjem. Willi.x se kao vecina Amerikanaca prehranjivao mesom, krumpirom i raznim "specijaliletima", to vi e masnoca i bjelancevina, to bolje. Svoju je hranu nazivao "See Food diet" ("morska hrana"): sve stoje vidio, morao je ne birajuci utrpati u sebe! U Boca Ratonu (Florida) otvorio je praksu i ocekuje od svojih pacijenata da vi e ne dodu budu li se dr ali njegovih preporuka. To bi bila njegova najveca elja! Njegova je terapija jednostavna: dobra prehrana, vitaminsko-

mineralni dodaci i mnogo kretanja. On sam eli do ivjeti cak 126 godina! Ja redovito primam Willixova mjesecna izvje ca s naslovom "Health and Longevity" ("Zdravlje i dugovjecnost") Dr. Willixje, kako pi e, mjesec dana ku ao vegetarijansku hranu. Ubuduce se odrekao crvenog mesa. jer mu je poslije tog pokusa bilo mnogo bol

je. U bro uri od 1994. s naslovom "Smashing the Longevity Barrier" ("Razbij zapreku k dugovjecnosti") izvje cuje Willi.x da je postao potpuni vegetarijanac i k tome vitki porta koji je sudjelovao u najte em trijatlonskom natjecanju na svijetu pod nazivom "Hawaii Ironman". Dr. Lothar Burgenstein mogao je vec 1966. isku ati na vlastitom tijelu korisno djelovanje vitaminskih dodataka, kad je kao sedamdesetjednogodi njak bio povrijeden u te koj automobilskoj nesreci pri kojoj je pretrpio komplicira ni prijelom zdjelice, a bio preslab za vi e potrebnih operacija. Njegova povezanost s "Nutritional Science" i tada vec aktivnom "ortomolckularnom medicinom u SAD-u . dovela gaje do uzimanja visoko doziranih vitami na i minerala. Tako je vec uskoro bio spreman za operaciju i potpuno ozdravio. Njegova knjiga "Heilwirkung von NahrstolTen" (llaug) izi la je vec 1982. godine. Ja imam pred sobom i cetvrto izdanje od 1985.. tada mu je bilo vec 90 godina. Posljednju sam vijest primio o njemu kao deve desetlrogodi njaku. Sada ima mnogo drugih istra ivaca koji u svojim ispitivanjima polaze od radova Paulinga i Burgensteina. elio bih se jo jednom vratiti na defekt gena to sam ga opisao na pocetku ovog poglavlja. Na organizam nije vi e danas sposoban proizvoditi /a ivot va ni vitamin C i sloga mora tra ili druge izvore. Dovoljno nam je vitamina C isto tako na raspolaganju u obliku voca i zelenolisnog povrca. Unaloc tome ne mo emo posve iskljuciti rizik da obolimo od skorbuta (pomanjkanje vitamina C), bolesti koja nije bila rijetka do pocetka 20. stoljeca. Glavni je uzrok poman jkanja vitamina C -kao to sam vec spomenuo - u nezadovoljavajucim prehrambenim navikama. 130 ivotinja mo e dnevno sama proizvesti 1000 do 20000 tisuca miligrama vitamina C. Zbog loga su u ivotinjskom

carstvu nepoznati ovapnjenja. srcani infarkti ili mo dani udari, uz malo iznimaka (dr anje domacih ivotinja). Buduci da nama ljudima manjka sposobnost stvaranja vitamina C. moramo svoju potrebu za njim zadovoljiti na drugi nacin. Bajka je da smo mi takooooo zdravi! Onih nekoliko vi e do ivljenih (statistickih) godina ivota dose u ljudi vecinom u starackim domovima kao tjelesne olupine, raznim operacijama, poput ugradnje "pacemakera", presadivanjem zamjenskih organa itd. To vi e nije vitalni ivot. 90 posto svih seniora i seniorki uzima triput dnevno lijekove koji se izdaju samo na recept. Kakav bismo bili jadni, bolesni narod kad jednog dana vi e ne bismo mogli posegnuli za tabletama. Uvijek se alimo kako sve poskupljuje. Ta pocnimo sami zdravije ivjeti. Kakve bi se goleme svote mogle u

tedjeti! Svatko poznaje poslovicu: "Bolje sprijecili nego lijeciti!. ali rijelko se tko ravna po tome. Svatko eli dakako

biti zdrav, ali to manje za to ucinili . Nama zapravo dikti raju na e ljubljene navike i mocna promid ba. Lijecnici ne dobivaju placeno za zdravstveno prosvjecivanje. Nije cudo da im je vec pomalo dozlogrdilo poucavali pacijente koji lo uopce ne ele. Jedno mo emo medutim odmah provesti u djelo: naime, barem uzimati mnogo vitamina C kao najva niju vitaminsku nadopunu! Vitamini su zdravi, te cak i visoko dozirani gotovo nemaju negativnih popratnih ucinaka - protivno mnogim tetnim lijekovima koji se izdaju samo na lijecnicki recept. Paulingu su desetljecima njegovi kolege prigovarali da vitaminom C samo proizvodi bubre ne kamence i lo urin. Taj je

americki biokemicar uspio svojim kriticarima dokazati da 85 posto dodatno davanog vitamina C ostaje u tijelu, a samo se 15 posto izlucuje urinom. Na taj nacin organizam stalno raspola e velikom zalihom vitamina C, a ne stvaraju se ni bubre ni kamenei. Naprotiv - funkcija bubrega se uno enjem mnogo vitamina C znatno pobolj ava. Pauling je dalje ustanovio da poslije redovitog uzimanja velikih kolicina vitamina C nije patio ni od prehlada ni od probav nih smetnji. Vitamin C je osim toga najjeftinije i najpodnosivije sredstvo protiv crijevnog zatvora do kojega dolazi samo prehranom mrtvom ivotinjskom hranom i ljepljivim itaricama. Uobicajena sredstva za ci cenje crijeva dovode do navikavanja i znatnih gubitaka elektrolita, kao i va nih minerala kalija i magnezija. Pauling je te inu psa stavio u odnos prema te ini covjeka i otkrio da bismo mi ljudi morali dnevno pojesti 360 iiaranaca bogatili vitaminom C da bi smo se po kolicini tog vitamina mogli izjednaciti s njegovom kolicinom koju sam proizvodi organizam psa. Tako je najprije poceo s cetiri do pet grama vitamina C u prahu, a naposljetku povecao kolicinu na 18 grama, to je 18000 miligrama dnevno! Pauling smatra vitamin C za titnim vita minom protiv svih bolesti srca i krvotoka, pa cak i raka. Na taj je nacin uspio do svoje 93. godine - umro je 1994. godine - obuzdavati svoj rak prostate koji je latentno postojao vec 30 godina. U rujnu 1995. posjetio me Geni Schumacher iz Dusseldorfa. On je cesto pratio Paulinga lijekom njegovog ivota, te i sam uzima deset, grama vitamina C dnevno. Tako sam mogao iz prve ruke saznati vi e o Paulingovom ivom. On je u svojim knjigama i clancima uvijek iznova nagla avao veliko znacenje sirovog voca i povrca, ali sam je rado jeo "ukusnu" kuhanu hranu. U ivao je u tipicnoj americkoj hrani, ali uvijek samo u malim kolicinama. Navecer nije bio nesklon nekom dobrom picu. Pu enje je medutim bilo tabu. Inace je njegov nacin ivota bio skroman. Za svoju je prvu Nobelovu nagradu u visini od 40.000 americkih dolara kupio sebi kucu na kalifornijskoj obali Pacifika, u kojoj je ivio do kraja svog ivota. Pauling nije kapital stecen vilamiiiima iskoristio za sebe. Ono to je pri vrijedio svojim istra ivanjima i predavanjima bilo je odmah opet ulo eno u istra ivanja. Spomena je vrijedna Schumachcrova izjava da je Pauling uzimao samo jeftini sinteticki vitamin C u obliku pra ka. Ako se pridodala samo mala doza prirod

nog vitamina C, kakva je sadr ana na primjer u narancama, djelovao je i sinteticki pripravak svojom punom snagom. Va an rezultat istra ivanja: nijedan od ta dva pripravka ne umanjuje vrijednost i ucinkovitost onog drugog - naprotiv! lb bi Paulingovi kriticari trebali dobro zapamtiti! Ja sam u svojoj knjizi "Willst Du geSlind sein? Vergiss den Kochtopf!" izvijestio o slicnom pokusu s ribama. U bazenu s umjetno pripremljenom slanom vodom uginule su sve laboratorijske ribe. Ako se medutim dodala samo mala kolicina prave morske vode, ribe su pre ivjele. Je li Pauling do ivio 93 godine zahvaljujuci obilnoj upotrebi vitamina C? To ne mo e nitko prosudili. Ima najzad i onih stogodi njaka koji su u svom ivotu u ivali svakojaku hranu i do ivjeli tu dob bez vitaminskih dodataka. Ali svatko oslaje pozvan da lo sam isku a. Vec sama cinjenica da se jeftinim vitaminom C mo e sprijeciti nacionalna

bolest prehlada, cini Paulinga velikim predvodnikom na podrucju istra ivanja vilaminsko-mineralnih dodataka prehrani i njihovih ucinaka na ljudsko zdravlje. Pauling je tijekom posljednjih godina svoga ivota isku avao i velike kolicine vitamina E, te beta-karotena. Zastoje naposljetku njegova prostata oboljela od raka? On nije bio svjestan da bjelancevinsko smece i sluz iz. kuhanih i pecenih proizvoda od itarica lako reci prekopavaju lanke, osjetljive kapilarc prostalc! U tom podrucju nastaje vecina bolesti propadanja. Ja nisam uostalom jo sreo nijednog kemicara koji ivi zdravstveno osvije teno. Je li to mo da povezano s radom na mrtvoj materiji? L svakom slucaju, nijedan se od njih ne vlada u svom ivotu kao daje svjestan prednosti ive hrane. U svojoj sam anti-kuharici spomenuo svoga prijatelja dr. Liebicha. Njegov je argument uvijek bio da ce solna kiselina u elucu ionako sve uni titi, te stoga nije va no je li hrana kuhana ili prijesna. Kobna zabluda! Kad jc vec bio suocen sa smrcu, elio je jesti prijesnu hranu i piti destiliranu vodu iz svoga kemijskog laboratorija - prekasno! Neki su lijecnici i kemicari ive nih namirnica, ba kao njihovi preci, na alost analfabeti s obzirom na zdravu prehranu. Jedna je anketa pokazala da pomocnica lijecnika u ordina ciji zna o zdravoj prehrani isto onoliko kao njezin ef. A cak je jo bolje od njega informirana o dijetama za mr avljenje. Lijecnici se u tome ne obucavaju. Kao danas najpoznatiji americki strucnjak za vitamine mo e po svoj prilici va iti dr. Fari Mindell. Njegova posljednja knjiga nosi naslov "Earl MindelFs Food as Medicine" ("Hrana-kao-lijek"). Njegov dvomjesecnik "Joy of Health" ("Radost zdravlja") primam vec dulje vrijeme. I.H Tr i te SAD-a danas se preplavljuje novim knjigama o vitaminima. Mnogi mladi istra ivaci nastavljaju Paulingovo ivotno djelo. Ovdje bih elio spomenuti osobito doktor ra Matiluasa Rat ha koji je jo zajedno s Paulingom djelovao pri Istra ivackom institutu u Palo Altu / Kalifornija. U studenom 1994. donio sam s Floride njegovu revolucionarnu knjigu "Eradicating Heart Disease" ("Izbrisali srcane bolesti") s podnaslovom "The most important book of yourlife" ("Najva nija knjiga Va eg ivota"). Dr. Rath koji je potjecao iz Njemacke - i njegovi kolege otkrili su u okviru svojih opse nih istra ivanja na hambur kom sveucili tu i pri berlinskom Centru za srce glavni uzrok bolesti srca: 1. Infarkti srca i mozga mogu biti izazvani i pomanjkanjem vitamina. 2. Ti se ubojice broj I mogu sprijeciti i ukloniti optimalnim uno enjem vitamina i hranjivih tvari u organizam. 3. Lipoprotein je glavni krivac. Tu se zapravo radi o

supstanciji u na em tijelu va noj za ivot, cija se funkcija sastoji u tome da zatvara upljikava mjesta u na im ilama. Ona zalijepi propusna mjesta, adhezivna je i pritom na alost predobro obavlja svoju funkciju. Tako se u ilama i na njima stvaraju najprije manji, a zatim sve veci ilavoljepljivi talo i koji mogu dovesti do potpunog zatvaranja krvnih ila. No dva proteina, naime L-lizin (jedna od osam esencijalnih aminokiselina koju na e tijelo ne mo e samo proizvesti) i L-prolin (koji se sam stvara u organizmu), mogu apsorbirati ljepljivost lipoproteina. Na taj se nacin mogu postojeci talo i ukloniti br e nego samo v itaminom C.

Za to na e ile uopce postaju krhkima, upljikavima? Jer nam manjka vitamina C koji titi krvne ile od o tecenja i odr ava ih gipkima. Uslijed nedostatka vitamina C nastaju dakle u na im krvnim ilama upljikava mjesta kao u. staroj gumenoj cijevi za zalijevanje vrta . Zato je ljepljivi lipoprotein samo mjera na eg tijela za spa avanje ivota zatvaranjem tih otvora. To je jo dosta novo otkrice i mo e se smatrati prevratom na podrucju medicine. Rath i njegovi kolege idu cak tako daleko da tvrde kako se vec nastale srcane tegobe mogu upola ukloniti jednostavnom i k tome jeftinom metodom koju cu malo kasnije opisati. Dr. Rath pi e da se tako mogu neutralizirati sljedeci rizicni faktori: - previsoke vrijednosti lipoproteina, kolesterola, triglicerida, - previsok ecer u krvi u dijabeticara, previsok krvni tlak. Trebaju se izbjegavati sljedeci rizici: pu enje, stres, antibebi-pilule, ovisnost o dijalizi. Na a nemogucnost stvaranja vitamina C prisiljava na u jetru na stalnu proizvodnju grubog lipoproteina, kako bi se pomocu njega zacepljivale "rupe" koje lijekom ivota nastaju u velikom krvo ilnom sustavu. Te "rupe" nastaju samo zbog trajnog pomanjkanja vitamina, osobito vitamina C. Kakva je mjera potrebna da bi se zaustavila ta prijeteca opasnost? Pocni odmah s vitaminom C koji se mo e nabaviti u obliku tableta, a najjeftinije kao pra ak. Najprije uzimaj tabletu od 500 miligrama ili pra ak na vrhu no a, I M) najbolje uz obroke: Sljedecih tjedana povisuj tu dozu na dva do tri grama, loje 2.000 do 3.000 miligrama dnevno. Uzimanje vitamina C mo e se bez rizika povisiti do meke stolice, zatim ne to sniziti. Dode li medutim vec pri 500 miligrama do meke stolice, tada bi trebao uzimati tablete vitamina C koje su oblo ene proteinskim slojem. Na tr i tu ima mnogo raznih mje avina. Jedna je od novih manje kiseli Ester C koji se mo e nabavili i u na im ljekarnama. Otkrij stoje za Tebe najbolje. Ali uvijek poku aj uzimati najvecu kolicinu. Pri bolestima ili prehladama mo e bez brige povisiti dozu na 1000 miligrama na sat. Po Paulingu ce tada u brzo pobolj anje odnosno ozdravljenje. Ja isku ao tako visoko doziranje i najvi e to bio je slab svrbe/ ko e na pocetku. Tablete uvijek uzimati poslije jela s ne to vode. moci biti sigurniji sam sam pritom osjetio se trebaju

Takvi vitaminski udari trebaju medutim jo pojacanje, na primjer u obliku vitamina E, beta-karotena i selena. Tako je na podrucjima SAD-a ciji su stanovnici patili od pomanjkanja selena bilo ustanovljeno najvi e obolijevanja od raka. Tako sna no utjece na zdravlje vec pomanjkanje

jednog minerala. Najbolje da uzima neki multivitaminski pripravak. Oni su u Njemackoj na alost prenisko dozirani, tako da mo e mirno uzimati vi estruko vecu kolicinu od navedene. Zapamti; vitamini su za ivot va ne supstancije, a ne tetne tvari. Pri vitaminima A i D koji su topljivi u masti mo e se dodu e pretjerati. No pri beta-karotenu ne mo e pogrije iti, jer Tvoje ga tijelo pretvara u vitamin A samo onoliko koliko ga treba u stanovito vrijeme.

U Njemackoj se na alost ne mogu nabaviti najva nije aminokiseline L-lizin i L-prolin koje rastvaraju ljepljivost lipoproleina. Ali to je primjerice moguce u Nizozemskoj. Najprije bi se pri sljedecem odlasku lijecniku trebao medutim podvrgnuli testu bjelancevina i u vezi s tim tra iti da se izvr i elektroforeza lipoproteina u Tvojoj krvi. Ti bi dakle trebao poznavati sljedece va ne vrijednosti lipoproteina koje SU po Ratlin va nije od razine kolesterola u krvi: - 0 do 20 mg/dl: nizak rizik za bolesti srca - 20-40 mg/dl: srednji rizik za srcane bolesti - preko 40 mg/dl: visok rizik za bolesti srca Ta razina lipoproleina ovisi u prvom redu o Tvom nasljedu. Dosada nije bilo mogucnosti da se ona snizi lijekovima. Rathje U svojoj drugoj knjizi s naslovom "WhyAnimals Don't Get Heart Attacks... But Humans Do" ("Za to ivotinje ne obolijevaju od srcanog infarkta, a ljudi da") sa eto izlo io epohalne rezultate svojih istra ivanja. Obje se knjige mogu nabaviti i pri vlastitoj nakladi autora pod HEALTH NOW u 387 Ivy Street, San Francisco CA 94052, USA Tel.: 1-800-624-2442. Toplo preporucujem njihovo citanje, kako bi clanovi obitelji, prijatelji i rodaci bili to prije oslobodeni opasnosti od infarkta srca/mozga. Rath je. kao to sam vec spomenuo, suradivao jo nekoliko godina s Linusom Paulingom. a njegovi su najstro i kriticari umrli vec dugo prije njega u mnogo mladoj dobi. Unazad nekoliko godina vr e se pokusi, kako bi se zacepljene koronarne arterije pro irivale pomocu mikro skopski sitnih baloncica. Odncdavno se umece i komadic metala sa svrhom da dr i ile otvorenima. No vec pregled srca kateterom nije bezazlen. Osim toga, usaduju se zamjenski dijelovi koronarnih arterija. A do zacepljenja mo e doci posvuda u organizmu, osobito cesto u nogama. No. prijatelji moji. umjesto da se prepustite riziku skupih zahvata, trebali biste izabrati alternativu: odmah dostupna, jeftina sredstva kojima se mogu sprijeciti srcani infarkt i mo dani udar. te uklonili talo i ilama. Vitamini su uostalom va ni za ivot i poslije operacije bypassa i irenja ila baloncicima. Ne padajte pod utjecaj elaborata koji su protiv svih dodatnih vitamina/ minerala, kao to se izja njava kemicar za ive ne namirnice Udo Polluter u svojoj knjizi "Prost-Mahlzeit" i u clanku objavljenom u "Sternu" pod naslovom "Der Vitamin-Schvvindcl" (br. 3271994. ). Pollmer se kruto dr i danas uobicajene prelu a ne i ne usvaja najnovije spoznaje. Ja osjecam -kao io sam vec rekao - izvjesnu odbojnost prema kemicarima za ive ne namirnice koji se pozivaju na istra ivanja mrtvog materijala kao osnovu svojih rezultata.

Pri dana njoj se potkupljivosti ljudi nikada tocno ne zna tko stoji iza raznih strucnih sudova. Danas se svaka ekspertiza mo e milom kupili - cak i ona koja propagira bezazlenost slatki a! Tada glasi parola: " ecer Ti ne tedi, ecer hrani'" Lukava nas televizijska promid ba neprestano nastoji zavesti. Tamo rijec zdravlje ni ta ne vrijedi. Mno tvo ne mo e razlikovati istinu od zaglupljivanja. Na ovom mjestu nagla avam da ni izravno ni neizravno ne sudjelujem u prodaji vitaminsko-mineralnih dodataka. Jo jednom: ja sam ekonomski neovisan i ba ni ta ne prodajem!

