Helenisti ko - rimska filozofija

- Helenizam - kulturno - povijesno razdoblje u kojem prevladava gr ki duh - razvoj posebnih znanost: matematika, fizika, geografija, astronomija, povijest

Filozofija
- eti ka pitanja: Kako ovjek treba ivjeti i umrijeti? to je sre a i kako se mo e posti i? - Ideal mudraca - koji posti e ataraksiju (du evni mir, smirenost, bla enstvo) Helenisti ko - rimska filozofija Eti ka orijentacija Religiozna orijentacija Stoi ka kola idovska filozofija religije Epikurejska kola Novoplatonizam Skepti ka kola Kr anska filozofija (Patristika)

Stoi ka kola
- stoici: Zenon, Hrizip, Seneka, Epiktet, Marko Aurelije - osniva : Hrizip - podjela filozofije: a) Logika - razvili su logiku sudova u kojoj konkluzija nu no slijedi iza premise b) Fizika - svijetom vlada logos svjetski zakon - sve to se doga a, doga a se po nu nosti koja je odre ena logosom - spoznaja je mogu a jer je ljudski um dio svjetskog uma (logosa) c) Etika - mudar ovjek prihva a nu ni poredak svijeta i ivi po njemu ideal stoika - du evni mir se posti e ataraksijom (samodostatnost) - mudar ovjek je smiren, bez strasti i elja - Filozofija - prakti na disciplina kojom se posti e du evni mir - vrline: razboritost, hrabrost, pravednost, umjerenost

Epikurejska kola
- epikurejci: Epikur, Tit Lukrecije Kar - Filozofija - ja a ovjekovu samosvijest i pokazuje put ka sre i - spoznajom prirode ovjek se osloba a elja i prevladava strah Epikur: Smrt nas se ne ti e, jer dokle god mi jesmo nema smrti, kad do e smrt nema nas. - Hedonizam - ugoda je dobro, a bol je zlo dobro je to ne boli - Demokritov atomizam - sve se sastoji od atoma i praznog prostora - atomi pri kretanju skre u s puta i nepredvidljivo se sudaraju i isprepli u

Skepti ka kola
- skeptici: Piron, Sekst Empirik - spoznaja: osjetilna i razumna spoznaja su nepouzdane - znanje je relativno - zato se moramo suzdr avati od izricanja bilo kakvih tvrdnji - ravnodu nost - onaj koji je neoprijedjeljen taj je ravnodu an

Problem univerzalija
- osnovno pitanje: Jesu li op i pojmovi ne to realno i kakav je njihov odnos prema pojedina nim stvarima? - Sokrat, Platon, Aristotel - srednjovjekovni filozofi: a) realisti b) nominalisti

Realizam
- op e postoji objektivno, a sve pojedina no je izvedeno iz njega - Platon - objektivni idealizam - Spoznajna teorija - racionalizam - vrste: a) Ekstremni realizam - predstavnici: Eriugena, Anselmo - platonizam, novoplatonizam - op e je jedinstvena supstancija koja postoji relano, ono prethodi pojedina nom i neovisno je od njega b) Umjereni realizam - predstavnik: Toma Akvinski - op e postoji, ali njegova bit je u pojedina nom

Nominalizam
- nema op eg, postoje samo pojedina ne stvari - materijalisti ka koncepcija - Spoznajna teorija - senzualizam ekstremni empirizam - vrste: a) Ekstremni nominalizam - Roscelini - op e ne postoji kao realno - postoje samo pojedina ne stvari, a op e je samo rije (nomen) kojima imenujemo pojedina ne stvari b) Umjereni nominalizam - Abelard - op e postoji u umu kao pojam, a ne kao realno

idovska filozofija religije

Filon
- nastoji povezati Stari zavjet s gr kom filozofijom - Boga nije mogu e spoznati pomo u racionalne spoznaje - Ekstaza - put spoznaje Boga - zanos, stanje misti ne ljubavi u kojem se posebnim darom pribli avamo Bogu

Novoplatonizam
- Novoplatonizam - filozofski pravac koji spaja religiozno u enje s Platonom - predstavnik: Plotin - apsolutni monizam - Sustav emanacije - jedno je uzrok i izvor svega (isijavanja) sve to postoji, postoji po njemu - stupnjevi bitka: um ideja du a materijalno - to je ne to dalje od jednoga, ono manje jest

Kr anstvo
- vjera u jednog Boga - 2 svijeta: 1. ovaj svijet - te ak, bol, patnja, priprema za drugi 2. onaj svijet - pravedna zajednica ljudi - Kr anstvo - kritika drugih religija i filozofije eli obrazovati ljude - potreba za sustavom - racionalno utemeljenje religioznih istina filozofska osnova kr anstva

Etika ljubavi i slobode

- ljubav - nenasilje, po tenje, milosr e - sloboda - Bog ne prisiljava ljude da vjeruju, ve im se nudi kao prijatelj na ovjeku je da odlu i ho e li vjerovati ili ne

Vjerovanje
- u ono to je dano objavom - isklju uje bilo kakvo istra ivanje - nema nastojanja za racionalno utemeljenje religijskih teza

Gnostici
- prvi poku avaju sustavno utemeljiti religijske istine - pomo u spoznaje ele do i do objavljene istine - filozofija kr anstva - glavni problem: odnos vjere i uma - vjeru preispituju umom

Apologeti
- brane izvorni osje aj vjere koji je pretpostavljen filozofiji i znanosti - hereza je tra iti ne to dalje od vjere

Patristika - kr anska nauka

- Aurelije Augustin - Ispovijesti - Ja elim spoznati Boga i du u. Zar ni ta vi e? Savr eno ni ta vi e! - Bog - uzrok i svrha svega, svemo an, nada, dobar - uzrok svega dobroga - zlo = nedostatak dobra (Boga) - Voluntarizam - volja je nadre ena razumu - O Bo joj dr avi - 2 dr ave: 1. Nebeska - Bo ja 2. Zemaljska - Ljudska povijest: pobjeda nebeske dr ave - ovjek - 2 na ela: 1. bo ansko 2. ljudsko Crkva - posrednik izme u ovjeka i Boga

Skolastika
kr anska srednjovjekovna filozofija - srednji vijek - cijeli ivot je povezan s kr anstvom - nestajanje intelektualnog ivota i pismenosti - crkvene kole - jedina mjesta kulturnog razvoja - 12. st. - prva sveu ili ta - Filozofija - sredstvo teologije svrha filozofije je da objasni objavljene dogme - svrha nije prona i istinu ve shvatiti i opravdati objavljenu istinu - ovjek je nesamostalan - poziva se na autoritet (Biblija, Crkva, Aristotel) - 2 problema: 1. odnos vjere i uma 2. problem univerzalija

Odnos vjere i uma

- Toma Akvinski - Istina ne mo e proturje iti istini. Istina uma ne mo e proturje iti istini objave. - um je podre en vjeri - um slu i vjeri da bi dokazao njene istine - vjera (objava) je ira od uma i zato je um ne mo e u potpunosti objasniti - teologija je nadre ena filozofiji - svrha filozofije je da objasni religijske istine koliko je to u njenoj mo i - Duns Scott - filozofija je teorijska znanost koja je zasnovana na umu - teologija je prakti na znanost - vjera nije predmet uma ve volje, zato volja ima primat nad umom