Hartije od vrijednosti i institucije

tržišta kapitala
- sa osvrtom na tržište kapitala
Republike Srpske

mentor: student :
mr Biljana Savić Gojko Macanović
203-1/08
Sadržaj :
POJAM FINANSIJSKOG TRŽIŠTA
 DEFINISANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI
MALO ISTORIJE
PODJELA HoV
 KARAKTERISTIKE HoV
 VRSTE INSTRUMENATA DUGA
 KRATKOROČNE HoV
 DUGOROČNE HoV
 RAZLIKE IZMEĐU AKCIJA I OBVEZNICA
 INSTITUCIJE TRŽIŠTA KAPITALA REPUBLIKE SRPSKE
 ZAKLJUČAK
 Šta je to finansijsko tržište ?

Finansijsko tržište je tržište na kome se nude i traže finansijska sredstva.

 Finansijska sredstva koja se nude odnosno traže na finansijskom tržištu mogu biti
kratkoročna ( rok dospijeća je do godinu dana) i dugoročna ( rok dospijeća je preko
godinu dana).

 Tržište hartija od vrijednosti predstavlja jedan segment finansijskih tržišta na

kojima se trguje hartijama od vrijednosti (akcijama,obveznicama,investicionim
jedinicama investicionih fondova itd.)

Tržište HOV se dijeli na :

- Primarno tržište hartija od vrijednosti
- Sekundarno tržište hartija od vrijednosti
Šta je to finansijsko tržište ?

Učesnici na tržištu hartija od vrijednosti su:

 Emitenti – preduzeća, vladine institucije, organi
lokalne samouprave...
 Investitori – pojedinci i institucionalni investitori,
 Finansijske institucije – u ulozi posrednika
između emitenta i investitora,
 Država
Definisanje hartija od vrijednosti
“ Hartije od vrijednosti su pisani dokument, isprava ili u novije
vrijeme elektronski zapis koji svojim vlasnicima daje određena
prava ”.

Sa aspekta investitora, tj. vlasnika :

“ Hartije od vrijednosti su pisani dokument ili isprava koja svom
imaocu daje određena prava koja može da iskoristi samo pod
uslovima zakonitog vlasništva nad tom hartijom od vrijednosti ”.