Ovdje ne bih elio zaboravili spomenuli doktora Hansa Niepera, onkologa iz. Ilannovera. koji je vec 1985. izdao knjigu o dodalnim hranjivim Ivarima: "Revolution in Medizin tind Gesundheit". On osim loga redovilo pi e za "Raum und Zeit". Spektar djelovanja vitamina C izvanredno je velik. Zato ne cudi io su trojica vec spomenutih americkih lijecnika Che rash in. Ringsdorfi Sisley napisali: "Ono to u ovoj zemlji trebamo, to je pilula za 20 pjeni ga, sigurno, cudotvorno sredstvo koje usporava starenje, sprjecava bolesti srca, poma e sve moguce zarazne bolesti i degenerativne pojave, a poma e i pri brojnim tegobama to ih imamo zahvaliti oneci cenju okoli a i psihickim opterecen jima. Vitamin C je toliko potreban za ivot kao kisik!" Americki lijecnik dr Lite de Schepper pi e u svojoj knjizi od 1991. s naslovom "FULL of LIFE" da na a kolska medicina nije do danas shvatila golemu va nost vitamina C. Ona jo uvijek ustraje pri tvrdnji da njegovom upotrebom mogu nastati bubre ni kamenci. Drugi strucnjaci za vitamin C zastupaju naprotiv mi ljenje da taj vitamin donosi bubrezima veliko olak anje. Dr. de Schepper ka e da se vitamin C dokazuje kao velika pomoc pri borbi protiv svih bolesti, jer znatno jaca imunolo ki sustav. Njegovim uzimanjem odmah nestaje i dobro poznati sindrom umora od kojega danas pali toliko mnogo ljudi. Dr. Schepper zahtijeva kao njegovo prijeko potrebno minimalno uzimanje od 4.000 do 6.000 miligrama. Pri bolestima se mo e doza bez razmi ljanja povisili na 25 grama (25.000 miligrama). On isto tako ne zaboravlja uputili na vitamin C koji nam je uvijek na raspolaganju u citrusiina. bobicastom vocu, krumpiru, rajcici, cvjetaci i svje em kukuruzu. Pri prehladi ili gripoznoj infekciji trebale bi se odmah uzimali visoke doze vitamina C: svakog sata najmanje jedan gram (1000 miligrama). Nemoj, molim Te, naglo prestati uzimali lijekove, vec smanjuj njihovu kolicinu u bri ljivoj suradnji sa svojim kucnim lijecnikom. S njim hi se uopce trebao stalno dogovarati, jer on dobro poznaje Tebe i Tvoju obitelj. Dok bi se io prije trebao rastati s onim lijecnikom koji se jo uvijek ne snalazi s modernim naukom o prehrani ih ga cak odbacuje. Ta postoji mogucnost slobodnog izbora lijecnika. Ni struka lijecnika i Ijecitelja (bez visoko kolskog obrazovanja, ali s dozvolom za rad) nije na alost po tedena arlatana, no gdje njih nema? Sve lo ne mijenja medutim ni ta pri mojoj toploj preporuci: jedi idealnu hranu - prijesnu hranu, osobito voce i povrce. Ni u slucaju kompromisnog rje enja ne bi se trebao odreci najmanje dvaju obroka prijesnog voca i povrca dnevno. Dopunski vitamini mogu ispraviti na nasljedni defekt nemogucnosti vlastite proizvodnje vitamina C koji sam vec spomenuo. Danas gotovo nema publikacije vezane uz lemu zdrave prehrane, koja ne preporucuje prijesnu

hranu u obliku voca i povrca. Tako se i tu potvrduje opravdanost upornih preporuka mojih prijatelja i mene. U krugovima na e kolske medicine ne govori se jo uvijek dovoljno o tome da se kuhanjem gubi najveci dio prirodnog vitamina C. Lijecnici, pomozite sebi uzimanjem tog jeftinog vitamina, tada cete pomoci i svojim pacijentima. S druge je sirane uzdr anost lijecnika i nekako razum

ljiva: jer ono to nije klinicki ispitanu, mo e izazvati naknadnu tetu u pacijenta koji je to uzimao. Ti vitamini medutim nikada ne kode, njihov je nacin djelovanja izricito pozitivan, cak i uz upotrebu lijekova na koje si dosada bio naviknut. Pri svakom novom otkricu postoji dakako izvjesni rizik, ali ivot bi bez rizika protjecao jednolicno i tu no. v Cudotvorno sredstvo piknogenol Taj sjajni antioksidans. nazivan i procijanidin ili leukocijadinin. pripada bioflavonoidima. Njegovo je djelovanje pedeset puta jace od djelovanja vitamina E i dvadeset puta jace od djelovanja vitamina C, koji su poznati kao lovci na radikale. On je posve neotrovan i ostaje u krvi 72 sata umjesto dva do cetiri kao vitamini C i E. Dr. Hobson u "That Dirty Fat" ("Ta prljava mast", 1994.): "Tijekom primjene samo tog jednog proizvoda u na oj klinici uocili smo izvanredno dobe rezultate!" U piknogenola se radi o ekstraktu iz voca i povrca to gaje prof. Jaccpies Mascpielier dao 1982. patentirati, iako se to sredstvo vec od 1948. godine upotrebljava u terapeutske svrhe. U Europi se ekstrakt proizvodi prije svega od ko tica gro da i drugog voca, pa i od kora europskog i sjevernoamerickog bora. Indijanci vec stoljecima koriste taj ekstrakt kao ljekovito sredstvo. Od mene cesto spominjani lijecnik dr. Julian Wliitaker(u knjizi "Guide to Natural Healing"), kao i biokemicare//: Richard A. Passwatcr (u kuji 142 zi "The New Superantio.xidant -PLUS"), te dr Michael Colgan (u "The-New-Nutrition") opisali su zacudno djelovanje piknogenol-bioflavonoida. A sve je to u izobilju sadr ano u neobradenom svje em vocu i povrcu. No ti to lakoumno ili iz neznanja uni tava kuhanjem, cak raskuhavanjem. Zato cu uvijek iznova neumorno ponavljati: kuhinjski je lonac na a smrt! Jesu li spomenuti istra ivaci u pravu mora sam ispitati u suradnji sa svojim ljeciteljem. Je li crveno vino zdravo? Francuzi vole svoje crveno vino. Oni rjede dozive infarkt. Gore spomenuti ekstrakti gro da, u ovom slucaju iz crvenih sorti, djeluju stabilizirajuce na krvotok. Stidljivo se pre ucuje da svje e, crveno gro de sadr i jednako dobre ucinkovite tvari kao crveno vino. Ucinkovitost nije u alkoholu, vec u samom gro du. Jasno, eli se to bolje prodavati crveno vino, ali alkohol uvijek oslabljuje, teti jetri i mozgu. U "Klinische Chemie 1995." izvje cuje se o pokusu u vezi s tim. U prvom se redu talo i u ilama i na njima tetni

LDL-kolesterol. To ovisi medutim o kolicini antioksidansa u krvnoj tekucini pojedinog covjeka. Od 22 pacijenta dobila su devetorica 300 mililitara crvenog vina, devetorica 300 mililitara bijelog vina, a cetvorica 1000 miligrama vitamina C. Rezultat:

Poslije jednog sata Poslije dva sata Crveno vino: 18 posto 11 posto Bijelo vino: 4 posto 7 posto Vitamin C: 22 posto 29 posto Obicni, jeftini vitamin C mogao je dakle znatno vi e povecali obrambenu sposobnost protiv oksidacije LDLkoleslerola nego crveno vino! Zakljucak iz loga: prije masnog obroka uzmi 1000 miligrama vitamina C, kako bi sprijecio talo enje LDL-koleslerola. Iz log je pokusa ocito da Francuzi nemaju zahvaliti svoju manju sklonost infarktima u ivanju crvenog vina, dakle alkoholu, vec prirodnom gro danom iscrpku. Svakako je znatno ucinkovitija "velika porcija" vitamina C. Proizvodaci vina moraju imali odlicne propagandiste, jer nam se prica o crvenom vinu redovito servira u ovoj ili onoj varijanti- Publikacije veoma rado objavljuju takve price: ta primamljivi su izgledi za dobru zaradu objavljivanjem promid benih oglasa velikog formata -, a ni novinari ba nisu apstinenti. Zaboravi uvijek istu pricu kako konzumiranje malih kolicina alkohola koristi zdravlju i jamci dulji ivot. A to je mala kolicina? Prvi gutljaj uvijek vodi drugom - zatim u te ku ovisnost. Zato se u "strucnom sudu" to ga vinska industrija iznosi pred javnost mo e procitali da je tek obilnije konzumiranje alkohola tetno. Alkohol nikada nije dobar! Stoje o tome rekao dr. Ralph Bircher u "Sturmjeste Gcsundheit"? "Alkohol se cak i u najmanjim kolicinama tetno nagomilava ako se svakodnevno uzima!" Izraelski su znanstvenici otkrili da rajcice sadr e iste korisne ucinkovite tvari kao crveno vino: da za oko 70 po sto sni avaju razinu kolesterola u krvi. Za lo se dakle eli omamljivati crvenim vinom? Ponavljam: u plodovima (rajcice su plodovi povrca) su sadr ane sve potrebne hranjive tvari u pravom sastavu i kolicini. Zato mo emo i dulje vrijeme veoma dobro ivjeti iskljucivo od plodova, ali ne iskljucivo od trava i li ca. Otkrij razliku! Bilo bi najzad veoma tu no da je na Stvoritelj proizveo ne to lo e, za nas pogre no. Prije sam opisao djelovanje piknogenola koji se izmedu ostaloga sastoji od gro danog iscrpka. Uzeti dozu toga mnogo je ugodnije nego omamljivali se alkoholom. Dosada su se uzimale premale kolicine piknogenola, koji se mo e nabaviti i u Njemackoj. Prvih bi se tjedana trebalo svakodnevno uzimati 200 do 300 miligrama, a kasnije snizili na do 50 miligrama, kao io preporucuje dr. Whitakcr u svojoj knjizi "Guide to Natural Healing" ("Upute za prirodnu lijecenje"). Inace se nece nikada poslici eljeni ucinak. Fiknogenol je skup -, ali koliko sloji u usporedbi s njim svakodnevno pecenje s mnogo masnoce i kolesterola ili boravak u bolnici? Ja bih kao prista a prirodnih proizvoda dao prednost biljnim ekstraktima - ako se uistinu mo emo pouzdati u rezultate

uz to vezanih istra ivanja i provjeriti ih. Svi vitamini na tr i tu potjecu medutim iz sinteticke proizvodnje. Ali americki istra ivaci uvijek iznova nagla avaju da su pripravci jednake vrijednosti kao prirodni vitamini, cak nadmocniji od njih, jer mnoge oslale molekule (alkaloidi) u biljnim iscrpinama sadr e olrovne tvari i mogu biti tetne. T. C. Frv je usporedbom zakljucio da bi jedna vitaminska tableta od prirodnih tvari morala bili velicine teniske loptice i stoga bi bila neisplativa. Nije sve to potjece od bilja

ka i zdravo. Zato uvijek iznova ka em: to se treba sam isku ati. ivci se mogu na primjer divno umiriti i (navodno) prirodnim i sintetickim vitaminima B kompleksa. Vitamini B-skupine protustresni su vitamini! Sjeti se to sam napisao u vezi s Paulingom: jedna kap prirodnog vitamina potice sve sinteticko na aktivno djelovanje! Tu ce primijetili proturjecje s mojom knjigom "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" u kojoj zagovaram organske ive ne namirnice. Samo suncana energija mo e pomocu fotosinteze pretvoriti anorganske, zemljane tvari u organske. Taje tvrdnja tocna. No i anorganske tvari imaju svoje djelovanje, bilo ono dobro ili lo e. Tako pri grcevima u listovima poma e na primjer i anorganski magneziji. Osim loga. u onih koji se prehranjuju prijesnom hranom nije va no nekoliko grama u dodatnim sredstvima. U Njemackoj se sada mo e kupiti ph-ucutralni supervi tamin EslerC. On je bio izumljen na sveucili tu Mississippi (SAD). Ta supstancija dobivena iz kalcijevog karbonata osobito je lako podnosiva za eludac i crijeva, jer sadr i malo kiseline ili je uopce ne sadr i. Najbolji su C-vitamini Ester C s bioflavonoidima, a bili su otkriveni tek posljednjih godina. Ester C koji se mo e nabaviti u obliku tableta ili pra ka cvrst je doka/ napretka u istra ivanju vitamina. Ovdje ne elim ciniti promid bu za tvrtke koje se bave proizvodnjom vitamina. Ja ni ta ne prodajem i nemam ni ta s tvrtkama. Obrati pozornost na oglase u medicinskim casopisima, nabavljaj si prospekte i bri ljivo ispituj ponude. Neke tvrtke vec daju u prodaju originalne americke vitamine, koji ne moraju medutim uvijek biti i dobri. Ja sam se bavio dakako i tumacenjima protivnika vitamina. Americki lijecnici Stephan Barren i Victor Herbert izdali su knjigu od 536 sirana "The Vitamin Pushers" koja sadr i neke zanimljive poglede. Ta dvojica medicinara nemaju ni ta protiv vitamina samih po sebi, vec zauzimaju kriticki stav prema nepromi ljeno smionima s obzirom na vitamine. Njihova bismo upozorenja trebali primiti k srcu: naime, ne ubacivati u sebe ponudene kombinacije vitamina, a da nismo prethodno dobro promislili i izabrali najbolje za sebe. Provjeri dobavljacku tvrtku i tada sam isku aj. Pocni malim kolicinama, a zatim polako povisuj dozu. Opet ponavljam: posavjeluj se sa svojim kucnim lijecnikom, on Te najbolje poznaje. Bilo bi dobro daje on vec stekao iskustva vlastitom upotrebom. Moj kucni lijecnik propisuje na primjer svim svojim dijabeticarima vitamin C koji odmah sni ava potrebu /a inzulinom. Ostaje medutim pitanje: za lo smo dosada culi tako malo o vitaminima i mineralima, kao to je na primjer cudesni magnezij, ciji sam nacin djelovanja prikazao na primjeru profesora kemije dr. Pierceal Time bih elio zavr iti poglavlje o vitaminima i mineralima. Jo jednom: svakako se opskrbljuj svim potrebnim

hranjivim tvarima putem svje e, zdrave hrane koja je dakako uvijek nekuhana, nemije ana i nezacinjena. Vitaminska je terapija, ba kao i terapija ljekovitim biljem i pilulama prijevara i samoobmana ako zadr i svoj dosada nji nacin ivota. Vitamini nisu zamjena za zdravu prehranu, kretanje, odmor, spavanje i suncani sjaj ili svje i zrak! Bolesti se ne mogu izlijecili djelomicnim sredstvima, to mo e jedino sam organizam. Vitamini i minerali trebaju samo nadopuniti ono to je nerazumni ljudski rod oduzeo

prirodnim proizvodima kemijskim gnojenjem vec ionako iscrpljenog tla , pesticidima i opcenito bezobzirnim postupanjem. Simptomi starenja "Mislimo uvijek na to da je na a starost rezultat na eg dosada njeg ivota i da u starosti anjemo to smo u mladim i srednjim godinama posijali." (Goethe) Ne dopusti da Ti zub vremena prijevremeno ukrade vid, sluh i pamcenje! Oslabljene reakcije, ukocenost i oko tavanje daljnji su tipicni znakovi tjelesnog propadanja to ih tijekom na ih "zrelijih" godina shvacamo kao uvjetovane staro cu. Nije medutim samo starost kriva za dugo, te ko bolovanje, vec i dotada nji pogre ni nacin ivota s premalo kretanja i mrtvom hranom iz kuhinjskog lonca i tave. Sretni smo dakako to se danas mo e staracka ocna mrena ukloniti laserskim kirur kim zahvatom, to znaci da se ne mora kao nekada boraviti u bolnici i poslije nositi jake posebne naocale. Ili stoje danas moguce zahvaljujuci operacijama i slu nim aparatima omoguciti starom covjeku da mo e normalno do ivljavati svijet oko sebe i komunicirati sa svojom djecom, unucadi i okolinom. Ta sigurno ne elimo biti li eni tolikih divnih zvukova, uma li ca na vjetru i pticjeg cvrkutanja. A buduci tla smo se prije bavili vitaminima: oni mogu dakako uz pravilnu prehranu prijesnom hranom sprijeciti spomenute staracke pojave, na primjer vitamin A u obliku beta-karotena koji osobito poma e protiv ocne mrene, odr avajuci tako vid. Beta-karotenom su bogate mrkva, breskva, marelica, cikla, tamnozeleno lisnato povrce, poput pinata, i sve salate. Stalnoj dnevnoj potrebi /a hranjivim tvarima pripada i najmanje 500 miligrama (bolje vi e) vitamina C. Dozu bi trebala dopuniti multivitaminsko-mineralna tableta i mnogo citrusa. Ocna je mrena medutim u prvom redu posljedica dugotrajnog konzumiranja ugljikohidrata, s mnogo kroba u obliku kruha, itarica, kolaca, ecera i slicnoga. U crijevu se krije ivot ili smrt Jednom se u mislima uputi u svoje mracno tanko crijevo u kojemu se dogada glavno primanje hranjivih tvari. Zamisli unutarnje stjenke crijeva s njihovim resicama kao ravnu povr inu od oko 200 kvadratnih metara. Na njoj se iri kuhanjem dobivena mrtva, masna, ecerna, vitaminima i mineralima siroma na, neodrediva mje avina: Tvoja hrana koja Te treba jacati i ocuvati zdravim. Kakav te ki rad tra i danju i nocu od te goleme povr ine koju jo dodatno oslabljuje dimom cigarete, pivom, vinom, rakijom...! Sto ona mo e izvuci iz takve be ivotne mase koja je zamijenila nekada nju ivu hranu s tisucama probavnih enzima? I ne pojacava li stra ni dojam te ka e jo i fast food, brze, mrtve,

masne, kaloricne bombe koje se jo zalijevaju Colom i drugim bezalkoholnim picima? Vec mladi imaju visoki krvni tlak i zasaljene ile. Sloga ni ne cudi daje u djece i mlade i smrt od raka na prvom mjestu. Tu, u tim mracnim cijevima nedostaju zdrave, hranjive tvari. Zar je tada cudo to iz takvog zatrovanog kanala moraju prije ili kasnije nastati kronicne bolesti? Tu se nalazi uzrok svih Tvojih nevolja. Takva fermentirajuca lo a mje avina ne mo e nikako biti prikladna kao hranjiva tvar za zdravog, vitalnog covjeka. Kapilare Te najsitnije krvne ilice koje se nazivaju i vlasastima, najva nije su prekrcajno mjesto u tijelu. Naziv vlasaste ukazuje na njihov mikroskopski sicu ni promjer. Ja sam im u svojoj knjizi "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" posvetio jedno poglavlje s naslovom. "2500 km Blutgefasse weinen". Arterije dovode stanicama kisik i hranjive tvari, vene odvode du ik i otpadne tvari. One nemaju medutim izravnu vezu, tako da se mogu povezali sa stanicom samo preko membranske stjenke. To se zove difuzija. Sad se u mislima vrati u mracni kanal, svoje crijevo, o kojemu sam prije govorio. Kako da ono iz svoje mrtve, zatrovane mje ancije proizvodi cistu krv sa svim hranjivim tvarima i vitaminima za te kapilare? Jetra i pluca poma u dodu e pri detoksikaciji, ali krv puna otpada cini islo takvi ma arterije i vene. lako dakle tu le i velik neodrediv otpad s kojim se Tvoje tijelo uistinu mora estoko boriti. Tu se nakupilo citavo bjelancevinsko i krobno smece to si ga unio u sebe obilnim u ivanjem proizvoda sa ivotinjskim bjelancevinama i bra nom (vidi istra ivanja doktoru Wendid). Tjelesni napori ne odstranjuju taj vi ak bjelancevina, jer se kao energetske tvari upotrebljavaju lak e sagorjevajuci ugljikohidrali i masti. Samo ce Ti poslom i nakon toga vocnom hranom najucinkovitije uspjeti ocistiti taj svinjac. Mo e li sada sebi stvoriti sliku za to su najfinije ilice u ocima, u ima i mozgu zacepljene, to ima za posljedicu pote koce s vidom, oslabljen sluh s vrtoglavicom i zujanje u u ima? Iznenadni poremecaji sluha nisu ni ta drugo nego mali mo dani udari. Takvih se tegoba ne mo e rije it i lijekovima, vec samo bezuvjetnim odstranjivanjem otpada to se u Tebi nakupio, zatim prehranom prijesnom hranom i s mnogo kretanja. Samo se tako mogu ocuvati funkcije osjetila i odgoditi staro cu uvjetovane tegobe. Nestane li ivosti, tada to

znaci daje metabolizam postao tromiji. Otvrdnuce se ne dogada samo u stjenkama arterija, vec u citavom tijelu. Ne

daj da Te starost svlada! Voda - najvece na svijetu otkrice za zdravlje? Svi mi smatramo vodu poslije zraka drugim po va nosti elementom za nas iva bica. Ali kako to daje ona bila tek 1994. propagirana kao "najvece otkrice" za zdravlje? Na

du ak sam procitao knjigu doktora Batmanghelidja "YourBody's many CRIES for Water" ("Mnogi vapaji Tvoga tijela za vodom",. Knjige i videokazete mogu se nabaviti od: Global Health Solutions, Inc. Falls Church, Virginia 22043, USA. tel. 703-848-2333, fax - 2334. Tko je dr. Batmanghelidj^ On je u Londonu studirao medicinu, a kasnije u Iranu projektirao za aha nove bolnice. Poslije Homeinijeve revolucije bili su pripadnici "gornjeg dru tvenog sloja" zatvarani. Tako je Batmanghelidj zajedno s 90 zatvorenika ivotario u prostoriji koja je prvobitno bila predvidena za cetiri do est osoba. Uhicenici su morali po jedna trecina le ati, stajati ili sjediti u trajanju od osam sati. Mucenja te vrste mogli su smisliti samo fanaticni, bolesni mozgovi. Batmanghelidj je bio sedamnaest puta pozivan na sud i osuden na smrt. a njegova imovina zaplijenjena. Naposljetku je bio osloboden samo zato stoje ukupno 3.000 ostalih zatvorenika lijecio samo vodom, osobito elucane tegobe. Nije mu bilo na raspolaganju nijedno drugo medicinsko orude. Njegove su spoznaje o ljekovitosti vode proizi le dakle iz nu de. Takvog se dragocjenog covjeka ne mo e ubiti, on treba svoje znanje staviti na raspolaganje narodu -, tako je bilo obrazlo eno njegovo pu tanje na slobodu. Tijekom njegovog boravka u zatvoru bilo je ustrijeljeno 20, 30 ili 50 zatvorenika. Sudac koji je donosio presude predao je krvnicima cak dvojicu svojih sinova, jer su kritizirali njegovo "presudivanje". Batmanghelidju je naposljetku uspjelo bez novaca pobjeci u SAD. Ne to sam op irnije opisao raniji ivot tog lijecnika, jer je on prvi otkrio ljekovito sredstvo vodu za unutarnju upotrebu. Priessnitz. i Kneipp prakticirali su prete ito vanjsku upotrebu vode. Spoznaje tog iranskog lijecnika moramo uzeti ozbiljno, jer on kao prvo ne mo e ni ta zaraditi na vodi iz obicne slavine, a kao drugo, odrekao se primjene lijekova. Uvijek bismo najprije trebali poku ati lijecenje vodom, prije nego to pocnemo upotrebljavati lijekove. Ovdje cu iznijeti njegove prakticne spoznaje, a u uglalim zagradama svoje napomene. Boli bilo gdje u tijelu VAPAJI su za vodom. Mi smo degeneracijom i navikom izgubili normalni osjecaj edi, to vrijedi osobito za stare ljude. / ne satno da vi e nemamo osjecaj ledi, vec ni ne prepoznajemo osnovne bolesti kao nedostatak vode. to smo stariji, sve se vi e prestt ujemo. Naboranost, perutavost ko e, znakovi su pomanjkanja vode. Gastritis, cirevi na elucu, garavica: eludac ne pu

ta kiselu hranu u sterilno tanko crijevo. Sokovi (bikarbona

ti) iz gu terace moraju prije neutralizirati sadr aj Za probavu hrane potrebno je mnogo vode koja nije

eluca.

