UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET

RELIGIJSKI ODGOJ U KOLI Seminarski rad iz predmeta Pedagogija

Kandidat: Nihad Avdi Travnik, maj, 2013. Mentor:

RELIGIJSKI ODGOJ U KOLI

Religijski odgoj

RELIGIJSKI ODGOJ SE RAZLIITO TRETIRAO KROZ HISTORIJSKI RAZVOJ KOLE. RELIGIJSKI ODGOJ ZNAI FORMIRATI KOD MLADIH SVIJEST KOJA E IM OMOGUITI DA SVOJE PONAANJE USKALDE SPRAM DRUGIH LJUDI, SPRAM SVIJETA KOJI NAS OKRUUJE I POSEBNO SPRAM VJENE ISTINE, MA KAKO JE POJEDINE RELIGIJE ZVALE.
KOLI PRIPADA POSEBNO MJESTO U REALIZACIJI RELIGIJSKOG ODGOJA. ONA U RELIGIJSKOM ODGOJU MORA VIDEJTI IZLAZ IZ SVE IZRAENIJE ODGOJNE PUSTOI UENIKA

Postoje razliita poimanja religije koja se temelje na pojavnosti razliitih religija. Za veinu osoba religija je organizirani sustav vjerovanja i bogosluja koje stavljaju Boga u sredite. Za neke druge pak religija oznaava vjerovanje u vei broj bogova a postoje i osobe koje ne posjeduju neku tradicionalnu vjeru ili religiju ve prakticiraju neku vrstu vjerovanja na svoj osobni nain, nevezano od organiziranih religija. Ipak veina zemaljskog stanovnitva vjeruje da je nekakva vrhunaravna sila utjecala na stvaranje svijeta i da ima bar donekle utjecaj i na ivot pojedinaca.

Interes za religijsku pedagogiju, cilj i zadaci

Jako je teko odvojiti religioznost od religije jer je ona konkrektna vanjska manifestacija religioznosti.Religija i sam potie religozno pitanje , a prestavlja i konkretni izraz religioznosti. Vjera na neki nain u sebe religiju i religioznost,pa ima s njima dodirnih taaka. Od njih se i razlikuje po tome sto ona znai kritiku religije. Vjera je lino opredjeljenje,ali je i dar od boga. Pored elje, nastojanja, vjeru prati i Boija dobrota i naklonost.

POJAM I ZNAENJE RELIGIJSKOG ODGOJA

Osnovna funkcija religijskog odgoja u koli je izgradjivanje moralnih vrijednosti dostojnih ovjeka(R.ati,2003.)

Nema zdrave zajednice bez slobodnog i zdravog pojedinca. Ne treba guiti individualitet, posebno zato to je svaka individua, slobodna i odgovorna, prvo Bogu, a zatim i ljudima za svoje postupke. Formiranje religiozne linosti poiva na prihvatanju Boje opstojnosti, i samo prisjeanje na Boga moe ju uvrstiti

Naa sloboda ide do sfere prava drugih. Linost je nuno slobodna u onom to vjeruje.
Samim upuivanjem ovjeka da ini ono to je dobro i zabranjivanjem onoga to je zlo vjera odgaja ovjeka. Vjera e ga ograditi od onoga to e mu tetiti, bilo po njegovo tijelo, bilo po njegovu duu. Vjera zabranjuje svaku vrstu nasilja, osim u sluaju odbrane od napada, to e dodatno smanjiti razdor u porodici i negativan uticaj kunog nasilja na odgoj djece.

KOLA KAO FAKTOR RELIGIJSKOG ODGOJA

Najvei broj nastavnih sistema u svijetu u svojim planovima ima vjeronauk. Mnogi autori kao sto su M.Stallmann,G.Otto i H.Halbfas smatraju da su kranstvo i Biblija oblikovali evropsku kulturu zbog ega je treba zastupati u koli. Kur'an i Tora oznaili su isto tok kulturu muslimana i jevreja zbog ega ove religije treba zastupiti u kolma gdje ive muslimani i jevreji.

U dananjim sekularnim drutvima,vjerske institucije su odvojne od drava i od kole. Bez obzira na odvojenost kole oi vjerskih institucija vjerski odgoj predvodi se koordinirano.
U vjerskim institucijama provodi se praksa vjerskog ivota,a u koli vjerski odgoj i obrazovanje.

Pedagoko utemenjenje kolskog vjeronauka zasniva se na trosrukoj argumentaciji.

Kulturolokoj: uenici u koli trebaju biti upoznati sa svim onim sadrajima kojima je kranstvo pridonjelo opoj i nacijonalnoj kulturi,

Antropolokoj : kolski vjeronauk konstantnim suoavanjem s pitanjem smisla ljudskog ivota pomae uenicima na putu njihova samoosvarivanja i oevjeenju;
Drutvenokritikoj: vjeronauk pridonosi tome da kola ne postane samo reproduciranje i perpetuiranje postojeeg, nego da pridonosi i kritikom osvjeivanju uenika odnosno njihovom osposobljavanju da reltiviziraju sve ono to trenitano i prolazno.(M.Pranji 1998.)

Osnovna sutina religiskog odgoja kroz kolu jeste da uenike potaknemo na odgovorno razmiljanje o pitanju Boga,tumaenju svijeta,smisla ivota normama ljudskog djelovanja i da ih osposobljavamo da kroz linu odluku,kroz sueljavanje sa drugim religijama i svejtonazorima pokazuju toleranciju i razumijevanje(R.ati,2003.)

Iz religije su proistekli i etika i moral,pa u njoj treba traiti izlaz iz destruktivnosti savremenog drutva.
Religije: islama, kranstva , judeizma propovijedaju moral kao zakon kojeg potie od najvieg Bia i kao taka pripada nad zemaljskom svijetu. Moral ima ishodiste u religiji.

U nekim razvijenim zemljama u nastavne sisteme na prvo mjesto stavljaju religiski odgoj.
Danas su kole, naalost, suoene sa hroninom konfuzijom i iracionalnog preglaavanja aktuelnih tendencija ideolokog, politikog, rasnog, vjerskog i nacionalnog fanatizma.

Religijski odgoj u savremenoj obitelji i koli

U savremenoj porodici roditelji su na razmeu izmeu tenje prema prolosti i traenju novih uzora. (ati, 2003.)

Ma ta mislili o religiji ona neodumire, ona je iskonska tenja ovjeka koju djeca tako lako prepoznaju i prihvataju kao dio svog bitka.( ati,2003.)

Kako religija utie na razvoj?

Religioznost ima pozitivan utjecaj na psihiko zdravlje i sazrijevanje adolescenata. Religioznost pozitivno utie na sazrijavanje u adolescentnoj dobi, u tom smislu to doprinosi njegovoj ravnomjernosti, harmoninosti, kanalisanju psihike energije u pravcu prepoznavanja i uvrivanja istinskog identiteta ime se stvaraju uslovi za formiranje cjelovite, integrisane, postojane, samosvjesne i dobro prilagodljive linosti

Ona stvara prirodniji ambijent za odvijanje procesa psihosocijalnog sazrijevanja tokom adolescencije, omoguava bri i kvalitetniji proces socijalizacije, jaa sklonost ka usvajanju drutvenih normi i pravila ponaanja. Prua precizne obrasce kako treba postupati u ivotnim situacijama koje mogu dovesti do neadekvatnog ili neodmjerenog emocionalnog reagovanja, neprimjerenog ponaanja i destabilizacije psihikog stanja, da bi se sprijeile trajne negativne posljedice na psihiko zdravlje.

Hvala na panji !!!