PRVOBITNE

JEDNODIJELNE STALNE
NASTAMBE

Vjeba 3. Amir Halilovi, asistent

 To su najjednostavnije seoske kue, koje udovoljavaju
najskromnijim zahtjevima stalnog ljudskog obitavalita.

Izdvajamo:
1. Jednodijelnu dinarsku brvnaru
2. Jednodijelnu kamenu kuu
1. JEDNODIJELNA DINARSKA BRVNARA

dugo je prevladavala u svim krajevima gdje je

bilo ume.

U poetnom stadiju svog razvoja, dok postoji

kao jednodijelna kua, to je jedna jedina
prostorija, nazvana KUA

Ona je priblino kvadratnog oblika, sa ognjitem

u sredini, zemljanim podom, bez tavana,
otvorena prema krovu.

Zidovi su od brvana, a temeljnjae su poloene

po zemlji ili po niskom kamenom podzidu.
 Umjesto prozora su u brvnima izrezana mala okna, koja se
zatvaraju drvenim kapkom koji klizi u lijebu nazvanom surma.

Nekad je uz kuu prigraena neto uzdignuta suldurma koja

slui kao ostava.

Iznad ognjita se postavlja ejren ili ljesa za suenje ita.

Ognjite je nisko, od nabijene ilovae, oiveno gredama,

pleterom ili kamenom.

Krov je strm, i obino je duina roga jednaka irini kue ili neto
manja

Kao krovni pokriva slui daska, indra ili slama.

Jednodijelna brvnara sa suldurmom (Han Pijesak, Romanija)
 Stare brvnare su se pokrivale i potrpaom tj. daskama koje se
nisu pokivale, nego su se slobodno polagale kao poleguica.

Jednodijelna brvnara kao stambena zgrada je danas veoma

rijetka i jedva se moe pronai u planinskim krajevima, i to vie
kao gospodarska, a manje kao stambena zgrada.
Kvadratna
prizemna brvnara
Niii (Sarajevo
- Olovo)
2. JEDNODIJELNA KAMENA KUA
Jednodijelna kamena kua je u stvari kameni pandan jednodijelne
brvnare od koje se vie razlikuje po materijalu i nainu obrade tog
materijala, nego po funkciji i koncepciji.

Zidana je kamenom u suho, bez prozora kao to su danas staje u

krakim krajevima ili neke stare kamene kue koje jo nisu pretvorene
u staje.

Kao pod je sluila gola ledina ili kamena peina, samo grubo
pritesana, na kojoj je kua graena.
 Krovni pokriva je raeva slama, evar, daska ili kamena ploa,
po emu se takve kue nazivaju: slamarama, evaruama,
daskarama ili daarama, te ploarama

Unutranji prostor je organizovan slino kao i u jednodijelnoj

brvanari, ognjite je obino uz jedan zid, a dim izlazi kroz
slamu, kroz vrata, kroz otvore u zidu ili ispod saaka tj. neto
izdignutih kamenih ploa na krovnom pokrivau.

Nagib krova je ovisan o krovnom pokrivau: slamare, daare i

evarue imaju strmiji nagib, a ploare blai.
Jednodijelna kamena prizemnica
 Karakteristini su kameni kreveti pokraj ognjita tj. neto uzdignuti
leajevi izraeni od kamena.

Iznad ognjita se opet nalazi ljesa, a ognjite je bolje razvijeno nego

u brvnari sa prijekladima, bankom, lunjakom.

I jednodijelna kamena kua danas je rijetka stambena zgrada; pojavi

se mjestimino u donjoj Hercegovini ali se najvie upotrebljava kao
gospodarska zgrada.

Ognjite sa kamenim
krevetima u
Hercegovini
DRVENA I KAMENA
VIEDJELNA
PRIZEMNICA
1. DVODIJELNA I VIEDIJELNA
DINARSKA BRVNARA

Kod ovog tipa uz kuuse nalazi jo

jedna soba.

Ta nova soba ponekad je dijeljena na

dvije prostorije (jednu veu, drugu
manju)
 Iznad sobe se nalazi strop, a kua je otvorena prema krovu.

Iznad sobe se tako stvara poseban potkrovni prostor ili tavan koji je otvoren prema prostoru
kue.

