ADOLESCENCIJA

OŠ Popovac
Popovac
6.5.2009.
psihologijski riječnik
(lat. mladenaštvo) - Adolescencija u užem smislu
počinje oko 15.godine
To je dob čovjekovog psihičkog i tjelesnog razvoja.
Adolescenti su postigli spolnu zrelost, a uglavnom i
tjelesnu razvijenost.
Još traje emocionalni i intelektualni razvoj, stjecanje
profesionalnih znanja i vještina.
U suvremenim uvjetima traje duže - učenje, vježbanje i
pripremanje za obavljanje radnih i društvenih funkcija
su složeniji.
 A - osoba uspostavlja ravnotežu između djetinjstva i
zrelosti, razdoblje samoodgoja, mlada osoba
odbacuje autoritete, odbija roditeljsku kontrolu i
zbližava se s vršnjacima. Vrijeme buntovništva,
unutrašnjih sukoba, sukoba s okolinom.

 zadaci: prihvaćanje promjenjenog izgleda, usvajanje

spolne uloge, postizanje emocionalne neovisnosti od
roditelja, prihvaćanje društvenih vrijednosti,
usvajanje vlastitog sustava vrijednosti i etikčkih
načela.
 Takve promjene
izazivaju priličnu zbrku
u glavama adolescenata
i njihovoj okolini.
 ADOLESCENCIJA vs. PUBERTET
 pubertet – biološke (anatomske i fiziološke) promjene.
Dobne granice su individualne, a završetak obilježava
punoa spolnoa zrelost i sposobnost razmnožavnaja.

 adolescencija – psihičke promjene koje prate tjelesni

razvoj u razdoblju puberteta. Ona započinje početkom
puberteta, a završava formiranjem identiteta.
 u svakom
adolescentu
postoje 2 osobe
– potisnuto
dijete i
izranjajuća
odrasla osoba
 snažna potreba za neovisnošću i istraživanjem
svijeta/svijet je velik i nepoznati izvor mogućnosti i
istodobno je mladima izvor straha =>
uspostavljanje lažne neovisnosti, popuštanje
potrebi za roditeljskom zaštitom, ljutnja...

 promjene raspoloženja, rast i ovladavanje

agresijom (sport, tučnjava, oružje)
Fizičke
promjene:
 pojedini djelova tijela i/ili izgled u cijelosti trajno se
mijenjaju u vrlo kratkom vremenu – potreba za ponovnim
uklapanjem u sliku o sebi (osjetljivost na svoje „tjelesno
ja“ jer ponekad nije u skladu s adolescentovim željama)

 neobičan vanjski izgled (bojanje kose, oblačenje...)

pokušavaju stvoriti granicu između sebe i svijeta odraslih
ili skreću pažnju na sebe

 Kognitivni razvoj ne prati uvijek tjelesne promjene zbog

izgleda očekujemo da se adolescent i ponaša zrelije
(postavljanje prevelikih zahtjeva)
Kognitivni razvoj
 promjene u načinu mišljenja - imaju snažan utjecaj
na ponašanje, stavove i doživljavanje:
 A počinje misliti apstraktno (o onom što je
moguće, provjerava to, uspoređuje s prijašnjim
doživljajima ili podacima iz okoline), razmišlja o
budućnoti, planovima, sve lakše uče, zamišljaju
„idealan svijet“
 pretjerano kritični i idealistični (iz toga često i
proizlaze i sukobi s roditeljima)
 shvaćaju svoje novonastale sposobnosti, rađe slušaju sebe
nego druge, često reagiraju bez razmišljanja o
poslijedicama po druge (zbog preokupiranosti sobom)
 sve bolje razumijevaju odnose među ljudima
 javljaju se sposobnosti kao rješavanje problema i empatija
(prosocijalno ponašanje)
 shvaćaju da se društvena pravila mogu kršiti
 Socijalni razvoj
 adolescentski egocentrizam - misle da su u središtu
pažnje svima, da ih okolina neprestano kritički
ocjenjuje (zamišljena publika)
 doživljavanje sebe kao jedinstvene i posebne osobe, da
nitko nije tako poseban kao oni, da nitko ne doživljava
stvari tako (osobni mit)
 osjećaj vlastite neuništivosti - riskantna ponašanja
(normalna, ali MORAJU se postaviti primjerene
GRANICE)
 Identitet, samopouzdanje,
adolescentska kriza
 individualizacija od djeteta ovisnog o roditeljima
do zdrave, neovisne i dobro funkcionirajuće odrasle
osobe
 eksperimentiranje sa stavovima, ponašanjima,
otporom, ulogama

