II.

PREDAVANJE

VRSTE BIBLIOGRAFIJA
 Ponovimo!
• značenje različito od današnjeg:
• pisanje i prepisivanje knjiga (5. st. pr. Kr., stara Grčka)
• popisivanje i opisivanje knjiga (17. st., Francuska)

• opseg puno širi nego danas:

• poznavanje starih rukopisa i knjiga (Francuska)
• cjelokupna znanost o knjizi (Francuska, Rusija, Italija, Engleska)

• kroz povijest se koriste različiti nazivi:

• catalogus, bibliotheca, index, repertorium, thesaurus, itd.

• suvremena definicija podrazumijeva:

• istraživanje, sabiranje, odabiranje, opisivanje, vrednovanje,
klasificiranje i objelodanjivanje knjižne, neknjižne i rukopisne građe
sa svrhom da se omogući brzo pronalaženje bibliografskih
podataka za znanstveni, stručni rad ili koju drugu svrhu.
 VRSTE BIBLIOGRAFIJA
PREMA SADRŽAJU I NAMJENI OBUHVAĆENE GRAĐE

PREMA MJESTU NASTANKA GRAĐE OBUHVAĆENE BIBLIOGRAFIJOM

PREMA VREMENSKOM RAZDOBLJU U KOJEM JE NASTALA GRAĐA

PREMA NAČINU NA KOJI SE GRAĐA U BIBLIOGRAFIJI NAVODI

PREMA NAČINU IZRADBE BIBLIOGRAFIJE

PREMA PREDMETU KOJI BIBLIOGRAFIJA OBUHVAĆA ILI OBRAĐUJE

PREMA KARAKTERU BIBLIOGRAFIJE

PREMA NEKIM POSEBNIM KRITERIJIMA

 BIBLIOGRAFIJE PREMA
SADRŽAJU I NAMJENI OBUHVAĆENE GRAĐE

OPĆE ILI
UNIVERZALNE
• uključuju svu građu bez obzira na njezin sadržaj,
struku, vrstu, mjesto i vrijeme nastanka

SPECIJALNE

• obuhvaćaju građu ograničenu temom, jezikom, vrstom

 BIBLIOGRAFIJE PREMA
MJESTU NASTANKA GRAĐE

MEĐUNARODNE
• obuhvaćaju građu bez obzira na mjesto i jezik na kojem je
objavljena
NACIONALNE
• obuhvaćaju građu jednog naroda ili jedne države

REGIONALNE
• obuhvaćaju građu objavljenu na određenom geografskom
području ili o određenom geografskom području
MJESNE
• obuhvaćaju građu objavljenu u određenom gradu ili o
određenom gradu
BIBLIOGRAFIJE PREMA PREMA VREMENSKOM RAZDOBLJU
U KOJEM JE NASTALA OBUHVAĆENA GRAĐA

TEKUĆE
• popisuju suvremenu građu (npr. nacionalna tekuća bibliografija)

RETROSPEKTIVNE

• popisuju građu objavljenu u određenom vremenskom razdoblju

KUMULATIVNE

• bibliografije koje u jednom svesku obuhvaćaju i građu iz prijašnjeg sveska

ili svezaka, pri čemu se građa kumulira (npr. tekuća nacionalna
bibliografija je kumulativna)
PERIODIČKE
• popisuju građu u određenom vremenskom razdoblju – godišnje, mjesečno,
tjedno, čak i dnevno
 BIBLIOGRAFIJE PREMA
NAČINU NA KOJI NAVODE GRAĐU
POPISNE, INDIKATIVNE ILI
REGISTRACIJSKE
• bibliografija u kojoj se o građi navode samo osnovni podaci (osnovni
elementi bibliografskog opisa)

OPISNE
• bibliografija u kojoj se građa podrobnije popisuje pa se uz osnovne
podatke pojavljuju i neki drugi (npr. cijena, kvaliteta papira i tiska …)
ANALITIČKE ILI ANOTIRANE

• bibliografija u kojoj građu prati i anotacija s analizom sadržaja

KRITIČKE
• bibliografija u kojoj je opis građe popraćen vrijednosnom ocjenom
sadržaja
 BIBLIOGRAFIJE PREMA
NAČINU IZRADBE

