Mjerenje protoka vrlo je važan dio svakog industrijskog procesa
- Volumetrijski protok: volumen fluida koji prolazi neku tačku u jedinici vremena (m3/s)
- Maseni protok: masa fluida koja prolazi neku tačku u jedinici
vremena (kg/s)
- Brzina protoka: brzina kojom fluid prolazi neku promatranu
tačku - Mjerenje protoka je najčešće mjerenje nekoga svojstva fluida - Fluidi čiji se protok najčešće mjeri su: tekućine Postoji nekoliko načina mjerenja protoka:
Kada se u cijevi kroz koju protječe neka tekućina na
određenom mjestu nalazi suženje, različiti pritisak će se javiti u dijelu suženja cijevi, a taj pritisak ovisi o volumetrijskom protoku tekućine
- U ovakvom slučaju je potrebno biti u mogućnosti izračunati
volumetrijski protok iz diferencijalnog pritiska
- Izračun se radi uzimajući u obzir energiju fluida u protoku
Najpoznatiji predstavnici mjernih uređaja diferencijalnog pritiska su prigušnice, Dallove i Venturijeve cijevi te Pitotova cijev.
Prigušnica (orifice plate)- se sastoji od kružne ploče ubačene
između prirubnica dvije cijevi.
Kružna ploča ima otvor manjeg prečnika nego su to prečnici
cijevi te na taj način sužava površinu protoka fluida.
Sužavanje presjeka izaziva razlike u pritisku prije i iza prigušnice,
tj. izaziva pad pritiska iza prigušnice a pad pritiska može iznositi i do 50% Dallove i Venturijeve cijevi
Pošto prigušnice izazivaju veliki pad pritiska (do 50%) u
slučajevimja kada to nije prihvatljivo koriste se Dallove i Venturijeve cijevi. Kod ovih mjernih uređaja pad pritiska iznosi od 5 – 10% , ali je i diferencijalni pritisak smanjen - Izlazni signal iz Venturijeve cijevi je svega 30% snage signala kod prigušnice za iste uvjete dok je kod Dallove cijevi oko 60% Skuplje su za proizvesti (npr. Venturijeva cijev bi trebala biti preko 2m duga kad bi imala suženje dugo 25 cm i promjera 15cm)
- Izvedba suženja Dallove cijevi najčešće se ugrađuje u postojeće
cijevi, ali može biti i posebna izvedba cijevi sa suženjem Za razliku od prethodnih mjernih uređaja protoka koji mjere volumetrijski ili maseni protok, Pitotova cijev mjeri brzinu protoka u određenoj tački. Pitotova cijev je mjerni uređaj koji se sastoji od dvije kapilare spojne na diferencijalni manometar. Mjerni signal je razlika dva pritiska.
Mjeri se statički pritisak fluida P2i pritisak fluida P1
Turbinski mjerači protok
Sastoje se od male turbine (najčešće s 4 krila) .
Brzina okretaja turbine proporcionalna je brzini protoka
fluida
Krila turbine izrađena su od feromagnetičnog metala i
prolaskom kraj magnetskog detektora induciraju magnetski tok (fluks) Turbinski mjerači protoka su dosta skupi te budući da imaju rotor kao pokretni dio više su podložni oštećenjima nego mjerači protoka diferencijalnog pritiska. Elektromagnetski mjerač protoka
Fluid djeluje kao vodič napona,a na stijenkama cijevi su
postavljene dvije elektrode (izolirane od same cijevi).
Magnetski tok B se nanosi okomito na protok te se javlja
napon E koji prelazi s elektroda i koji iznosi: Anemometri s ugrijanom žicom ili metalnim filmom koriste se za mjerenje brzine fluida i to uglavnom za dinamička mjerenja, kada se zahtijeva velika brzina odziva.
Rad anemometra s ugrijanom žicom temelji se na promjeni
otpora ugrijane žice zbog promjene odvođenja topline u ovisnosti o brzini fluida.
Žice su uglavnom od platine, volframa i nikla, duljine oko 5 mm i
debljine 5 – 10 µm, otpora u hladnom stanju od 2 do 10 Ω. Žica je pričvršćena za dva držača koji su malih dimenzija da ne bi znatnije utjecali na brzinu strujanja na mjestu na kojem je postavljen anemometar.
Anemometar s ugrijanom žicom osjetljivi su na mehaničke
udare, a također postoji mogućnost pregaranja pri previsokoj temperaturi zagrijavanja.
Zbog toga se u novije vrijeme koriste senzori u obliku tankog