 Identitet: ono što mislimo da

jesmo/Samopouzdanje: ono kako se u pogledu toga
osjećamo (u adolescenciji uglavnom opada)
Podržavajući odgoj, roditeljska ljubav i zdravi obiteljski
odnosi (pažljiv pristup, prepoznavanje i pohvaljivanje
postignuća, neuvjetovanje i prihvaćanje djeteta, jasno
definiranje pravila ponašanja, poštivanje djetetove
potrebe za autonomijom, poticanje izražavanja
osjećaja) dobri su prediktori boljeg samopouzdanja
u adolescenciji
 Adolescentska kriza uključuje pojave i ponašanja poput
potištenosti, dramatizacije, teatralnosti, tjeskobnosti,
asocijalnog ponašanja, zapuštanje obveza...

 intenzivan strah od odrastanja - vodi odgađanju,

usporavanju ili zaustavljanju procesa odrastanja ,nagle i
česte promjene raspoloženja, odbijanje hrane, nesanica ili
prekomjerno ponašanje... – nisu alarmantni dok ne
ometaju normalno funkcionuranje ili zdravlje
 Intimnost i seksualnost
 emocionalna uzbuđenja, dramatičnost i maštanja (i po
nekoliko sati dnevno)
 raste broj interakcija između djevojaka i mladića, jača
seksualni nagon... Spolnost postaje kompleksna
dimenzija koja ne uključuje samo fizički kontakt nego i
potrebu za prihvaćanjem, osjećaje, spolni identitet,
fantazije...
 kako se nositi s novim osjećajima i potrebama te kako
razumjeti ponašanje drugih?!
 spolna educiranost!!! Odgovornost se razvija
povećanjem znanja, promjenom stavova i razvijanjem
samopoštovanja
Obitelj, relevantni odrasli i adolescenti

 Obitelj primarni fakstor socijalizacije

 Za zdravlje i razvoj pojedinaca, najbitniji su odnosi
unutar obitelji
 „Jaz genercija“
•GRANICE – moraju biti jasno postavljene, one su te
koje održavaju cjelinu! To su unutrašnja pravila
obitelji, a djeluju kada su odgovornost, autoritet i
komunikacija jasni –pokazatelj da je obitelj
funkcionalna.
•Prečvrste - otežavaju komunikaciju među članovima,
uzrokuju distanciranost, članovi se sami moraju
suočavati sa problemima.
•Nejasne - onemogućavaju ovladavanje problemima i
 emocionalno odvajanje –često praćeno sukobima,
bolan objema stranama, ali nužan kako bi A stvorio
kvalitetne odnose i s roditeljima. Prerano ili prekasno
odvajanje mogu biti štetni

 poticati, ali dati na znanje da ga čeka siguran dom

ako ne uspije
 A očekuje:

interes i pomoć kad je trebaju

razumijevanje i slušanje
pokazivanje ljubavi
prihvaćanje
vjerovanje i očekivanje
najboljeg
pokazivanje zadovoljstva
i smisla za humor
 vršnjaci – značajan utjecaj na psihosocijalni razvoj (nužni
za zdrav kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj) -
unutar njih ostvaruju pripadnost, zajednička obilježja,
bliske i romantične odnose

 neuspjeh u uspostavljanju bliskih veza => negativan

učinak na razvoj, neovisnost, kognitivne i emocionalne
potencijale, razvoj seksualnosti, obrazvonih postignuća,
planiraje budućnosti
 AGRESIVNOST:
 način da se osoba brani od nečeg ili bori za nešto,
postizanje i očuvanje utjecaja i ugleda, dobivanje
pažnje
 treba tražiti razlog agresiji, ali nekad ga ni agresivna
mlada osoba ne zna.
 slati poruku da nam je stalo i da je Avrijedan pažnje te
da se želi postići zajedničko rješenje, a ne samo naći
krivac
 pridruživanje bandama –jer je bio žrtva nasilja, iz
disfunkcionalne obitelji, slabo školsko postignuće.
LAGANJE:
 A uvijek laže svjesno i s namjerom (strah od kazne,
autoriteta, želja za pripadanjem, bolja pozicija,
zadržavanje pozicije u grupi)
 motivi: u obiteljskom okruženju i bližoj okolini (stav
roditelja prema djetetu, postupanje roditelja i
nastavnika...), markiranje, lošie ocjene, želja za
ispunjivanjem očekivanja roditelja, prikazivanja sebe
kao jake i samopouzdane osobe