Sa aspekta emitenta :
“ Hartija od vrijednosti je isprava kojom se jedno lice
(izdavalac, dužnik) obavezuje da ispuni upisanu činidbu prema
svakom drugom licu koje je njihov zakonit imalac (povjerilac) “.
Malo istorije
 1273 Kublai Khan je emitovao prve papirne zapise napravljene od kore murvinog drveta i
označene njegovim PECATOM.
  1368. Prvi zvanični papirni novac (Kwan) je kreiran od Strane kineske dinastije Ming.
  1531 Otvorena je prva zvanična berza akcija u Belgiji iako se smatra da su Rimljani bili prvi koji
su trgovali hartijama od vrednosti
 1602. U Amsterdamu je otvoreno drugo po redu tržište
 1661. Švedska je emitovala prvi evropski papirni novac
 1688. Odigrala se prva trgovina hartijama od vrednosti u Londonu
 1690. Britansko carstvo je prvi put u istoriji koristilo kratkoročne zapise promissory notes,
emitovane radi finansiranja opsade Kvebeka
  1773. Otvorena je prva zvanična berza Londonska berza
 1790. Federalna vlast emitovala obveznice u vrednosti od 80 miliona dolara radi refinansiranja
federalnog i državnog duga iz Revolucionarnog rata Obveznice su bile prve javne HOV kojima
se trgovalo na berzi osnovanoj u Filadelfiji
 1792. Ugledni trgovci i brokeri iz New York-a potpisali Batonvudski (Buttonwood) sporazum
čime su formalizovali trgovinu hartijama od vrednosti na bazi regularne provizije i time
označili nezvanično stvaranje Njujorške berze NYSE. Na NYSE je otpočela trgovina sa 5 hartija
od vrijednosti- sa tri vrste državnih obveznica i sa akcijama koje su emitovale dve banke.
 1842. Osnovana je druga berza pod nazivom Američka berza (AMEX )
 1998 .Americka berza AMEX se spaja sa NASD i nastavlja da postoji kao nezavisni entitet u
okviru NASD familije kompanija .
Podjela hartija od vrijednosti
Prema vezi s osnovnim poslom
Prema vezi s osnovnim poslom povodom kog su izdate
dijele se na:
1. Kauzalne iz kojih se vidi veza sa osnovnim poslom, tj.
vidi se kojim su povodom izdate (konosman, štedna
knjižica).
2. Apstraktne iz kojih se ne vidi kojim su poslom izdate.
Iz mjenice se ne vidi da li je izdata povodom zajma,
poklona, kupoprodaje ili nekog drugog posla.
Podjela hartija od vrijednosti
Prema načinu legitimacije
Kod hartija od vrijednosti je važan način legitimacije,
tj. svojstva legitimacije koje proizilazi iz same hartije.
Prema načinu na koji se imalac hartije legitimiše pri
ostvarenju prava koje iz nje proističe i kako se prenose,
hartije mogu biti:
1. Hartije na donosioca (lutrijski loz)
2. Hartije na ime
3. Hartije po naredbi
Podjela hartija od vrijednosti
Robne HoV
Konosman
Prenosivi tovarni list
Skladišnica
Podjela hartija od vrijednosti
HoV sa rizikom ulaganja koje se kompenzuju
potencijalnom zaradom i HoV kao instrumenti
kredita i plaćanja
Mjenica
Ček
Karakteristike hartija od vrijednosti
 Prihod – riječ je o novčanom iznosu očekivanih prinosa,
 Vremenski period – odnosi se na vrijeme u budućnosti u kome će prihodi
biti isplaćeni,
 Rizik – svaku hartiju od vrijednosti prati određena doza rizika koja je
povezana sa vjerovatnoćom da preuzete obaveze emitenta neće biti
izvršene,
 Mogućnost dogovaranja ostalih karakteristika – međusobni dogovori
emitenta i vlasnika
 Djeljivost i dominacija – znači da se hartije mogu podjeliti u manje
dijelove.
 Likvidnost – mogućnost da se kroz trgovanje u relativno kratkom roku
mogu pretvoriti u gotovinu,
 Konvertibilnost – pravo zamjene jedne hartije u neki drugi oblik
 Poreski tretman – razlikujemo različite poreske tretmane za emitenta, kao
i za investitore.
Vrste instrumenata duga
“Instrumenti duga su hartije od vrijednosti kojima emitent dolazi
do sredstava na kreditnoj osnovi i obavezuje se da imaocu isplati
određen iznos kamate i glavnicu u predviđenom roku dospjeća.‚”
Vrste :
1. Po ročnost – kratkoročne, srednjoročne, dugoročne
2. Po emitentu – državne, lokalnih organa, preduzeća
3. Mjesto emisije – domaće, inostrane
4. Prema obezbjeđenju ( osiguranju ) obaveze – neosigurani,
osigurani
5. Prema starosti ( subordiniranosti ) duga
6. Prema načinu plaćanja kamate
7. Prema visini kamatne stope.
Kratkoročne hartije od vrijednosti
Kratkoročne HOV smatraju se instrumentima tržišta novca - koji predstavlja kratkoročni
segment finansijskih tržišta.

Tržište novca predstavlja : “Mjesto susretanja ponude i tražnje kratkoročnih finansijskih

instrumenata (aktive) “
Emitenti kratkoročnih HOV mogu biti : država i njeni organi,
organizacije i agencije,
lokalni organi vlasti,
firme,
banke i dr. finansijske institucije.

