You are on page 1of 26

FINOMEHANIČKI ELEMENTI

ZA KRUŽNO KRETANJE
Pokretni mašinski elementi – ispunjavaju postavljene
zahtjeve uz relativno kretanje u odnosu na druge elemente
sistema u koje su ugrađeni. (a)
Nepokretni mašinski elementi miruju ili se kreću zajedno sa
sistemom. (b)
Prema prirodi kretanja razlikuju se:
Za prijenos mehaničke energije od izvora (pogonska
mašina), uz prilagodbe potrebama (prijenosnici), do
potrošača (radne mašine) najpogodnije je kružno kretanje.
U elemente za kružno kretanje ubrajamo :
vratilo,
osovina,
 spojnica,
ležaj
Osovine – mašinski elementi namijenjeni postavljanju i
nošenju različitih mašinskih elemenata koji sudjeluju u
kružnim kretanjima (kotači) ili ljuljanju (klackalice ventila).
Osovine mogu mirovati dok elementi na njima rotiraju (užnica
koloturnika – a)

ili mogu rotirati zajedno s elementima koji su s njima nepokretno


spojeni (kotač granika –, b)
Osovine mogu biti pune i šuplje, s centralnim aksijalnim
provrtom

Osovine su opterećene poprečnim silama te su značajno


napregnuta na savijanje

Osovine se uglavnom koriste kod vagonskih konstrukcija, a


nekada se mogu koristiti kod drugih motornih vozila.
Opterećenja i proračun osovina
Osovina je opterećena poprečnim silama, tj osovine su
opterećene samo na savijanje.

Proračun osovina je jednostavniji zbog toga i svodi se na


određivanje prečnika osovine na karakterističnim mjestima.
Idealni oblik osovine bi bio paraboličan i imao bi najbolju
iskoristivost materijala.

Takav oblik teško je izvesti u praksi pa se umjesto njega


koristiti stepenasti oblik osovine kojije daleko lakši za izradu.
Za proračun osovina na savijanje koriste se obrasci:

𝑀𝑠𝑣
𝜎𝑠𝑣 = ≤ 𝜎𝑠𝑣,𝑑𝑜𝑧
𝑊

Za punu osovinu kružnog presjeka:

𝜋∙𝑑 3
𝑊= ≈ 0.1 ∙ 𝑑3
32
Osovinice
Jedan od vrlo jednostavnih načina ostvarivanja
pokretnih ili nepokretnih mašinskih spojeva je
pomoću osovinica ili čivija.

Koriste se kod zglobnih veza za uležištenje,


vođenje i centriranje mašinskih dijelova, kod
osiguranja mašinskih elemenata od preopterećenja.
Osovinice su elementi cilindričnog oblika male dužine u
odnosu na prečnik i najčešće se primjenjuju za ostvarivanje
zglobnih veza.

 Mogu biti pune i šuplje. Oblik i dimenzije osovinica


propisane su standardima.
Osovinice bez glave sa (oblik B) i bez (oblik A) poprečnog otvora za
osiguranje dijelova od aksijalnog pomijeranja.

Osovinice sa šestougaonom glavom i navojem za osiguranje od


aksijalnog pomijeranja spojenih dijelova, predviđene za ostvarivanje
čvrstih veza.
Za izradu osovinica koriste se materijali veće tvrdoće u odnosu
na spojene dijelove.

Najčešće se koristi čelik sa dodatkom Mn, čelici za cementaciju i


čelici sa kvalitetnom termičkom i hemijskom obradom.

Kod zglobnih veza najčešće se u praksi izvodi oscilatorno


kretanje ,gdje dolazi do pojave polusuhog ili mješovitog trenja,
pa u tom slučaju postoji opasnost intenzivnog habanja dodirnih
površina zgloba.
Čivije
Čivije su prvenstveno namijenjene za obezbjeđenje tačnog
položaja jednog mašinskog dijela u odnosu na drugi.

Njihova primjena je višestruka : za spajanje dijelova,


centriranje, fiksiranje i osiguranje dijelova od preopterećenja.

Koriste se i kao držači opruga, za osiguranje kod osovinica i


navrtki, i kao graničnici pokretnih mašinskih dijelova
Rukavac je dio vratila ili osovine koji stvara nalijeganje sa
ležajevima.
 Rukavci mogu biti opterećeni različitim silama, npr
poprečnim,uzdužnim ili i jednim i drugim istovremeno.

U zavisnosti od karaktera dejstva spoljašnjih sila rukavci mogu biti:


‐ radijalni ( sila djeluje normalno na osu), i
‐ aksijalni (sila djeluje u pravcu ose).

Po obliku radijalni rukavci mogu biti:


‐ cilindrični (slika a),
‐ konični (slika b), i
‐ loptasti (slika c).
Rukavci moraju biti izrađeni visokim kvalitetom jer prenose velika
opterećenja pri velikim brzinama i jako se zagrijavaju.
Najvažniji konstruktivna karakteristika radijalnih rukavaca je vitkost
rukavca.