 ne treba odmah kazniti - mladima je laganje u početku

opterećenje, ali ga smatraju nužnim
PRKOSNO
SUPROTSTAVLJANJE:
 potreba za slobodnom, neovisnošću i
dokazivnajem, a okolina se često ponaša kao da su
još djeca; što ih se više kontrolira, to je veći otpor
 upućuje na poremećen odnos A i okoline, a A i
odrasli žele istu stvar, zapravo: da ih se čuje,
doživi, razumije i poštuje
 karakteristike: neprijateljsko ponašanje; ponašanje kao
da su autoriteti neprijatelji; eksplodiranje; sukobi;
odbijanje izvršenja zamolbi i pravila; namjerno
uznemiravanje; okrivaljanje okoline; ljutitost ili
zamjeranje; osvetoljubivost
 treba: smanjiti intenzitet ponašanja, uspostavit
poštovanje prema autoritetu. Pomaže dosljednost,
postavljanje granica i jasnih pravila, izgraditi autoritet
na temelju svojih osobina, a ne straha
MARKIRANJE I IZOSTANCI

 bježanje od odgovornosti, neigraženi mehanizami

rješavanja problema, nedovoljn zrelost, kada se ne
zna pronaći dugoročno rješenje nekog problema,
strah od neprihvaćanja od vršnjaka ili strah od
neuspjeha u školi, pretjerana očekivanja roditelja,
nisko samopuzdanje, malo predznanje, pokušaj
usklađuvanja vlastitih potreba (druženje) s
potrebama okoline (školovanje)
 ŠKOLSKI NEUSPJEH
 osjećaj nesigurnosti, potištenosti, trema, nebriga ili
nerealna očakivanja, stresni i traumatski događaji,
odugovlačenje, nesklad zahtjeva škole i mogućnost A
koji onda opet dovodi do neprihvatljivog ponašanja
(stvara se negativna slika o sebi, postaju agresivni,
skloni delikventnom ponašanju...)
 treba provjeriti prije stečena znanja, razinu
intelektualnih sposobnosti i organizacijskih
sposobnosti, pomaže: realna očekivanja, pomoć oko
učinkovitih strategija učenja, podrška i davanje da
sam donese odluke
 BJEŽANJE OD KUĆE

 emocionalno nestabilne, impulzivne

agresivne i zapuštene osobe
 motivi: poremećeni obiteljski odnosi
(odnosi među roditeljima ili prema
djeci), alkoholizam u obitelji,
zlostavljanje, loši životni uvjeti, neg
ativan utjecaj društva, želja za zabavom,
školski neuspjeh, kuću doživljavaju kao
neprijateljsku, žele kazniti roditelje,
izazvati osjećaj krivnje ili da bi pobjegli
od obveza i kazne
 utvrditi motive bijega, razgovarati, dati mu da
iskaže mišljenje, poštovati ga, provoditi više
vremena s obitelji, razmisliti o tome kakva ta
obitelj jest zapravo, razmisliti kakav model se daje
djetetu
KRAĐA:

 skloni: djeca koja su hiperaktivna, imaju nizak prag

tolerancije, slabu kontrolu nagona, napeta, ne
podnose anksioznost, agresivna, žele uzbuđenje,
socijalno i emocionalno zapostavljeni, imaju
potrebu za zabavom, djeca čiji se roditelji razvode,
siromašni, zlostavljani

 jako je opasno ako je osoba nižih intelektualnih

sposobnosti i ne može procjeniti težinu djela
 DELIKVENCIJA:
... obuhvaća razne oblike asocijalnog, antisocijalnog, socio-
patološkog i kriminalnog ponašanja (s izuzetkom
ubojstva) kao što su:
 Ustrajno odbijanje prihvaćanja pravila ili očekivanja

 Uključenost u tučnjave, zastrašivanje, okrutnost i nasilje

prema ljudima i životinjama, uništavanje imovine, krađe
 Nepoštivanje autoriteta, problematična ponašanja, suspenzije,
učestali sukobi
 Impulzivnost koja se manifestira kao loša prosudba,
naprimjereni rizici, nerazmišljanje o poslijedicama
 Prijevare, laganje, nagovaranje na neprimjerena ponašanja,
manipulacija
 Odbijanje odgovornosti, okrivljavanje drugih, malo ili
nikakvo pokajanje, manjak osjetljivosti na misli i osjećaje
drugih
 najčešći su razlozi: narušena obiteljska dinamika,
školski neuspjeh ili nedovoljna socijalizacija;
odsutnost pozitivnih iskustava kod kućem u školi
ili među vršnjacima. Ako se nakon intervencije
prema ovakvim ponašanjima, ništa ne promjeni,
treba potražiti pomoć stručnjaka.
PROMJENE RASPOLOŽENJA