Vrste kratkoročnih hartija od vrijednosti :

Komercijalni zapisi Blagajnički zapisi
Certifikat o depozitu Sporazum o reotkupu (REPO)
Mjenica akceptirana od strane banke ” Federalni fondovi”
Državni zapisi
 Dugoročne hartije od vrijednosti
Dugoročne HOV možemo smatrati za instrumente
tržišta kapitala
– čiji je rok dospjeća preko jedne godine.

Vrste dugoročnih hartija od vrijednosti :

Akcije,
Obveznice,
Hibridni instrumenti – varant.
Dugoročne hartije od vrijednosti- AKCIJE/DIONICE
Akcije (Dionice ) - predstavljaju potvrdu o izvršenom ulaganju
u kapital ( shvaćenu kao izraz vlasničkih prava ulagača
sredstava )

“ Akcije su hartije od vrijednosti koje glase na dio

osnovnog kapitala akcionarskog društva (preduzeća) i
karakteristične su za korporativni oblik organizovanja
preduzeća.”

Vrste akcija : osnivačke akcije

obične akcije
prioritetne akcije
Dugoročne hartije od vrijednosti-OBVEZNICE
Obveznice ili obligacije – predstavljaju svjedočanstvo o kreditnom odnosu ulagača (vlasnika)
i korisnika sredstava.

“ Obveznice predstavljaju dužničke hartije od vrijednosti, kojima se emitent

obavezuje da vlasniku obveznice o roku dospjeća, isplati iznos nominalne vrijednosti
obveznice i ugovorenu kamatu “.

Vrste obveznica : državne obveznice,

obveznice lokalnih organa vlasti,
korporativne obveznice,
hipotekarne obveznice.

Kako se utvrđuje vrijednost obveznice ?

Vrijednost obveznice se utvrđuje na osnovu kamatne stope koja se isplaćuje.

Prinos na obveznice se računa po formuli
Godišnja kamata / cijena = Prinos
Razlike između akcija i obveznica
 po obavezama koje slijede iz njih
Akcije su vlasničke hartije od vrijednosti koje označavaju
vlasništvo u pravnom licu- preduzeću i emitent nema obavezu da vrati
primljena sredstva po osnovu emisije akcija i koristi ih sve dok postoji
Obveznice su dužničke hartije od vrijednosti i emitent ima obavezu
da sredstva vrati u dogovorenom roku uz odgovarajuću kamatu.

 po osnovu prihoda
Akcije – vlasnici akcija mogu ostvariti prihod po osnovu vlasništva
u vidu dividende koja zavisi od uspješnosti poslovanja emitenta.
Obveznice – vlasnik obveznice ostvaruje prihod u vidu kamate koja
je fiksna, unaprijed poznata i ne zavisi od uspješnosti poslovanja
emitenta.
Institucije tržišta kapitala RS
Infrastrukturu tržišta hartija od vrijednosti
predstavljaju :
Regulatorna i nadzorna organizacija,
Organizacija za poslove depoa, kliringa i saldiranja,
Berze,
Berzanski posrednici,
Vlasnici akcija kao prodavci,
Investitori kao kupci.
Komisija za hartije od vrijednosti RS
Komisija je stalno i nezavisno pravno lice, a osnovni cilj njenog rada je da kroz
regulisanje, nadzor i promociju obezbjedi :
 podršku uspostavljanju i razvoju tržišta HOV u RS,
 funkcionisanje uređenog, pravičnog, otvorenog i efikasnog tržišta HOV,
 stvaranje povjerenja u sve institucije i učesnike na tržištu,
 zaštitu interesa investitora i drugih učesnika na tržištu.