medutim na raspolaganju. Rezultat: vratar zatvara izlaz iz eluca, posljedica su grcevi i druge tegobe, do cira i najzad raka. Opasne tablete protiv kiseline ne uklanjaju uzrok, vec vode ravno u kasnije te ke nevolje. Astma / bronhitis: disanjem se gube velike kolicine vode koje su prijeko potrebne u tijelu. Tada tijelo ote ava disanje, zgrci pluca i bronhije. Pri obilnom uno enju vode nije tijelo prisiljeno na tu nu nu mjeru. Uspjeh: astma i te ko disanje nestaju, cak u onim vec dugotrajnijim slucajevi ma. Zatvor (stolice): hrana koja je prije u crijevu jo bila tekuca, gubi u silaznom debelom crijevu vodu koja se od vodi i/ravno bubre/ima. Sadr aj crijeva zgu njava se i 153

cvrsne vi e nego stoje uobicajeno i po eljno - rezultat: zacepljenje. Pije li se vi e vode, ostaje sadr aj sve do pra njenja mekan, tako se dakle sprijeci zatvor stolice. I nepotrebne su danas na alost toliko mnogo upotrebljavane tablete za otvaranje, odnosno za ci cenje crijeva, koje u slucaju tako ucestalih upotreba naposljetku oslabljuju crijeva, cine ih manje pokretljivima, tromijima, te uni tavaju crijevnu floru. Previsoka razina kolesterola u krvi: i tu vrijedi nacelo da vlastito tijelo nikada ne eli na koditi. Ono

obla e stanice kolesterolom nalik na vosak (poput voska na li cu koje odbija vodu), kako ne bi mogla izici voda. Pri dovoljnom uno enju vode rastapa se kolesterinski sloj i izlucuje putem jetre. Autor rado ponekad jede jaja koja imaju najveci sadr aj kolesterola. Njegova razina koleste rola u krvi ne prelazi medutim 130 mg/dl. Stoga se ne mora bojati kolesterola iz hrane. On je kao dragocjena supstancija ivotno va an za mnoge procese u tijelu, osobito za lijezde. Batmanghelidj preporucuje za razinu kolesterola osnovnu vrijednost izmedu 100 i 150 ni/dl. Zbog stalnog odvodenja kolesterola preko jetre ne mogu se stvarati plakovi (talo i) u arterijama. Previ e kolesterola ukazuje samo na uni tenje slanice. Ima pacijenata koji su pijenjem vode izgubili 100 tocaka ili mg/dl! Srcane tegobe: ono to ka em o visokom krvnom tlaku i kolesterinu vrijedi pogotovo za te tegobe. Su ene i zgrcene kapilarne krvne ilice prisiljavaju srce na sna niji rad pod pritiskom. Visokom se tlaku najce ce pridru uje preniski tlak = slabost srca. Prvi lijek u tom slucaju: digitalis, zatim slijede opasnije "bombe". Voda bi trebala biti jedini lijek vec od pocetka! 154 Visoki krvni tlak: kaki) bi i tu tedio vodu. zgrci organizam sve putove vode. osobito kapilarnu mikrocirkulaciju. Zbog toga mora srce sna nije raditi, kako bi moglo osigurati ivotno va ne procese, poput prokrvljenost srca i mozga. Pri obilnom unosu vode nije medutim potrebna ta mjera za slucaj nu de. Ljepljiva se krv tada opet razrijedi, rastvaraju se zapreke za optok krvi. Srce kao organ mo e sebe tititi, pada krvni tlak. Ne bismo se trebali dati zaludivati od "White Coats" ("bijelih kuta") u ordinacijama; vecinom otkriju visoki krvni tlak i njime su zaokupljeni. Glavno da je dijastola (ritmicno irenje srca koje se izmjenjuje sa stezanjem) ispod 100! Ne uzimati lijekove za sni avanje krvnog tlaka koji ne uklanjaju uzrok! Umjesto blokatora unosili u tijelo mnogo vode!

Mo dani udar: dr. Batmanghelidj izvje cuje o slucajevima pri kojima je vec nastupila jednostrana uzetost. Trenutno, obilno uno enje vode uklonilo je blokade, pacijenti su za kratko vrijeme ozdravili. Jednostavno ljekovito sredstvo voda uklonilo je uzroke i oslobodilo putove za normalan optok krvi. Reuma / artritis / i ijas: hrskavice kostiju i zglobova trebale bi sadr avali mnogo vode, kako ne bi bila ugro ena gipkost i pokretljivost. Ako hrskavica zbog stalnog nedostatka vode malo pomalo propada, cesto cak posve nestane, tako da se naposljetku trlja kost o kost i nadra uju okolni ivci, tada se javljaju stra ne boli. No razmek aju li se ti slojevi obilnim kolicinama vode. tegobe ce malo pomalo popustiti. Boli u ledima: slicno je i s polukru nim hrskavicnim plocicama izmedu kralje aka, takozvanim diskovima. Njima manjkaju dodu e krvne ile, ali se i oni pri nedostatku L55

vode su e, cemu jo osobito pridonosi stalno opterecenje tjelesnom te inom. Po doktoru Batmanghelidj u trebaju se te plocice opet napuniti vodom kao spu va. On za to preporucuje odredene vje be, poput sljedecih (napornih): leci potrbu ke i stavili ispod prsnog ko a i bedara po tri debela jastuka, tako da trbuh visi izmedu. Tako se hrskavicne plocice jako rasterecuju i mogu iznova primati vodu u sebe. Hladne ruke i noge: znatno povecana prokrvljenost brine se za tople udove (medu u ivaleljima svje e prijesne hrane nema onih koji zebu zbog lo e prokrvljenosti). Voda se sama dijeljenjem u kisik i vodik brine za sna nu opskrbu mozga energijom, svake stanice i citavog organizma! Tko je vec cuo da voda sama donosi energiju i toplinu? Ta bi recenica trebala potaknuti na "pijenje vode" i one koji su dosada oklijevali! Rak: Batmanghelidj polazi od toga da i svi oblici raka imaju najzad svoj uzrok u nedostatku vode. Ako sokovi (krv i limfa) ne mogu uvijek slobodno teci, kako bi stanicama dopremali hranu i kisik, te otpremali istro eni materijal, razvijaju se bolesti (Vidi poglavlje "2500 km Blutgefasse vveinen" u mojoj knjizi "Willst Du gesund sein ? Vergiss den Kochtopf!") Rak dojke: kronicni je nedostatak vode stres za tijelo. Time se pospje uje djelovanje hormona prolaktina, izazivaca karcinoma dojke. Isu ivanje nadalje mijenja ravnote u aminokiselina, u diobu slanice prodire vi e DNK (nasljedno dobro) pogre aka - daljnja indicija za rak dojke. Posljedica nedostatka vode u tijelu mogu biti i stres, depresija, ecerna bolest, upala slijepog crijeva, kolitis alergije, umor, slabost, prehlade, napetosti, procesi starenja ild. Ukratko: "isu eni" je organizam primamljiv za bolesti svake vrste! Batmanghelidj spominje jo i nastanak SIDE i drugih te kih zaraza zbog nedostatka vode. Temi SIDE posvetio je posebni medicinsko-znanstveni rad. Slobodni radikali: odnedavno slu amo uvijek iznova o tim "radikalima" koji nam ote avaju ivot. Oni se mogu usporediti s nagrizajucom rdom cije se djelovanje pospje uje dovodenjem kisika. Tako mogu slobodni radikali, koji idu tako daleko da napadaju i uni tavaju vlastite stanice, uzrokovati te ke autoimune bolesti. Kao ucinkovito se protusredstvo prepurucuju kombinirani vitamini A,E i C. Batmanghelidj pi e da se slobodni radikali mogu najbolje i najjeftinije otplaviti vodom! Napadaju li nas danas tolike nove bolesti zato to se jednostavno "isu ujemo" (vidi poglavlje o vitaminima i mineralima u ovoj knjizi)? Osteoporoza: Batmanghelidj smatra kalcij sadr an u vodi "apsolutno sigurnim". Obilnim uno enjem u tijelo kombinacije voda/kalcij sprjecava se po njemu razmek avanje kostiju i zubiju. Istra ivanja su pokazala da cak ni tvrda voda ne uzrokuje tetu. On protivno prirodnom nauku o zdravlju odvraca od destilirane vode kao "prazne", jer

ona pri trajnoj upotrebi odstranjuje kalcij iz kostiju. U tijelu cije su funkcije uredne, kojemu je na raspolaganju dovoljno vode kao sredstva za dopremu i otpremu, izbacuju se sve nepotrebne tvari. On zapravo upucuje na to da bismo vodu trebali piti onakvu kakvu nam je daje priroda, cak je i protiv njezinog zagrijavanja, jer se njime - kao sredstvima za pranje to se dodaju vodi - uni tava snaga vode koja djeluje na njezinoj povr ini. Ostala iva bica na zemlji ne dobivaju nikakvu drugu tekucinu.

Koliko i to trebamo dakle piti? Najmanje dvije litre ciste vode dnevno. On preporucuje obicnu, jeftinu vodu iz vodovoda, i da se pije hladna. Ako je vodi dodan klor (radi uni tavanja bakterija), staviti nepoklopljenu posudu s vodom u hladnjak. Klor ce u roku od 30 minuta ishlapiti. Ne piti mineralnu vodu koja sadr i ugljicnu kiselinu: ugljicna kiselina kodi srcu. Mo e dakako i kupovati cistu, negaziranu vodu u boci. Cetvrt sata prije jela popiti veliku ca u vode. kako bi kasnije pri probavi bilo na raspolaganju toliko vode da se ona ne mora crpiti odnosno oduzimati iz drugih dijelova tijela. Jedna do jedna i pol litra vode treba "poput tu a" prskati po hrani. Odmah nakon ustajanja popiti dvije ca e vode /a zdrav pocetak dana. I prije spavanja trebala bi se popili jedna ca a vode. tada je san jo dublji. Tako se malo pomalo popije osam ca a. Vi e se vode mora pili pri vrucem vremenu i radu koji izaziva pojacano znojenje, isto lako i pri prekomjernoj tjelesnoj te ini: na 13 kilograma jedna ca a vi e! Dvije litre su minimum, vi e je bolje! Pri nadulom tijelu nisu potrebni diuretici, kalcij- i betablokatori - ne, vodaje najbolji prirodni /diurelik". Lijekovi ne lijece uzrok bolesti. Uni tenje stanica se nastavlja. Mo emo li dakle bez daljnjega odmah prijeci na tu dodatnu kolicinu vode? NE, jer su svi dijelovi tijela isu eni, oni se tek moraju na to naviknuti. Pretili su pacijenti unatoc mnogo vode i soli izgubili 15 do 25 kilograma suvi ne masti, uz dodatnu pomoc polusatnog brzog hodanja ujutro i navecer. Tjelesno kretanje aktivira u mozgu enzime koji razgraduju masnoce, a djeluju dvanaest sati! Mo e biti problem ako bubrezi vi e ne rade pravilno, lako da se nakuplja voda u plucima. Tko ima natecene gle njeve i suzne kesice, trebao bi mjeriti kolicinu vode koju popije i izlucivanje mokrace. Mogu li bubrezi preraditi dodatnu vodu, tada se mo e kolicina dalje povecavati. Mokraca bi trebala bili svijetla da bubrezi ne moraju zbog koncentrirane tekucine te ko raditi. Ako bubrezi opet nor malno funkcioniraju, tada im preporucena kolicina vode veoma prija. 1 ovdje preporucujem da se povezete sa svojim kucnim lijecnikom ili Ijecileljem prirodnim metodama, kako bi bio zajamcen medicinski nadzor. Uslraj na lome da on ne propisuje lijekove, vec najprije samo nadgleda djelovanje vode! Za ko u je voda idealna obnova, vlaga iznutra uklanja hore bolje od krema izvana. Suha. zgu vana lica jasno upozoravaju na potpuno isu ena lijela! Voda odr ava stanicno tkivo, te ucvr cuje mi ice i ko u! A sada dolazi veliko razocaranje za mnoge u ivatelje: kava. caj. kakao, cokolada. Cola i slicna pica, dakle sva pica koja sadr e kofein, isu uju tijelo! Tko misli da se ne mo e odreci alice kave ili caja, mora taj luksuz nadoknaditi dvostrukom do trostrukom kolicinom vode. Radi toga

se u brojnim kavanama zajedno s kavom poslu uje ca a vode. To vrijedi i /a sva alkoholna pica koja isto lako isu uju organizam (otuda naknadna ed sljedeceg jutra). Uvijek bismo trebali jesti citave, potpune proizvode, ne dijelove ive nih namirnica, dakle odreci se sokova od voca i povrca kao nadomjestka za vodu. Oni su hrana i idu posve drugim putem. Iznenadno preplavljivanje s previ e vocnog ecera i kalija te ko je podnosivo za na e tijelo. Tko ne jede svje e voce, mo e popili najvi e jednu ca u

svje e pre anog soka narance, vi e od toga te ko je podnosivo za na e tijelo, ne mo e organizam dobro korisno preraditi. Ne piti proizvedene trajne sokove. Previ e vocnog ecera najedanput prisiljava gu teracu na proizvodnju inzulina, kako bi se previsoka razina ecera u krvi opet normalizirala. Inzulin stvara medutim glad. Na taj se nacin razvija pohlepa za jelom - davolski krug koji se te ko mo e raskinuti. Ako se pritom sakupljene kalorije ne potro e tjelesnom aktivno cu, stvaraju MAST. Prehrana i kretanje nisu dovoljna potpora ako tijelo pati od nedostatka vode. Nadalje ne mogu proteini i enzimi razviti svoj potrebni ucinak. Sve mora uvijek teci! (Te su recenice od golemog znacenja, jer se suvi e iscrpno bavimo hranjivim tvarima, a pritom zanemarujemo vodu!) Zakljucak: sada si zahvaljujuci doktoru Batmanghelidju u tancine informiran o ljekovitom ucinku vode. Mo e ga isku ati sam na sebi! Voda je cudotvorna Bo ja hrana, a NI TA ne stoji. Svi mi previ e jedemo, a premalo pijemo! Dr. Batmanghelidj se ocituje o hrani samo kao promatrac. On je protiv suvi nog nagla avanja dijete, jer ni najbolja dijeta za mr avljenje ni ta ne koristi bez dovoljno vode. Pri ecernoj su bolesti potrebne dakako, sol, voda i dijeta. On preporucuje svakodnevno jedenje mrkve zbog velikog sadr aja beta karotena. Masnoce svake vrste trebale bi se jako ograniciti. Mi predstavnici "prirodnog nauka o zdravlju" prakticiramo oblik prehrane to su ga 1822. razvili lijecnici u Americi i koji se otada dokazuje na najbolji nacin. U Njemackoj ima samo 1.2 vegetarijanaca, medu njima samo nekoliko pravih u ivatelja svje e prijesne hra ne; oni koji se prehranjuju prijesnim vocem cine tek sicu nu manjinu. Potro aci prijesnog voca sigurno nisu ovisni o kolicini vode koju preporucuje Batmanghelidj, jer socno voce uvijek dijelom pokriva potrebu za vodom. Ali za to ne bi onih gotovo 99 posto ljudi koji se prehranjuju na uobicajeni nacin, izvukli veliku korist iz vode? Batmanghelidj zastupa mi ljenje da bi se moglo postici smanjenje opcih bolesnickih tro kova za oko 60 posto (i to pri danas uobicajenoj prehrani) kad bi svi odmah postali ufivateljima vode. To ce po svoj prilici ostati iluzija. Nadam se medutim da sam zahvaljujuci potpori doktora Batmanghelidja barem uspio dati donekle jasnu sliku o va nosti pijenja vece kolicine vode. Zdrava prijesna hrana Taj je nacin prehrane skupa s dobro odmjerenim dodatkom vode, vitamina i minerala mo da jedino sredstvo da se bez tete svladaju rizicna, te ka vremena poput dana njih. Stotine pisama citatelja potvrduju mi daje prehrana prirodnom

hranom - to je ja propagiram - bez upotrebe, kuhinjskog lonca, pravilna i posti e dojmljive rezultate. Njezin veliki plus: svatko je mo e odmah sam isku ati. Budi svoj vlastiti pokusni kunic! Ne daj se ni od koga nagovoriti na polovicnosti! Protivno prehrani prirodnom hranom ostaje pri upotrebi nekog lijeka skriveno djeluje li

zaista, jer je zapravo samo umrtvio Tvoja osjetila. Postojeca bolesl dalje se razvija. Uvijek smo iznova u isku enju da li da svoje zdravlje prepustimo naporima vlastitog tijela da se proci cuje i time automatski lijeci. Izvijestile me, molim o svom uspjehu. "Zdravlje se ne mo e kupiti u trgovini, ono se mora izvoj tili promjenom nacina ivota!" rekao je graditelj automobila Henry Ford. Izvoj titi, to je prava rijec! Zamijeni kuhanu hranu prijesnom! Zaboravi broj ili kalorije! Nema debelih u ivatelja prijesne hrane. Nedavno mi je neki devedesetgodi njak pisao da se s hranom koju sam mu preporucio odlicno osjeca, ali pri visini od 1,75 m te i samo 60 kilograma i da mu se prijatelji rugaju zbog njegove mr avosti. Odgovorio sam mu da bi se dodavanjem primjerice kuhanih ili pecenih krumpira dodu e udebljao -, no trebamo li svoje stanicne meduprostore ispunili tetnim krobom? Moj je otac isto tako bio mr avko. a do ivio 98 godina! Na zadnju televizijsku raspravu u kojoj sam sudjelovao u sijecnju 1994. bio je pozvan i prof, Rottka iz Njemacke udruge za prehranu (Deutsche Gesellschaft fur Ernahrung , DGE) - jaje nazivam udrugom pogre ne prehrane. Zamolio sam profesora da prvo ku a prirodnu hranu, prije nego io iznese ikakve komentare. Njegov odgovor: "Ta necu ku ati svaku glupost, kamo bismo tada dospjeli!" Tako dakle ucena gospoda nazivaju prirodni nacin ivota, iz kojega su se razvili covjek i ivotinja. To nazivaju glupo cu. Pritom je upravo Rottka po nalogu Saveznog ureda za zdravlje provodio istra ivanja o vegetarijancima s jasnim rezultatom da je ta skupina u svakom pogledu zdravija. Taj je profesor trebao dakle rijec glupost radije upotrijebiti za svoju osobnu karakterizaciju. Tko se krije iza Njemacke udruge za prehranu? Ona se financira prilozima svojih clanova i savezne vlade. Clanovi su uglavnom predstavnici prehrambene, mesne i mlijecne industrije. Ne manjka ni nazovi-znanstvenika koji samo teoretiziraju. Tu potpuno dolazi do izra aja stara poslovica: "Ciji kruh jedem, njegovu pjesmu pjevam!" Deutsche Gesellschaft fiir Emahrung (DGE) i sveucili te Giessen neumorno alju u svijet la i. primjerice kako dugotrajna prelu ana prijesnom hranom, po nacelu 75 posto voca, 20 posto povrca i 5 posto ora astih plodova (tocno moja preporuka, a da se mene ne spominje) izaziva pomanjkanje bjelancevina, opce pomanjkanje hranjivih tvari, nedostatak vitamina B i2 , a u ena i izostanak mjesecniee. Na te se opasnosti osobito upozoravaju trudnice i dojilje. Same besmislice! Poznajem dosta zdravih majki sa zdravom djecom koja se isto tako prehranjuju svje em prijesnom hranom. A dokazano je da su u ivatelji prijesne hrane sposobni postizati velike portske uspjehe. Ta blazirana gospoda koja nisu nikada ku ala iskljucivo prijesnu hranu trebala bi se podrobno pozabaviti vec spomenutom knjigom doktora Ralpha Birchera "lloehleistungskost" I dr. Bircher se uvijek iznova tu io na nerazboritost nekih teoreticara. Jedan opona a govor

drugoga. Ako su smjernice DGE-a tocne - za lo onda dalje sna no raste broj smrtnih slucajeva u ljudi koji boluju od srcanih bolesti i raka? Zar ta institucija nije shvatila da svaki treci umire od raka. a u dj^ce i mlade i je smrtnost od

