Professional Documents
Culture Documents
DEFINISANJE
-
Ne postoji opte prihvaena definicija pojma dijete s pp (ometeno dijete, dijete sa smetnjama u razvoju, hendikepirano dijete, invalidno dijete itd.) Dijete ometeno u razvoju ili ometeno u psihofizikom razvoju (zdravstvo i socijalna zatita) Savremena koncepcija drutvene brige o djeci pod pojmom dijete ometeno u psihikom razvoju podrazumijeva dijete iji su tjelesni, mentalni, govorni, emocionalni razvoj, rast i sazrijevanje due vremena toliko ometeni da je djetetu neophodno obezbijediti specijalno obrazovanje, tretman i rehabilitaciju, odnosno posebnu drutvenu zatitu u cilju prevazilaenja ili ublaavanja posljedica ometenosti
DEFINISANJE
-
Dijete sa posebnim potrebama je znatno iri pojam jer obuhvata i populaciju djece bez invaliditeta, ali sa posebnim potrebama (rtve nasilja, naputena od roditelja, oboljela od side, antisocijalnog ponaanja itd.) U uem znaenju pojam dijete sa posebnim potrebama obuhvata djecu sa smetnjama u psihofizikom razvoju Sheratonska deklaracija 2003: Odrasli OSI:/ djeca: djeca sa tekoama u razvoju
3.
4. 5.
6.
Djeca sa senzornim smetnjama (vid i sluh) Sa tjelesnim smetnjama Sa intelektualnim smetnjama/nedovoljno razvijenim spoznajnim sposobnostima (MR) Sa poremeajima govora Sa poremeajima motorike Sa izraenim poremeajim u ponaanju (vaspitni problemi, agresivnost, prestupniko ponaanje)
c)
d)
e) f) g)
U zakonodavstvu FBiH razlikuju se sljedee grupe djece sa posebnim potrebama: Dijete sa oteenim vidom (slabovido i slijepo) Dijete sa oteenim sluhom (gluho i nagluho) Dijete sa oteenim govorom Dijete sa tekim tjelesnim smetnjama u razvoju (paraliza, cerebralna paraliza, distrofija, paraplegija, multiplaskleroza i sl.) Dijete sa smetnjama u mentalnom razvoju (stepen laka, umjerena, tea i teka ometenost) Dijete oboljelo od autizma Dijete viestruko ometeno u razvoju
Dijete sa oteenjem vida je dijete koje nema skoro nikakave ili ima ograniene ostatke vida koji mu ne omoguavaju kontaktiranje, vaspitanje i obrazovanje vidnim putem zbog ega mu je potreban poseban vaspitni postupak da bi se pravilno psihofiziki razvijala Uzroci oteenja vida: nasljedna i steena. U 50 % sluajeva uzrok je nepoznat Oko 1/5 slijepih ima i drugi psihiki ili fiziki invaliditet, najee oteenje sluha
c)
Sljepoa koja je nastala od roenja ostavlja najvee posljedice Poremeaji vida koji su nastali u kasnijem razvoju ostavljaju izvjesne senzorijalne tragove u mozgu djeteta to olakava njegovu rehabilitaciju i edukaciju Djeca sa apsolutnom sljepoom ne zaostaju u intelektualnom razvoju za djecom koja vide, ali im se govor razvija kasnije
b)
Klasifikacije djece sa oteenjem sluha: Uzrast djeteta kad je oteenje nastalo (od roenja, u predkolskom, osnovnokolskom, u adolescenciji) Razvijenost govorne funkcije (blago, umjereno, teko i totalni gubitak sluha) Osnovna karakteristika dijeteta sa oteenjem sluha jeste ne mogunost potpuna ili djelomina doivljavanja zvunih doivljaja zbog ega ne moe upte ili moe sa odreenim tekoama da se glasovno- govorno sporazumijeva
Poremeaji artikulacije, odnosno izgovora (dislalija=nepravilan izgovor glasova=tepanje): a) Omisija (izostavljanje nekog glasa) b) Supstitucija (zamjena glasa drugim) c) Distorzija (iskrivljeni izgovor glasova)
Prema stepenu mentalne ometenosti razlikuju se sljedee 4 kategorije: laka mentalna ometenost (IQ 50-69; razvojna dob 7-12 godina, u populaciji djece sa mentalnim inval. uestvuju sa 75-85 %) Umjerena mentalna ometenost (IQ 35-49; razvojna dob 4-7 godina, u ukupnoj populaciji uestvuju sa 13%) Tea mentalna ometenost (IQ 20-34; razvojna dob 2-4 godine) Teka mentalna ometenost (IQ ispod 20, uestviju sa 5 %)