Nadležnosti i ovlaštenja Komisije

Donošenje propisa
 Izdavanje dozvola, odobrenja i davanje saglasnosti,
 Odobravanje emisija HOV,
 Trgovanje HOV,
 Kontrola i nadzor,
 Registri komisije,
 Promocija i informisanje javnosti.
Organizaciona struktura Komisije za HOV RS
Centralni registar hartija od
vrijednosti RS

Centralni registar registruje hartije od vrijednosti akcionarskih

društava i drugih emitenata sa sjedištem u RS i njihove vlasnike i te
podatke čuva u elektronskom zapisu u bazi podataka.

Poslovi Centralnog registra :

 Registruje hartije od vrijednosti,
 Otvara račune vlasnika,
 Prenos HoV,
 Obračun i poravnanje,
 Izvještava emitenta,
 Preuzimanje akcionarskih društava ,
 Poslovi depozitora IF-ova.
Banjalučka berza hartija od vrijednosti
Djelatnost berze :
organizuje povezivanje ponude i tražnje u prometu HoV
daje informacije o ponudi, potražnji, tržišnoj cijeni, kao ostale podatke o HoV,
utvrđuje i objavljuje kursne liste HoV,itd.

Šta berza obezbjeđuje ?

 Da svi učesnici u trgovini mogu istovremeno, ravnopravno i pod jednakim
uslovima davati i prihvatati naloge za kupovinu i prodaju HoV,
 Da svi učesnici u trgovini imaju u istom trenutku jednak pristup informacijama o
HoV kojima se trguje i da svi mogu kupovati, tj. prodavati HoV pod jednakim
uslovima.

Članstvo na berzi :
da imaju dozvolu za rad Komisije za HoV,
da je deponovalo odgovarajući iznos sredstava za garanciju izvršenja poslova
da na računu ima dovoljno sredstava za kupovinu akcija Berze,
da ispunjava druge uslove u skladu sa Pravilima Berze.
Banjalučka berza hartija od vrijednosti
Organizacija tržišta na Banjalučkoj berzi sastoji se od:
 berzanske kotacije
 slobodnog berzanskog tržišta.

Opšti uslovi za uključivanje HoV na organizovano

tržište su :
 da se njima može organizovano trgovati,
 da su u cijelini uplaćene,
 da su neograničeno prenosive,
 da su emitovane u nematerijalnom obliku.
Banjalučka berza hartija od vrijednosti
Pravila trgovanja na Banjalučkoj berzi :
Trgovanje na Banjalučkoj berzi se odvija preko berzanskih
posrednika, članova berze.

Članovi berze :
preduzeća za poslovanje HoV,
Banke sa sjedištem u Republici Srpskoj
članovi berze mogu biti akcionari berze

Metodi trgovanja na Banjalučkoj berzi

1. kontinuiranim metodom
2. aukcijskim metodom
Brokerska odjeljenja / kuće ( berzanski
posrednici)
Berzanski posrednici uspostavljaju vezu između prodavaca i kupaca berzanskog
materijala.

Mogu biti:
brokeri
dileri
A tu su uključene i banke, poštanske štedionice, osiguravajuća društva.

U Republici Srpskoj postoji 13 ovlaštenih brokerskih kuća ili brokerskih

odjeljenja.
- Od toga je 8 banaka koje su formirale posebna odjeljenja za
poslovanje sa hartijama od vrijednosti, dok su preostalih 5 akcionarska
društva osnovana isključivo za obavljanje brokerskih poslova.
Zaključak

Tržište kapitala omogućava i olakšava finansiranje

preduzeća ostalih ekonomskih subjekata upravo
emitovanjem vlasničkih (akcije) i dužničkih (obveznice,
komercijalni zapisi i drugo) hartija od vrijednosti
 Hartije od vrijednosti bez ikakve sumnje najveća i
najznačajnija grupa finansijskih instrumenata kojima se
trguje na finansijskom tržištu
 Berza i berzanski poslovi, nažalost još uvijek, enigma
za većinu novonastalih akcionara.
 Edukacijom se može postići da oni prepoznaju svoje
interese na tržištu kako bi što duže ostali na njemu.
Hvala na pažnji !