raka na prvom mjestu? Budi krajnje sumnjicav prema svim informacijama kojima DGE "usrecuje" ljudski rod. Ako je prehrana mrtvom hranom, takozvana prehrana Basis-4 tako zdrava - gdje su tada rezultati? Snaga prirode ne smije se nikada omalova avati! Propaganda DGE-a za raznoliku, uravnote enu prehranu Basis-4 iz kuhinjskog lonca nije dakle ni ta drugo nego obmana. To je zakupljivanje naroda! Na laj nas se nacin zapravo izbacuje iz ravnote e. ivotinje jedu s u itkom svoju jednovrsnu hranu. Unatoc oneci cenju okoli a - uzrokovanog krivnjom nas ljudi - ipak dozive po prirodi predvidenu starost, i to bez lijekova i bolnice. Njima ne pripadaju Tvoji ljubimci, pas. macka, papiga, te zatvorene ivotinje za klanje. Oni ne mogu vi e ivjeli bez veterinara i izlo eni su slicnim bolestima kao covjek, primjerice raku i debljini. Neshvatljivo je da savezna vlada jo podupire DGE na im novcem poreznih obveznika. Na tu se udrugu pozivaju na alost i udruge potro aca, te casopis "test". Udruge potro aca koje se isto tako financiraju dr avnim novcem, zavode parolama koje im daje DGE vec na u kolsku djecu na pogre ni nacin ivota. Ako su na i takozvani strucnjaci za prehranu jo lako daleko od prave spoznaje o zdravom, prirodnom nacinu ivota - to mo emo tada ocekivali od irokog sloja pucanstva? Ispravniji bi put bio inicijativa dvojice lijecnika iz Slovacke. Oni su bili tako odu evljeni mojom knjigom "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!". da su molili /.a pravo prevodenja. Postavili su sebi cilj da taj nauk o pri rodnoj prehrani uvedu vec u kole. U meduvremenu je uraden prijevod na ce ki i na slovenski. U pripremi je panjolsko izdanje. to se opse nije i raznolikije prehranjuje , to vi e treba probavnih enzima. To zapravo zna svako dijete, jer: ni ta nije te e podnijeti nego niz "dobrih, prehrambeno bogatih" dana! Mi elimo postici vitalno zdravlje, u ne tla budemo jadno pogrbljeni ili sa takama otjerani u staracki dom! Ne elimo neprirodni nacin ivota koji neprirodnim metodama umjetno produljuje ivot. Ne elimo umorni, pasivni ivot sa zatrovanim organizmom. Za lo se godi nje prodaju vagoni i vagoni sredstava protiv boli, za srce, protiv kiseline i za ci cenje crijeva? Za to su bolesti srca, ecerna bolest, rak, plucne i bronhijalne tegobe, preuranjeni staracki problemi i prerana smrt tako cesti? Ja elim aktivno sudjelovati u ivotu. A to vi e nema pravog smisla s ukocenim zglobovima, oslabljenim sluhom i vidom, te zaboravljivo cu - osobito ako potomci otpremaju svoje stare - iz elje za vlastitom udobno cu i iz sebicnosti - u domove za stare i bolesne, gdje oni jo zavr e u invalidskim kolicima. Stariji, jedite svje u prijesnu hranu, dopunjenu vitaminima i to vi e se krecite, da ostanete gospodari

svojih odluka i ne budete ovisni ni o kome, pa ni o svojoj djeci. Jedina terapija koju priznajem je terapija oslobadanja od lo ih navika! Ne daj se vi e od njih pokoravati. Ja ne mogu za Tebe ni jesti, spavati ni provoditi vje be. Zdravlje pocinje kod kuce. Tvoj je vlastiti dom idealno mjesto za najjeftiniju terapiju.

Na ovom bih mjestu elio zamoliti: ne upucujte mi, molim Vas, medicinske upite; po zakonu mi nije dopu teno odgovarati na njih. To ne smije cak ni lijecnik, on mora razgovarati s pacijentom licem u lice. Ali tko procita ovu knjigu, taj ionako zna to mu je ciniti. Radovao bih se Va im izvje cima o vlastitim iskustvima, od cega mogu drugi samo imati koristi. Dosada se sabralo veliko blago citateljskih pisama. U dodatku cu se jo jednom vratiti va nim pitanjima. U vecine onih koji su se poceli prehranjivati prirodnom hranom do lo je odmah do velikog zdravstvenog napretka. Tko jede samo voce, taj isprva naglo mr avi. Odjednom se osjeca lak e i poletnije. A tada se dogodi recidiv: onaj u Tebi prikriveno postojeci krivi covjek postaje aktivnim, jer mu nedostaje njegova kuhanjem uni tena otpadna hrana. No Tvoje se osna ene zdrave stanice pocinju opirati tom zloduhu. Nadam se da si sada dospio tako daleko da mo e ispravno tumaciti znakove svoga tijela. Neki me pozivatelji uistinu ele uvjeriti daje za njihove dalje postojece tegobe odgovorno jedenje voca , a ne vlastita slabost radi koje ne mogu dosljedno odolijevati onoj staroj, lo oj hrani. Raspitivanjem s moje strane izi lo je na vidjelo: dolicni jedu kao i prije kruh sa sirom (najgora kombinacija), pa ijedan lopli obrok! Zobena im ka a i dalje silno prija! Gotovo ne mogu vjerovati daje i samo jedna alica kave vec lo a za zdravlje. I opravdavaju se: kad ih drugi pozovu na rucak ili veceru moraju vec iz obzira prema domacinu ne to prigristi! Iz citave Europe dobivam takve pozive! Da, okrivljuje se voce, ne vlastita slabost, cemu nerijetko pridonose rodaci svojim "dobronamjernim" savjetima. Svakom se mo e dakako dogodili da jednom popusti pri golemoj ponudi i brojnim primamljivanjima. Ali to ne smije opet postali trajnim stanjem. Podnosi li bez problema takvu nezdravu, mrtvu hranu, tada Ti na alost moram reci da si jo miljama daleko od pravog zdravlja. Organizam zdravog covjeka odmah na nju lo e reagira. Nakon to si "zgrije io", vrati se smjesta prirodnoj hrani i odrekni sljedecih obroka, kako bi se tijelo moglo osloboditi tog iznova nagomilanog smeca. No bez tih "napadaja slabosti" ide sve mnogo lak e. Tko govori o zdravlju ne bi trebao ni pu iti ni piti, a pogotovo ne nositi na sebi teret prekomjerne te ine! Sramota je medutim okrivljavati najbolju hranu na svijetu za vlastito pogre no vladanje! Neki prije veoma radikalni autori pokazuju na alost svojim potpunim obratom da ne izlaze nakraj sa svojim vlastitim problemima i tra e prista e koji ce ih slijediti. Takvi ljudi koji prema situaciji mijenjaju stavove nailaze na kongresima cak jo na odobravanje za svoja izlaganja od strane mno tva nesposobnog za kritiku . Ta doticnom cini tako dobro ako i drugi cine gre ke i obolijevaju. Tako su mu zajamceni sljedbeni ci. Jedna mi je znanica rekla da ne podnosi jabuke. Za to

ne? Njezina prekisljena crijeva ne mogu vi e izici nakraj sa slabom kiselinom jabuke koja se tijekom probave pretvara u bazu. Stoje dakle ona trebala ucinili? Posve jednostavno: podvrgnuti svoju utrobu velikom ci cenju. Jo jednom: kome prija kruh sa sirom, taj jo dugo nece moci za sebe tvrditi daje zdrav i u dobroj formi. Prista e prirodnog nauka o zdravlju ne jedu kruh, a pogotovo ne smrdljivi, slani, te ko probavljivi sir. Vec sam prije usporedio istro eni traktor i visoko osjetljivi stroj...

"Bolest je naprezanje tijela da Te ozdravi!... Bol je rezultat stalnog kr enja zakona prirode. Sve nevolje to ih vidimo oko sebe posljedica su tih zanemarenih zakona!" (Dr. She/ton) Kolesterol - kudena tvar Borba koja se danas vodi na svim frontama izazvala je lo e mi ljenje o ivotno va nom kolesterolu to ga na a jetra i sve stanice mogu same proizvodili. Kolesterol je baza za stvaranje va nih hormona. No kad se govori o njemu, opcenito se radi o njegovoj cesto povi enoj razini u krvi. Rezultati nekih istra ivanja novijeg datuma govore u prilog tome da tu uopce nije toliko va na visina te razine, vec problem mnogo vi e pociva na reguliranju lucenja inzulina i na napadima slobodnih radikala. Oboje sam vec prije spominjao. ivotinje jedu dijelom kolicine masti koje sadr e i primjereno mnogo kolesterola, a ipak nemaju ni previsoke vrijednosti kolesterola u krvi ni taloge u svojim arterijama. Razlog je u tome to ivotinje jedu samo sirovo meso koje se ne talo i. Mi ljudi jedemo medutim iskljucivo sna no termicki obradenu mast. To je veoma va na osnovna spoznaja. Podsjecam na to da je krajem Drugog svjetskog rata prosjecna razina kolesterola iznosila oko 140 mg/dl. Danas se vrijednosti izmedu 220 i 300 mg/dl smatraju jo normalnima. Visoka razina masti (ukljucujuci kolesterol) i visoki krvni tlak mogu se najbr e sniziti prehranom bez itarica! To je za vecinu ljudi novo. Kako mo e zdrava kru na itaricu utjecati na razinu masnoce i kolesterola u krvi? U literaturi na jeziku njemackom jeziku ne mo e naci ni ta o tome. Opet moj savjet: provedi na sebi pokus kojem sam se ja podvrgnuo vec pocetkom sedamdesetih godina. Ja sam nasljedno sklon povi enim vrijednostima masnoce u krvi. U tada nje se vrijeme pridavala vrijednost samo ukupnoj razini masnoce u krvi. Tada jo nisu bile poznate razne vrste kolesterina. kao HDL, LDL ili VLDL. Unatoc biljnoj hrani nije moja razina masnoce padala ispod 1200 mg/dl. 1 vrijednost kolesterola ostajala je visoka. Sto sve nisam isku ao! Povecao sam udio prijesne hrane. Prehranjivao sam se dodu e vegetarijanski, ali jo dugo ne iskljucivo prijesnom hranom. Tada sam izostavio mlijecne proizvode, kao sir, osobito meki svje i sir, jer sam pretpostavljao da je krivac mast iz mlijecnih proizvoda. Posve sam se odrekao i maslaca. Na kri ke kruha mazao sam banane ili jabucnu ka u. Ni ta se nije promijenilo - naprotiv: katkad su vrijednosti ispale jo vi e nego prije. Laboratorijski su pokusi postali frustrirajucima zbog slabih rezultata. Tada sam se sjetio Waltera Sommera, te izbacio iz svog jelovnika sav kruh i proizvode od itarica. Veliko iznenadenje: brzo opadanje vrijednosti masnoca s 1200 preko 800 na 670 mg/dl (miligram u jednom decilitru krvi).

Tu je dakle bio uzrok zla. Kruh i itarice znatno povisuju razinu masti u krvi unatoc zdravom nacinu ivota. To uzrokuje dakle u prvom redu sluz itarica, a ne sama mast. I termicki obradena ivotinjska bjelancevina povisuje razinu kolesterola, sirova ivotinjska i biljna mast ne (Dr. med.

Dean Ornish it "Stress, Diet Young Heart", 1954.). Zakljucak i/ loga: povi ene vrijednosti masnoca u krvi, kolesterinske i neutralne masnoce, dakle triglieei ide, mo e veoma brzo "potkresati" na pravu mjeru ako izbaei iz svog jelovnika sve itarice, ukljucujuci na alost nezdravi kruh i kolace. Hrana od itarica sadr i cak i do 90 masnoce i isto je lako termicki obradena. Pa ni "dobri" maslac nije vi e sirovi maslac. Te ko povjerovati? Uvijek Ti iznova govorim: budi svoj vlastiti pokusni kunic! Bil ce zacuden, kao to sam ja bio nekada, da iz tih prehrambenih namirnica koje su toliko hvaljene kao zdrave, zapravo proizlazi tako negativno djelovanje. Vrhunski vitamin C stupa i tu u akciju i dr i pod nadzorom kolesterol koji se toplinskim djelovanjem veoma promijenio. Nitko ne osporava da su itna zrna bogata hranjivim tvarima, jer trebaju najzad kao sjeme pripomoci da biljka mo e za ivjeti punim ivotom. Dr. Steinel je tu hranu od itnih zrna smatrao malim atomskim bombama s kojima na probavili sustav ne mo e trajno izlaziti nakraj. eli li mo da ta tvrda zrna, bez nekog okusa, vakati u njihovom izvornom obliku? Tada iskori tavaj za to svoje vrijeme i cini kao nekada nji rimski legionari. No itne mekinje sa svojim o trim rubovima o tecuju osjetljive crijevne stjenke. Ne radi se medutim samo o hranjivim tvarima, vec i o sposobnosti probavljanja. Namocena su itna zrna te ko probavljiva, jer ogranicavaju djelovanje probavnih enzima. Uopce je veoma upitno trebaju li nam grube tvari u tako obilnoj kolicini; a one najbolje i najbla e ionako su sadr ane u vocu i povrcu. Majcino mlijeko nema grubih tvari, a dojence ipak ima obilne stolice. Pioniri Kollath. Bircher-Benner, te jo i danas Bruker, smatrali su svje u prijesnu hranu samo sredstvom lijecenja. Ta se gospoda medutim silno varaju - prijesna je hrana najbolja trajna prehrana! Prijesnoj se hrani, prije svega dakako vocu i povrcu, priznaje s raznih strana status ljekovitog sredstva pri bolestima. Po Adamu Rieseu morala bi tada stopostotna prehrana prijesnom hranom biti idealni nacin prehrane! Da, za prirodni nauk o zdravlju, ali ne za te strucnjake koji nemaju ni ta protiv toga da se poslije ozdravljenja opet prijede natrag na kuhanu hranu. Do sljedece bolesti! Prosudi sam o kratkovidnosti tobo njih strucnjaka! Na takav se jednostavni nacin mo e potkopati citav nauk tih strucnjaka! Ti nazovi-ucitelji ne ele priznati ni primjer ivotinja. Ali dopu taju da se ivotinje muce i ubijaju radi pokusa za ispitivanje lijekova. Milijuni ljudskih i ivotinjskih vegetarijanaca na svijetu ive bez koncentrirane bjelancevine. Oni su morali odavno izumrijeti kad bi se uzelo kao mjerilo nauk o bjelancevinama takozvanih strucnjaka za prehranu. Ti nazovi-znanstvenici stalno propovijedaju kako se ve

getarijanci koji

ive strogo veganski izla u opasnosti od

pomanjkanja solne kiseline i vitamina B 2. Takvu cu be smislicu odmah pobiti! Ovdje bismo trebali najprije opisati razne kategorije vegetarijanaca. - Normalni vegetarijanac: iz etickih se razloga odrice mesa, jede prije svega termicki obradenu biljnu hranu. - Mlijecni vegetarijanac: tome dodaje i mlijecne proizvode. - Vegetarijanac koji se dodatno prehranjuje i jajima.

- Veganski vegetarijanac: iskljucuje iz svoje prehrane sve ivotinjske proizvode, ali biljnu hranu jo jede uglavnom kuhanu. - Veganski vegetarijanac koji jede samo svje u, prijesnu biljnu hranu. Normalni vegetarijanci, le oni koji se uz biljnu hranu prehranjuju jo i mlijekom i jajima, ali u velikom postotku i itaricama, ne ive zdravije od onih koji konzumiraju mije anu hranu. Oni se zapravo ne bi trebali uvr tavati medu prave vegetarijance, vec prije medu ne mesojede' Vegani koji jedu kuhanu hranu nemaju isto tako velike koristi; nijedno ivo bice s iznimkom covjeka ne priprema sebi tople obroke. Usporedi li se prema tome vegetarijanski nacin prehrane s normalnom prehranom, trebala bi se prihvatili samo posljednja kategorija vegetarijanstva. Ona se u svim istra ivanjima pokazala kao najzdravija i najucinkovitija. Najzdraviji su dakle oni koji u ivaju svje u, prijesnu hranu, prije svega voce i povrce. Vegani koji se strogo dr e prehrane prijesnom hranom najzdraviji su i od svih vegetarijanaca. Oni rjede obolijevaju od bolesti srca, ecerne bolesti, raka jajnika i pluca. Medu njima je i manja smrtnost u slucajevima te kih bolesti. Ne pate od nekih pomanjkanja u organizmu, pa ni od nedostatka bjelancevina. I mi u Njemackoj imamo dobre primjere za zdravu prehranu, na primjer bracni par Glaser koji se od 1991. prehranjuje iz zdravstvenih razloga iskljucivo sirovim vocem i povrcem. Prije su oboje patili od raznih tegoba, no otada su potpun ozdravili. Harold Glaser je toliko ojacao daje cak postao triatloncem ciji su uspjesi itekako vrijedni spomena. Tako je izmedu ostaloga sudjelovao u najte em 172 triatlonskom natjecanju na svijetu. "Ironman" na Havajima. U brojnim su se novinama i casopisima mogla procitati pozitivna izvje ca o tom bracnom paru. Oboje obja njavaju posve otvoreno da se uvelike ravnaju po mojoj knjizi "Willsl du gesund sein ? Vergiss den Kochtopf". Ingrid Glaser je od 1994. kucanica i majka jednog sina. Razlog za takvo zdravstveno pobolj anje Glaserovih nije bila punovrijcdna hrana, vec tek prijelaz na iskljucivu svje u, prijesnu hranu. I oni su bili upozoravani kako se izla u opasnosti te kih pomanjkanja ivotno va nih tvari u organizmu, kao stoje pomanjkanje vitamina B ?, kalcija, joda i bjelancevina; te kako je to osobito opasno za dojencad i bebe. No nisu se dali zbuniti. Tko se eli informirati o portskim uspjesima pri prehrani prijesnom hranom - dakako prete ito vocem i povrcem . neka procita knjigu "Hochleistungskost" doktora Ralpha liirchcra. Takva glupa upozorenja kojima se iskrivljuje istina redovito dolaze od Njemacke udruge za prehranu i sveucili ta Giessen. Po iskazima "strucnjaka" obiju institucija trpe posljedice manjkave prehrane prije svega majke i djeca. Stvarnost izgleda medutim drukcije. Barbara Sinionsohn

iz Hamburga ima dvoje djece koja jedu prijesnu hranu. Njihov je djecji lijecnik potvrdio osobito stabilno zdravlje djece. Kad bi ti "strucnjaci" posjedovali samo malo pameti, morali bi se u sebi zapitati za to su ivotinje koje se hrane biljkama odvajkada sposobne stvarali zdravo potomstvo. A degenerirani ljudi koji se prehranjuju mrtvim prehrambenim namirnicama nisu sposobni pre ivjeti bez upotrebe propisanih kemijskih lijekova. Prava je istina da sve bolesti za koje "strucnjaci" tvrde da su tipicne u onih koji jedu

svje7.ii. prijesnu hranu, zapravo javljaju upravo u ljudi cija se prehrana temelji na mije anoj, kuhanoj-dakle mrtvojhrani. Slabokrvnost i leukemija su bolesti mesojeda. Bio bih zahvalan tim "strucnjacima" kad bi mi predstavili nekoliko vegana koji pate od pomanjkanja nekih va nih hranjivih tvari. Vitamin B,;: cinjenica je daje u biljnoj hrani sadr an taj vitamin samo u tragovima. Ali ivotinje koje se prehranjuju samo biljnom hranom, mogu ga dovoljno proizvesti. Njegovo je postojanje u mesu biljo dera odavno znanstveno dokazano. Zar smo mi ljudi po Bogu, na em Stvoritelju, tako primitivno opremljeni da kao kruna Bo jeg stvaranja ne mo emo kao te ivotinje proizvoditi vitamin B t 2 pomocu uvijek nazocnih crijevnih bakterija? Kako to da crkveni dostojanstvenici nisu odavno "optu ili" Boga to nas je tako zanemario? Svi ple u oko zlatnog telela. to znaci ivotinjskih le eva. Opcenito se u iva u be ivotnoj, mije anoj, slanoj i zacinjenoj ka i od svega i svacega koja se "upotpunjava" kavom, alkoholom i bezbrojnim tabletama. A na to osobito prija cigareta koja uni tava plucno tkivo. Za koga zapravo govore sveznajuci "strucnjaci". Samo su ivotinje sposobne proizvodili vitamin B12 u svom tijelu? Moramo li mi jesti jo i pametnije ivotinje, da nam razum bude bistar? Vegetarijanci koji se prehranjuju prijesnom hranom posve su sigurno u dovoljnoj kolicini opskrbljeni svim vitaminima. Ja imam u krvi cak dvostruko vi e vitamina B i 2 od normalne vrijednosti. Kad bi se u nekoga i ustanovilo pomanjkanje - tko uopce ka e to je normalnu''! Buduci da 99% stanovni tva daje prednost uobicajenoj mije anoj i kuhanoj hrani, odreduju zapravo smjernice li ljudi koji se nezdravo hrane. A kako i "strucnjaci" jedu isto takvu hranu i dobivaju iste bolesti, te su hipoteticne vrijednosti neva ne za u ivalelja prijesne hrane. T. C. Fry smatra upozorenja na opasnost pomanjkanja vitamina B 2 jednostavno medicinskom obmanom i pretjerivanjem. Ujesen 1995. objavili su "strucnjaci" iz Giessena kako vegetarijanke koje ive vegan ski izgube mjesecnici!. Zar se li ljudi nisu nikada bavili primatima koji su od svih ivotinja najslicniji covjeku? Covjekoliki majmuni, kao i sve ivotinje koje slobodno ive u prirodi, nemaju mjesecnicu; ona je obilje je degeneriranog covjeka koji se prehranjuje kuhanom hranom. Veganke dobivaju unatoc tome zdravu djecu! to sve mo e uciniti mast? Masi je - buduci daje zagrijavanjem bila promijenjena . velika opasnost za zdravlje. "Uprirodi nema svakovrsnih masti, pa ni maslaca", rekao je prof. Ehret. "Sveznajuci" ele medutim nametnuti ljudima svoje mudrosti: mora se jesti ne to masti, jer se inace ne mogu ucinkovito primiti u organizam vitamini topljivi u masti! Tu bajku to kola u krugovima laika podr avaju uvijek iznova i nazovi-znanstvenici. Kako tada mogu primjerice ivotinje biljo deri