U sobu se ulazi iz kue.

Soba je ponakad popoena drvenim podom.

 Kua je ostala ista kao i kod jednodijelne drvene

vezana je sa vanjskom okolinom.

Pod u kue je zemljani

Preko dana se sjedi oko ognjita i kuha se oko ognjita.

Svi se domainski poslovi preteno obavljaju u kui

 U sobi se spava jer je kua preko noi hladna im se ugasi
ognjite.

U kui se preko zime sklanja i mlada telad i janjad

Mala vrata u kui inae slue kao neka vrsta komunikacije sa

stonim i gospodarskim dijelom dvorita.
 U brvnarama je kua uvijek graena od brvana.

Soba moe biti graena od brvana ili nekog drugog materijala (pleter,
erpi itd.)

Najupadnija oblikovna karakteristika brvnare lei u odnosu izmeu

veliine krova i prizemne mase ili zidova.

Krov je esto i 4 do pet 5 vii nego zid prizemlja.

N
I

I
 Bjelanica

Bjelanica
 U prvom razvojnom stadiju prizemna brvnara sastoji se od kue i
sobe.

Uz kuu se ponekad prigrauje i suldurma ili iler ili kiljer

U kui se ponekad odvaja i perdom ili prostor za leanje starijeg

ili slabog eljadeta.

Ognjite je u veini sluajeva u sredini kue, a ponekad uz

banak tj. pregradni zid izmeu kue i sobe.
 U drugom razvojnom stepenu prizemna brvnare dolazi do pregraivanja
sobe na jedan vei dio priblino kvadratinog oblika i ovaj se vei dio zove
soba.

Manji dio nastao pregraivanjem slui isto kao soba i to kao hudera ili
kuhaica gdje se dre nave i hambar.

NAVE od jednog komada izdubljena drvena posuda za mijeanje kruha

HAMBAR ILI AMBAR skladite za itarice
 U treem razvojnom
stepenu kua se dijeli
jednim zidom po duini pa se
dobila jo jedna ili soba ili
hudera.

kua je sada dobila izdueni

oblik.

Velika i mala vrata su ostala

 U etvrtom razvojnom stepenu obino
podjelom kue izmeu dviju porodica
(enidbom ili diobom naslijednika) kua
se polovi.

Smanjuje se i ponovo dobiva kvadratni

oblik. Oboja vrata postaju ulazna vrata za
dvije odvojene kue.

Malih vrata vie nema, a ognjita se

postavljaju uz razdijelni zid izmeu dvije
smanjene kue
2. VIEDIJELNA KAMENA PRIZEMNICA

Prelaz izmeu jednodijelne i viedijelne

kamene kue predstavlja jednodijelna
kamena kua kod koje je jedan dio bio
odijeljen niskim paravanskim predzidom
od kamena, pletera ili daske.

taj odvojeni dio se zvao araluk,

hudera ili ostava, a ako je bio
pokriven stropom nazivao se klijet, a
nekada i donja kua.

Ostali, vei dio prostora nazivao se

gornja kua i u njemu se nalazilo
ognjite.
 Ulaz u kuu je bio obino preko araluka ili donje kue.

Krovni pokriva je obino bila kamena ploa s krovom na

lastavicu.
 Po svom vanjskom izgledu kamena viedijelna prizemnica je suta
suprotnost drvenoj brvnari.

Dok je brvnara zdepast pravougaonik s malom razlikom u duini i

irini dotle je kamena prizemnica uska, a izduena.
Horizontalni razvoj kamene prizemnice
DRVENE I KAMENE
POLUSPRATNICE I
NJIHOVI DERIVATI
 U toku svog arhitektonskog razvoja seoska kua u BiH nije se
zaustavila na prizemnici

Daljnji njen razvoj ide uvis.

 Ispod prizemne brvnare pojavljuje se magaza ili podrum.

Ispod kamene prizemnice pojavljuje se konoba.

Iznad njih se pojavljuje ardak

Ni u jednom a niti u drugom sluaju se jo ne moe govoriti o

stvaranju potpuno novog sprata, nego o stanovitim visinskim
dodacima prvobitnoj prizemnoj koncepciji.