PRIMARNE
• bibliografije koje su rađene uvidom u izvornu građu, de
visu

SEKUNDARNE
• bibliografije za koje su podaci preuzeti iz ranijih
bibliografija ili drugih vrela (kataloga, enciklopedija i
drugih bibliografskih pomagala)
 BIBLIOGRAFIJE
PREMA PREDMETU KOJI BIBLIOGRAFIJA
OBRAĐUJE ILI OBUHVAĆA

OSOBNE

• sadrže popis radova neke osobe i/ili radova o njoj

BIBLIOGRAFIJE NEKIH USTANOVA

• sadrže popis radova neke osobe koja pripada

određenoj ustanovi i/ili radova o toj ustanovi

STRUČNE
• popisuju radove s područja određene struke
 BIBLIOGRAFIJE PREMA
KARAKTERU

ISCRPNE
• bibliografije koje teže prikupiti svu građu koja ide u
određenu vrstu bibliografije

IZBORNE, SELEKTIVNE ILI PREPORUČNE

• bibliografije koje sadrže građu odabranu prema određenim
kriterijima – kvaliteti, starosti djela, itd.
 BIBLIOGRAFIJE PREMA
POSEBNIM KRITERIJIMA
PREMA SPOLU ILI ZANIMANJU AUTORA

BIBLIOGRAFIJA ŽENSKIH AUTORA

BIBLIOGRAFIJA LIJEČNIKA, PRAVNIKA ILI

PRIPADNIKA NEKE DRUGE STRUKE

BIBLIOGRAFIJA ČLANOVA NEKOG REDA (NPR.

FRANJEVACA)
PREMA IZDAVAČU ILI NAKLADNIKU

BIBLIOGRAFIJA AKADEMSKIH PUBLIKACIJA

BIBLIOGRAFIJA DIZERTACIJA

BIBLIOGRAFIJA IZDANJA POJEDINAČNIH NAKLADNIKA

BIBLIOGRAFIJA DJELA EMIGRANATA

PREMA FORMALNOM KRITERIJU IZBORA
GRAĐE

BIBLIOGRAFIJA NEDOVRŠENIH DJELA

BIBLIOGRAFIJA ANONIMNIH I PSEUDONIMNIH

PUBLIKACIJA
PREMA KVALITETI TISKANIH KNJIGA,
OPREMI I SADRŽAJU

BIBLIOGRAFIJA RIJETKIH I DRAGOCJENIH KNJIGA

BIBLIOGRAFIJA INKUNABULA
PREMA OBLIKU ILI VRSTI BIBLIOGRAFIJE
BIBLIOGRAFIJA PERIODIKE

BIBLIOGRAFIJA ČLANAKA

BIBLIOGRAFIJA PRIKAZA

BIBLIOGRAFIJA PRIJEVODA

BIBLIOGRAFIJA CITATA, KRILATICA I ODLOMAKA

BIBLIOGRAFIJA RJEČNIKA, LEKSIKONA I ENCIKLOPEDIJA

BIBLIOGRAFIJA RUKOPISA

BIBLIOGRAFIJA MUZIKALIJA

BIBLIOGRAFIJA BIBLIOGRAFIJA

BIBLIOGRAFIJA NA TREĆU (NA KUB)

 VRSTE BIBLIOGRAFIJA
PREMA SADRŽAJU I NAMJENI OBUHVAĆENE GRAĐE – opće i specijalne

PREMA MJESTU NASTANKA GRAĐE OBUHVAĆENE BIBLIOGRAFIJOM –

međunarodne, nacionalne, regionalne, mjesne

PREMA VREMENSKOM RAZDOBLJU U KOJEM JE NASTALA GRAĐA –

tekuće, retrospektivne, kumulativne, periodičke

PREMA NAČINU NA KOJI SE GRAĐA U BIBLIOGRAFIJI NAVODI –

popisne, opisne, analitičke, kritičke

PREMA NAČINU IZRADBE BIBLIOGRAFIJE – primarne, sekundarne

PREMA PREDMETU KOJI BIBLIOGRAFIJA OBUHVAĆA ILI OBRAĐUJE –

osobne, bibliografije nekih ustanova, stručne

PREMA KARAKTERU BIBLIOGRAFIJE – iscrpne i selektivne

PREMA NEKIM POSEBNIM KRITERIJIMA (spolu i zanimanju autora,

nakladniku, formalnom kriteriju izbora građe, kvaliteti tiskanih knjiga,
opremi i sadržaju, obliku ili vrsti bibliografije)
PRIMJERI
1.