ivjeli tako dugo bez uno enja koncentrirane masti u organizam? Male kolicine visoko nezasicenih masnih kiselina u vocu i povrcu posve su dovoljne kao olapala i sredstva za prijenos. Pritom se treba reci da hladno pre ana (a zapravo uslijed pritiska i trenja islo tako vruca) biljna ulja nisu bolja 175

od masti ivotinjskog porijekla. Ona jacaju naprotiv tetne slobodne radikale u organizmu. Pretile bi osobe trebale znati ovo: na e tijelo mo e bez te koca pretvoriti ugljikohidrate u mast i obrnuto, stoga se ne bi trebao pojesti ni gram izolirane masti. Prvenstveno debljaju ugljikohidratipeceni i kuhani u masti ( to ih primjerice sadr e kolaci, palacinke, pizze, peceni krumpiri)! Na i organi mogu cak iz voca siroma nog masnocom proizvesti mast ako je to potrebno. Tko obilno jede voce, mo e cak "nabaciti" koji kilogram: pri iskljucivoj prehrani samo zelenom hranom to nije moguce zbog njezine niske kaloricnosti i ne to te e probavljivosti! Kuhane, pecene i pr ene masti u krobnim proizvodima opasne su, te ko probavljive i izazivaju zatvor od kojega pati vecina ljudi. To se ne dogada s prirodnom masnocom u mrkvi, orahu ili avokadu to se jedu kao prijesna hrana. Zapamti: termicki obradene masti gotovo se ne mogu odstraniti iz tave bez sredstva za njihovo otapanje. Prirodne masnoce iz voca mo e krpicom lako obrisati s tanjura, one su topljive u vodi! Pojedi avokado iz ruke - ima li poslije toga masne ruke? Masti su odgovorne za lo u probavu pojedene hrane. Molekula hrane zavije se u mast. Tada moraju na i enzimi preraditi masti, prije nego to dospiju do hranjivih tvari. To znaci za oko 50 posto smanjenu probavim ucinkovitost! Neki se prista e itarica dodu e ispravno odricu mlijeka, ali ih to ne sprjecava da nesmetano jedu velike kolicine maslaca, vrhnja i sira. Mogu li se ti mlijecni proizvodi proizvoditi bez stocnog uzgoja? Nije li proizvodnja maslaca ovisna i o klaonici? Pogledajte u popularne knjige o punovrijeduoj hrani ili Brukerov "Gesundlieilsberater ("Zdrav stveni savjetnik") s njihovim mnogo hvaljenim receptima. Brukei se uporno bori protiv stare kole koja upotrebljava bijeli ecer i bra no kao rafinirane djelomicne prehrambene namirnice. Ali nisu li maslac i vrhnje isto tako djelomicne prehrambene namirnice ? Tu prestaje Brukerova razboritost i kriticnost, on ne dopu ta da mu se oduzme maslac s kruha. "Hrana mora prijati", glasi njegovo tumacenje. Ta on bi morao ispraviti i sve svoje knjige - to ne cini nijedan pisac, a da ga na to ne prisiljavaju veoma ozbiljni razlozi. Maslac i vrhnje su poput svih termicki obradenih masti glavni uzrocnici ovapnjenja i pretilosti. Punovrijedni su recepti "obogaceni" bra nenim krobom, medom (pa i ecerom), jajima i mastima. Buduci da se te prehrambene namirnice jo i peku, pr e i kuhaju, mogu se mirno nazivati pomocnicima smrti! itarice imaju najvecu koncentraciju kroba, i u tome je problem. Taje termicki obradena mje avina upravo opaka. Danas je in "ici dobro jesti'"!, bolje bi bilo reci kako je in "dobro uni tavati svoje tijelo"\ Dana nji se covjek mo e prakticno nazvati sve derom. On je mutirao u novu vrstu ivih bica! Ocekuje zdravlje od Stvoritelja, iako gaje On opskrbio svim mocima samoizljecenja. Taj je suvremeni

covjek ocito zaboravio drevnu mudrost: pomozi si Sam, pa ce Ti i Bog pomoci! Ako je jedan put bolji od drugoga, tada je to put prirode! Slijed dogadaja je na alost takav da najprije razvije tetne navike, a poslije one tobom posve ovladaju. Covjek radije propada nego da promijeni svoje navike koje ga cine bolesnim.

V Sto jedu majmuni? Istra ivanja gena pokazala su da se mi organizmom u postotku od 98.4 podudaramo s cimpanzama. Pitanje koje iz toga logicno slijedi: za lo se mi tada ne prehranjujemo kao primati koji prije svega u ivaju u vocu? To bismo dakako mogli, kad bismo samo htjeli! S druge strane: mo emo li se orijentirati na zelenu hranu koju jedu gorile? Veoma te ko: takva bi hrana bila kao prvo z.a nas premalo kaloricna, a kao drugo nije na organizam u stanju probaviti li ce, stabljike i kore. Gorila pojede primjerice dnevno oko 30 kg njemu omiljenog celerovog li ca. Orangutani i cimpanze koji se prete no prehranjuju vocem, biolo ki su nam mnogo bli i. Oni su vitkog stasa i okretni, dok su gorile vi e nezgrapne, trome, cak se vi e ne mogu popeti na drvo. lako imamo i anatomski velikih slicnosti s primatima, ipak nismo majmuni. Unatoc pogre nom nacinu ivota prete ito kuhanom hranom, do ivi covjek znatno stariju dob nego njegovi ivotinjski rodaci koji osim toga prema rezultatima istra ivanja prof. Grzimeka pokazuju mnoge simptome bolesti. Nije dakle ispravno uzimati primale kao uzor za nas. K tome se treba reci da oni uopce nisu tako miroljubivi kao to se cini na prvi pogled - u njih nisu rijetki izljevi kanibalizma. Osim loga, ne mo emo mi dana nji ljudi provodili citave dane na livadi ili u umama, da bismo jeli gorko li ce, trave i razno samoniklo bilje: ipak moramo i raditi! Gorka samonikla zelena hrana sadr i neke veoma tetne alkaloide. K lome je takva hrana za nas neukusna. Ovdje ponavljam: svje a i prijesna hrana mora biti ukusna, ugodno mirisati i dobro izgledati! Biljna hrana kojom se prehranjuju primati ne posjeduje nijednu od tih osobina. 178 U zoolo kim vrtovima i televizijskim emisijama primijetio sam sljedece: ako se primatima ponudi voce odmah posegnu za njim i ostave zelenu biljnu hranu. To pokazuje da i covjekoliki majmuni daju prednost vocu kao hrani! Mi smo ljudi veoma ogranicili ili uni tili njihove ivotne prostore. Uvijek je covjek taj koji poduzima tetne zahvate u prirodi. U sljedecem ce poglavlju o bilju shvatiti da ni ljudi ni covjekoliki majmuni ne mogu iz samonikle zelene biljne hrane dobiti dovoljno hranjivih tvari. Za to ne "ljekovito" bilje"? Sada /nanio dakle da su i covjekoliki majmuni prvenstveno vocojedi. Za lo da lada njihovi srodnici vrste Homo sapiens jedu bilje koje je jo k lome gorko i neukusno? Jer to bilje nije nekad slu ilo covjeku kao hranjiva tvar. vec kao ljekovito sredstvo. Bilje se tisucama godina upotrebljava za lijecenje bolesti. Ka e se: protiv svake bolesti raste neko ljekovito bilje. I taje narodna mudrost na alost velika zabluda. Svako sredstvo djeluje na na e tijelo, bilo to bilje, kofein, alkohol ili nikotin. To se djelovanje definira kao zdrava prva reakcija. U stvarnosti pokrece medutim

Tvoj organizam sve moguce kako bi odmah otpremio strane tvari. Time dodatno opterecuje svoje tijelo koje se vec ionako mora ocajnicki boriti s kuhanom, dakle mrtvom hranom. Nikakve posebne ucinkovite tvari, ni bilje ni pilule, ne mogu aktivirali ljekovite snage za jedan odredeni organ tijela!

Svi oni neobjektivni prista e bilja otkrivaju uvijek iznova "cudotvorna sredstva". Oni iskori tavaju lakovjernost ljudi oko sebe koji kao i oni sami ne ele promijeniti svoj tetni nacin prehrane, uzimajuci im praznim obecanjima novac iz d epa. Sva takozvana ljekovita sredstva, bila ona biljnog ili kemijskog porijekla, izazivaju sna ne nuspojave i samo suzbijaju odnosno ubla avaju simptome. "Ljecitelji" koji primjenjuju takve pripravke samo jo pogor avaju slanje, jer oslabljuju ili ometaju prirodni poriv za samoiscjeljenjem. Tijelo se ne mo e uistinu izlijeciti biljem ili pilulama. Uzimanje bilja odnosno njegovih pripravaka spada zapravo u alopatiju, metodu lijecenja u kolskoj medicini. I tu se simptomi suzbijaju otrovnim lijekovima koji ne uklanjaju uzrok, pogre ni nacin ivota. Bilje i lijekovi pojacavaju vec postojece toksicno opterecenje Tvog tijela. To skupo, nekorisno suzbijanje simptoma placa sna nim nuspojavama, te prije ili kasnije daljnjim slabljenjem. Sve bilje sadr i otrovna etericna ulja i alkaloide koji su pri visokom doziranju katkad opasni za ivot. Cak i najmanje kolicine mogu izazvati povracanje, proljev, vrucicu, glavobolju i spontani pobacaj. Ni ljudi ni ivotinje ne jedu svjesno bilje gorkog okusa. I biljo deri instinktivno znaju to im cini dobro, a to ne. Zagovornici samoniklog bilja ob ja njavaju kako ono sadr i devetorostruko vecu kolicinu bjelancevine od vrtnog povrca. Odmah sam na pocetku rekao to prvenstveno trebamo kao izvor energije: ugljikohidrate! A voce daje 90 posto ugljikohidrata to ih na organizam mo e odmah primiti u sebe i pretvoriti u energiju. Ni biljne ni ivotinjske bjelancevine ne opskrbljuju nas energijom! Tijelo uvijek najprije upotrebljava ugljikohi drale i masti kao proizvodace energije. Svi mi ionako vec dobivamo previ e bjelancevina - to je dovoljno je dovoljno! Vec spomenuti rezultati istra ivanja prof. Wendia mogu to samo potvrditi. "Ljekovito" i zacinsko bilje: zacini slu e samo tome da bi se hrana koja je postupkom kuhanja postala bezvrijednom i bez okusa, opet ucinila ukusnom. "Ljekovito" i zacinsko bilje, te stimulativna pica sadr e najvi e otrovnih tvari. Zrelo, svje e voce jedina je prehrambena namirnica kojoj nisu potrebni nikakvi dodaci. Ti sigurno ne bi na kri ku jabuke namazao senf. Sjetimo se sljedeceg: svaka cista, prirodna hrana mora bez obrade biti ukusna, ugodnog mirisa i izgleda. Ljekovito i zacinsko bilje ne ispunjava taj zahtjev. Poku aj s u itkom jesti luk, ce njak, samoniklo bilje ili cak papar. "Priu ti" si dakle obrok koji se sastoji od jedne biljke. Nece Ti uspjeti, veoma ce se brzo otrovati i povracati. No upravo tako djeluje i u malim kolicinama taj otrov koji povecava Tvoju pohlepu za jelom. Kuhani, zacinjeni obroci cine nas pro drljivima! Ako su u tijelu razne spremnice za otpad pune i vec se prelijevaju, tada Tvoje tijelo automatski pokrece akciju ci cenja - odgovaralo to Tebi ili ne! Ono mora poduzeti taj spasonosni postu

pak, jer bi ti inace za kratko vrijeme umro. Dakle, eljeti lijecili nekim gorkim, otrovnim i samoniklim biljem lo eg okusa, isto je lako varljivo kao lijecenje kemijskim otrovima, jer je Tvoj organizam umjesto samoci cenja prisiljen najprije se rije iti njih. Tijelo bi samo pokazalo ako mu neki lijek (bez obzira koji) cini dobro. Tijelo samo sebe proci cuje i lijeci. Ono samo uklanja tete to su ih ucinili otrovi. Tvoji organi ocjenjuju sve to nije hrana kao otrov koji se po mogucnosti mora odmah odstraniti. Dr. John H.

Tilden misli u vezi s tim: "Osim nakupljenih taloga oslabljuju dodatno otpornost na eg organizma jo i otrovni lijekovi." Strucnjakinja za post dr. Irigrid Oliver iz Heidea iskoristila je ljekovito djelovanje voca za svoju terapiju. Nakon to su njezini pacijenti ijedan dana dobivali jesti samo voce cesto su ustanovili da pravi post nije ni potreban, jer su njihove tegobe vec nestale. Samo voce mo e vec dakle uciniti cudo! Tko pati medutim od neke te ke bolesti i postao je ovisnim o lijekovima, kao pri bolestima srca i ecernoj bolesti, ne bi trebao ni ta poduzimati na svoju ruku, vec postupati onako kako se dogovorio sa svojini lijecnikom. Zakljucak: "ljekovito" je bilje opasno, ono samo suzbija simptome i stvara iluziju o zdravlju. Osim "socne" svote za te lijekove, placa kasnije visoku cijenu za to da se time samo prikriva uzrok bolesti, a ne lijeci. Pod nazivom prirodna metoda lijecenja daje Ti se samo la na sigurnost u uspje nost lijecenja. Nije sve stoje prirodno ujedno i zdravo. Prestani vjerovati u taj mit o ljekovitom djelovanju bil ja. Tvoje se tijelo ne mo e lijeciti bilo kakvim sredstvima, bile to "ljekovite" tablete ili "ljekovito" bilje i mirodije. Ako se pacijent unatoc uzimanju ljekovitog bilja opet domogne zdravlja, tada se ozdravljenje pripisuje, otrovnoj biljci, dok se ne uzima u obzir samoiscjeljujuca moc tijela. Bolesnim postaje zbog nezdravog nacina ivota. To ne mo e promijeniti nikakvo ljekovito sredstvo, ako uistinu eli ozdraviti. Ni ta ne dode iznenada i neocekivano! Samo se neprirodna, kuhana, dakle mrtva hrana mora "pobolj ati" ma cu, solju, paprom, lukom, ce njakom, oc lom, i slicnim dodacima. Svi su oni opasna tetna dopunska sredstva koja dugorocno ugro avaju Tvoje tijelo, da bi ga naposljetku uni tila. Ni u kojem slucaju nemaju "ljekovit ucinak". Tvoje stanice ne mogu izdr ati smrad otrovnog ce njaka, njegove se toksicne supstancije alicin i goru icno ulje odmah izlucuju preko svih pora. Jo uvijek cesto srecem zdravstvene fanatike iz cije se ko e iri prodorni zadah ce njaka. Na proizvodima od ce njaka mo e se medutim dobro zaraditi! "Ono to se ne mo e jesti u izvornom obliku, ne treba se jesti." (Mahatma Gandi) Takozvani strucnjaci za prehranu upucuju uvijek iznova na to da se ne mo e sve jesli prijesno, kao na primjer grah, leca, krumpir ild. Moram li tada jesti te proizvode? Ravnajmo se po velikom Gandiju: okanimo se svega onog to nije jestivo bez termicke obrade. Jednostavno ucimo od samo ivotinja koje u svom prirodnom okoli u ive samo od svoje uobicajene svje e, prijesne hrane! Nisu "jake"

hranjive tvari ono to Te hrani, vec obicne, lako probavljive, nepromijenjene "naluralije". "Makrohranjive tvari" mogu se pokazali kao lo e, letne. Nije dakle va no samo to jede , vec i to to Tvoji probavili organi mogu preraditi, Tvoja krv i Tvoje stanice primiti u sebe! Prepusti mudrost izbora hrane svom tijelu. Stoga, danas bi trebao za ostatak svog ivota poceti s prehranom prijesnom hranom. Pocni danas, sutra mo e biti prekasno!

Ti treba

uzimati u sebe samo tri stvari: cisti zrak,

cistu vodu i svje u, prijesnu hranu kojoj se Tvoje tijelo pri lagodilo jo unazad vi e milijuna godina. Ta se hrana sasto ji prete no od voca i povrca u kojeg se jedu zeleni listovi (npr. pinat). Voce je najveci izvor energije koja s minimal nim gubicima pri probavi odmah prelazi u krv i time u sta nice. Voce va i kao jedina ive na namirnica koja nikada

nije tetna (voce: iskoristivost 90 posto, gubitak deset po sto; povrce: iskoristivost 70 posto gubitak 30 posto; meso: iskoristivost samo 30 posto, a gubitak cak 70 posto!). Meso je dakle otimac energije. Ono to misli da osjeca kao "snagu" nije ni ta drugo nego "poticaj" to ga uzrokuju otrovi kao to su kava, caj, duhan ili kokain. Oni Ti medutim oduzimaju energiju! Dr. med. Jackson, autor knjige "Ne biti vi e nikada bolestan " koji je s 49 godina jedva svladavao tri stube do svoje ordinacije, ali je tek s 93 godine smrtno stradao pri klizanju, mislio je ovako o vocu: "Svje e je voce najbolji stvaratelj baze to ga znamo, i ima snagu ubijati bakterije truljenja (iz pojedinih ivotinjskih proizvoda), kiselkasto voce vi e od slatkog. Svje e voce spada medu na e najva nije i najbolje prehrambene namirnice i mora bili glavni sastavni dio citavog obroka1." Uvijek raspolo iva jabuka cisti na primjer zube, eludac i crijeva od tetnih nametnika i oslobada Te opasnog sala! Lijecnik i kirurg dr. John H. Tilden lijecio je prvih 25 godina uobicajenim lijekovima, zatim 29 godina u Denveru/ CoIorado uspje no lijecio do svoje 90. godine bez ikakvog "ljekovitog sredstva". Za njega otrov lijek nije vi e postojao. O vocu, a osobito jabuci, ovako se ocitovao: "Jabuke su u proljece i zimi lijek i hrana za sve one koji se ne osjecaju dobro. Jedi samo voce, a osobito jabuke. One daju primjerice vi e ivcane i mo dane energije nego p enica. Je li potrebno opce ci cenje? Tada izbjegavaj bilo kakav unos hrane i jedi triput dnevno samo jabuke. Ako je potrebna proljetna kura, jedi triput dnevno samo jabuke. eli li idealne rezultate, tada STOP lijecnicima, lijekovima, operat 'ljama i jedi jabuke. Opterecuju li Te bolesti? Ne budi tako nerazuman da uzima lijekove. Muce li Te crijevni zatvor i boli u donjem

predjelu crijeva? STOP svakoj hrani osim vocu. Sto je naru ilo Tvoje zdravlje? Duhovno i tjelesno opterecenje iznad Tvoje otpornosti! Ili je prekomjerno jedenje Tvoja navika i zbog toga Ti je rijetko koji dan ugodan? Tada prekini svaki rad i jedi triput dnevno samo voce, sve dok se ne bude opet dobro osjecao. 1 nikada ne zaboravi: jabuka je na vriitt - / kao hrana i kao lijek!" Procitaj Tildenovu knjigu "Mit To.xdmie (=otrovanjem) jdngen alle Krankheiten" iz naklade VValdlhausen. Sto jo odreduje na e zdravlje Cisti zrak, cista voda, unutarnja i vanjska cistoca, spavanje, odmor i opu tanje, njega duha. sklad osjecaja, suncana energija, mnogo kretanja, zadovoljavajuci posao, ugodna temperatura, stvaralacki i korisni rad, osigurana egzistencija, miroljubiva okolina, izbjegavanje nepotrebnog uzrujavanja! Sve se to medutim bazira samo na zdravoj prehrani. Ono to ude u na a usta i bude primljeno od na ih organa, ostaje glavni temelj ljudskog ivota.