 A je puna promjena i izvana i iznutra – A se

ponekad osjeća da je sve jednostavno, da sve može
i veseli se promjenama, a ponekad je preplašen
svime što se događa, ima osjećaj da ništa neće
postići...
 ako emoc. krize ne traju par sati, nego danima i
mjesecima, dobro je posavjetovati se sa
stručnjakom, uvijek biti podrška i dobar slušatelj
 znaci depresije: dugotrajna tuga, potištenost,
bezvoljnost, ne zabavlja se, ne veseli se, jako je
osjetljiv, lako razdražljiv, povlačenje u sebe, lako se
rasplače, često plače, ima nisko samopoštovanje,
smetnje u spavanju, loš apetiti, pogoršan školski
uspjeh
 pogoduje: obiteljsko nasilje, prevelika strogost, razvod
roditelja, smrt bliskog člana, selidbe, promjena škole,
stres, odbacivanje od strane vršnjaka
 manija – poremećaj mišljenja, afekta (osjećaja) i
motorike, rijetko se javlja sama – uglavnom je
uparena s depresijom.
 simptomi: ushićenost, razdražljivost,
hiperaktivnost, slaba koncentracija, slabo spavanje,
prejedanje, povećanje seksualne želje, brzo
preskakanje s teme na temu, brzo govorenje,
grandiozne ideje
 OVISNOSTI:

 svakodnevni egzistencijalni konflikti unutar A,

problemi, pasivnost i dosada, uzrokuju da se A zatvori
u svoj svijet i posegne za drogom/alkoholom kao
sredstvom za bijeg i prevladavanje nemira
 alkohol - napetost i nelagode, droge - osjećaj ugode i
promjene u ponašanju, raspoloženju i percepciji

 većina ima kratkotrajnu fazu eksperimentiranja

 dolaze do izražaja sposobnosti odraslih da budu
umjereni i mudri – pretjerana sumnjičavost nije dobra,
ali ni pretjerana opuštenost, ostati priseban i potražiti
pomoć. Dramatiziranje ima negativan učinak!

 preventivno djelovanje - upozoriti da se droge ponekad

raspačavaju u razredu, među vršnjacima, a ne samo u
mračnim kutovima , jačati kreativne i zdrave oblike
života te učiti sadržajnom oblikovanju slobodnog
vremena
 Poremećaji hranjenja
 za A je vanjsi izgled daleko važniji nego unutarnji!
 za svaku promjenu treba vremena da se prihvati, a ovo
je razdoblje s mnogo promjena od jednom

kada je doživljaj vlastitog

tijela nerealno negativna -
poremećaju sheme tijela
=> anoreksija i bulimija
 emocionalna pozadina ovih poremećaja je različita:
potpuno iskrivljena slika tijela (koja ima elemente
psihotičnog), emocionalna uskraćenost, moda...
Češće se javljaju kod djevojčica

 to su ozbiljni medicinski problemi koji uništavaju

organizam i mogu dovesti do smrti
 Savjeti
 Naučiti ga da svako ponašanje ima poslijedice i da ih mora
preuzeti, da uz nove slobode dolaze nove odgovornosti
 Odoliti davanju savjeta. Razgovarati. Reći svoje stavove.
Upozoriti da život ima tužne i sretne strane
 Prihvatiti odvajanje. Pokazati strpljenje kad se neke A
odluke ne čine najboljima
 Pustiti ga da razmišlja o sebi. Dom je dobro i sigurno mjesto
za to. Dati mu mogućnost da bude sam kad želi
 Paziti na njegovo samopoštovanje. Ono je jako krhko i ako
je poljuljano, može ga udaljiti od bližnjih
 Dopustiti mu da preuzme dio brige, tako se razvija
odgovornost
 Dopustiti mu da donosi svoje odluke i sudjeluje u
obiteljskim odlukama. Neka preuzem dio obveza, neka
izabere koje želi
 Pričekati 10 sekundi prije nego se kaže NE. Fleksibilnost
je bitna
 Ne dopustiti strahovima da utječu na odluke. Podijeliti te
strahove s A
 Biti svjestan sebe – tona glasa, neverbalne komunikacije...
 Biti svjestan svog zadovoljstva u životu
 Prihvatiti vlastite osjećaje. Ako je bilo burnih reakcija,
ispričati se A, tako on uči da su svačiji osječaji
kompleksni
 Potražiti pomoć za sebe ako su promjene kod A
preplavljujuće