Pešut, Jasminka. Ženska perspektiva – odabrana bibliografija: radovi

autorica 1968-1997. Zagreb: Centar za ženske studije, 1998.

Primjeri bibliografskih jedinica:

CERJAN-LETICA, Gordana
Na tragu radikalizma šezdesetih godina, Pitanja, Zagreb, 8, 1976, 7, str. 6-
8.
Autorica opisuje vrijeme, uvjete nastanka i vrijednosti američkoga
neofeminističkoga pokreta. Smatra ga nejedinstvenim u orijentaciji,
strategijama i taktikama djelovanja. Postavlja pitanje njegove djelotvornosti
zbog mogućeg etabliranja u postojeći ograničavajući sustav, no iščitava i
njegovu subverzivnu ulogu u odnosu na američki način života.

VRKLJAN, Irena
U koži moje sestre, Naprijed, Zagreb, 1982.
Za ovu knjigu pjesama autorica je dobila nagradu Društva književnika
Hrvatske za najbolju knjigu poezije u 1982. godini.
2.

Tadić, Katica. Bibliografija o arhivima, čitaonicama, knjižnicama i

muzejima: napisi iz riječkih i sušačkih hrvatskih novina od 1900. do
1999. godine, na području današnjih županija Primorsko-goranske,
Istarske i Ličko-senjske. Osijek: Filozofski fakultet, 2005.

Primjer bibliografske jedinice:

HRVATSKA čitaonica u Mihotićima…

Najava plesa 26. veljače.
U: NL 9 (1906), br. 55 (1906-02-24), str. 2.
3.

Ganza-Aras, Tereza. Bibliografija dr. Vjekoslava

Maštrovića. // Radovi Zavoda za povijesne znanosti
HAZU u Zadru 37 (1995), 837-862.

Primjer bibliografske jedinice:

Drugi koraci skauta. Predgovor napisao Gjuro Bićanić. –

Zagreb, Križevački hrvatski skauti, 1943. – 100 str. ; 15
cm
4.

Sekulić, Ante. Mađarska djela hrvatskih podunavskih pisaca do god.

1918. // Hrvati i Mađari u svjetlu prožimanja kultura i jezika.
Pečuh, 1996. Str. 123-129.

Iz uvoda:
… Bibliografija mađarskih djela hrvatskih podunavskih pisaca u ovom
radu temelji se dijelom na podacima do sada objelodanjenim u knjigama
i raspravama, zatim na vlastitim, osobnim istraživanjima…

Primjer bibliografske jedinice:

BARIĆ, Adam Albert.

A magyar királyok és kiralyné koronáztatásoknak ünnplése,
fordította Lambach Elek (…). Pesten, 1790., 80, str. 71.
5.

Maštrović, Vjekoslav. Bibliografija drama objavljenih

tiskom u Zadru na hrvatskom jeziku. // Zadarska revija
3 (1954), 64-64.

Primjer bibliografske jedinice:

KATALINIĆ JERETOV, Rikard. – Preljubnica. (Dramatička

crta). Iskra, II/1882, br. 19-20, str. 155-156.
6.

Primjer bibliografske jedinice:

Maštrović,
7.

Penava, Šimun. Bibliografija radova o Vukovaru u Domovinskom ratu. //

Scrinia Slavonica 3 (2003), 714-728.

Primjeri bibliografskih jedinica:

8.

Petak, Antun. Bibliografija znanstvenih i stručnih radova Stipe Šuvara i

bibliografija radova o Stipi Šuvaru. // Sociologija sela 43 (2005) 170 (4),
931-967.

Uvod i primjeri bibliografskih jedinica:

9.

•Schaub-Gomerčić, Ines. Tekuća onomastička bibliografija (2002.-2004.).

// Folia onomastica Croatica 14 (2005), 225-253.

Primjeri bibliografskih jedinica:

10.

Bibliografija knjiga tiskanih u

NR Hrvatskoj za godinu 1945.-
1946. Zagreb, 1948.
 11.

Miščin, Željka; Peradenić-

Kotur, Blaženka. Domovinski
rat : selektivna bibliografija
radova objavljenih u Hrvatskoj
1990.-2000. Zagreb: Dom i
svijet, 2002.
12.
Dimitrijević, Naum. Lingvistika i
metodika nastave stranih jezika:
bibliografija radova. Beograd :
Vojnoizdavački zavod , 1984.