Na e nas porijeklo oznacava kao vocojede. Cijenjeni antropolog dr. Alan Walker sa .sveucili ta John Hopkins u Marylandu (SAD), opisao je u "New York Time su" od 15. veljace 1979. svoje bri ljive analize. Po njima smo mi ljudi bili u prethistorijsko vrijeme milijunima godina vocojedi ne i vocojedi. vec samo vocojedi. Takozvana je "meso derska narav covjeka" cisto umi ljanje dana njih ljudi! Mi smo biolo ki ostali vocojedi. "Sli) je uistinu tocno, ne zna nitko od nas, to ostaje dvojbenim!" citirao je prof. Ehret nekog znanstvenika. Poznati vedski filozof i istra ivac na podrucju prehrane. Are VVc/e/7<///c/.objasnio nanije 1955. uBadSodenu: "Covjek je najmanje 25 milijuna godina ivio na drvecu. Da je si ao, odmah hi ga po derale divlje ivotinje!" Britanski zoolog prof. Alister Hardy, neodarvvinist, tvrdi da su se prvi poceci razvoja ljudskog oblika ivota dogadali vec prije milijardu i pol godina. Darwino\ se nauk o evoluciji sve vi e potvrduje nalazima fosila. Sav ivot potjece iz mora. Selekcijom su se razvile mnoge vrste. Uzajamno pro diranje, bolesti i prirodne katastrofe sprjecavali su prekomjernu razmno enost. Dakako, svekoliki razvoj ivih bica na zemlji pratio je i potpomagao svemo ni Stvoritelj, napose nastanak i ivot covjeka, krune svoga stvaranja. O Bo joj nam velicini i svemoci govori vec pomisao na beskrajni svemir i cudi) ivota. Ja uvijek iznova govorim o jednostavnim pokusima na vlastitom tijelu. Dva daljnja neproblematicna pokusa: 1. Normalni puis zdravog covjeka u mirovanju trebao bi iznositi 55-60 otkucaja u minuti. Ubrza li se on poslije jela ili cak za stalno na 72-80 otkucaja, tada je Tvoj plan pre186 hrane bio pogre an. Tom se jednostavnom metodom mo e otkriti i alergijska reakcija. 2. Zdrav covjek ima oko 6.000 bijelih krvnih tjele aca po kubicnom mililitru krvi, a onaj koji se prehranjuje mrtvom hranom do 18.000! Bijela su krvna tjele ca (gnoj) na e najbolje obrambeno sredstvo, ali njihov stalni porast oslabljuje na u otpornost. To mo e prepoznati i po boji ko e. Zdrav covjek ima dobro prokrvljenu, ru icastu ko/u. a bolestan lice nalik na sir! Vidi pokus doktora Kouehakoffa: pri prijesnoj se hrani ne uzbunjuju bijela krvna tjele ca, samo pri mrtvoj hrani. Sa etak: "Mi ljudi nikako nismo predodredeni da jedemo meso. bilje, sjemenke jtariea. insekle. nismo sve deri. Ljudi posjeduju posebnu anatomiju i fiziologiju koja je prilagodena samo konzumiranju voca. Svaka se druga hrana mnogo te e probavlja. Dokaz probavite smetnje pri uzimanju svake druge hrane." (T. C. Fry) Salate i povrce - kako izgleda s tim? Mo emo dakako dijelom jesti i povrce. Dr. N. W. Walker koji va i kao uzor za zdrav nacin prehrane (tko jo do ivi 116 godina?) rekao je ovako: "Voce cisti tijelo, povrce ga izgraduje!" Ta tvrdnja nije posve tocna, jer je voce i povrce jednako u molekularnom

sastavu. Oboje sadr i sve to treba na organizam. Listovi su dio stabla koje proizvodi divne plodove. Zdravije je i ukusnije jesti voce, u posljednjoj fazi njegovog razvoja, ne u kiselim ili gorkim medufazama. U mojim je ocima najradikalniji predstavnik "ceha povrca i samoniklog bilja" Franz Konz autor nove knjige od gotovo 1600 strana, s naslovom "Dergrosse Gesundhe

its Kom." koja je izi la u nakladi Universitas. Mi smo sprijateljeni i u stalnoj vezi. Samo to Franzu uvijek iznova govorim: "To Tvoje zelenje nije ukusno." On na to odgovara: " Primije aj ga vocu." Po njemu bismo dakle trebali voce divnog okusa i mirisa pokvariti njegovim gorkim biljem? Svoju porciju salate mo emo dakako dopunili nekim samoniklim vrstama, kao io su primjerice maslacak, kopriva, kiselica. Svatko ce medutim potvrditi da ta zelena hrana nije ukusna, mora joj se dodati barem neki umak za salate. Sve gorke tvari izazivaju gadenje, odbojnost -znak da ih se trebamo kloniti. "Ljekovito" bilje sadr i alkaloide koji mogu biti pro eti i otrovnim supstancijama, dakle koditi. Unatoc tome mora se reci da se Kom iskrao iz bolnice i svoj rak na elucu sam lijecio svojom metodom. On je medutim ipak jo ne to dodatno naucio: danas jede oko 75 posto svje eg voca! Konz je pobornik starih prirodnih metoda lijecenja. Ali kao to sam vec prije rekao ne postoje zapravo ni medicina ni ljekovita sredstva. Lijeci jedino samo tijelo. Moramo mu samo dati priliku za to i vratiti se njemu primjerenoj prehrani. A ona se sastoji samo od prijesnog voca i ne to povrca. Konz ima ipak mnogo zajednickog s nama: i on vidi citav organizam, a ne samo neki detalj iz njega, i zastupa cisti nauk isto lako radikalno kao ja! Pcelinji med smatra se gotovo cudotvornom hranom. On je medutim samo jo jedna stimulativna tvar koja stvara kiselinu. Med nije ni ta drugo nego pretjerano slatki ecer s veoma malo hranjive vrijednosti. Svi oni cudotvorni ucinci to mu se pripisuju trebali bi se to prije zaboraviti. Njemu nedostaje B - vitamina i minerala, a uzrokuje karijes ba I KS kao i bijeli ecer. Hannah Allen obja njava da med sadr i neke kiseline koje su opasne za ljude. Tako cini manitna kiselina med u kombinaciji s drugom hranom jo tetnijim od bijelog ecera. Med djeluje negativno na probavu, zube i ivce. On mo e dovesti do ecerne bolesti jednako kao svi drugi izolirani ugljikohidrati upotrebljavani u prekomjernoj kolicini. Pcele proizvode med za svoj vlastiti opstanak i bilo bi po eljno da na tome ostane, ne bismo trebali u to dirali. Oduzimati hranu tim korisnim inseklima nije ni ta drugo nego krada koja se mo e izbjeci. Pcele slu e korisnoj svrsi i za na u etvu: opra uju cvatove. Covjek je i tu faktor ometanja. Preko meda unosimo u svoj organizam obilno kori tene insekticide i pesticide. O nama se Nijemcima posvuda govori da smo skloni pretjerivanju, to se potvrduje u cinjenici da jedemo najvi e meda u svijetu. Gotovo je neshvatljivo da neki strucnjaci za punovrijednu hranu smatraju med bezazlenim i zdravim. Po tome mo e prepoznati koliko drugih koje tarija potjece iz njihovog pera. ecer kao rafiniran, izoliran ugljikohidrat svakako je tetan; a isto tako koncentrirani, izolirani ugljikohidrat med trebao bi biti zdrav? Takav je nacin mi ljenja uistinu neprihvatljiv!

Orasi i sjemenke sadr e dragocjene hranjive tvari: masti, bjelancevine, ugljikohidrate. Oni bi bili veoma dobra nadopuna vocnoj hrani, kao to preporucuju neki nutricionisti u SAD-u i Europi. Ali tu postoji i jedan problem: poslije obilnog jedenja oraha osjecat ce te inu u elucu. Razlog je u lome stoje priroda dala orahu protuenzime koji ometaju normalnu probavu tvari io ih on sadr i. Samo pn

vla noj toplini oslobadaju protuenzimi ucinkovite tvari potrebne za ivot: orah mo e istjerati klice. Kao pri mahunarkama, tako je naravno i orahe moguce dovesti do klijanja. Tada se medutim proizvod pretvorio u povrce - i tada to mogu jesti i u drugom obliku. Klice bilo koje vrste nisu preporucive, jer se pri procesu klijanja stvaraju tetni biljni alkaloidi. One osim toga nisu ukusne. Mali savjet: pro vnci nekoliko oraha ( acicu) izmedu obroka. Ne mije aj ih ni sa kakvom drugom hranom! To to sam rekao o orasima vrijedi za sve sjemenke, dakle i za zrna itarica. Orasi su ukusni, ali zrna itarica nemaju okus ni po cemu. Zato se 96 posto tih zrna pece i kuha. dodaju im se masnoce, sol i zacini. Tako nastaju negativne posljedice, to sam ih opisao pri itaricama. Takvim nacinima pripravljanja uni tavaju se vrijedni sastojci itarica. Kava, caj, Cola i slicno nisu hranjive tekucine, vec posve nepotrebni, dodatno opterecujuci stimulansi. Zato to primjerice ne mo e ujutro onako pravo, poletno, krenuti u novi dan, treba ne to za poticaj. To je kao da se konja mora bicem natjerati da se pokrene. Tvoji ivci isprva dodu e reagiraju na stimulanse, ali njihovo djelovanje brzo slabi i tada malaksa . Uzima li uvijek iznova takva sredstva "dopinga", izazvat ce prije ili kasnije potpunu iscrpljenost svojih ivaca koja ce Te naposljetku odvesti u depresiju. Jesi li sada zreo za odlazak psihijatru? Ne, ti mo e sam razbiti taj davolski krug, time to ce snagom svoje volje svladati ovisnost o kavi ili caju. To nije drukcije nego pri oslobadanju od ovisnosti o alkoholu ili duhanu. Ne tra i pomoc u drugih, ona uvijek postoji u Tebi. Kisik Zrak je danju i nocu kao ivotni eliksir Tvoj dragocjeni pomagac. Pluca su najveci unutarnji organ Tvoga tijela. Cinjenica je da udisanjem zraka te inski konzumiramo vi e nego hrane i vode uzetih zajedno. Kakva nam je to "sprava" ugradena? Di emo "automatski", dakle nesvjesno, bez vlastite volje, dovodimo slanicama putem arterija kisik i hranu, a putem vena odvodimo ugljicni dioksid i otpad. Sve to neprekidno obavljaju na a pluca. Ona su uz srce najva niji organ. Znamo li to cijeniti? Ne! Pu aci iznakazuju. zacaduju i tako oslabljuju oba svoja plucna krila, cineci ih podlo nima te kim, cesto neizljecivim bolestima. Uz to truju nikotinom jo i nepu ace oko sebe. Mi plucima ne dovodimo putem krvi ivu, svje u hranu, vec mrtvu koja zacepijuje plucne mjehurice. Lica boje sira dokazuju da na a pluca zapravo stavljaju u opticaj otpad! Ko a mora dobivali hranu iznutra, a ne namazanu izvana. Va na informacija i savjet (za one koji imaju mogucnost za to): ja sam si pored svoga kreveta dao naciniti otvor za dovod svje eg zraka (velicine 30 puta 60 centimetara), alim u sobnom stropu ugradili napravu za odvod

lo eg zraka preko krova, koja dodatno sadr i ventilator za slucaj da se treba pojacati dovod svje eg zraka. Tako imam iznad svoga kreveta stalno kolajuci, svje i, hladni zrak izvana. Ako je zimi prehladilo, radije ukljucim grijanje nego da zatvorim otvor. Pu e li prejako istocni vjetar (pri oluji), mogu taj otvor posve ili djelomicno zatvoriti zaklopcem. Otvor je opremljen perlonskom mre icom. Stoga mogu prozore dr ati zatvorene, tako da mi vjetar ne di e zavjese,

niti mi dosaduju muhe i komarci. Pri novogradnjama bi se trebale sve prostorije na taj nacin zraciti i oslobadali lo eg zraka. Kretanje na svje em zraku pospje uje disanje i prokrvljenost na eg organizma. Mi neprestano izdi emo otrovni ugljicni dioksid, a u zadimljenim ga prostorijama stalno opet udi emo. Taj je plin medutim i sastavni dio napitaka koji sadr e ugljicnu kiselinu, piva, fermentiranih krutih tvari i tekucina, pra ka za pecivo, kruha i kolaca s kvascem. to mi cinimo? 90 do 95 posto vremena provodimo u zatvorenom prostoru i uvijek iznova udi emo opterecen, lo otpadni zrak. Tako je taj unutarnji zrak mnogo opasniji od vanjskog kojega smatramo zagadenim i o kojemu se kriticki ocituju svi ekolozi. Unutarnji je zrak deset puta gori i opasniji, pi e Debra Lynn Dadd u svojoj knjizi "Nontoxic and Natural". A dr. Walker je iznio o ugljicnom dioksidu sljedece mi ljenje: udisanje toga plina uzrokuje uz prekomjerno u ivanje termicki obradenih krobnih proizvoda najvi e bolesti srca. Sa etak: pazi na to da danju i nocu dobiva dovoljno svje eg, cistog zraka i da se dovoljno krece na otvorenom, tako da se Tvoj grudni ko iri i Tvoja plucna krila budu uvijek dobro "prozracena". Te ko opterecujuce tjelesne vje be bez promjena u prehrani mogu biti opasne. Tako svjetski poznati otac aerobika dr. Cooper odvraca od preintenzivnog vje banja. Njegov prijatelj Fixx i mnogi drugi umrli su tijekom i poslije trcanja na duge pruge. Fixx je imao posve zacepljene arterije. U svojoj je knjizi "Laufen" uvijek iznova isticao svakodnevni trening izdr ljivosti, dok mu prehrana naprotiv nije bila tako va na. Tu je zabludu morao platiti svojom ra nom smrcu. Umjereni su nacini tjelesnog kretanja zdraviji, kao na primjer hodanje, osobito brzo hodanje, plivanje, vo nja biciklom itd. Pokreni se, covjek je predodreden da se krece. Danas su ljudi postali vecinom lijenima i nepokretljivima: sjede u uredu, u autu, pred televizorom. A pritom tamane jo vi e suvi nih kalorija nego prije. Obradene, zagrijane tvornicke masnoce iz biljaka isto su te ko probavljive. Neobradene prirodne masnoce u orahu i avokadu mogu se naprotiv dobro probavili zbog njihove topljivosti u vodi. Dr. McDougal: "Od svili makrohraujivih tvari pri obilnoj hrani uzrokuju masti najvece opterecenje za tijelo. Na e se krvne stanice tada zgrudvaju. Zbog toga se usporene protjecanje kn>i, to dovodi do zacepljenja va nih ila. Tako nastaje visoki krvni tlak. " Odnos kiselina - baza Mi bismo ljudi trebali prvenstveno uzimali u sebe hranu koja jamci odnos baze prema kiselini od najmanje 70 prema 30 posto, najbolje 80 prema 20 posto. Do log je podatka do ao vedski biokemicar dr. Raguar Berg provodeci pocetkom dvadesetih godina opse ne pokuse po nalogu njemackog lijecni tva. Taj je odnos pri na em dana njem

nacinu prehrane gotovo obrnut. elim Ti reci to stvara bazicnu sredinu: voce, povrce, mlijeko koje se pije izravno iz kravljeg vimena i voda. Sve druge prehrambene namirnice uvijek stvaraju kiselinu: osobito kuhana hrana, meso, riba, masti, sir, jaja, orasi, sjemenke i sve vrste zrna itarica. Prekomjerna kiselina uzrokuje sljedece bolesti: u

prvom redu probavne smetnje, sve oblike reumatskih tegoba, uloge, i ijas, cireve na elucu i crijevima i najzad rak. Danas ima razumnih ljudi koji ne mogu pustiti da voce okrivljuje za stvaranje kiseline. Tek me je vezi s tim nazvala Nizozemka koja inace cesto sa i godinama poku ava ivjeti po zakonima prirode. Uvijek je iznova na alost zbunjuju katkad veoma mi ljenja. se nedavno u mnom telefonira razlicita

U svojoj sam knjizi "Willst Dugesundsein? Vergissden Kochtopf!" objavio op irna tumacenja va nih istra ivaca na podrucju prehrane koji isticu bazicni zavr ni stupanj u dozrijevanju voca kao najpreporucljiviji za konzumiranje voca je daje voce zrelo i da se uvijek jede na prazan eludac. Tko je svoj eludac i crijeva vec natrpao fermentirajucom mije anom hranom, imat ce zbog vocnog ecera dodatne te koce, jer on pojacava alkoholno vrenje. Jesam li igdje napisao da treba jesti mrtvu hranu koja stvara kiselinu? Ako se ne to treba jesti, tada je to zrelo voce. Jedenje nezrelog voca mo e biti povezano s lo im posljedicama. eli li ga jesti, malo ga opari. Nije li ti na raspolaganju zrelo voce, zamijeni ga povrcem. Ne mogu dovoljno cesto ponoviti: voce jesti samo na posve prazan eludac. Ako to ne mo e , tada je bolje da se odrekne voca. Koliko sam cesto bio u prilici promatrati kako se voce jede u svim mogucim kombinacijama s drugom hranom, uz uvjeravan ja kako je to zdravo. Ne to gore ne mo e uciniti svojim probavnim organima. U tom slucaju jedi citav vocni obrok odvojeno, tek cetiri do pet sati poslije druge hrane. Izbjegavaj voce i vocne sokove izmedu obroka. Lo je i opasan obicaj piti vocne sokove vec ujutro na prazan eludac ili uz obroke. Lo e je to "apostoli protiv prekiseljenosti" ne provode pokuse na sebi, inace ne bi mogli govoriti gluposti kakve govore. Cak i pri vi etjednom konzumiranju iskljucivo voca iznosi ph -vrijednost mokrace 6,8 do 7,2. Ta to mo e svatko provjeriti indikatorskim papirom. Nakon to se pojede samo jedna kri ka kruha prethodne veceri, smanji se vrijednost na 5,2 do 5,6. "Obvezatna" ph-vrijednost za na u krv iznosi 7,4. Stvoritelj je dakle odredio da na a najva nija tekucina, krv, mora uvijek biti u neutralnim granicama. Cesto se govori o prekiseljenosti, ali ona u doslovnom smislu ne postoji - inace bismo bili mrtvi. Na a danas uobicajena prekomjerna hrana iz kuhinjskog lonca koja prete ito stvara kiselinu, veoma je tetna. Takva hrana stalno preopterecuje pluca i bubrege. Da bi se ta kiselina neutralizirala, mora na e tijelo posegnuti za va nim zalihama alkalija (kao kalcija i magnezija). Tko misli da ne mo e ivjeti bez kruha trebao bi umjesto maslaca, sira ili salame staviti na njega mnogo listova salate, kako bi donekle ubla io djelovanje kru ne kiseline. Jedan list u hamburgeru nije dakako ni ta s obzirom na obilje ostalih sastojaka koji stvaraju kiselinu, kao to su meso, sir, masnoca i hljepcic! Isto vrijedi za danas tako omiljene pizze.

Pa i za tijesto s kecapom koji sadr i 45 posto ecerne kiseline! Na stablu spoznaje nije bilo ni kruha ni sendvica ni salame! Svaka je bol upozoravajuci znak Tvoga tijela to ga ne smije ignorirati. Bolest je poku aj Tvojih organa da pre ive i nikako ga ne bi trebao zanemariti. Gotovo nijedan od boraca protiv kiseline ne zna najva nije pravilo prirodne prehrane za sva iva bica: jedi prijesnu hranu koja stvara bazu. Ni oni se ne udaljuju od kiselotvornog ita i ku

hinjskog lonca koji izvornu, prirodnu hranu pretvara u be ivotnu smjesu to potice stvaranje kiseline u na em tije

lu i uzrok je svih bolesti. Protivnik kiseline Koch cak je na svaku kri ku jabuke stavljao vapna. Isku aj to jednom u svrhu pokusa! Rezultat je komadic jabuke odvratnog oku sa. Koch sije na taj nacin zapravo priskrbio ovapnjenje. A elio je da jo s 80 godina mo e klizali na Ledu, hodati bez slapa i imati zdrave zube. Tu dob nije medutim ni do ivio! Protivnici njegove protukiselinske metode (njemacki Anti sauremelhode - AAM) nazivali su sebe i klubom zdravih zabija. Sam je Koch bio medutim jadna olupina samo s jo nekoliko krnjih zubiju u ustima. Tko radi protiv prirode, laj sirada. Poplavi kiseline smijemo se suprotstaviti samo zre lim vocem ili svje im povrcem, a ne anorganskim minera lima koji jo samo zao travaju uzrok.