Zato ove kue nazivamo POLUSPRATNICAMA

1. DRVENA KUA NAD MAGAZOM
Je u stvari drvena prizemnica kakvu smo upoznali
ranije samo postavljena na strmom terenu tj.
okomito na izohipse.

Tako ispod onog dijela koji se nalazi nad strminom

nastaje podrum ili magaza
 esta pojava ovakvih kua na strmim terenima nastala je nastojanjem da se kue
grade na ocjeditijem terenu i da se tedi zemljite na ravnom terenu.

Radi lakeg komuniciranja izmeu kue i njene okoline kua je uvijek smjetena
na viem dijelu strmine pa se u nju ulazi direktno s terena, a soba je smjetena
nad magazom.

Zadnji dio magaze je neto ukopan tako da unutranji zid magaze slui kao temelj
gornjeg zida ili banke izmeu sobe i kue.

Ulaz u magazu je obino sa

bone strane da bude blie
ulazu u kuu

Na prednjem zidu magaze su

mali otvori ili mazgale za
vjetrenje i osvjetljavanje.

Magaza slui kao ostava, a

veoma rijetko kao staja ili
tala.
2. KAMENA KUA NAD MAGAZOM
Kod kamenih kua ee se pojavljuje kamena kua nad
konobom ali ponegdje se javljaju i kamene kue nad
magazom, bilo pod uticajem terena koji omoguuje lake
usijacanje magaze u kamenjar, bilo pod uticajem drvene
kue.

Kua je poloena niz strminu terena slino kao i kod

brvnare sa magazom.

Meutim, strmina je ovdje obino manja i premalena da bi

se ispod sobe mogla dobiti potrebna visina magaze.

Osim toga i teren je kamenjar previe tvrd za

ukopavanje zadnjeg dijela magaze.

Zbog toga je ovdje graditelj podigao pod odaje (kue i

sobe) iznad nivoa ulaza pa se u odaju ulazi preko jednog
kraka stepenica.
3. KAMENA KUA NAD KONOBOM
Usku, a dugu kamenu kuu nemogue je poloiti okomito na izohipse, odnosno niz
strminu (kao kod drvene prizemnice).

Uska, a duga kamena kua se stoga polae usporedno s najmanjom strminom.

Konoba je svojim zadnjim i bonim dijelovima ukopana u teren ali joj je prednji zid
potpuno izvan terena.

Iznad njenog prostora se die uobiajena kamena kua u koju se ulazi s gornjeg nivoa
strmog terena.

U konobu se takoe ulazi izvana i to uglavnom s podune strane.

Obino ne postoji direktna veza izmeu konobe i kue.

Konoba slui kao gospodarska prostorija ili kao staja.

Nije pogodna za stanovanje.

4. KUA S ARDAKOM MEU
ROGOVIMA
Suprotno kui nad magazom ili nad
konobom, kod ovog tipa je razvoj
koncepcije po vertikali iao uvis, od
prizemlja prema krovnom prostoru.

Ovdje je jasno dola do izraaja

tenja da se to bolje iskoristi
velika zapremina krovnog prostora
iznad drvene kue.
 Poveanje tlocrtnih dimenzija drvene kue izazvalo bi poveanje
krovnog raspona i duine, a time i niz konstruktivnih potekoa.

Odvajanje jednog dijela potkrovnog

prostora iznad sobe i njegovo odjeljivanje
zidom od zadimljenog prostora kue
ekonomski i konstruktivno je jednostavnije.

Taj odvojeni tavanski prostor se najlake

stvara iznad stropa sobe, a pristup do
njega je iz kue jednostavnim drvenim
stepenicama ili ak ljestvama.

Time se bolje koristi ne samo prostor nego i

toplina iz kue i sobe.
 Grijanje je jednostavno: dim
iz pei tog ardaka se
isputa u tavanski prostor,
kao i s ognjita ili iz sobe, a
odatle kroz badu napolje.
 U unutranjosti kue je jedinstvo cjelokupnog prostora pod
jedinstvenim krovnim atorom u cjelini sauvano.

ardak meu rogovima se uvijek nalazi na uoj, eonoj strani

kue jer je taj poloaj povoljniji iz dispozicionih, konstruktivnih i
oblikovnih razloga.
Hvala na panji!