Bibliografski niz:
13.
Srakić, Marin. Bibliografija knjiga, brošura, monografija i muzikalija
svećenika Đakovačke i Srijemske biskupije 1527.-2006. Đakovo, 2007.

Iz uvoda i bibliografskoga niza:

14.

Bibliografija knjiga tiskanih u

SR Hrvatskoj. 1981. Niz A.
Zagreb, 1983.
15.
Jelena Lakuš. Izdavačka i
tiskarska djelatnost na
dalmatinskom prostoru (Zadar,
Split i Dubrovnik) u prvoj
polovici 19. stoljeća:
bibliografija monografskih i
serijskih publikacija. Split:
Književni krug, 2005.

Dio bibliografskog niza:

DOKUMENTARNA BIBLIOGRAFIJA
- bibliografija kojoj je svrha da pruži dokument o kulturnom radu
nekog naroda. U tom smislu, zapravo je dokumentarna svaka
nacionalna bibliografija.

ELEMENTARNA BIBLIOGRAFIJA
- bibliografija koja pruža osnovnu literaturu o nekom pitanju, predmetu ili
struci.
ENUMERATIVNA (KOMPILACIJSKA, SISTEMATIČNA) BIBLIOGRAFIJA
- bibliografija koja se odnosi na izradu popisa knjiga i napisa na različite teme,
bez većih detalja (npr. podataka o materijalnim značajkama knjige)
Fredson Bowers, 1952.

INFORMATIVNA BIBLIOGRAFIJA
- bibliografija koja informira o podacima iz knjižarskih kataloga,
revija, prospekata i sličnom o novitetima na domaćem i stranom
tržištu knjiga.
Fredson Bowers, 1952.

DESKRIPTIVNA BIBLIOGRAFIJA
- bibliografija koja se koristi metodama analitičke bibliografije pri
nastanka u materijalnom smislu. Značenje teksta istraživanju knjige kako bi uočila sve materijalne značajke knjige i
opisala ih uz pomoć terminologije primjerene za materijalni opis knjige
(format, paginacija, uvez, ilustracije, papir, itd.).
materijalnim objektom i poviješću njihova

koji taj materijalni objekt nosi analitičku

- bibliografija koja se bavi knjigom kao
ANALITIČKA BIBLIOGRAFIJA

KRITIČKA ILI TEKSTUALNA BIBLIOGRAFIJA

bibliografiju ne zanima.

- bibliografija koja se odnosi na primjenu onih rezultata do kojih je došla

analitička bibliografija, bavi se riječima i njihovim značenjem, osobito
iz pozicije stilistike i lingvistike, za razliku, dakle od analitičke
bibliografije koja se bavi knjigama i tekstovima kao materijalnim
objektima i oblicima proizvedenim uz pomoć mehaničkog procesa tiskanja
te se ne bavi značenjem teksta. Identificira različite varijante istog
teksta u svrhu pronalaženja onog najbližeg autorskom izvorniku.
Proučava transmisiju teksta, no ne zadržava se na proučavanju teksta u
sadržajnom smislu, nego sagledava tekstove u njihovu materijalnom
okruženju.

HISTORIJSKA BIBLIOGRAFIJA
- bavi se razvojem tiska, uveza, vlasništva knjiga i njihovom prodajom, pri
čemu se ova skupina ograničava na one studije čija je namjena povijesni
prikaz. Daje se povijesni, društveni i ekonomski kontekst u kojem je
knjiga nastala.
 Literatura
1. Bibliografija. // Hrvatska enciklopedija. URL:
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7459 (2014-10-01)
2. Bibliography defined. URL:
http://bibsocamer.org/publications/bibliography-defined/ (odlomak iz
knjige Jean Petersa Bookcollecting: A Modern Guide. New York i London,
1977. Str. 97-101.)
3. Bowers, Fredson. Bibliography, pure bibliography, and literary studies. //
The book history reader / edited by David Finkelstein and Alistair
McCleery. Second edition. London, New York : Routledge, 2008. Str. 28-34.
4. Harris, Neil. Analytical Bibliography: an Alternative Prospectus (dio:
Definitions of bibliography, and in particular of the variety called
Analytical). URL: http://ihl.enssib.fr/en/analytical-bibliography-an-
alternative-prospectus/definitions-of-bibliography-and-in-particular-of-
the-variety-called-analytical (2014-10-19)
5. Logar, Janez. Uvod u bibliografiju. Sarajevo: Svjetlost, 1973. Str. 48-52.