Dr. Walker je protiv kiseline propisivao velike kolicine sokova voca i povrca, tvrdeci da oni mogu najbolje doprijeti kroz zacepljena crijeva do crijevnih resica u svrhu primanja hranjivih tvari. Tko kao borac protiv kiseline jo upotrebljava kuhinjski lonac, taj je od pocetka na pogre nom putu! Tu mu nece pomoci ni velike kolicine egzoticnih vrsta sjemenki. Ja nisam prijatelj sokova voca i povrca. Tko pozorno cita Walkcrovc knjige, saznat ce i od njega daje citav proiz vod uvijek bolji! Walker je primjenjivao sokove u slucajevima bolesnika kad ni poslije posta i ci cenja crijeva nisu hranjive tvari iz krute hrane dospijevale do crijevnih resica. U nekog su in enjera hortikulture iz Rurskog upravo podrucja nastali cirevi na elucu upravo zbog hrane koja stvara kiselinu. Tablete protiv kiseline pojacale su dugo rocno te simptome. Lijecnici su mu zabranili voce. Nakon to mu je dospjela u ruke moja knjiga "Willst Du gesund sein? Vergiss den Kochtopf!" pre ao je odlucno na prehranu s mnogo voca. i cirevi su nestali. On mi je povodom

svog posjeta sestri u meni susjednom selu elio zahvaliti. Tom mije prilikom ispricao kako je nekom njegovom prijatelju trebao zbog zacepljcnih koronarnih arterija biti ugraden "pacemaker", ali je operacija poslala nepotrebnom, jer su arterije opet bile slobodne! In enjer hortikulture nagovorio ga je da me posjeti i vidi kako sam. U jednoj sam svojoj knjizi napisao da se garavica mo e veoma brzo ukloniti kiselini limunom i grejpfrutom. Protivnici voca ne mogu to dakako shvatili. Ta neka barem isku aju, kako bi shvatili o cemu ja govorim! Debeo ili "fit"? Najzdravije je dakako biti vitak i zdrav. To mo e postici bez brojenja kalorija i mucenja sebe gladovanjem. Mora samo zaboraviti sve moderne dijete, uvijek se dosita najesti prave hrane i revno se kretati! Pogledaj samo u mnoge ilustrirane casopise koji se doslovno nadmecu u ponudama dijela. Stjece se dojam kao da su ljudi u uredni tvima tih casopisa zaokupljeni samo jo time da svakog tjedna smisle neku novu dijetu. Po tome ce shvatiti da pri na oj prehrani mora ne to biti nacelno pogre no. A to je hrana bogata masnocama, bjelancevinama, be ivotna hrana iz kuhinjskog lonca jo i zdru ena s premalo kretanja. Postoje dakako i bolesni mr avi ljudi.

oni isto tako pogre no jedu i cesto vi e od debelih. A debeli jedu premalo prave, zdrave hrane! U debelog je covjeka vec do lo do kemijskog poremecaja u organizmu, do usporene izmjene tvari. Gladovanjem oslabljuje i dijelove svojih va nih mi ica, pri cemu mast unatoc tome ostaje u mi icima. Mi ici siroma ni masnocom tanki su i izduljeni, a usaljeni su obli i debeli! Ogranicenje kalorija oslabljuje Te: mi elimo medutim svoju energiju stalno povecavati, a pritom postizati sagorijevanje masti. To se mo e posve jednostavno ostvariti s mnogo prijesne hrane i kretanja. Ako zasada i nisi spreman potpuno prijeci na prijesnu hranu - ova formula vrijedi za sve ljude, pa i one koji se "normalno" hrane: jesti pravu hranu i mnogo se kretati. Debeli ljudi ne dr/e mnogo tlo kretanja, njihovo je tijelo postalo nepokretIjivim, tromim. Sve to se ne upotrebljava, zakr lja. propadne. Sagorijevanjem masti vraca se sam od sebe pori\ /a kretanjem. Normalizirano sagorijevanje masti izjednacava se s onim u vitkih ljudi. Cesto vidimo mr ave mu karce i debele ene i obrnuto, iako ti parovi jedu za istim stolom gotovo istu hranu. Mr avi cesto jedu vi e od debelih. Treba se srediti kemija svojih lijezda. Vecini pretilih ljudi cinimo nepravdu kad im se rugamo. Oni se tada zbog frustracije jo vi e debljaju. Pretili su ljudi skloni sve vecem debljanju. Nije dakako zlodjelo zgrije iti ako pritisak postane prevelikim. No ubrzo ce primijetiti da Ti se ono u cemu si prije u ivao, sada cini bljutavim, bez okusa, da Te komadic preslatke cokolade grebe u grlu i da se Tvoj eludac buni. Veoma ce se brzo sam vratiti laganoj prijesnoj hrani. to je veoma va no: ako si jednom pre ao nacistu prijesnu hra nu, ne mo e vi e podnijeti danas (jo uvijek) uobicajenu mrtvu hranu. Tvoje se tijelo odmah brani mnogim nelagodnostima, osobito probavnim poremecajima. Grije i li dalje, tada se ono jednoga dana bespomocno preda onom Tvom starom uni tavanju. Ti se opet dobro osjeca , a krivnju za sve sitne tegobe svaljuje na zdravu hranu. Tvoje se tijelo prisilno zadovoljava privremeno i smecem, kao to su kava, nikotin i alkohol. A zatim te opominje akutnim, kasnije i kronicnim bolestima. Stoga bi iz svega upravo recenog trebao nauciti: dokle god organizam jo reagira, u Tebi je moc lijecenja. Sjeli se pet stadija bolesti opisao, inace mo e na kraju nastati rak! to sam ih

Jede li ne to pogre no ili uzima lijekove, mora Tvoje tijelo svim sredstvima izbaciti to smece, kako bi teta bila to manja. A to predstavlja veliki napor za Tvoj organizam. Djeluju li pilule na Tvoje tijelo? Naravno, primjecuje nuspojave. To zapravo reagira Tvoje tijelo. Ono eli odmah izbaciti to otrovno smece! To se pogre no smatra lijecenjem!

Pri debljini ili mr avosti nije va no to pokazuje kazaljka vage, vec kako izgleda Tvoj lik u zrcalu . Dokle god se u njemu vide podvoljak, bucmasti obrazi, naslage sala na trbuhu i debele butine, jo si predebeo. Spremi dakle svoju vagu negdje u upu, ona samo frustrira. Bez obzira na glupe tablice te ine ima kr nih ljudi prekomjerne te ine bez podvoljka i debelog trbuha, kao i onih vitkih u kojih su medutim mi ici slabi i mlohavi. Mi ici su tu za kretanje, osobito se snaga srcanog mi ica mora stalno odr avati kretanjem. Mlohavi mi ici tijela znace i slabost srcanog mi ica.

Pritom je posve svejedno na koji se nacin krecemo. Najbolje je jo uvijek hodanje, brzo hodanje, plesanje, plivanje, vo nja biciklom, a zimi skija ko trcanje. A neke vrste kretanja mo e provoditi u stanu. Ima li u kuci stube, penji se njima i spu taj. Napornije vje be, poput jogginga i dizanja utega nije preporucivo dokle god jo ima prekomjernu tjelesnu te inu. Ima i okretnih debelih ljudi, ali vecina ih je ipak troma. Tvoj bi se puis trebao navedenim vrstama kretanja lagano povisili i pritom se mirno mo e oznojiti. Njemacki lijecnik dr. Ernst van Aaken bio je utemeljitelj njemackog sistematskog vje banja skija kog trcanja i izdr ljivosti to ga je veoma uspje no uveo i za ene. S njim sam se vi e puta dopisivao. On je na alost u pogledu svoje prehrane veoma grije io. Za njega je krepka hrana bila primjerice za dorucak nekoliko jaja na oko. Jedna od njegovih glavnih knjiga nosi naslov "Programmieri fiir 100 lebensjahre"("Programiran za 100godina ivota") no on sa svoje samo 73 do ivljene godine nije ni izdaleka dosegao tih 100 spominjanih godina. Njegova je posljednja knjiga "AltemativMedizin durch Ausdauer"(Mehr Wissen Verlag, Dusseldorf-Langen). koja sadr i 719 strana, izi la neposredno nakon to je on umro. Svojom je terapijom izdr ljivosti elio lijeciti vecinu bolesti. Ali samo kretanje ni ta ne koristi, to dokazuje i rana smrt spomenutog poznatog americkog junaka jogginga Fixxa. Njegove su srcane arterije bile posve zacepljene unatoc svakodnevnom joggingu izdr ljivosti. Arterije koje su se vec zacepile ne mogu se procistiti portskim naprezanjima. Naprotiv - tada jo br e dode do infarkta. Kako da krv izbacivana ubrzanim otkucajima srca protjece kroz ovapnjene glavne ile kucavice? Uvijek se tijelo mora najprije oslobodili taloga. Masna mrtva hrana zacepila je Tvoje ile, nemasna ih prijesna hrana oslobada. To je dodu e polagani, ali naposljetku ipak uspje ni proces. No ni svoje si taloge nisi najzad priskrbio u samo nekoliko tjedana ili mjeseci prekomjernog konzumiranja tetne hrane! Ocekivani ivotni vijek vrhunskih porta a nije osobito dug. Kretanje da, ono bi pri vecem naporu trebalo trajati 12 minuta pri srednjem 30 minuta. Debljaju nas u prvom redu: sve vrste ecera, ukljucujuci pcelinji med i sve vrste masti. ecer i masti su ljudsko djelo, med je ukraden pcelama. Uspije li uvijek jesti samo jednu vrstu hrane po obroku, br e ce se nasititi i biti vitak: na primjer samo tre nje, samo jagode, samo jabuke, samo kru ke itd. 50 posto mije ane hrane znaci upola goru probavu. Unutra i van mora se odvijati blago - bez pomocnih sredstava i naprezanja, te bez pritiskivanja na eludac i trbuh. Covjek je po svojim urodenim osobinama ljubitelj slastica, otuda neumjerena, cesto gotovo ovisnicka te nja za slatkim, koja se osobito ocituje u djece. Slatko, ukusno voce, a zimi su eno voce, mogu potpuno zadovoljiti tu

elju. Izolirani su eceri i bra na otimaci vitamina. Tome se pridru uju i tetne masti svake vrste, poput tvornickih ulja i umjetnog proizvoda margarina. Samo da nabrojim to je danas sadr ano primjerice u nekim keksima najnovije proizvodnje: 20 posto p enicnog bra na, sedam posto cokoladeecera, biljno ulje, tri posto orahovog maslaca, tri posto kakaoa, jaja. Nadalje pra ak za pecivo, natrijev hidogenkarbonal, natrijev fosfat glukozni sirup, obrano mlijeko u prahu, sol, aroma, emulgator. lecitin. Proizvodac jo nasto

ji privuci kupce sljedecim tekstom na omotu: "Mi iz X-a ulo ili smo citavo svoje umijece da bismo za vas proizveli Y, izbor najprobranijih vrsta cajnih kolacica, bogatih hranjivim sastojcima i okusa kao u stara dobra vremena." Kakve li radosti za Tvoje masne stanice! Tu ima uz termickom obradom uni tene ive ne namirnice jo i "kaloricne bombe": kolacice i kekse koji se grickaju izmedu obroka. Izvorni prirodni okus vi e se i ne osjeti od silnih umjetnih dodataka i aroma. Tako pocinje prekomjerno debljanje. Sve se te masti odmah ve u s Tvojom vec postojecom masti. Jer u prirodi ne postoje izolirane masti a ni maslac. Sve su masti dakle ljudsko djelo. A one imaju triput vi e kalorija od ugljikohidrata ili bjelancevina. Doda li mast nekoj prehrambenoj namirnici - ,a to se danas svakodnevno dogada pri devedeset posto svih vrsta hrane-time znatno smanjuje mogucnost probave. Enzimi Tvoga tijela moraju najprije raditi na probavi masti, jer ona zatvara pristup drugim molekulama. Ti svje u, ivu hranu kuhanjem ubija i jo je zaogrce masnocama koje se mogu probaviti tek u tankom crijevu. Usta i eludac nemaju oruda za to. Ne treba se cuditi to Ti raste obujam trbuha i bedara i to se smece od masti i bjelancevina talo i u Tvojim arterijama i na njima. Tvoja se zama cena krv zgruda i ne mo e vi e prolaziti kroz one najsitnije krvne ile. Prijesna nam hrana daje rijetku krv, tako da otrovna sredstva za razrjedenje krvi postaju nepotrebnima. Svoju si ljepljivu mednu krv priskrbio sam sebi svojim nerazumnim prehrambenim navikama. Opet nagla avam da je bajka teoretizirajuci!) laboratorijskih strucnjaka kako mast trebamo za vitamine topljive u masti. Prirodni prijesni proizvodi sadr e dovoljno lako topivih prirodnih masnoca. Cini se da ne moraju izumrijeti samo iritelji te neistine, vec jo nekoliko generacija vi e! Mr avi ljudi ne bi sada trebali klicati od radosti. Upravo zato to oni naoko mogu sve podnijeti, gomilaju u sebi jo vi e otrova nego debeli. Oni isto tako cesto priskrbe sebi infarkte srca i mozga kao oni pretili. Svoj stas imaju uostalom zahvaliti samo svom nasljedu. Stoga bi trebali jo danas posvetili molitvu zahvale kromosomima svojih predaka. Poznajem mnoge mr avce koji jedu neumjereno mnogo. Piavilo po kojemu bi se Ti trebao ravnati pri svladavan ju pretilosti ili njezinom sprjecavanju, glasi: maksimalna kolicina prijesne hrane i mnogo kretanja. Ne treba i/o siavljati obroke. Energija Ti uvijek treba. Kad god je

moguce trebao bi se kretali vani na zraku koji je bogat kisi kom. Prelili se ljudi premalo krecu. Pretvori sebe iz stroja za gomilanje masti u motor za sagorijevanje masti. Zabora vi sve moderne dijete i laboratorijske znanstvenike s njiho vim izmudrovanim kalorijskim tablicama i receptima. Baci sve u kantu za smece i u tedi svoj novac. Covjek je miliju nima godina pre ivljavao bez debelih medicinskih ud be nika, lijecnika i bolnica. Nisi li spreman na potpunu promjenu u prehrani, tada je jo uvijek najbolje; jedi polite vinu ili cak cetvrtinu kolicine hrane to je sada jede i ne

daj da Ti dalje krfijaju mi ici! Svi mi danas jedemo previ e, preslatko i premasno! Lijecnici pola u Hipokratovu zakletvu. U njegovo vrijeme nije bilo ni jednog jedinog li jeka. Njegova su ljekovita sredstva bili post, ljekovito bilje i skromni ivot.

Stres, meditacija Kad nam se dogodi ne to dobro, tada jo dugo ne trebamo konjak da bismo se dobro osjecali. Svatko zna da duh du a i tijelo cine cjelinu. Lo e vijesti, previ e buke i u urbanosti veoma nam smetaju. Svakodnevne stra ne ratne slike na televiziji, s mno tvima mrtvih i prognanih ne\ inih ljudi kode nam i tjelesno. Tome se pridru uju deprimirajuce vijesti 0 brojnim ubojstvima iz pohlepe, cesto samo zbog nekoliko maraka. Anarhicna mlade/ razbija iz obijesti izloge trgovina, uni tava fasade zgrada, podzemne eljeznice, lomi namje taj u ucionicama itd. Mislim da smo na najboljem putu da se pribli imo velegradskim prilikama u SAD-u. Mi kao pojedinci te ko bismo mogli promijeniti to stanje ako se ne promijeni citavo dru tvo. U svakom slucaju moramo ostali u dobroj formi za ivotnu borbu. To se mo e samo svakodnevnom meditacijom, misaonim odstojanjem od sve ove zbrke oko nas. Ima mnogo meditacijskih praktika. Oni preporucuju da smirimo svoju podsvijest i crpimo snagu iz zadobivenog mira. Poku aj jednom ni na to ne misliti. Doleti li Ti neka misao, odagnaj je od sebe. Mi smo skloni tome tla svojim ogranicenim umom o svemu sudimo. Toga se ubuduce okani. Sjedni u mirnu, tihu prostoriju, sklopi oci, meditiraj. Na taj ce nacin Tvoja podsvijest i time dnevna svijest naci svoj mir. Obuzet ce Te cudesni spokoj. Ja se danas mogu tako "iskopcati" cak i pri vo nji auta ili pri radu. Unatoc tome sam posve budan, kako bih mogao ispunjavali zahtjeve ivota, svoje svakodnevne obveze. Da, poslije toga mi sve mnogo bolje uspijeva. Kad biste manje derali

"Do ivite li s 50 godina srcani infarkt, to je dodu e neugodan, ali nikako nepredvidiv dogadaj, posve sigurno ne urota sudbine! Vi samo placate za -vi e - desetljetno nerazborito iscrpljivanje svoga zdravlja, ka njeni ste za nepromi ljene prehrambene navike koje Vam Va e koronarne arterije nisu oprostile." Tako jasnim rijecima okirao je prof. dr. William Roberts svoje slu ateljstvo prilikom simpozija u Amsterdamu odr anog u studenom 1991. godine. Taj je americki strucnjak u svom sjajnom izlaganju o tro kritizirao moderne ivotne i prehrambene navike, te jasno pokazao kako zapravo stoje stvari. Kao glavni patolog i strucnjak za arleriosklcroz.u pri uglednoj medicinskoj ustanovi National Institute of Health u Helhesdi bio je prof. Roberts godinama zaokupljen promi ljanjima o temi koro namih arterija i kolesterola. Glavni si krivac Ti sam. "Mislite li da je koronama skleroza degenerativna bolest koja nekoga sudbinski zadesi, a drugoga po tedi, tada se grdno varate", rekao je prof. Roberts . "Glavni ste krivac Vi sami, jer to to Vas danas mo da muci kao angina pectoris, sami ste si priskrbili time to ste desetljecima pohlepno u ivali u pogre noj hrani!"

Koronarna skleroza (ovapnjenje koronarnih arterija odnosno ila koje opskrbljuju krvlju srcani mi ic) nije lokalizirani proces, vec ire pogada koronarni i uopce krvo ilni sustav: patolog nade - ako se potrudi - dobru polovinu tvrdeg dbroznog tkiva u koronarnim arterijama, k tome jo 20 do 30 posto mek eg fibroznog tkiva, to zajedno cini 75

posto fibroznih pro! i ferae ij a (bujanja masnog tkiva, a to zavr ava ateromatoznim, masnocom ispunjenim jastucicima u krvnim ilama. "Pogledajte samo spolnu podjelu: do 60. godine ivota to je tipicno mu ka bolest, a poslije toga joj postaju podlo nima i ene - zbog li enosti estrogenske za tite -do osme ivotne dekade. I to mislite, odakle to da postoji linealni odnos izmedu ukupnog kolesterola u serumu i ucestalosti srcanog infarkta? Ja nisam vidio na obdukcijskom stolu nijednog vegetarijanca s koronarnom sklerozom. elite li brz nastanak koronarnog plaka (ovapnjenja koronarnih arterija), imam za Vas uputu koja sigurno vodi u smrt: kljukajte se bez razmi ljanja svim onim to Vam se nudi u Fast-food dvoranama za opanje. Pogledajmo samo tipicnu prehranu prosjecnih Amerikanaca iz SAD-a, a na alost i sve vi e Europljana: masni 'burgeri', stekovi, k tome peceni krumpirici ili salata uz obilni dodatak majoneze, kikiriki i Chips, kamo god se pogleda. U SAD-u se iz dana u dan pro diru milijarde kalorija, tocnije receno 200 milijardi vi e nego to je potrebno za razumni ivot. Svakodnevno se kupuje 85 milijuna kutija cigareta, tocno 85 milijuna vi e nego to je potrebno! Za to jo zapravo govorimo o pojedinostima istra ivanja ili o veoma skupim lijekovima koji bi navodno trebali pomoci pri posljedicama arterio - skleroze? Dokle god se ivi tako nerazumno, uzaludna su sva nastojanja u pravcu pobolj anja zdravlja dana njih ljudi!" Pretilost donosi preranu smrt. "Vi elite uciniti ne to za svoje krvne ile, bojite se da bi Vas mogla prerano pokositi bolest srca? Evo mog savjeta za uspjeh: popu ite danas posljednju cigaretu svoga ivota, oprostite se s 'burgeri 206 ma', uklonite masnocu iz svoje prehrane gdje god mo ete i time odr avajte svoj ukupni kolesterol ispod 150 mg/dl! Vidjet cete da ce to svakako pozitivno djelovati! Sto jo mo ete ocekivati od takvog razumnog nacina ivota osim za tite od arterioskleroze? Vi e nego to slutite: manje visokog krvnog tlaka, raka dojke i crijeva, ecerne bolesti, cireva na elucu srcanog i mo danog infarkta, tegoba sa ucnim mjehurom, bolesne debljine, osteoartritisa koljenih zglobova, bubre nih kamenaca, hemoroida Ud.! Sto Vam je veca tjelesna te ina od one normalne, to cete br e otici u smrt. Vama je prepu ten izbor! Izbjegavajte crveno meso u oko 21 obroku to ga tjedno pojedete! Naviknite se na hranu s malo masnoce. Ukoliko to ne pomogne da obuzdate svoje masnoce u krvi, tada ne oklijevajte sa sni avanjem razine lipida lijekovima. Ukupni, a osobito LDL kolesterol morate bezuvjetno dovesti u 'sigurnosne granice'. To u praksi znaci: hranom unositi u tijelo manje zasicenih masnoca, manje kolesterola i uopce manje kalorija. Manje sira, mlijeka i mesa s mnogo masnoce, s vi e biljnog ulja, ribe, povrca i voca!

Ali to ako se srcani infarkt vec dogodio? Smjesta poceti s dosljednim sni avanjem lipida (masnoca u krvi). Pritom je posve svejedno koliko su visoke bile koncentracije LDLodnosno ukupnog kolesterola u serumu prije infarkta -posve su ocito bile za doticnu osobu pevisoke i dovele do tog dogadaja. Najbolje to mo ete uciniti poslije pre ivljenog infarkta, kako biste sprijecili recidiv (ponavljanje istoga): nastojte to prije i maksimalno sniziti lipidel To za mene znaci kombinaciju dijete s malo masnoca i terapije za sni avanje lipida. I to bez ikakvog kompromisa, jer rizik ponovnog infarkta zasjenjuje sve druge moguce rizike,

primjerice poznate nuspojave sni .avalelja lipida. Ako mene pitate, isto vrijedi i za pacijente poslije operacija Inpassa ili balonske dilatacije pro irenja koronarnih arterija. " Toliko od prof. Robertsa, on kao patolog zacijelo zna kako stoje stvari! U ovoj sam knjizi opisao jednostavna sredstva pomocu kojih mo e odr ati slobodnima svoje arterije: jesti maksimalno nemasnu prijesnu hranu u obliku voca i povrca. Prijesnu hranu, ne masnu kuhanu hranu! 1 ne zaboravi ono to Ti dosada vjerojatno nije nitko rekao: termicki obradeni, krobom bogati ugljikohidrali u obliku kruha, itarica i krumpira isto tako pospje uju "ovapnjenje" - dodu e ne to sporije, ali sigurno! Nabavi si knjige na eg velikog uzora dr. Walkera. Pitanja i odgovori P.: Ima li jo uopce svrhe zdravo ivjeti ? Ta ionako je sve zatrovano. O.: Ako tako postavlja to pitanje, moram Ti odgovoriti da si i Ti sukrivac za tu zatrovanost okoli a, koja ukljucuje i sve biljke. Za to nema vlastiti vrt? Svugdje mo e uzeti u zakup komad zemlje, 300 kvadratnih metara bilo bi dovoljno. Kupuje li ekolo ki uzgojene proizvode? Ne, jer su oni dakako ne to skuplji. Buduci da kupac odreduje izbor robe, Ti si sam taj koji koci br i razvoj ekolo kog poljodjelstva. Svi mi tako rado smi ljamo izgovore, kako bismo mogli krivo postupati. Dobro promisli o tom svemu to sam Ti rekao. P.: Ja ne mogu podnijeti voce, to da ucinim protiv toga? O.: Ne mo e li podnijeti najbolju hranu za nas covjecju djecu, tada je Tvoj probavni sustav u lo em stanju. Najbolje ce biti da nekoliko dana ni ta ne jede . Tada ce se Tvoj sustav sam od sebe procistiti. Zatim pocni tijekom nekoliko dana s uvijek bazicnim povrcem. Poslije toga ce Tvoji probavni organi biti spremni probavljati slatko voce. Bude li to u redu, moci ce u ivati i kiselo voce koje tijekom probave uvijek djeluje bazicno. Misli na to da se voce treba jesti na prazan eludac. Svako mije anje voca koje sadr i vocni ecer s bilo kojom drugom hranom dovodi do kobnog alkoholnog vrenja. Posljedica su jaki vjetrovi. P.: I pri prehrani vocem imam garavicu. uciniti protiv toga? to mogu

().: garavica, kiselo podrigivanje i slicno znakovi su da Tvoj eludac proizvodi previ e kiseline. Ona je potrebna za probavu bjelancevina. No buduci da Ti jede previ e hrane koja stvara kiselinu, ne mo e Tvoje tijelo svladali tu poplavu kiseline. Postupi kao to sam gore opisao. Koliko god neobicno zvucalo: kiselo voce suzbija prekiseljenost. Isku aj to. P.: Za to mije lako hladno pri prijelazu na cistu vocnu hranu?

O.: Tako je bilo i sa mnom. S jedne su strane putovi Tvojih tjelesnih sokova jo zacepljeni, vidi moje izvje ce o Tvojim kapilarama punim talozima smeca. S druge strane, Tvoje tijelo vi e ne dobiva stimulanse. Buduci da se u Tebe dogada opce ci cenje, moci ce kasnije krv teci bez zapreka. Tada ce sve biti toplo!

P.: Pri prehrani vocem postaju mi zubi hrapavima, ispadaju plombe. Sto da ucinim? O.: Vocne kiseline ne uni tavaju zubnu caklinu, inace ne bi na i preci imali zube. Previ e si se prehranjivao ive nim namirnicama koje otimaju kalcij, na primjer pro izvodima od zrnja itarica, te ecerima i slatki ima svih

vrsta, kuhanom, masnom hranom koja stvara kiselinu. To je uni tilo tvrdu supstanciju Tvojih zubiju. Ako dakle ima problema sa zubima, tada uvijek odmah isperi usta vodom. Tada ce ponajprije jo kiselom vocu nedostajati povr ine

za napad. Slina je uvijek bazicna. Ja sam to opetovano isku ao. Kad tjednima jedem samo voce, uopce ne prim jecujem svoje zube. Prema tome: Tvoje zube uni tava dru ga, kuhana, mrtva hrana koja stvara kiselinu! Tim se nacinom prehrane neprestano sam brine za to da se oslobada kalcij iz kostiju zubiju i nokata kao neutral izirajuca tvar. Kalcij se dakako naposljetku ne vraca na svoja ishodi ta, vec ukruli Tvoje meke dijelove. Voce nikada ne ostaje na zubima, ali zato kruh. praline, cokolada itd. Jabuka cisti zube bolje od svakog pranja cetkicom i pastom za zube. Tocno je da plombe ne dr e dugo pri prehrani vocem. To bi za Tebe trebao biti upravo pozitivni dokaz, da organska, slaba vocna kiselina uklanja vapnene taloge u citavom Tvom tijelu! Posjecuj dakle ce ce zubara radi kontrole, a poslije konzumiranja vocu isperi usta vodom, kao to sam vec rekao. U prijelaznoj fazi mo e uz voce uvijek pro vakati nekoliko listova zelene salate ili nekoliko prutica celera, tada ce Ti ionako slaba vocna kiselina zadavali jo manje brige. P.: Sto misli o klicama?

O.: Ne dr im mnogo do njih. Tijekom procesa klijanja poprimaju klice strukturu povrca, buduci da se iz sjemena razvijaju u biljku. Tada mi je jo jednostavnije odmah jesti povrce. Klice su kao povrce znatno manje vrijednosti. Alfaltaje poput slame i sadr i kancerogenu tvarkanvavanin. Pri klijanju nastaju i drugi alkaloidi koji su otrovni. Povrce mo e zadovoljili na u potrebu za va nom glukozom samo ako se dopuni gomoljima, korijenjem i slicnim.

P.: U dru tvu se osjecam kao izopcenik. Kako da se pona am? O.: Ja se s tim problemom borim vec 45 godina. Trebao bi sebi reci: tko ne prihvaca moj drukciji nacin prehrane, taj nije pravi prijatelj. Drugi se zapravo osjecaju ugro enima u svom samopo tovanju, jer nemaju disciplinu potrebnu za zdrav ivot. Danas ne mo e vi e nitko osporiti da su voce i povrce najbolji cuvari zdravlja. To objavljuju svi mediji i dosada konzervativno nastrojeni lijecnici - cesto kao novu znanstvenu spoznaju. Promisli o ovoj besmislici: za prirodnu su hranu potrebne znanstvene spoznaje, cak vi estruki pokusi! Neke si zdravstvene udruge cak priu te znanstvene savjetnike. Ti si sam najbolji pokusni kunic koji mo e raskrinkati tu znanstveno kamufliranu glupost. Stoje o tome rekao vec dr. Jager "Sto uceniji, to budalasti]i!'1 Kako li smo samo mi ljudi mogli milijunima godina pre ivjeti bez tih znanstvenih umova?! P.: Tri godine jedem prijesnu hranu i izgubila sam 17 kilograma, a jo me uvijek muce glavobolje. Za to ne preslanu? O.: Cjelokupno je ci cenje tijela dugotrajni proces. Ne mo e se unaprijed odrediti trenutak kad ce proci svi neugodni simptomi. Osoba koja je postavila to pitanje jo je

jela svje i sir. Buduci da su mlijecni proizvodi pri vrhu prehrambenih namirnica koje izazivaju alergije, zamolio sam je da taj proizvod izostavi nekoliko tjedana; ako glavobolja ni onda ne prestane, neka to ce ce ece na svje em zraku, umjesto da sjedi u zagu ljivoj sobi pred televizorom. P.: Ne sadr i li voce previ e ecera? ().: Vi e sam puta objasnio to mi ljudi u prvom redu trebamo kao energetsku tvar: 90 posto glukoze/fruktoze. Nju ti najbr e i najlak e daje VOCe. Bez obzira io jede - za tijelo nije upotrebljivo prije nego to se preradi u glukozu/ fruktozu. Fruktoza iz voca pretvara se bez problema u glukozu. Jede li gotovu bjelancevinu, dakle meso ili ribu, gubi 70 posto od toga zbog te kog, napornog probavnog procesa, samo ti 30 posto ostaje kao energija. Od kuhane se krobne hrane isto tako gubi 30 posto tijekom probave. Sveznalice koji tvrde da voce sadr i previ e ecera nisu nikada sami isku ali prehranu vocem i govore ciste gluposti! P.: Stoje s gljivicama, mikozama. eandidom i slicnim? O.: Molim Te procitaj ponovo to sam rekao o bakterijama, virusima itd. I gljivice su zapravo na i prijatelji koji pripoma u da se rije imo otpada u sebi to smo ga sami nagomilali. One su nadasve korisne uni tavaleljice strvina. To oboljeli naravno ne gleda lako. On eli biti to br e osloboden tih "nametnika". Zdravom organizmu ne mogu medutim gljivice i bakterije ni ta na koditi. Tu se nemaju cime hraniti. Mora dakle svoje tijelo procistiti, kao to sam opisao u ovoj knjizi. Zatim bi se prijesnom hranom trebao brinuti za to da se ne gomilaju novi talo i. Tvoje bi tijelo trebalo bili u stanju izbacili svoje vlastito smece kroz sve postojece otvore. Uopce mu ne bi trebalo biti po 212 trebno zvali smetlare, kao to su bakterije, virusi, gljivice itd. Ni ta ne koristi uzimati nistalin. Jesi li time uklonio uzrok, svoj pogre ni nacin ivota? Isto lako slabo poma e ako se uskracuju prirodni eceri iz voca. Saznao si da je voce najbolja hrana na svijetu. Ono nas ne mo e uciniti bolesnima. Kako dakle postupiti? Nekoliko dana potpunog posta, zatim tjedan dana jesti samo povrce/salatu, tek poslije toga prijeci djelomicno na voce. To bi trebao u intervalima prakticirati toliko dugo dok se Tvoji mali prijatelji ne oproste s Tobom. P.: Kiseli je kupus veoma zdrav, zar ne? O.: Tocno - za novcarku proizvodaca. Fermentirani kiseli kupus eli tijelo to br e napustiti, zato dolazi do br eg pra njenja crijeva. Po tome vidi da su svi fermentirani proizvodi nezdravi. Izmeline za to "nadle nih" bakterija osobito su otrovne. To vrijedi i za druge kisele proizvode, kao to su kiseli krastavci.

P.: Dobivamo li prijesnom hranom dovoljno eljeza 7 O.: Znam - neki tvrde da oni koji jedu prijesnu hranu ne dobivaju dovoljno eljeza. Mi kao prvo trebamo tek najmanje kolicine eljeza, kao drugo: na e tijelo dovodi natrag do 90 posto eljeza, dakle recikla a kao pri bjelancevinama! Tablete eljeza cesto su naprotiv veoma tetne. Tijelo ne prima u sebe to upravo unosi u njega, vec samo ono to mu trenutacno treba. A organsko eljezo u prijesnoj hrani dolazi mu ba kad treba. eljezo u danas uobicajenoj kuhanoj hrani anorgansko je i tako je postalo stjeci tem slobodnih radikala. P.: Sto misli o mokraci kao lijeku?

O.: Carmen Thomas je svoju bestseller knjigu nazvala "Mokraca - posve osobiti sok." Stoljecima uvijek iznova slu amo o navodnoj ljekovitosti tog otrovnog otpada ljudskog tijela. Covjek je uvijek u potrazi za novim nacinima lijecenja i cudotvornim lijekovima, pa bio to i vlastiti "osobiti sok". Mokraca je otrovni otpad to ga tijelo mora izbaciti ne eli li samo sebe ugroziti. 1 taj bi otrov trebao lijecili? Ovdje moram ponovili: nijedan lijek ne lijeci uzrok bolesli. Reakcija tijela na pilule ili kao ovdje mokracu, smatra se lijecenjem. Tijelo cini medutim sve kako bi se smjesta oslobodilo te otrovne tvari. Ako se otrovom prigu i neki simptom, pojavit ce se na drugom mjestu drugi simptom. Kako li se ljudi daju obmanjivati. Za to se odmah ne uzme jo otrovnija macja mokraca? I'.: Dopu tale li mi neke kompromise? O.: Kad si jednom procistila svoj organizam od otrova i taloga i prehranjuje se prijesnom hranom, ostaje Ti krajnje malo prostora i mogucnosti da "zgrije i ". Osjetila su opet postala tako tankocutna da smjesta reagiraju na svako odstupanje od onog na to su se naviknula, kao da bi eljela reci: ta to si nam to danas ucinila? Necu Ti dati nikakve kompromisne preporuke. Morat ce ih sama pronaci i tada osobno za to platiti i trpjeti. Kompromisi vode preko kompromisnih bolesti do kompromisne smrti! Ta mi vi e i ne znamo to je pravo zdravlje, ono se vec izrodilo u neotporno kompromisno zdravlje. Oslobodi se prijelaznog ludila! Kako mo emo pomoci? Tko je procitao moje dosada nje knjige, taj poznaje moj jezik; novoprido li ce citatelji mo da biti sabla njeni. Ja svjesno lako pi em i govorim, jer blagost, ulagivanje ili kompromisi u zdravstvenim stvarima ni ta ne vrijede i ne vode dobrom rezultatu. U tom "oceanu kompromisnih knjiga" {prof. Ehret) mo emo se utopiti, a necemo postati mudrijima. Pravi nas prijatelji uvijek iznova hrabre, da ne promijenimo uvjerenje. Sve se nas mora s vremena na vrijeme prodrmati. Pri bolestima to su ih ljudi sami skrivili, kao i onima koje nisu izazvali svojom krivnjom, svakako trebalo bi se sve poduzeti - pa i najnovijim medicinskim metodama -, kako bi se pomoglo. Medu onima koji pate od njih su i na a djeca, unucad, rodaci i prijatelji koji su, zbunjeni stalnom poplavom komercijalne promid be po li krivim putovima. Industrija eli dakako svojoj mrtvoj tvornickoj robi dug ivot na policama. Bitna joj je njezina zarada, pritom joj je posve svejedno kako utjece na Tvoje zdravlje. Sve to pojede mora se pretvoriti u glukozu, pa tako i meso i mast! Za to ne energija iz prve ruke? A prijesna Ti hrana daje obilje vitamina, minerala, elemenata u tragovima itd. - ukratko: sve to trebamo da bismo ostali zdravi, Trebalo bi zaboraviti sve sumnjive i skupe kure.

Jo ce Ti uvijek najucinkovitije pomoci Tvoj kucni lijecnik koji ce Te mo da uputiti vrsnim strucnjacima. Danas do ivljavamo da sve vi e lijecnika postaje i savjetnici

ma /.a prehranu i primjenjuje blagi, neagresivni nacin lijecenja. "Die Woche" je u svom izdanju od 22. rujna 1995. na citavoj jednoj strani iznio kritike na racun blage "prirodne medicine". Ti zna da ni ja ne zagovaram neke odredene metode lijecenja. No ipak je bolje najprije naci put od grubog kemijskog lijecenja preko "prirodne medici ne" do prehrane prijesnom hranom! Vec je pojam "prirodno lijecenje" zapravo pogre an. Nema metode lijecenja koja uistinu izlijeci, samo se ubla avaju simptomi bolesti. Posvuda se osnivaju udruge seniora koje ele ezdesetgo di njake i starije izvuci iz njihovog jednolicnog i umirovljenickog ivota. To je veoma va no - uvijek moramo imati neki zadatak. Uspava li se duh, zadrijema i tijelo. U Hamburgu su prije ne lako dugog vremena poznate osobe osnovale "New Generation" (za to ne njemacki naziv?), s ciljem duhovnog i tjelesnog aktiviranja ljudi starijih od 50 godina. Ta udruga shvaca sebe kao pokret "gradana ivog duha" koji eli priredivati razne seminare, predavanja, dogadanja na podrucju kulture, porta, obrazovanja, znanosti. Prema rezultatu ankete "Infratesta" eljelo bi 87 posto ljudi, osobito onih starijih, ostati "zdravima i u dobroj formi". U takvim bi se udrugama trebala prema tome pridavali velika va nost prehrani i nacinu ivota, jer bez zdravlja ni ta drugo ne vrijedi! Nedavno sam dobio novu knjigu Gail Sheehy s naslovom "New Passages!". Njezin sadr aj: nakon to smo preko burnih tridesetih godina, proletjelih cetrdesetih, rasplamsanih pedesetih, dospjeli do mirnih ezdesetih, hrabri nas autorica da odva no koracamo cestom k mudrim sedamdesetima, neogranicenim osamdesetima, otmjenim devedesetima, da bismo najzad svecano slavili sto godina svoga ivota. Svih 90 hranjivih tvari? Posve nova knjiga "Rare Earths" lijecnika Wallacha i Lana dospjela mi je u ruke pri zavr nom obradivanju rukopisa. Ukratko nekoliko napomena u vezi s njom: slika na omotu knjige prikazuje 126000-struko povecanje promijenjene jetrene mitohondrije majmuna. Taj je majmun obolio od cisticne fibroze, cystic fibrosis (mukoviscidoze) i pati od pomanjkanja selena. Je li nedostatak selena uzrok te stra ne bolesti? Njemacka tla pokazuju veliko pomanjkanje selena. Mitohondrije su, u obliku sitnih ovalnih zrnaca u stanicnoj plazmi, veoma va ne za disanje i izmjenu tvari. Autori su irom svijeta istra ivali i saznali da ljudi koji ive na tlima to jo sadr e sve bioelemente, stasaju u dobi ne znajuci za bolesti istro enosti tako dobro poznate na Zapadu. Oni spominju najpoznatije dijete i dolaze do zakljucka da oni navodno zdravi nacini ivota i prehrane najzad ne posti u eljeni ucinak ako tla ne sadr e svih devedeset hranjivih tvari potrebnih za rast zdravih biljaka.

Samo zdrave biljke jamce i zdravlje za ljude i

ivotinje.

Autori navode preranu smrt znanstvenika, nutricionista i drugih, kako bi potkrijepili rezultate svojih istra ivanja. Unatoc zdravom nacinu ivota nije se mogla sprijeciti prijevremena smrt. Tla s kojih je potjecala hrana nisu bila opskrbljena potrebnim mineralima. Zbog toga bi se svakodnevno trebalo u tijelo dopunski unositi organske hranji

ve tvari koje nedostaju - od onih devedeset dosada otkrivenih. Ta spoznaja nije nova. Ja sam vec pedesetih i ezdesetih godina bio upoznat sa 64 bioelementa zahvaljujuci Radnoj zajednici Kraftovih prijatelja (Arbeitsgemeinschaft der Freunde Kraft) i sudjelovao u tecajevima dr. Krafta. Njegovo smo bra no prakamenja nabavljali za na vrt. Prof. dr. Schweigart, Hannover, odr avao je svake godine tecajeve o vitalnim tvarima. Dr. Kraft je poznavao 64 elementa, dr. Wallach vec 90. A koliko ih je jo neotkriveno? Priroda jo krije velike tajne? Dr. Walker koga sam cesto spominjao uzimao je uz svaki obrok dovoljno proizvoda od algi. Jer alge imaju u sebi citav spektar hranjivih tvari mora. One su organske i lako se asimiliraju. Od dr. Walkera se uistinu mo e mnogo nauciti. Nije bez razloga taj vegetarijanac koji se prehranjivao prijesnom hranom do ivio 116 godina. Proizvodi od algi mogu se i ovdje kupiti. Ja ih svakodnevno uzimam. Ako uz vitamine unosi u tijelo i te esencijalne (bitne) minerale, na pravom si putu. Ja nabavljam te mineralne dodatke u tekucem obliku iz SAD-a. Sada se ti americki mineralni kompleksi mogu kupiti i u Njemackoj. Rado cu ti poslali adresu ako mi po alje frankiranu kuvertu s lozinkom "Minerali". Moja adresa: Helmut Wandmaker Muhlenberg 15, 25782 Tellingstedt. Jo bih elio dodati da na e tijelo mo e dodu e iz minerala stvoriti vitamine, ali ne mo e obratno, pretvarati vitamine u minerale. Stoga je dakle najbolje: imati vlastiti vrt, naciniti humus, mnogo crnog zlata uz pomoc ki nih glista (vidi Heinz Ervens Paradies), kupovati proizvode seljaka koji se bave ekolo kim uzgojem (iako su oni ne to skuplji) i uzimati mineralne dodatke. Neki su dijelovi u ovoj knjizi postali radi boljeg razumijevanja op irnijima. A po elji nakladnika vec sam mnogo skratio. Knjiga treba kao u orahovoj ljusci kratko i jasno opisati na e velike probleme. No vecinu sam ih mogao samo naceti. Pozvan si da procita knjige koje sam Ti preporucio. "Mora znati, da bi elio", rekao nam je prof. dr. Johannes Ude povodom 1. tjedna narodnog zdravlja 1951. u Koblenzu. Sada ima znanje, za to odmah ne pocne ? "Vrijeme da bude sretan je sada. Mjesto da bude je ovdje. Put je da bude sretan: usreci druge!" (Robert Ingersoll) sretan

Za titi svoje krvne

ile i svoje srce!

U ovoj si knjizi uvijek iznova citao o talozima u i na Tvojim krvnim ilama. Za njih je u prvom redu kriva Tvoja hrana iz kuhinjskog lonca. Kuhana i pecena, masna hrana koja sadr i mnogo kroba stvara najvi e takvih tetnih taloga u Tvojim osjetljivim arterijama! Nikad nije prerano poceti zdravo ivjeti! Stoje zdravo? Ono stoje milijunima godina bilo izvorna covjekova hrana: svje a prijesna hrana, najbolje prijesno voce, a za sigurnost nadopune vitaminima i mineralima! Samo tako mo e sprijeciti "ovapnjenje" i ocuvati svoje arterije cistima! dulje ivjeti mladi Uzroci artritisa Ovaj crte prikazuje tipican, opnom obavijen zglob. Ona stvara iz svoje krvi bistru, bijelu tekucinu, kako bi odr avala klizavom hrskavicu na povr ini zgloba, da se ubla i trenje kad se krecemo. Ako je smanjen ili cak prekinut optok krvi kroz tu stjenku membrane, ne mo e se vi e proizvoditi dovoljno te tekucine. Zglob tada propada, ne mo e vi e normalno vr iti svoju funkciju. Pojacan napor da bi to jo uopce ikako mogao, te njegova istro enost, izazivaju artriticne tegobe koje dovode do upale i naposljetku njegove ukocenosti. Uzrok sam objasnio u tekstu: kuhane i pecene prehrambene namirnice, uslijed toga nedostatna opskrba krvi pra

vim hranjivim tvarima, vitaminima i mineralima. Zato nam je prijeko potrebna svje a, dakle iva. prijesna hrana Tko osjet, prve bol, u zglobovima, trebao bi se odmah odreci kuhane hrane. 222 223

Ovdje iznijete informacije provjere su po najboljem znanju i savjesti, no autor i izdavac ipak ne preuzimaju odgovornost za eventualnu tetu bilo koje vrste naslalu izravno ili neizravno iz upotrebe ovdje predstavljenih primjena. Molimo da u svakom slucaju uzmete u obzir granice samolijecenja i pri simptomima bolesti zatra ite strucnu dijagnozu i pomoc lijecnika klasicne ili prirodne medicine.

You might also like